MIRZA MASROOR AHMAD

UVJETI BAIATAI ODGOVORNOSTI

AHMADI MUSLIMANA

VERLAG DER ISLAM

UVJETI BAIATA I ODGOVORNOSTI AHMADI MUSLIMANABosanski prijevodCONDITIONS OF BAIAT AND RESPONSIBILITIES OF AN AHMADIBosnian translation

Mirza Masroor Ahmad

Prevodilac / Translated by: Fahrija AvdiProvjera teksta / Text review: Wasim Ahmad

Prvo izdanje / First edition: September 2011 ISLAM INTERNATIONAL PUBLICATION LIMITED

Izdava / Published by: Verlag der IslamGenfer str. 11, 60437 Frankfurt am Main, Germany

tampa / Printed by: tamparija Fojnica

ISBN: 978-3-932244-81-0

Ovu knjigu moete dobiti na slijedeoj adresi / Available from the following:

Mesdid Baitul-IslamAhmadija muslimanski dematTuzlanska 1b, 71000 Sarajevo, Bosna i HercegovinaTel/Fax.: 00387-33-612612www.ahmadija.bae-mail: info@ahmadija.ba

UVJETI BAIATA I ODGOVORNOSTI AHMADI MUSLIMANA

Spisak stranih rijei

Allah Allah je lino ime Boga islama. Da bi Mu iskazali priklad-no potovanje, muslimani esto dodaju rije Taala - Uzvieni kad izgovaraju Njegovo ime.

Ahmadi muslimani ili Ahmadi lanovi Ahmadija musliman-skog demata

Ahmadija muslimanski demat (Takoer - Ahmadijat) Zajed-nica muslimana koji su prihvatili tvrdnju hazreti Mirze Ghulam Ahmada a.s. iz Kadiana da je Obeani Mesija i Mehdi; Demat je osnovao hazreti Mirza Ghulam Ahmad a.s. u 1889. godini i sada je pod vodstvom petog halife, hazreti Mirze Masroor Ahmada a.t.b.a.

Al-Imam Al-Mehdi titula koju je Obeanom reformatoru dao asni Poslanik Muhammed s.a.v.s.; to znai upueni voa.

Amin Da Allah uini tako.

Asfal-us-Safilin Najnii od niskih.

Baiat Zavjet odanosti vjerskom voi; pristup u Zajednicu na rukama Poslanika ili njegovih halifa.

Buhari Knjiga hadisa (govora) asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. koju je sastavio hazreti Imam Muhammed bin Ismail Buhari r.a. (194H-256H). Za ovu knjigu hadisa vjeruje se da je najvjerodostojnija knjiga poslije asnog Kurana.

asni Poslanik s.a.v.s. Termin upotrijebljen iskljuivo za haz-reti Muhammeda s.a.v.s., poslanika islama.

asni Kuran Knjiga koju je Allah poslao za uputu ovjeanstva. Ona je bila objavljena asnom Poslaniku Muhammedu s.a.v.s. u periodu od dvadeset tri godine.

anda Novani doprinos ili donacija.

De-ddal Termin u arapskom koji doslovno znai veliki varalica. U islamskoj terminologiji Deddal se odnosi na one ejtanske sile kojima e biti dozvoljeno da se razbjesne u kas-nijem vremenu kao i da se suprotstave Obeanom Mesiji a.s. i Al-Imamu Al-Mehdiju. Slino predskazanje u kranskoj vjeri o dolasku Antikrista odnosi se na isti fenomen, i mi smo zato termin Deddal preveli kao Antikrist.

Darud Prizivanje blagoslova na asnog Poslanika s.a.v.s.

Dova Molitva ili molba.

elsa Salana Godinji skup ili okupljanje.

Demaat Demaat znai zajednica. Premda se sama rije demaat moe odnositi na bilo koju zajednicu, u ovoj knjizi se rijeju Demaat posebno poziva na Ahmadija muslimanski demaat.

Dizija Taksa koju plaaju nemuslimani koji ive u musliman-skoj dravi umjesto vojne slube, da im bude osigurana zatita.

Asalamu alaikum Islamski pozdrav koji znai: Mir vama.

Azan Formalni poziv za islamske dnevne namaze.

Ghazz-e-Basar Termin u asnom Kuranu koji doslovno znai dranje oiju sputenim.

Ghafar Termin u asnom Kuranu koji doslovno znai pokriva-nje i potiskivanje.

Hadis Govor asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. Mnoina je ahadis.

Hazreti Termin potovanja koji se upotrebljava za osobu za koju je utvreno da je bogobojazna i pobona.

Hadd Hodoae Allahovoj Kui u Meki, Arabija; takoer je poznat kao peti stup islama.

Halal Zakonito, dozvoljeno ili isto.

Haram Nezakonito, zabranjeno.

Hak mehr Vjenani dar (novac, zlato itd.) koji mu ili daje svo-joj eni ili joj obea dati; ovaj dar se najavljuje u vrijeme nikaha.

Huzur Naziv/zamjenica za ime duhovnog poglavara u islamu kao izraz potovanja sa znaenjem u smislu: Visoanstvo; Njego-vo Visoanstvo.

Id, Bajram Muslimanski dan praznika; islamska proslava na kraju ramazana i po zavretku hodoaa. Imam Arapska rije za vou. Takoer se i poglavar Ahmadija muslimanskog demata naziva Imam Demata.

Ina Allah Arapska rije koja znai ako Bog da/ako Allah bude htio.

Istighfar Traenje Allahovog oprosta.

Istikhara Poseban namaz obavljen radi traenja upute od Al-laha prije donoenja vane odluke.

Itema Okupljanje lanova svake od pomonih organizacija Demata u svrhu natjecanja u raznim poljima aktivnosti (vjers-kim i svjetskim, znanju, sportu itd.). Mnoina je itemaat.

Kelimai ehadat Oitovanje islamske vjere: da svjedoimo da niko nije vrijedan oboavanja osim Allaha, On je Jedan, bez ikakvog partnera, i da svjedoimo da je asni Poslanik Mu-hammed s.a.v.s. Njegov rob i Poslanik; takoer je poznato kao prvi stup vjere.

Halifa Halif je rije izvedena iz arapske rijei halifa, to znai nasljednik. Hulafa je mnoina od halifa. U islamskoj termi-nologiji titula Halifa-e-Raid (bogobojazne halife) primjenjuje se za prve etiri halife koji su nastavili misiju asnog Poslanika s.a.v.s. U Ahmadija muslimanskom dematu svaki se nasljednik Obeanog Mesije a.s. naziva Halifatul Mesih.

Halifatul Mesih I Hazreti Halifatul Mesih I, Hakim Maulana Nur-ud-Din r.a. (1841-1914), prva osoba koja je dala baiat na ruci Obeanog Mesije a.s. bio je izabran kao prvi halifa poslije smrti Obeanog Mesije a.s. Obeani Mesija a.s. veoma je cijenio njegovu vjeru, iskrenost i rtvovanje i smatrao ga je uzorom za svakoga u ummetu.

Halifatul Mesih II Hazreti Halifatul Mesih II, Mirza Bair-ud-

Din Mahmud Ahmad r.a. (1889-1965), bio je drugi nasljednik Obeanog Mesije a.s. On je, takoer, nazvan Musleh-e-Maud zato to je bio roen prema predskazanju datom Obeanom Mesiji a.s. u 1886. godini, kada mu je Allah objavio da e mu pokloniti bogobojaznog sina koji e biti obdaren jedinstvenim sposobnostima i atributima. Prema tome, on je bio obeani sin kojeg je Allah obeao Imamu Mehdiju i Obeanom Mesiji.

Halifatul Mesih III Hazreti Halifatul Mesih III, hafiz Mirza Na-sir Ahmad r.a. (1909-1982), bio je unuk Obeanog Mesije a.s. i njegov trei nasljednik. Prije nego to je bio izabran za halifu, sluio je na mnogim kljunim poloajima u Dematu.

Halifatul Mesih IV Hazreti Halifatul Mesih IV, Mirza Tahir Ah-mad r.a. (1928-2003), bio je etvrti nasljednik Obeanog Mesije a.s. On je bio unuk Osnivaa Ahmadija muslimanskog demata hazreti Mirze Ghulam Ahmada, Obeanog Mesije a.s.

Halifatul Mesih V Hazreti Halifatul Mesih V, Mirza Masroor Ahmad a.t.b.a. peti je nasljednik Obeanog Mesije a.s. i sadanji Imam Demata Ahmadija. On je praunuk Obeanog Mesije a.s.

Hilafet Sistem duhovnog upravljanja u islamu.

Khuddam-ul-Ahmadija Organizacija Ahmadi muslimana izmeu petnaest i etrdeset godina starosti.

Kufr Termin u arapskom koji doslovno znai nevjerovanje.

Lena Imaillah Organizacija Ahmadi ena iznad petnaest go-dina starosti.

Mehdi Upueni. Ovo je titula koju je asni Poslanik s.a.v.s.

dao oekivanom Reformatoru kasnijeg doba.

Maulana ili Maulvi Muslimanski vjerski uenjak.

Nikah Sklapanje braka u islamu.

Mulla Hoda.

Muttaki Termin u arapskom koji doslovno znai bogobojazna osoba.

Nafs Termin u arapskom koji doslovno znai dua ili ja osobe.

Nafs-e-Ammara Termin u asnom Kuranu koji doslovno znai dua koja poziva na zlo.

Navafil Dobrovoljni ili dodatni namazi.

Obeani Mesija Ovaj termin se odnosi na Osnivaa Ahmadi-ja muslimanskog demata Hazreti Mirzu Ghulam Ahmada a.s. iz Kadiana. On je tvrdio da je bio poslan od Allaha u skladu sa predskazanjem asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. o dolas-ku Al-Imama Al-Mehdija i Mesije meu muslimanima.

Parda, Pokrivanje to doslovno znai veo; stanje osame/povuenosti ili skrovitosti, odvajanje, odjeljivanje.

Rekat Jedna jedinica formalnog dijela namaza propisanog u islamu. Mnoina od rekat je rekati.

Ruku Poloaj saginjanja u namazu.

Sahib Termin potovanja za mukarca, za enu je sahiba, slino

engleskim terminima mister ili sir i madam.

Sadaka Milostinja ili pomo. Mnoina je sadakat.

Salat Namaz. Muslimani su duni da obavljaju pet dnevnih namaza.

Salat-ul-Vitr Tri rekata namaza koji se obavlja bilo na kraju ia (jacije) namaza ili na kraju tahadud namaza.

Selam Islamski pozdrav koji znai mir.

Sufi Islamski mislilac.

Sunnet Praksa asnog Poslanika s.a.v.s. islama.

Sura Termin u arapskom koji se odnosi na dio asnog Kurana.

erijat Islamski vjerski zakon.

irk Pripisivanje partnera Allahu.

Tabligh Propovijedanje ili propagiranje poruke islama i Ah-madijata. Doslovno znai prenoenje poruke.

Tahadud-namaz Dobrovoljni namaz velike zasluge koji se obavlja u kasnijem dijelu noi, prije poetka sabah-namaza (da-kle, prije zore).

Takva Termin u arapskom koji doslovno znai bogobojaznost.

Teuhid Temeljno islamsko vjerovanje kako niko nije vrijedan oboavanja osim Allaha.

Ulema Muslimanski uenjaci.

Ummet Naziv za sljedbenike asnog Poslanika s.a.v.s.

Valima Prijem koji organizuje mu poslije sklapanja braka i branog odnosa.

Vasila Posredovanje, zauzimanje.

Zakat Termin u arapskom koji doslovno znai uveanje ili ienje; tehniki oznaava obaveznu milostinju propisanu u islamu.

U ime Allaha, Milostivog, Darovaoca bez traenja, Samilosnog.Mi hvalimo Njega i prizivamo Njegove blagoslove na Njegovog

plemenitog Poslanika.

PREDGOVOR

Ogromnom milou i samilou Allahovom, mi smo, Alhamdulil-lah, bili blagoslovljeni da prihvatimo Obeanog Mesiju i Mehdi-ja, hazreti Mirzu Ghulama Ahmada a.s. iz Kadiana, iji je dolazak predskazao asni Poslanik Muhammed s.a.v.s. Alhamdulillah. Kad je Obeani Mesija a.s. dobio dozvolu od Allaha da prima zavjet baiata, on je 12. januara 1889. godine objavio proglas nazvan Itihar Takmil-e-Tabligh, u kojem je naveo deset uvjeta Baiata. Svako ko se pridruuje Dematu Obeanog Mesije a.s. obeava da e se drati ovih deset uvjeta. Neophodno je za sve sljedbenike Obeanog Mesije a.s. da razumiju detalje ovih uv-jeta i da ih nastoje slijediti.Za nau uputu i korist, hazreti Mirza Masroor Ahmad, Halifatul Mesih V a.t.b.a., detaljno je objasnio ove uvjete baiata u skladu sa asnim Kuranom, hadisima asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. i govorom i pisanjima Obeanog Mesije a.s. Huzur a.t.b.a. o prva tri uvjeta baiata govorio je u svom zavrnom govoru na godinjem skupu Ahmadija muslimanskog demata VB, 27. jula

2003. U svom zavrnom govoru na godinjem skupu Ahmadija muslimanskog demata Njemake 24. augusta 2003. Huzur a.t. je objasnio etvrti, peti i esti uvjet baiata. 29. augusta 2003. u svojoj hutbi petkom Huzur a.t.b.a. objasnio je sedmi i osmi uvjet baiata u Frankfurtu, u Njemakoj. O devetom uvjetu je disku-tovao u svojoj hutbi petkom 12. septembra 2003. u Fazl damiji u Londonu. Konano, o desetom uvjetu baiata Huzur je govo-rio u svojoj hutbi 19. septembra 2003. u Al-Fazl damiji u Lon-donu. Potom su slijedile tri hutbe petkom i to: 26. septembra, 10. oktobra i 17. oktobra 2003., u kojima je Huzur a.t.b.a. naveo neobine duhovne promjene koje su se dogodile kod Ahmadi muslimana nakon prihvatanja Obeanog Mesije i pristupanja Ahmadija dematu.Ove govore i hutbe Huzur a.t. odrao je na urdu jeziku. Poslije njihovih dodatnih ponovnih pregleda, ove hutbe o uvjetima baiata bile su objavljene u formi knjige u julu 2004., a engleski prijevod objavljen je u julu 2005. Drago nam je da predstavimo sadanje izdanje, koje ukljuuje ove tri hutbe, a one govore o duhovnim promjenama poslije prihvatanja Obeanog Mesije, Reformatora kasnijeg doba.Treba obratiti panju na to da se izraz novo izdanje Malfuzata odnosi na izdanje nedavno objavljeno u Kadianu, koje sadri pet tomova. Upuivanja na Malfuzat koja ne navode izraz novo izdanje odnose se na izdanje objavljeno u VB 1984.; a sva upuivanja na knjige Obeanog Mesije a.s. odnose se na izdanja u VB.Prijevod na engleski jezik pripremio je prevodilaki tim Demata Ahmadija SAD, koji je radio prema uputstvu Vakalat-e-Tasnif London. Prevodioci su: dr. Fazl Ahmad, dr. Khalil Malik, Mubaar Ahmad i Munavar Ahmad Said. Vaan doprinos u kompletiranju ove knjige dali su: Abdul-Wahab Mirza, Ahmad Tarik, Amdad Mahmood Khan, Bilal Rana, Davood Khokhar, Fejzan Pala, dr. Karimullah Zirvi, Usman oudry i Uzma Khan. Nekoliko lanova

enske (lena) organizacije radilo je na poetnim fazama i konanom ureivanju prijevoda. Da ih Allah sve obilato nagradi! (Amin)Da nas Svemogui Allah osposobi da istinski razumijemo i drimo se vjerno ovih uvjeta i da nas On osposobi da postanemo istin-ski Ahmadi muslimani kako je Obeani Mesija a.s. elio. (Amin)

Munir-ud-Din amasAdditional Vakil-ut-Tasnif

Maj 2006.

IMAM MAHDI I OBEANI MESIJAHazrat Mirza Ghulam Ahmad

iz Kadiana (1835. - 1908)Osniva Ahmadija muslimanskog demata

OBEANI MESIJA

irom svijeta rairen, Ahmadija muslimanski demat osnovan je 1889. godine. Njegov osniva hazreti Mirza Ghulam Ahmad (a.s.) iz Kadiana (Indija) tvrdio je kako je bio Obeani Reforma-tor, iji su dolazak iekivali pod raznim imenima i titulama pris-talice raznih religija. Pod Boijom uputom, hazreti Mirza Ghulam Ahmad a.s. objavio je kako se trebao pojaviti samo jedan takav reformator i da je njegova misija bila da ovjeanstvo dovede u okrilje jedne univerzalne religije - islama. On je, takoer, tvrdio i dokazivao da se Obeani Reformator trebao pojaviti kao sljed-benik asnog Poslanika islama, hazreti Muhammeda s.a.v.s. u skladu sa njegovim predskazanjima o drugom dolasku Mesije i pojavi Al-Imama, Al-Mehdija. On je tvrdio kako je on ta osoba u kojoj su se ispunila ova predskazanja.

HALIFATUL MESIH VHazrat Mirza Masroor Ahmad

Sadanji vrhovni poglavar Ahmadija zajednice

AUTOR

Hazreti Mirza Masroor Ahmad, halifatul Mesih V a.t., sadanji je vrhovni poglavar svjetski rairene Ahmadija muslimanske zajed-nice. On je peti nasljednik i praunuk Obeanog Mesije i Imama Mehdija, hazreti Mirze Ghulam Ahmada a.s. iz Kadiana. Na ovaj poloaj bio je izabran u Londonu (Engleska) glasanjem Izbor-nog odbora 22. aprila 2003, nekoliko dana poslije smrti svog prethodnika, hazreti Mirze Tahira Ahmada, Halifatul Mesiha IV a.t.b.a.Hazreti Mirza Masroor Ahmad a.t. prvo je obrazovanje stekao u Talim-ul-islam visokoj koli u Rabvi i fakultetsku diplomu je stekao sa Talim-ul-islam (TI) koleda u Rabvi (Pakistan). 1976. godine stekao je diplomu magistra u nauci o agrokulturnim eko-nomijama sa Univerziteta agrokulture u Faisalabadu (Pakistan).Prije nego to je bio izabran za halifu, hazreti Mirza Masroor Ah-mad a.t. obavljao je razne slube u Dematu, koje istiu njegovu predanost sluenju ljudima i Zajednici. Njegove nesebine tenje odvele su ga u Ganu 1977. godine, gdje je nekoliko godina sluio kao direktor nekoliko Ahmadija muslimanskih kola razliitog stepena. On je pomogao da se otvori Ahmadija drugostepena kola u Salagi, gdje je dvije godine obavljao slubu direktora ovih kola.Hazreti Mirza Masroor Ahmad a.t. imao je priliku da steeno znanje tokom svog obrazovanja sa studija o agrokulturnim eko-nomijama iskoristi i uspjeno je proveo istraivanje o uzgoju penice u Gani. Prvi eksperiment zasaivanja, rasta i uzgo-ja penice kao ekonomskog usjeva u Gani bio je izloen na Meunarodnom trgovakom sajmu i rezultati su bili podneseni ministru agrokulture Gane.U decembru 1997. hazreti Mirza Masroor Ahmad a.t. bio je odreen za slubu Nazir-e-Ala (za generalnog direktora) Sadr Anuman Ahmadija (Pakistan). 1999. hazreti Mirza Masroor

Ahmad a.t. bio je lano okrivljen za bogohuljenje i pogreno optuen za klevetanje ajeta asnog Kurana. Bio je uhapen i zatvoren jedanaest dana u svom rodnom gradu Rabvi, dok nije utvreno da su krivnje iznesene protiv njega bile potpuno neos-novane.Hazreti Mirza Masroor Ahmad a.t. trenutno ivi u Londonu (En-gleska). Kao duhovni voa Ahmadi muslimana irom svijeta, on se odluno bori za put islama kroz osvjeavajuu poruku mira i saosjeanja.

1DESET UVJETA BAIATA

Pristup u Ahmadija muslimanski demat

I

Onaj koji ulazi sveano e obeati da e se uzdrati od irka (pri-pisivanja partnera Bogu) sve do groba.

II

Obeat e da e se uvati bluda, brakolomstva, grijeha oiju, razvrata, razuzdanosti, okrutnosti, neiskrenosti, stvaranja nere-da i bune i da sebi nee dopustiti da bude zaveden strastima nafsa koliko god jake bile.

III

Obeat e da e redovno obavljati pet dnevnih namaza prema Boijim naredbama i naredbama asnog Poslanika Muhamm-eda s.a.v.s. i da e nastojati koliko najvie moe da bude redovan u obavljanju tahaduda i prizivanju daruuda (salavata) na svog asnog Poslanika s.a.v.s.; da e redovno i neprestano traiti oprost za svoje grijehe i initi istighfar, da e se sjeati Boijih blagodati i da e Ga hvaliti i veliati.

IV

Obeat e da pod utjecajem bilo koje strasti nee izazvati tetu bilo kojem Allahovom stvorenju uope, a muslimanima poseb-no, ni svojim jezikom, ni rukama, ni na bilo koji drugi nain.

2V

Obeat e da e ostati vjeran Bogu u svim ivotnim uvjetima, u alosti i radosti, u tekoi i udobnosti, u blagostanju i kunjama, da e u svim uvjetima biti zadovoljan Allahovom odredbom i da e biti spreman suoiti se sa svim vrstama ponienja i patnji na Njegovom putu i da se nikada nee okrenuti od Njega pod na-letom nevolje, da e, nasuprot tome, uvijek marirati naprijed.

VI

Obeat e da e se uzdrati od povoenja za novotarijama i poudnim sklonostima i da e se potpuno podvri vlasti asnog Kurana, i da e Boiju Rije i rijei asnog Poslanika s.a.v.s. uiniti vodeim principima u svakom svom ivotnom poloaju.

VII

Obeat e da e potpuno napustiti ponos i samodopadanje i da e svoj ivot provesti u skromnosti, poniznosti, vedrini, popustljivosti (strpljivosti) i krotkosti (blagosti).

VIII

Obeat e da e mu vjera, ast vjere i ljubav prema islamu biti drai od njegovog ivota, imetka, asti, djece i svega drugog to mu je drago.

IX

Obeat e da e sluiti Boijim stvorenjima samo radi Allaha, i da e initi korist ovjeanstvu koliko god mu je sposobnosti i moi Allah podario.

3X

Obeat e da e stupiti u ovu vezu bratstva s ovim poniznim Boijim slugom, obavezujui se na poslunost meni u svemu do-brom, u ime Allaha, i da e tome ostati vjeran do dana svoje smrti; da e pokazati tako veliku odanost u ovoj vezi bratstva kakva se ne moe nai u bilo kojim drugim ovosvjetskim odno-sima i vezama, to zahtijeva vjernu poslunost. (Itihar Takmil-e-Tabligh, 12. januar 1889)

4DIO I

DUNOSTI AHMADI MUSLIMANA

5UVOD

(Iz zavrnog govora odranog na godinjem skupu Ahmadija muslimanskog demata, Velika Britanija, 27. juli 2003, u kojoj su detaljno objanjena prva tri uvjeta baiata.)

Primio sam pisma od nekih prijatelja koji su pisali: Mi smo ob-novili svoj baiat (zavjet pristupa) na tvojoj ruci i obeali da emo se pridravati uvjeta baiata, ali nismo u potpunosti svjesni i ne znamo detalje u vezi sa ovih deset uvjeta koje smo prihvatili.Mislio sam da trebam govoriti o ovoj temi u prilici godinjeg skupa danas. Budui da je ovaj predmet dug, ja ne mogu sada obraditi sve uvjete, nego u samo obuhvatiti nekoliko. Ja u, ina Allah, nastaviti s ovim predmetom u narednim hutbama petkom ili nekom drugom prilikom.

ta je baiat?

Prvo pitanje je: ta je baiat? Ja u to objasniti iz nekih hadisa asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. i govora Obeanog Me-sije a.s.

Obeani Mesija a.s. kae:

Baiat uistinu znai prodati sebe; njegovi blagoslovi i utjecaj bazirani su na tom uvjetu. Ba kao to je sjeme posijano

6u zemlju, njegovo poetno stanje uvjet je da ga ruka zemljo-radnika zasije, ali se ne zna ta e mu se dogoditi. Ako je sjeme dobrog kvaliteta i ima sposobnost da raste, onda, s milou Svemogueg Allaha, i kao posljedica truda od strane zemljorad-nika, ono nikne, i od jednog zrna postane hiljadu zrna. Slino tome, osoba koja daje baiat treba prvo posvojiti skromnost i poniznost, i treba se odvojiti od svog ega i sebinosti. Tek tada ona postaje podobna za rast. Ali onaj ko se nastavi drati svog ega s davanjem baiata, nikada nee primiti nikakvu blagodat. (Malfuzat, tom 6, str. 173)

Baiat znai predavanje svog ivota Svemoguem Allahu Obeani Mesija a.s. dalje kae: Znaenje davanja baiata jeste da svoj ivot predajemo Svemoguem Allahu. To znai: Mi smo danas prodali svoj ivot Svemoguem Allahu. Pogreno je rei da koraanjem Allahovim putem niko na kraju nee podnijeti gubitak. Istinita osoba nika-da ne moe biti na gubitku. Samo onaj ko je neistinit to jest, ko za ovosvjetsku dobit kri zavjet koji je napravio sa Svemoguim Allahom podnosi gubitak. Onaj ko ini takvo djelo zbog stra-ha od svijeta treba zapamtiti da u vrijeme svoje smrti ni jedan upravlja ili kralj ovog svijeta nee doi da ga oslobodi. On mora doi pred Sudiju svih sudija, koji e ga pitati: Zato ti nisi Meni odao poast? Zbog toga je neophodno za sve vjernike da vjeru-ju u Allaha, koji je Kralj nebesa i Zemlje, i da ine iskrenu teubu (pokajanje). (Malfuzat, tom 7, str. 29-30)

Iz ovoga govora Obeanog Mesije a.s. vrlo je jasno ta je baiat. Ako svako od nas shvati: Moja linost sad ne pripada meni; sada ja treba da slijedim sve naredbe Svemogueg Allaha u svim uvjetima i treba da vjerno ostanem na tome, i da sva moja djela

7budu radi Allahovog zadovoljstva, to bi bila bit deset uvjeta baiata. Sada u predstaviti nekoliko hadisa u kojima se govori o temi baiata.

Ajzulah bin Abdullah r.a. navodi: Ubadah bin As-Samit r.a. bio je meu ashabima r.a. koji su uestvovali u Bici na Bedru i tako bili prisutni davanju baiata na Aqabahu. Ubadah bin As-Samit r.a. prenio je da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao u vrijeme kad je jedna skupina njegovih ashaba r.a. bila oko njega: Doite i dadnite baiat na ovom uvjetu:

da neete nita pridruivati Allahu, da neete krasti, da neete initi blud,1 da neete ubijati svoju djecu, da neete kleveta-ti, niti mi biti neposluni u bilo emu dobrom. Zato, svakome od vas ko ispuni ovaj zavjet baiata njegova je nagrada kod Svemogueg Allaha. Ko god ne uspije u ispunjavanju ovog zav-jeta i dobije kaznu na ovom svijetu, ova kazna e za njega posta-ti iskupljenje. A onaj ko ne uspije u ispunjavanju ovog zavjeta baiata, i Svemogui Allah prekrije njegove propuste, njegova stvar je kod Allaha; ako On hoe, On ga moe kazniti, a ako hoe, On mu moe oprostiti. (Sahih Al-Bukhari, kitabu manaqibil An-sari, Babu Wafudil Ansari Ilan-Nabiyyi Bi Makkata Wa Baiatil Aqabah)

Zatim su tu drugi hadisi:

Hazreti Ubadah bin As-Samit r.a. navodi: Mi smo dali zavjet na ruci asnog Poslanika s.a.v.s. da emo sluati i pokoriti se u vri-

1 Rije blud kako je upotrijebljena u ovom bukletu obuhvata sve spolne odnose izvan sistema zakonitog braka.

8jeme lagodnosti i takoer u vrijeme tekoe, u radosti i u tuzi, i da se neemo svaati s onima na vlasti, i gdje god budemo, da emo se vrsto drati istine i da se neemo bojati prijekora bilo kakvih kritiara. (Sunan An-Nisai, Kitab-ul-Baiati, Babul Baiati Alas Sami Wat Taah)

Majka vjernih, hazreti Aja r.a. navodi: asni Poslanik s.a.v.s. uzimao je zavjet od ena u skladu sa ajetom asnog Kurana:2

O Vjerovjesnie! Kad dou ene vjernice da ti daju zavjet (o tome) da nikoga Allahu nee pridruivati, i da nee krasti, i da nee blud initi, niti ubijati djecu svoju, niti iznositi lane optube (ni na koga), koje su same izmislile ispred svojih ruku i svojih nogu, i da ti nee neposlune biti u onom to je dobro, onda prihvati njihov zavjet i trai oprost od Allaha za njih. Uis-tinu, Allah najvie prata (i) milostiv je.

Hazreti Aja r.a. dalje kae:

U vrijeme uzimanja zavjeta, ruka asnog Poslanika s.a.v.s nikada nije dotakla ruku neke ene osim onih koje su pri-padale njegovim ukuanima. (Sahih Al-Buhari, Kitab-ul-Ahkami, Babu Baiatin Nisai)

ak i prije nego to je Obeani Mesija a.s. poeo uzimati baiat, neki poboni muslimani, koji su bili zabrinuti stanjem koje je

2 (Al Mumtahina, 60:13)

9zadesilo islam, osjeali su da je jedina osoba koja moe spasiti lau islama od potonua i koja ima istinsko saosjeanje za islam bio hazreti Mirza Ghulam Ahmad a.s. iz Kadiana, i da je on bio Al-Imam i Al-Mehdi, Mesija. Zato su ga molili da uzme njihov zavjet, ali je on uvijek odgovarao:

Ja nisam odreen. Jedanput je napisao Maulvi Abdul-Kadir sa-hibu r.a. preko Mir Abbas sahiba:

Priroda ovog poniznog roba preokupirana je Boijim Jedinstvom i povjeravanjem svih poslova Allahu, i... poto mi Svemogui Allah nije nita prenio u vezi sa baiatom, nije prikladno da ja to radim na svoju inicijativu.3

Maulvi Sahib e nastaviti da se bori kako bi pojaao i njegovao bratstvo u vjeri i hranio ovo drvo istom vodom iskrenosti i ljubavi. Ovaj nain e, ako Bog da, biti vrlo koristan. (Hayat-e-Ahmad, tom 2, br. 2. str. 12-13)

Boija naredba da uzme baiat

Poslije est ili sedam godina, u prvoj etvrtini 1888. godine Svemogui Allah je naredio Obeanom Mesiji a.s. da uzme baiat. Ova Boija naredba prenesena je slijedeim rijeima:

3 Moda e Svemogui Allah neto objaviti kasnije.

10

to znai:Kad ti odlui, onda se osloni na Allaha i pred Naim oima i prema Naoj objavi spremaj lau. Oni koji daju zavjet baiata na tvojoj ruci daju zavjet sa Allahom; Allahova ruka je nad njiho-vom rukom. (Itihar, 1. decembar 1888, str. 2)

Obeani Mesija a.s. zbog svoje prirode nije volio da se svakakvi ljudi prikljuuju njegovom baiatu. elio je u svom srcu da se ovom blagoslovljenom Dematu trebaju prikljuiti samo takvi blagoslovljeni ljudi, ija je priroda vrsto utemeljena na odanos-ti. Zbog toga je on ekao priliku koja e napraviti razliku izmeu onih koji su bili vjerni i onih koji su bili dvolini. Allah, Najmilos-tiviji, kroz Svoju savrenu mudrost i milost, stvorio je tu priliku u istoj godini u novembru 1888. smru Baira I (koji je bio sin Obeanog Mesije a.s.). Kao posljedica toga, protiv njega je nas-tala velika buna i mnogi ljudi slabe vjere odvojili su se od njega. Obeani Mesija a.s. smatrao je kako je ovo prikladna prilika da osnuje Ahmadija muslimanski demat. 1. decembra 1888. on je dao opi proglas za baiat. Takoer je savjetovao da oni koji ele doi radi baiata prethodno trebaju, prema hadisu asnog Poslanika s.a.v.s., klanjati istiharu.4 (Iz Itihar Takmil-e-Tabligh, 12. januar 1889)

Naime, oni prvo treba da ine dove, onda da klanjaju istiharu, i onda daju baiat.

Poslije davanja ovog proglasa Obeani Mesija a.s. je iz Kadiana otiao u Ludhianu i boravio u kui hazreti Sufi Ahmada Jana u Mahalla Jadidu. (Hayat-e-Ahmad, tom 3, dio I, str. 15)

4 Poseban namaz obavljen da se trai uputa od Allaha prije donoenja neke vane odluke.

11

Ciljevi i svrhe baiata

Iz Ludhiane je Obeani Mesija a.s. dao drugu najavu 4. marta 1889. godine, objanjavajui ciljeve i svrhe baiata. On je rekao:

Ovaj sistem baiata osnovan je samo da okupi grupu bogobojaznih ljudi u Demat, tako da takva skupina bogobo-jaznih ljudi vri dobar utjecaj na svijet; da jedinstvo ovih bo-gobojaznih ljudi bude izvor blagoslova, velianstvenosti i do-brih rezultata za islam. Zbog blagoslova jedinstvenog Kelimei ehadeta, oni e biti u stanju obavljati plemenita i ispravna djela radi islama. I ne trebaju biti lijeni, krti i beskorisni muslimani; niti da budu kao bezvrijedni koji su islamu nanijeli veliku tetu zbog svog neslaganja i nejedinstva; niti da budu kao oni koji su svojim bezbonim stanjima iskvarili prelijepo lice islama; niti da budu kao oni nemarni dervii i pustinjaci koji nisu svjesni potre-ba islama i nemaju nikakvog saosjeanja za svoju brau, niti oduevljenja da ine dobro za ovjeanstvo. Umjesto toga, oni trebaju voljeti svoj narod tako da postanu utoite za siromane i oevi za siroad. U slubi islama oni trebaju biti voljni rtvovati sebe kao onaj ko je svladan ljubavlju. Svi njihovi napori treba da budu posveeni irenju islamskih blagoslova svijetom, tako da ista fontana Allahove ljubavi i saosjeanja prema ljudima tee iz svakog srca kao izvor i onda je okuplja na jednom mjestu i tee kao rijeka (budui da su sjedinjeni na jednom mjestu tako da njihova ljubav bude okupljena i izgleda kao tekua rijeka). Svemogui Allah eli manifestovati Svoju Uzvienost i pokazati Svoju Svemo kroz ovu skupinu, i onda joj On eli dati dalji na-predak, tako da svijet bude ispunjen Allahovom ljubavlju, kroz istinsko pokajanje, istou, istinsku dobrotu, mir, pomirenje i saosjeanje za ovjeanstvo. Ova skupina bit e posebna Alla-hova skupina, i On e joj dati mo kroz Svoj vlastiti Duh, i On e ih oistiti od bezbonog ivota, i napravit e pobone prom-

12

jene u njihovom ivotu. Kao to je obeao u Svojim uzvienim predskazanjima, On e u velikom broju poveati ovu skupinu i hiljade istinoljubivih e joj se pridruiti. On Lino e je njego-vati i odgajati, i uinit e da napreduje do te mjere da e njeno mnotvo i blagoslovi biti izvor uda u oima ljudi. Kao lampa na visokom mjestu, oni e iriti svoje svjetlo na sve strane svijeta, i bit e smatrani primjerom blagoslova islama. Allah e podariti sve vrste blagoslova savrenim sljedbenicima ovog pokreta, i On e im dati pobjedu nad svima drugima. Do Sudnjeg dana meu njima e biti ljudi kojima e Allah pokloniti Svoju blizinu i pot-poru. To je ono to Uzvieni Bog eli; On je Kadar i ini ta On eli. Sva snaga i mo pripadaju Njemu. (Madmuah Itihara, tom 1, str. 196-198)

U istom proglasu Obeani Mesija a.s. je rekao da oni koji ele dati baiat trebaju stii u Ludhianu poslije 20. marta 1889.

Poetak sistema baiata

U skladu s navedenim proglasom, Obeani Mesija a.s. uzeo je zavjet baiata (odanosti) 23. marta 1889. u kui hazreti Sufi Ah-mada Dana sahiba, smjetenoj u Mahalla Jadid. Kao to je na-veo hazreti Muni Abdullah r.a. iz Sanoura, bio je pripremljen registar da zabiljei ovaj historijski dogaaj. On je bio nazvan baiat za pokajanje, traenje bogobojaznosti i ienje.Tada je Obeani Mesija a.s. pozivao jednu po jednu osobu da uu u sobu radi davanja zavjeta baiata i onda je uzeo baiat od svake osobe pojedinano. Prva osoba iji je baiat bio primljen bio je hazreti Maulana Nur-ud-Din r.a. Savjetujui one koji su dali ovaj baiat, Obeani Mesija a.s. je rekao:

Prikljuujui se ovom Dematu, vi trebate napraviti potpunu promjenu u svom prethodnom ivotu tako da imate

13

istinsku vjeru u Allaha, i da On postane va Pomaga u svim nevoljama. Nemojte na Njegovu naredbu gledati olahko, nego trebate ispuniti svaku od Njegovih naredbi i dokazati takvu od-liku u svojim postupcima.Okrenuti se svjetskim sredstvima za razne svrhe i osloniti se na njih umjesto punog povjerenja u Allaha je irk, kao da negi-rate postojanje Boga. Vi trebate svjetska sredstva koristiti samo do te mjere da ne inite irk. Moja vjera je da vam ne zabran-jujem i ne spreavam vas da koristite svjetska sredstva, ali vas spreavam od oslanjanja na njih. Vae ruke se trebaju zauzeti u radu, ali vaa srca trebaju biti privrena Istinskom Voljenom:

Ruka sa radom, a srce sa Allahom.

On je, takoer, rekao:

Svi vi koji ste dali baiat i dali obeanje, sluajte! Izgovoriti ove rijei je lahko, ali ispuniti ih je teko, zato to ejtan uvijek nasto-ji ovjeka uiniti bezobzirnim za njegovu vjeru. ejtan prikazuje kako su svijet i njegove koristi ovjeku nadohvat ruke, a kako je vjera daleko. I tako srce otvrdne i svako naredno stanje biva gore od prethodnog. Ako hoete da zadovoljite Allaha, uloite svu svoju snagu i napor da se vjerno drite obaveze da ete se uvati od grijeha.

On je, takoer, rekao:

Ne izgovarajte rijei smutnje, nemojte iriti zlo, ostanite strplji-vi na psovke, i ako se neko i sukobi s vama, ophodite se prema njemu s ljubaznou i dobrotom. Pokaite dobar primjer lijepog razgovora. Pokoravajte se svim naredbama sa istinskim srcem, tako da Allah bude zadovoljan s vama i da ak i neprijatelji uvide da vi niste ista osoba kakva ste bili prije baiata. Svjedoite is-

14

tinski u sudskim postupcima. Svi oni koji su se prikljuili ovom pokretu trebaju da se potvrde na istinoljubivosti s punim srcem, krajnjim nastojanjem i cijelim svojim ivotom. (Zikr-e-Habib, str. 436-438)

U martu 1903. godine, na dan Bajrama, nekoliko ashaba r.a. sjedili su zajedno i Obeani Mesija a.s. je rekao:

Sluajte, svi vi koji ste dali baiat danas5 i oni koji su dali baiat prije, elim vam kazati nekoliko rijei kao savjet. Treba da ih paljivo sasluate. Baiat koji ste vi danas dali je baiat tevbe (po-kajanja). Postoje dvije vrste tevbe (pokajanja). Jedna je od pre-thodnih grijeha. To podrazumijeva da popravite greke koje ste prije poinili i da nadoknadite koliko god je mogue kako biste ispravili tetu uinjenu njima. Druga je da se uvate buduih i da sebe spasite vatre.Svemogui Allah je obeao da su tevbom svi prethodni grijesi oproteni pod uvjetom da je tevba uinjena istinskim srcem i sa istom namjerom, i da ne sadri bilo kakvu skrivenu prevaru u srcu. Allah zna skrivene tajne srca; Njega niko ne moe zavesti. Nemojte nastojati da Ga zavedete. Uinite tevbu u Njegovom prisustvu sa iskrenou, ne sa licemjerstvom. Tevba nije neto suvino ili nekorisno za ovjeka. Njen utjecaj nije ogranien na Sudnji dan; zapravo, ona popravlja i svijet i vjeru. Pokajnik postie mir i blagostanje i u ovom ivotu i u buduem. (Malfu-zat, tom 5, str. 187-188)

5 (Izgleda da su se u to vrijeme ljudi okupili radi davanja baiata.)

15

I

UVJET BAIATA

Onaj koji pristupa vrsto e obeati da e se sve do groba uzdravati od irka (pridruivanja bilo kakvih partnera Bogu).

Svemogui Allah nee oprostiti irk

Svemogui Allah kae u Suri An-Nisa (ajet etrdeset devet):

Allah doista, nee oprostiti da Mu se drugi ravnim smatraju; a sve osim toga On e oprostiti kome On hoe. A ko god smatra druge Allahu ravnim, zaista je poinio veliki grijeh. Obeani Mesija a.s. kae u pogledu toga:

Slino tome, Allah je rekao u asnom Kuranu:

Ovo znai da je svaki grijeh oprostiv osim irka. Zato se nemo-jte pribliavati irku i smatrajte da je to zabranjeno drvo. (Za-mimah Tohfah-e-Golarviyyah, Ruhani Khazain, tom 17, str. 323-324, podbiljeka)

Obeani Mesija a.s. kae:

irk ovdje ne znai tek saginjanje pred kamenjem itd.; zapravo, irk takoer podrazumijeva da u potpunosti ovisite o svjetskim

16

sredstvima i istiete svjetske idole. Ovo je irk. (Al-Hakam, tom 7, br. 24, 30. juni 1903, str. 11)

Svemogui Allah kae u asnom Kuranu:6

I kad Lukma ree svom sinu savjetujui ga: Dragi moj sine! Ne pridruuj Allahu (nikoga). Zaista je irk velika nepravda.

asni Poslanik s.a.v.s. bojao se irenja irka u svom ummetu. Jedan hadis kae:

Ubada bin Nasi nam je rekao o addad bin Aus da je plakao. On ga je pitao: Zato plae? Ovaj je odgovorio: Sjetio sam se neega to sam uo od asnog Poslanika s.a.v.s. i to me ras-plakalo. Ja sam uo asnog Poslanika s.a.v.s. da kae: Ja se bojim irka i tajnih elja u mom ummetu. Pitao sam: O Boiji poslanie, hoe li tvoj narod biti umijean u irk poslije tebe? asni Poslanik s.a.v.s. je odgovorio: Jeste, premda moj narod nee oboavati Sunce i Mjesec, idole i kamen, oni e patiti od pokazivanja u svojim postupcima i bit e plijen svojim skrivenim eljama. Neki od njih e zapoeti dan postei, ali e mu onda sinuti neka elja i prekinut e post i prepustiti se svojoj elji.

Razne vrste irka

Iz ovog hadisa je jasno ak i ako se osoba ne uputa u oiti irk oboavanja idola ili Mjeseca, pokazivanje i povoenje za svo-jim eljama takoer su vrste irka. Ako zaposleni prelazi granice dune poslunosti prema svom poslodavcu, i hvali ga laskanjem

6 (Lukman, 31:14)

17

i vjeruje kako njegova opskrba ovisi o njemu, to je takoer jedna vrsta irka. Ako se neko ponosi svojim sinovima i vjeruje da ima toliko sinova koji rastu i koji e poeti raditi, zaraivati i brinuti se o njemu, ili da niko od njegovih roaka nee biti u stanju da se s njim poredi zbog njegovih odraslih sinova, to je takoer irk. (Na Iindijskom potkontinentu, zapravo, u cijelom Treem svijetu takva utrka sa roacima je odvratna navika). Takvi ljudi se potpuno oslanjaju na svoje sinove,a deava se da oni postanu neposluni, ili poginu u nesretnom sluaju, ili postanu invalidi; cijela potpora takvih ljudi time pada na zemlju.

Obeani Mesija a.s. kae:

Tevhid (Boije Jedinstvo) ne znai da svojim jezikom jednostav-no izgovarate La ilaha illAllah7 a onda u svom srcu skrivate stotine idola. Svaka osoba koja se naklanja svojim vlastitim pla-novima, svom lukavstvu i prevari, kao to treba da se naklan-ja Bogu, ili ovisi o drugoj osobi kao to treba da ovisi jedino o Bogu, ili potuje svoj ego kako treba da potuje jedino Boga, u svim takvim stanjima on je u Allahovim oima oboavalac idola.Idoli nisu samo neto napravljeno do zlata, srebra, bakra ili ka-menja. Zapravo, svaka stvar, svaka rije ili djelo kojima se odaje takvo potovanje na kakvo na kraju jedino Svemogui Allah ima pravo idol je u Allahovim oima... Zapamtite da istinsko Boije Jedinstvo - koje Bog od nas trai da potvrdimo i o kojem ovisi spas - jeste da vjerujemo kako je Bog u Svom Biu neovisan o bilo kome drugom, bilo da je to idol ili ljudsko bie, ili Sunce ili Mjesec, ili vlastiti ego ili neiji plan ili prevara i lukavstvo; isto tako, ne treba da mislimo o bilo kome kako posjeduje mo u proturjeju Njemu, niti da prihvatamo bilo koga kao Hranitelja, niti da za bilo koga smatramo kako daje ast ili ponienje, niti da bilo koga smatramo Pomagaem ili Braniteljem; i takoer,

7 Nema drugog boga osim Allaha.

18

trebamo svoju ljubav i svoje oboavanje, svoju poniznost i svoje nade i strah ograniiti na Njega. Ni jedno jedinstvo ne moe biti cjelovito i potpuno bez slijeenja tri vrste posebnog imenovanja: Prvo je Jedinstvo Bia to jest, cijeli svemir trebamo zamiljati nepostojeim naspram Njega i to smatrati smrtnom i manjka-vom stvarnou. Drugo, Jedinstvo atributa to jest Rabubijjat (Vlasnitvo) i Uluhijjat (Boanstvo) ogranieni su na Njegovo Bie i svi su drugi koji se ine kao hranitelji ili dobrotvori samo dio sistema postavljenog Njegovom rukom. I trea vrsta Tevhida Boijeg Jedinstva jeste ljubav i predanost to jest, da nikoga ne smatramo kao druga Bogu u predmetu ljubavi i oboavanja i da budemo potpuno izgubljeni u Njemu. (Siraj-ud-Din Isai ke ar Swalon ka Jawab, Ruhani Khazain, tom 12, str. 349-350)

Ja sam ovo ukratko objasnio ranije. U vezi s ovim, hazreti Hali-fatul Mesih I r.a. kae:

Pridruivati bilo koga u imenu ili oboavanju Allaha je irk, a provoenje svih dobrih djela samo za Allahovo zado-voljstvo nazvano je oboavanje. Ljudi vjeruju da nema stvaraoca osim Allaha, i oni takoer vjeruju da su ivot i smrt u rukama Allaha, koji ima potpunu kontrolu i mo nad njima. ak i ako oni vjeruju u ovo, padaju na seddu pred drugima, govore lai, ine im tevaf. Umjesto oboavanja Allaha, oni oboavaju druge; umjesto posta radi Allaha, oni poste radi drugih; i umjesto da mole Allaha, oni se mole drugima i daju milostinju radi njih. Da bi se iskorijenili ovi neistiniti pojmovi, Svemogui Allah je poslao asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s. (Khutbat-e-Nur, str. 7-8)

19

II

UVJET BAIATA

Obeanje da e se on/ona uvati lai, bluda, brakolomstva, grijeha oiju, razvrata, razuzdanosti, okrutnosti, neiskrenosti, stvaranja nereda i bune; i da nee dopustiti sebi da budu zave-deni strastima nafsa koliko god jake bile.

U ovom uvjetu je spomenuto devet vrsta grijeha, i onaj koji pristupa i svako ko tvrdi da pripada ovom Dematu Obeanog Mesije a.s. treba da se kloni ovih grijeha.

La najvee zlo

Zaista je la najvee od svih zala. Jedanput je neko pitao asnog Poslanika s.a.v.s. za savjet jer je imao mnoge slabosti i nije mislio da ih sve moe odjednom ostaviti. asni Poslanik s.a.v.s. mu je rekao: Obeaj da e uvijek govoriti istinu i nikada nee rei la. Samo usvajajui put istinitosti, on je postepeno bio osloboen svih svojih grijeha. Kad god je pomislio na to da poini grijeh, mislio je da e se, ako bude uhvaen, pojaviti pred asnim Po-slanikom s.a.v.s. Obeao je da nee izrei la. Ako bude morao govoriti istinu (o ovom postupku), moda e biti ponien ili kanjen. Postepeno, on je bio osloboen od svih svojih grijeha. U stvarnosti, la je korijen svih zala.Ja u sada ovo u daljem tekstu detaljno objasniti. Svemogui Al-lah kae u asnom Kuranu:8

8 Al-Had, 22:31

20

A to je (Boija je naredba): ko god ukae potovanje onim stvarima kojima je Allah dao ast, to e biti dobro za njega kod Gospodara njegovoga. A vama je dozvoljena stoka, osim one koja vam je ve bila spomenuta. Zato se uvajte prljavtine ido-la, i uvajte se lanog govora.

Ovdje je izgovaranje lai bilo spomenuto skupa sa irkom. Allah takoer kae:9

Pazi, iskrena vjera pripada Allahu! A oni koji za prijatelje uz-imaju druge mimo Njega (kau): Mi njih oboavamo samo da nas dovedu do vrha pribliujui nas Allahu. Sigurno e im Al-lah presuditi o onome u emu se oni razilaze. Sigurno, Allah ne upuuje onog ko je laov (i) jako nezahvalan.

Ima jo jedan hadis u Sahih Muslim:

Hazreti Abdullah bin Amr bin Al-As r.a. prenosi da je asni Po-slanik s.a.v.s. rekao: Kod koga god se nalaze etiri slijedee stvari, on je istinski licemjer, i ko god ima jednu od ovih stvari, ima jednu odliku licemjerstva sve dok to ne ostavi: Kad govori, kazuje la. (Njegov govor je pomijean s lai, i on

govori la). Kad pravi ugovor, on ga kri. Kad obea, on to iznevjeri. (Ovo je, takoer, vrsta lai). Kad se svaa, psuje.

9 Az-Zumar, 39:4

21

Sve ove stvari su vezane sa lai. Onda imamo jo jedan hadis:

Hazreti Imam Malik r.a. navodi: Ja sam uo da je haz-reti Abdullah bin Masud r.a. govorio: Drite se istine zato to istina vodi ka dobru, a dobro vodi ka Dennetu. uvajte se lai, jer la vodi neposlunosti, a neposlunost ovjeka odvodi ka Dehennemu. Zar ne znate da je reeno kako je taj i taj govorio istinu i postao pokoran, ili da je onaj ko je lagao bio upleten u grijeh? (Al-Muatta Lil Imam Malik, Kitab-ul-jami, Babu ma ja a fis-sidqi wal-kadhib)

Onda imamo hadis u Musnadu Ahmad bin Hanibal:

Hazeti Abu-Hurejra r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Ko god pozove malo dijete da mu neto dadne i onda mu ne dadne, to e biti ubrojano u la. (Musnadu Ahmad bin Hanibal, tom 2, str. 452, tampano u Bejrutu)

Ova taka vrlo je vana za moralni odgoj. Imajte na umu da za moralni odgoj djece ne trebate govoriti takve stvari ak ni u ali. Inae, djeca e stvoriti naviku da govore lai u svakodnevnim razgovorima i laganje e im postati vrsta navika kasnije u ivotu. Oni e postepeno izgubiti svaki osjeaj i ustezanje od toga da govore lai.Hazreti Ibn-e-Mesud r.a. prenio je da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Istina vodi prema dobroinstvu, a dobroinstvo vodi Dennetu. Osoba koja uvijek govori istinu kod Allaha je upisana kao Sidik (istinoljubivi). La vodi grijehu, a grijeh vodi Vatri; i osoba koja uvijek lae upisana je kod Allaha kao Kazab (laov). (Sahih Al-Buhari, Kitabul-Adabi, Babu Qaulillahe Ittaqullaha wa kunu maas Sadiqin)Hazreti Abdullah bin Amr bin Al-As r.a. prenosi: Jedan je ovjek doao asnom Poslaniku s.a.v.s. i rekao: O Allahov Poslanie,

22

koja su djela koja vode Dennetu? asni Poslanik s.a.v.s. je od-govorio: Govorenje istine. Kad Allahov rob govori istinu, on postaje posluni rob, a kad postaje posluni rob, on postaje is-tinski vjernik, a istinski vjernik na kraju ulazi u Dennet. ovjek je ponovo pitao: O Allahov Poslanie, koje je djelo koje vodi Dehennemu? asni Poslanik s.a.v.s. je odgovorio: La. Kad neko govori la, on postaje neposluan, a neposlunost je kufr (nevjerovanje), a neko ko se uvrsti u nevjerovanju na kraju ulazi u Dehennem. (Musnadu Ahmadabni Hanbal, tom 2, str. 176, tampano u Bejrutu)

Obeani Mesija a.s. kae:

asni Kuran smatra la jednom odvratnom stvari, kao to Allah kae:10

Odbacite zato odvratnost idola, i odbacite neistinit govor.

Ovdje su rijei la i idolopoklonstvo bile upotrijebljene skupa. Zaista je la idol (pripisivanje partnera Allahu), jer inae niko ne bi napustio istinu. Ba kao to ni idol nema nita osim vjetake uglaenosti, tako ni la nema nikakve stvarnosti iza sebe. Oni koji govore lai u tolikoj mjeri gube svoje povjerenje da ak i kad govore istinu, mislimo da je u tome skrivena neka la. Ako oni koji lau ele manje lagati, uvidjet e da to nije lahko; oni se moraju boriti dugo vremena prije nego to steknu naviku da govore istinu. (Malfuzat, tom 3, str. 350)

Obeani Mesija a.s. takoer kae: Meu prirodnim stanjima ovjeka postoji osobina koja se zove

10 (Al-Had, 22:31)

23

istinoljubivost. Normalno, sve dok nema nekog razloga za svoje sebine elje, ovjek ne eli govoriti la. On mrzi la i ne doz-voljava sebi da lae. On biva nezadovoljan ovjekom za kojeg je dokazano da je govorio la, i gleda s ponienjem na njega. Ali ovo prirodno stanje ne moe biti smatrano moralnom vrlinom. ak i djeca i umobolni to pokazuju. Ukoliko ovjek odstrani ove ljudske razloge koji ga navode na to da ne govori istinu, do tada on ne moe biti smatran stvarno istinoljubivim. Ako ovjek govori istinu u situacijama kad nema nikakve tete zbog toga,ali je spreman da pribjegne neistini, gdje su samo njegova ast, imetak ili ivot u pitanju, i ne govori istinu, kakvu on ima pred-nost nad djetetom ili umobolnom osobom? Zar umobolni i ma-loljetni ne govore istinu? Teko da postoji iko u svijetu ko e rei la bez bilo kakve svrhe ili motiva. Naputanje istinoljubivosti s ciljem da se izbjegne neki gubitak koji prijeti nije moralna vrlina. Prikladna prilika da se govori istina jeste kad osoba shvata gubi-tak ivota, imetka ili asti. U ovom kontekstu, Boije uenje je:

uvajte se prljavtine idola, i uvajte se lanog govora.(Al-Had, 22:31)

A neka svjedoci ne odbijaju kad budu pozvani.(Al-Bakara, 2:283)

I ne skrivajte svjedoenje; a ko god ga skriva, njegovo srce je zaista grjeno.

(Al-Bakara, 2:284)

24

I kad govorite, drite se pravde, ak i ako vam bude (neko) blizak.

(Al-Anam, 6:153)

Budite strogi u provoenju pravde i svjedoite samo u ime Al-laha, ak i ako e to prouzroiti gubitak vama i vaim roditeljima ili vaoj rodbini ili sinovima itd.

(An-Nisa, 4:136)

I nemojte da vas neprijateljstvo nekog naroda navede da ne postupate pravedno.

(Al-Maida, 5:9)

Istinoljubivi mukarci i ene ... e dobiti veliku nagradu. (Al-Ahzab, 33:36)

Drei se istine, jedan drugom istinu savjetuju i, drei se strpljenja, jedan drugom strpljenje savjetuju.

(Al-Asr, 103:4)

25

Oni se ne drue sa laljivcima. (prema ajetu 25:73)

Obeani Mesija u objanjavanju ovih ajeta kae:

Drite se dalje od oboavanja idola i laganja, zato to je la takoer idol; onaj ko se oslanja na to prestaje da se oslanja na Boga. Prema tome, govorei lai, ovjek gubi vjeru u Boga.Kad ste pozvani da svjedoite o istini, nemojte odbijati da tako uinite.Nemojte skrivati istinsko svjedoenje; sigurno je grjeno srce onoga ko ga skriva.I kad govorite, govorite samo ono to je apsolutno istina i poteno, ak i kad svjedoite protiv bliske rodbine.Drite se vrsto istine i pravde, i svjedoite samo radi Allaha; ni-kada ne izgovarajte la ak i ako iznoenje istine dovodi u opas-nost vae ivote ili ivote vaih roditelja ili drugih dragih, kao to su vaa djeca.Nemojte da vas neprijateljstvo prema ljudima sprijei od toga da istinito svjedoite. Istinoljubivi mukarci i istinoljubive ene e zaraditi veliku na-gradu.Oni su naviknuti da savjetuju (preporuuju) istinu...Oni se ne drue s laljivcima.(Filozofija uenja islama, Ruhani Khazain, tom 10, str. 360-361)

26

Drite se daleko od bluda

Drugi uvjet baiata takoer ukljuuje obeanje da ete se uvati bluda. U pogledu ovoga, Svemogui Allah kae u asnom Kuranu:11

I ne budite blizu bludu; zaista je to bestidno, i ruan put.

U hadisu Muhammed bin Sirin prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. savjetovao da radimo slijedee i navodi dugako preda- nje koje ukljuuje opomenu da su estitost i istina bolji i trajniji za razliku od bluda i lai. (Sunanud-Darimiyyi, Kitab-ul-wasaya, Babu ma yustahabbu bil-wasiyyati minat-tashahhudi wal kalam)

Ovdje su blud i la spomenuti zajedno. Ovo takoer slikovito pokazuje koliko je la veliki grijeh.

Obeani Mesija a.s. kae:

I ne budite blizu bluda. To znai da ovjek treba izbjegavati sve prilike koje mogu potaknuti njegov um u tom pravcu, i treba izbjegavati sve puteve koji mogu voditi ovom grijehu. Onaj ko ini blud zlo vodi na vrhunac. Put bluda je vrlo lo put, jer ometa napredovanje prema cilju i vrlo je opasan za va konani cilj. Prema ajetu 24:34, onaj ko ne nae sredstva za brak treba da uva svoju istou na neki drugi nain, naprimjer, kroz post ili dijetu, ili da svoju snagu koristi na tekim poslovima.(Filozofija uenja islama, Ruhani Khazain, tom 10, str. 342)

Obeani Mesija a.s. upozorio je da se drimo dalje od stvari koje vode bludu. Ponekad omladina ovo zanemaruje. Oni su navikli

11 Bani Israil, 17:33

27

gledati filmove koji nisu prikladni za gledanje. Oni su ispod do-brih moralnih standarda. Izbjegnite ih, jer to je, takoer, vrsta bluda.

uvajte se od grijeha oiju

Drugi uvjet takoer se odnosi na treu vrstu zla, a to je grijeh oiju. Izbjegavanje toga je poznato kao ghadd-e-basar.12

Hazreti Abu-Raihanah r.a. prenosi da je bio sa asnim Po-slanikom s.a.v.s. u jednoj ekspediciji i jedne noi uo je asnog Poslanika s.a.v.s. kako kae: Vatri je zabranjeno da dotakne oko koje ostaje budno radi Allaha, i vatri je zabranjeno oko koje lije suze radi straha od Allaha.Hazreti Abu-uraih r.a. prenosi da je uo kako jedan prenosi-lac kae da je asni Poslanik s.a.v.s. takoer rekao: Vatri nije doputeno na ono oko koje je, umjesto gledanja, oboreno kad se suoi s neim to je Allah zabranio da se gleda, i vatri je takoer zabranjeno dotaknuti oko koje je izvaeno na putu Al-laha, Velianstvenog. (Sunanud-Darmi, Kitab-ul-Dihadi, Babu fillazhi yas-huru fi sabilillahi Harisan)

Ima jo jedan hadis:

Ubadah bin As-Samit r.a. prenosi da je asni Poslanik Muhammed s.a.v.s. rekao: Obeajte mi o est stvari to se tie vas, i ja u vam dati radosnu vijest o Dennetu: Kad govorite, recite istinu Kad obeate, ispunite. Kad vam je ostavljen amanet (povjerenje), predajte ga kad

se trai (tu ne treba da bude izgovora).

12 Termin u asnom Kuranu koji doslovno znai: dranje oiju sputenim.

28

uvajte svoje stidne dijelove. Drite svoje oi oborenim. Zaustavite svoje ruke od okrutnosti.

(Musnadu Ahmadabni Hanbal, tom 5, str. 323, tampano u Be-jrutu)

Hazreti Abu Said Khudri r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Izbjegavajte sjedenje na ulicama. Oni su rekli: Allahov Vjerovjesnie, mi ne moemo a da ne sjedimo na ulicama. On je rekao: U tom sluaju ispunite prava ulice. Oni su pitali: ta je pravo ulice? On je odgovorio: Odgovorite na selam, uzdrite svoj pogled, uputite one koji pitaju za pravac, nareujte dobro i zabranjujte zlo.(Musnadu Ahmadabni Hanbal, tom 3, str. 61, tampano u Be-jrutu)

Obeani Mesija a.s. kae:

asni Kuran, koji daje uenje prema prirodnim potrebama ovjeka i prema njegovim slabostima, usvojio je izvanredan put u ovom pogledu.

Reci vjernicima da obore svoje poglede i uvaju svoja stidna mjesta (furudahum). To je estitije za njih (to je postupak kojim e postii ienje).13

Furud se ne odnosi samo na stidna mjesta. Ono se odnosi na sve dijelove tijela gdje se nalaze otvori, ukljuujui ui. Zabran-

13 An-Nur, 24:31

29

jeno je da sluamo pjesmu tue ene. Zapamtite, iz mnogih primjera je dokazano da ako Bog neto zabranjuje, ovjek to na kraju mora napustiti. (Malfuzat, tom 7, str. 135)

Obeani Mesija a.s. takoer kae:

Islam je naredio mukarcima i enama jednako pridravanje ovih uvjeta. Kao to je enama propisano da nose veo, tako je takoer mukarcima nareeno da svoje oi dre sputenim. Namaz, post, zekat (obavezna milostinja), hadd (hodoae Boijoj Kui u Meki), razlikovanje halala i harama, izbjegavanje neislamskih obiaja i odavanje poasti Boijoj zapovijedi sve su naredbe koje vrata islama ine vrlo uskim i zato ne moe svako ui na ova vrata. (Malfuzat, novo izdanje, tom 5, str. 614)

Iz ovoga mukarcima treba biti jasno da trebaju svoje oi drati sputenim. Stid i ednost nisu samo za ene, nego su takoer i za mukarce.

Onda Obeani Mesija a.s. kae:

U ovim ajetima Svemogui Bog nije samo iznio izvanredno uenje za postizanje vrline ednosti ili istoe nego je ovjeku dao pet tretmana za postizanje istoe. To su: da uva svoje oi od gledanja na zabranjene osobe; da uva svoje ui od sluanja njihovih glasova i pria o njihovom lijepom izgledu; da se uva prilika koje mogu dati poticaj ovom loem djelu; i ako nema mogunosti da se oeni, onda da se uva kroz post, dijetu itd. Mi moemo pouzdano tvrditi da je ovo uzvieno uenje, skupa sa svim svojim sredstvima objanjeno u asnom Kuranu, veza-no za islam. Treba da imate na umu da, kako je prirodno stanje ovjeka, koje je izvor njegovih strasti, takvo da se on ne moe odvojiti od toga bez potpune promjene u sebi, njegove strasti su

30

predodreene da budu pobuene, ili drugim rijeima, stavljene su na kocku, kad su suoene sa prilikom i mogunou za uputanje u ovaj grijeh. Zato, Svemogui Bog nas nije poduio da moemo slobodno gledati na tue ene i da moemo pro-matrati njihovu ljepotu i motriti sve njihove pokrete u plesu itd., samo da to trebamo initi istim pogledima. Nije nam bilo nareeno da sluamo pjevanje ovih ena i da sluamo prie o njihovoj ljepoti, ali treba da to inimo sa istom namjerom. Nama je bilo jasno nareeno da ne gledamo ljepotu tuih ena i mjesta njihovih ukrasa, bilo sa istom namjerom ili neistom, da ne sluamo njihove milozvune glasove ili prie o njihovoj ljepoti bilo sa istom namjerom ili sa neistom. Za nas je neophodno da ne elimo da ih gledamo i sluamo kao to ne elimo crkotinu zato da ne posrnemo. Sigurno je da e nas na slobodan po-gled izazvati da posrnemo prije ili kasnije. Poto Svemogui Bog eli da nae oi, naa srca i svi nai dijelovi i organi budu u stanju istoe, On nam je dao ovo uzvieno uenje. Ne moe biti sum-nje da neuzdrani pogledi postaju uzrok opasnosti. Ako stavimo mehak hljeb pred gladnog psa i onda se nadamo da pas nee obraati panju na to, bilo bi pogreno s nae strane. Prema tome, Svemogui Bog je elio da ovjekove sposobnosti nemaju neku tajnu priliku i da ne bude neke mogunosti da loi osjeaju budu pobueni. (Filozofija uenja islama, Ruhani Khazain, tom 10, str. 343-344)

31

uvajte se bezbonosti i nemoralnosti

Drugi uvjet takoer nareuje da se uvamo bezbonosti i nemoralnosti.Svemogui Allah kae u asnom Kuranu:14

I znajte da je meu vama prisutan Allahov Poslanik; ako bi vas on posluao u mnogim stvarima, vi biste sigurno bili u nevolji; ali je Allah vama omilio vjeru i ukrasio je u vaim srcima, i On vam je omrazio nevjerovanje, loa djela i neposlunost. Ovo su ljudi koji su upueni.

U hadisu koji se odnosi na ovaj predmet hazreti Asvad r.a. prenosi od hazreti Abu- Hurejre r.a.:

Kad neko posti, ne treba govoriti ruan govor, niti o grijehu ili beskorisnom. Ako se neko prema njemu ophodi kao neznalica, on treba jednostavno odgovoriti: Ja postim. (Musn-adu Ahmadabni Hanbal, tom 2, str. 356, tampano u Bejrutu)

asni Poslanik s.a.v.s. takoer je rekao: Prigovarati vjerniku je bezbonost a boriti se s njim je nevjerovanje. (Musnadu Ah-madabni Hanbal, tom 1, str. 439, tampano u Bejrutu)

Abdur-Rahman bin ibl prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Trgovci su grjeni. Prenosilac dodaje da su ga pitali: O Boiji Poslanie! Zar Allah nije trgovinu dozvolio? asni Poslan-

14 Al-Hudurat, 49:8

32

ik s.a.v.s. je rekao: Zato da ne? Ali kad oni prave pogodbu, oni govore lai i podiu cijenu dajui izjave pod zakletvom.

Prenosilac dodaje:

asni Poslanik s.a.v.s. je rekao: Grjeni e biti u Dehennemu. Bio je zapitan: Ko su grjeni? On je odgovorio: Neke ene su grjene. ovjek je pitao: O Allahov Poslanie, zar one nisu nae majke, sestre i supruge? On je odgovorio: Zato ne? Ali kad im je neto dato, one nisu zahvalne; i kad ih zadesi tekoa, one ne pokazuju strpljenje.(Musnadu Ahmadabni Hanbal, tom 3, str. 428, tampano u Be-jrutu)

Zbog toga se trgovci trebaju zamisliti i voditi rauna da njihova trgovina bude ista. Ovo je prvi uvjet baiata.

Obeani Mesija a.s. kae:

Iz asnog Kurana je jasno da e grjenici biti kanjeni prije nevjernika... Kad jedan narod postane grjean i nemoralan, Al-lahov je postupak da dadne da drugi narod zavlada nad njima. (Malfuzat, novo izdanje, tom 2, str. 653)

Onda on kae:

Kad su grijeh i nemoral preli svoje granice, i ljudi poeli ne potivati Allahove naredbe i znakove i postali izgubljeni u svje-tovnim poslovima i njegovim ukrasima, Bog je uzrokovao nji-hovo unitenje od strane Halaku i Dingis Khana. Zapisano je da se u to vrijeme uo glas s neba:15

15 O nevjernici, ubijte grjenike.

33

Ukratko, grjeni i nemoralni su nii i u Allahovim oima vie zavreuju prijezir nego nevjernici. (Malfuzat, novo izdanje, tom 3, str. 108)

Onda on kae:

Namaz tiranina grjenika nije primljen zato to on ne vodi brigu o Allahu i zato Allah ne vodi brigu o njemu. Ako sin ne vodi brigu o svojim obavezama prema ocu, otac ne vodi brigu o njemu, zbog njegove neposlunosti. Zato da se Allah brine za ovakve ljude? (Al-Badr, tom 2, 13. februar 1903, str. 28, kol. 2)

uvajte se injenja zuluma

Drugi uvjet takoer nareuje da se uvamo injenja zuluma. asni Kuran kae:16

Ali su se skupine razile meu sobom. Zato je unitenje onima koji ine nepravdu kazna Dana stranoga.

Hazreti Dabir r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: uvajte se injenja zuluma zato to e se zulum pojaviti kao mrak na Sudnjem danu. uvajte se pohlepe, krtosti i zavisti, zato to su pohlepa, krtost i zavist unitili prethodne. To ih je potaklo na krvoprolie i na povredu onoga to je bilo sveto. (Musnadu Ahmadabni Hanbal, tom 3, str. 323, tampano u Be-jrutu)

Otimanje prava drugih je takoer zulum.

16 Az-Zuhruf; 43:66

34

Hazreti Abdullah bin Mesud r.a. prenosi: Ja sam pitao asnog Poslanika s.a.v.s.: ta je najvei zulum? On je rekao: Najvei zulum je da brat uzme lakat zemlje od svog brata. Na Sudnjem danu e mu ak i kameni sa zemlje koju je uzurpirao biti stav-ljen kao lanac oko njegovog vrata; i niko ne zna dubinu zemlje osim Allaha, koji ju je stvorio. (Musnadu Ahmadabni Hanibal, tom 1, str. 396, tampano u Bejrutu)

Neki ljudi ne daju prava svojim sestrama, brai i komijama, koja im pripadaju ili nezakonito uzimaju njihove imetke i zemlju. Molim vas, zamislite se nad ovim. Kao Ahmadi muslimani, uv-jet prema kojem ste dali zavjet od nas zahtijeva da ne otimamo prava bilo kome, niti da inimo zulum. Mi se trebamo u velikoj mjeri bojati Allaha u vezi s ovim.Tu je i jo jedan hadis:

Hazreti Abu-Hurejra r.a. prenio je da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Znate li ko je siromah? Mi smo odgovorili: Meu nama je siromah onaj ko nema gotovine ili imanja. On je odgovorio: Siromah od mog ummeta bit e onaj ko na Sudnji dan doe s namazom, postom i zekatom, ali koji je nekoga psovao, nekoga oklevetao, pojeo neiju imovinu, prolio neiju krv i pretukao nekoga. Onda e svakom od njih biti dodijeljen dio njegovih dobrih djela. Ako ne bude dovoljno, njihovi grijesi e biti stav-ljeni na njega i, umjesto u Dennet, on e biti baen u Vatru. Taj ovjek je siromah. (Sahih Muslim, Kitab-ul-Birri was-Silah, Babu Tahrimiz-Zulmi)

Molim vas da se zamislite nad ovom stvari. Svako od nas ko je kriv za ovakva zla djela treba da ima straha. Da Allah uva svakog od nas od dolaska Njemu u takvom stanju.

Obeani Mesija a.s. kae:

35

lanovi mog Demata, koji su prisutni ovdje ili koji ive u svojim mjestima, trebaju paljivo sluati ovu poruku. Svrha njihovog prikljuivanja ovom pokretu i zasnivanja uzajamnog odnosa sa mnom kao duhovnog uitelja i uenika jeste da trebaju postii visok stepen dobrog vladanja, dobrog ponaanja i bogobo-jaznosti. Ne smiju im biti ni blizu bilo kakva zlodjela, nered i loe vladanje. Oni trebaju redovno obavljati pet dnevnih namaza, ne govoriti la i ne vrijeati bilo koga svojim jezikom. Ne trebaju initi bilo kakva loa djela i ne trebaju dopustiti ni pomisao o bilo kakvoj nevaljatini, zulumu, smutnji, rasputenosti ili buni. Oni trebaju odbaciti svaku vrstu grijeha, uvrede, nepoeljnih postupaka, strasti i runog ponaanja. Trebaju biti istog srca i blagi robovi Svemogueg Allaha, i da u njihovim biima ne bukte nikakvi virusi strasti... Saosjeanje prema svim ljudima treba biti njihov princip i trebaju se bojati Svemogueg Boga. Oni trebaju uvati svoje jezike, ruke i svoje misli od svake vrste neistoe, rasputenosti i neiskrenosti. Oni trebaju redovno obavljati pet dnevnih namaza bez propusta. Trebaju se uzdrati od svake vrste zuluma, prijestupa, neiskrenosti, mita, prekraja i pristrasnosti. Ne treba da se drue s bilo kakvim loim osobama. Ako postane oito da se onaj ko dolazi u njihovo drutvo ne po-korava Boijim naredbama... ili ne vodi rauna o pravima ljudi, ili je okrutan, ili nevaljao, ili je loeg ponaanja, ili nastoji zavesti robove Svemogueg Boga govorei loe ili uvredljivo o Njemu, ili je kriv za varanje osoba s kojima je uao u zavjet baiata, nji-hova dunost je da ga uklone iz svojih redova i da se dre dalje od takve osobe i da budu oprezni od takve osobe, koja je opas-na. Oni ne trebaju planirati tetu protiv sljedbenika bilo koje re-ligije ili lanova bilo kojeg plemena ili grupe. Postanite istinski dobronamjernici svakoga, vodite rauna da nikakva nevaljala ili pokvarena osoba, ili razuzdana, ili osoba loeg ponaanja bilo kad bude u vaem drutvu, ili da boravi meu vama; jer takva osoba moe u bilo koje vrijeme biti uzrok vaeg posrtanja.

36

Ovo su stvari i uvjeti koje sam ja preporuivao od poetka, i dunost je svakog lana mog Demata da postupa prema nji-ma. Ne trebate dozvoliti nikakvu neistou, ismijavanje ili pri-jezir. Koraajte zemljom s dobrim srcem, istim sklonostima i istih misli. Zapamtite! Nije svako zlo vrijedno borbe, zato ga-jite naviku oprosta i prijeite preko propusta, i postupajte sa ustrajnou i blagou. Nemojte nikoga nedozvoljeno napadati, potisnite strasti svog nafsa. Ako vodite neku diskusiju ili dijalog o vjerskoj temi, budite blagi i uljudni. Ako bilo ko postupa prema vama s neznanjem, povucite se iz takvog drutva sa selamom. Ako vas proganjaju ili psuju, budite oprezni da na glupost ne uzvratite glupou, jer ete inae biti smatrani istim kao i vai protivnici. Svemogui Bog eli da postanete demat koji e post-aviti primjer dobrote i istinoljubivosti za cijeli svijet. Pourite da iz svog drutva iskljuite svakoga ko daje primjer zla, smutnje, provokacije i loeg ponaanja. Onaj ko ne moe boraviti meu nama u blagosti, dobroti i pobonosti, koristei njene rijei i vladajui se dobro, treba da se odmah odvoji od nas, zato to na Allah ne eli da takav pojedinac boravi meu nama. On e umrijeti bijedno, jer nije usvojio put dobrote. Zbog toga, budite oprezni, i budite istinski dobrog srca, njeni i bogobojazni. Bit ete poznati po svom redovnom prisustvu namazu i svojim viso-kim moralnim vrlinama. Onaj ko ima sjeme zla u sebi nee biti u stanju da prihvati ovaj savjet. (Tabligh-e-Risalat, tom 7, str. 42-44, Itihar (Proglas), 29. maj 1898, str. 2)

uvajte se neiskrenosti

Svemogui Allah kae o neiskrenosti u asnom Kuranu:17

17 An-Nisa, 4:108

37

I ne zauzimaj se za one koji su izdajnici svoje due. Sigurno, Al-lah ne voli onog ko je strogi izdajnik (i) grjenik.

Prema hadisu:

Hazreti Abu-Hurejra r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v..s rekao: Ako vam neko daje neto na uvanje, vratite mu to. Nemojte biti neiskreni ni sa kim, ak i ako je on bio neiskren s vama. (Sunano Abi-Davud, Kitab-ul-Buju, Babu fir-Rajuli yakhudhu Haqqahu...)

Obeani Mesija a.s. kae:

Druga vrlina u kontekstu odbacivanja zla poznata je kao ama-net (povjerenje) i dijanet (iskrenost); znai, ovjek ne podnosi izazivanje tete drugima uzimanjem u posjed njihovog imetka neiskreno i nezakonito. Iskrenost je jedno od prirodnih stanja ovjeka. To je razlog zato novoroene, koje slijedi svoju beza-zlenu i jednostavnu prirodnu naklonost i zato to jo nije steklo nikakve loe navike u tolikoj mjeri da ne voli bilo ta to pri-pada drugom nee prihvatiti da ga doji druga ena. (Filozofija uenja islama, Ruhani Khazain, tom 10, str. 344)

uvajte se nereda

Svemogui Allah kae o neredu u asnom Kuranu:18

18 Al-Kasas, 28:78

38

I trai kuu Ahireta u onome to ti je Allah dao; a ne zaboravi svoj udio na ovom svijetu; i ini dobro kao to je Allah uinio dobro tebi; i ne trai da ini nered na Zemlji. Uistinu, Allah ne voli one koji nered ine.

Hazreti Muaz bin Dabal r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Dvije su vrste borbe: jedna se vodi za Allahovo zado-voljstvo pod vodstvom Imama (od Boga upuenog voe). Os-oba koja sudjeluje u takvoj borbi troi svoj najbolji imetak na Allahovom putu, tjei svoje drugove i izbjegava nered. Za takvu osobu je sve njegovo spavanje i buenje potpuno radi Al-lahove nagrade. A druga vrsta je kad osoba sudjeluje u borbi radi ponosa, pokazivanja i da bi govorio o svojoj hrabrosti. On se ne pokorava Imamu i stvara nered na Zemlji. Takva osoba ne moe biti ravna prvoj po poloaju. (Sunano Abi-Davud, Kitab-ul-ihad, Babu fi man yagzu wa yaltamis-ud-Dunya)

Hazreti Asma bint Yazid r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Hoete li da vas obavijestim o najboljim ljudima? Drugovi r.a. rekli su: Sigurno, reci nam, o Allahov Poslanie! On je rekao: Kad oni vide neto lijepo, oni ponu spominjati Allaha. Onda je rekao: Hoete li da vam kaem o najgorim lju-dima? Najgori ljudi su oni koji idu okolo ogovarajui i stvarajui razdor meu ljudima. Njihova je elja da posluni Boiji robovi budu upleteni u grijeh. (Musnadu Ahmadabni Hanbal, tom 6, str. 459, tampano u Bejrutu)

Obeani Mesija a.s. kae:

Nemojte se uplitati u borbu ili svau s onima koji vas napuste zato to ste se prikljuili pokretu koji je Allah osnovao; umjesto toga, inite dove za njih u tajnosti da im Svemogui Allah podari pronicljivost i spoznaju koju je vama podario. Svojim pobonim

39

primjerom i dobrim ponaanjem dokaite da ste prihvatili Pravi put. Sluajte! Ja sam odreen da vas stalno opominjem da se uvate svake vrste nereda i bune. Imajte strpljenja ak i ako ujete uvredu. Odgovorite na zlo dobrotom. Ako neko hoe da stvara nered, vi trebate napustiti to mjesto i odgovoriti ljuba-znim rijeima... Meni nije drago kad saznam da se neko svaao, uprkos tome to je lan mog Demata. Svemogui Allah ne voli da Demat, za koji je odreeno da postane uzor ljudima, prih-vati takve puteve, koji nisu putevi bogobojaznih. Zaista, ja vam kaem da je Svemogui Allah toliko istakao ovu stvar da svaki onaj ko proglaavajui svoje lanstvo Dematu ne pokae strpljenje i ustrajnost, ne pripada ovom Dematu. Najvei uzrok vae ljutnje moe biti da ujete kako ljudi mene vrijeaju. Pre-dajte ovaj predmet Allahu. Vi to ne moete odluiti. Prepustite to Bogu; vi trebate pokazati strpljenje uprkos takvoj uvredi. (Malfuzat, novo izdanje, tom 4, str. 157)

uvajte se pobune

Drugi uvjet baiata takoer zahtijeva da e se onaj ko pristupa uvati pobune. U objanjavanju dvaju ajeta iz Sure Al-Bakara, Obeani Mesija a.s. kae:19,20

To jest: I borite se s njima sve dok nestane smutnje i vjera bude samo radi Allaha.

19 Al-Bakara, 2:19420 Al-Bakara, 2:218

40

To jest: Borba u njemu (svetom mjesecu ili gradu) veliki je (gri-jeh), ali odvraati ljude od Allahovog puta, i poricati Njega, i za-ustavljati ljude od Mesdidil-harama, i istjerivati njegove ljude, vei je (grijeh) kod Allaha; a smutnja (uplitanje u miran ivot) gore je od ubijanja... (Jang-e-Muqaddas, Ruhani Khazain, tom 6, str. 255)

Obeani Mesija a.s. takoer je rekao:

Ja vidim da neki dahili i zlonamjerni ljudi izmeu hin-dusa i muslimana pokazuju takve aktivnosti protiv Vlade da to upuuje na bunu. Smatram moguim da e doi vrijeme kad e se u njihovom umu stvoriti raspoloenje za bunu. Zato savjetu-jem lanove mog Demata koji su smjeteni u Pendabu i (po-luotoku) Indiji, kojih, Boijom milou, ima na stotine hiljada, da trebaju zapamtiti ovo moje uenje koje im ulijevam svojim govorima kao i pisanjima zadnjih dvadeset est godina - da tre-baju biti potpuno pokorni ovoj Vladi koja nam je uinila usluge... Zapamtite dobro, osoba koja gaji bilo kakve pobunjenike misli protiv Vlade ne moe i dalje biti lan mog Demata. Smatram ve-likom drskou da budemo nezahvalni Vladi koja nas je izbavila iz ruke tirana i pod ijom upravom mi napredujemo. Svemogui Allah kae u asnom Kuranu:21

Da li nagrada za dobrotu moe biti neto drugo osim dobrote? U hadisu asni Poslanik s.a.v.s. kae: Onaj ko bude nezahvalan ljudima ne moe biti zahvalan Allahu. Samo zamislite - ako se kreete izvan zatitne sjene ove Vlade, gdje ete nai utoite? Imenujte jednu vladu koja e vam dati zatitu. Svaka islamska vlada krgue svojim zubima da vas ubije zato to ste, prema nji-

21 (Ar-Rahman, 55:61)

41

ma, nevjernici i odmetnici. Budite onda zahvalni za ovu blago-dat Allahovu... Vjerovanje koje se sada iri da e doi neki krvavi Mehdi i da e zgrabiti sve kranske monarhe je izmiljena stvar, koja je zatamnila i otvrdnula srca naih protivnika muslimana i ljudi koji imaju takvo vjerovanje opasni su. Takva vjerovanja mogu, i definitivno hoe, pobuditi neuke da podignu bunu u neko doba. Zato, mi se borimo da se muslimani oslobode takvih vjerovanja. Zapamtite, vjera kojoj nedostaje ljudske simpatije nije od Boga. Bog nas je pouio: Budite milostivi na Zemlji da bi vam bila ukazana milost na nebu. (Mamuah Itiharat, tom 3, str. 582-585)

Nemojte biti zaneseni eljama

Drugi uvjet, takoer, usmjerava panju onoga ko pristupa da ne bude zanesen eljama. Obeani Mesija a.s. kae:

etvrti stepen duhovnog napretka je onaj koji je Svemogui Allah spomenuo u ovom ajetu asnog Kurana:22

...i koji uvaju svoja stidna mjesta

To jest, vii po statusu od vjernika treeg stepena jesu oni koji se uvaju tjelesnih (bludnih) strasti i nedozvoljene poude. Ovaj stepen je vii od treeg stepena, zato to na treem ste-penu osoba samo rtvuje imetak koji joj je drag. No, vjernik na etvrtom stepenu rtvuje neto to mu je drae od imetka tjelesne strasti. ovjek je toliko oaran svojim tjelesnim stras-tima da troi ogromne sume kako bi zadovoljio svoju poudu. Ne pridaje vanost imetku kad slijedi takve elje. Vidimo da

22 Al-Muminun, 23:6

42

ima mnogo krtih ljudi koji ne daju ni feninga siromanim, ali unitavaju svoje kuanstvo troei ogromne sume na posjete prostitutkama. Odatle je nepobitno dokazano da su tjelesne strasti divlja poplava koja sa sobom nosi i neistu naviku kao to je krtost. Zato je oito da je u poreenju s jainom vjere, koja otklanja krtost i priprema ovjeka da se odvoji od svog dragog imanja radi Allaha, potrebna mnogo jaa i trajnija vjera u borbi sa ejtanom da bismo se sauvali od poplave tjelesnih strasti, zato to takva vjera zgazi staru zmiju nazvanu Nafs-e-Ammara (dua koja potie na zlo). to se tie krtosti, ona se moe izbjei u vrijeme zadovoljavanja tjelesnih strasti ili razmetanja i poka-zivanja, no, ova poplava koja je izazvana uzavrelou tjelesnih strasti vrlo je otra i dugotrajna, koja ne moe biti odvraena osim s Allahovom milou. Ba kao to je kost najjai dio tijela i najdue ivi od sastojaka tijela, tako je, takoer, i snaga vjere potrebne da se uvamo ove poplave najjaa i najdugotrajnija, da bi mogla ustrajati dugo vremena u suzbijanju ovog neprijatelja. I to, takoer, s milou Allahovom, zato to je poplava tjelesnih strasti toliko unitavajua da se niko ne moe uvati od nje osim s Allahovom milou. Zato je hazreti Jusuf a.s. morao rei:23

Ja sebe ne oslobaam; zaista, dua je sklona da nareuje zlo, osim one kojoj se moj Gospodar smiluje.

Fraza spomenuta u ovom ajetu je:24

Sline rijei upotrijebljene su u vrijeme Nuhove poplave

23 Jusuf, 12:5424 ...Osim da na to moj Gospodar ima milosti. (Ibid)

43

(potopa):25

Danas se niko ne moe spasiti od Boije odredbe, osim onog kome se Bog smiluje.

Ovo objanjava da je poplava tjelesnih strasti slina poplavi Nuha po svojoj otrini i opasnosti. (Barahin-e-Ahmadiyyah, tom 5, Ruhani Khazain, tom 21, str. 205-206)

U saetku, tjelesne strasti uvijek nas nastoje nadvladati. Izb-jegnite ih, uvijek traei Allahovu milost. U ovo doba bili su ot-voreni mnogi drugi putevi ka tome. Zato, mi se trebamo moliti i okrenuti se Allahu traei Njegovu milost vie nego ikad prije.26

Pazi! Iskrena vjera pripada Allahu! A oni koji za prijatelje uz-imaju druge mimo Njega (kau): Mi njih oboavamo samo da nas dovedu do vrha pribliavajui nas Allahu. Sigurno e im Al-lah presuditi o onome u emu se oni razilaze. Sigurno, Allah ne upuuje onog ko je laov (i) jako nezahvalan.

Obeani Mesija a.s. kae:

Vjerujte u Boga, o ijem se postojanju slau Tevrat, Evanelje i asni Kuran. Nemojte oblikovati boga ije postojanje nije potvreno jedinstvenim svjedoenjem ovih triju knjiga. Prih-

25 (Hud, 11:44)26 Az-Zumar, 39:4

44

vatite ono to je posvjedoeno intelektom i ljudskom savjeu, i potvreno Boijim knjigama. Nemojte vjerovati u Boga tako da to stvara nesklad izmeu Boijih knjiga. Nemojte initi blud. Nemojte govoriti la. Izbjegavajte zao pogled. uvajte se bezbonosti, nemorala, zuluma, neiskrenosti i puteva pobune. Nemojte biti savladani tjelesnim eljama. Utemeljite pet dnevnih namaza, zato to ljudska priroda prolazi kroz pet vrsta kunji. Budite zahvalni svom plemenitom Poslaniku i prizivajte salavate na njega, jer on je onaj koji vam je pokazao put pre-poznavanja Boga u ovo doba mraka. Ovo su principi moje Za-jednice. Naini na koje ova Zajednica utemeljuje ljudsku sim-patiju, izbjegavajui initi tetu ljudskim biima i odustajui od suprotstavljanja slubenicima na dunosti, ne nalaze se kod drugih muslimana. Zbog njihovih vlastitih greaka njihovi principi drugaije su vrste, za koje u ovo vrijeme nije potrebno objanjenje. (Damimah-ul-Qulub, Ruhani Khazain, tom 15, str. 524-526)

45

III

UVJET

Obeanje da e on/ona redovno obavljati pet dnevnih namaza prema Boijim naredbama i naredbama asnog Poslanika Mu-hammeda s.a.v.s. i da e nastojati koliko najvie moe biti re-dovan/redovna u obavljanju tahaduda i prizivanja salavata na svog asnog Poslanika s.a.v.s., da e on/ona redovno i nepresta-no traiti oprost za svoje grijehe i initi istighfar, da e se sjeati Boijih blagodati i da e Ga hvaliti i veliati.

Obavljanje pet dnevnih namaza

Prva taka koja je spomenuta u ovom uvjetu jeste da e onaj ko pristupa redovno obavljati pet dnevnih namaza u skladu s Allahovim naredbama i naredbama Njegovog Poslanika s.a.v.s. Allahova naredba je da mukarci i ene, kao i djeca koja su dostigla deset godina starosti trebaju obavljati namaze u nji-hovo odreeno vrijeme. Mukarcima je nareeno da obavljaju pet dnevnih namaza u dematu, da posjeuju damije i nastane ih i da trae Allahovu blagodat. Nema nikakvog opravdanja u vezi sa pet dnevnih namaza. U toku putovanja ili bolesti date su neke olakice, naprimjer, spajanje namaza ili skraeni namaz. injenica da je osobi samo tokom bolesti dozvoljeno da ne ide u damiju pokazuje vanost namaza u dematu.Ja u proitati neke navode, ali elim naglasiti da svako ko daje zavjet baiata obeava da sebe prodaje pristupajui u Demat i treba se zamisliti da li postupa po ovoj izriitoj naredbi asnog Kurana? Svaki Ahmadi musliman ima dunost da sebe podsjeti. Vi treba da se preispitujete i pazite na svoje postupke. Ako svi mi ponemo preispitivati sebe, moe se ostvariti velika (duhov-

46

na) revolucija.U asnom Kuranu Allah kae:27

I obavljajte namaz, i dajite zekat, i pokoravajte se Poslaniku, da vam bude pokazana milost.

U Suri Ta-Ha, u petnaestom ajetu nareeno je:28

Uistinu, Ja sam Allah; nema boga osim Mene. Zato oboavaj Mene, i obavljaj namaz za Moj spomen.

Ima jo mnogo drugih ajeta u asnom Kuranu o redovnom obavljanju namaza. Ja u sada predstaviti jedan hadis.

Hazreti Dabir r.a. navodi da je uo asnog Poslanika s.a.v.s. kako je rekao: Izostavljanje namaza vodi ovjeka blie irku i nevjerovanju. (Sahih Muslim, Kitab-ul-Iman, Babu Baya-nit-laq-ismil-Kufre Ala man Tarkas-Salah)

asni Poslanik s.a.v.s. je rekao: Radost moga oka je u namazu. (Sunan An-Nasai, Kitabu Ishratin-Nisai, Babu Hubbin-Nisai)

Hazreti Ebu-Hurejra r.a. navodi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Prva stvar za koju e ovjek biti pozvan na po-laganje rauna je namaz. Ako uspije u ovom polaganju rauna, bit e uspjean i postii e spas. Ako taj obraun bude manj-kav, bit e uniten i bit e gubitnik. Ako postoji nedostatak u

27 An-Nur, 24:5728 Ta-Ha, 20:15

47

obaveznim namazima, Allah e rei: Vidite ima li kod Mog roba nekih navafil-namaza. Ako bude nekih navafil-namaza, oni e nadoknaditi za manjak obaveznih namaza. Slino tome, oni e biti pitani za sva druga svoja djela. (Sunan-ut-Tirmadhi, Kitab-us-Salati, Babu Inna Awwala ma Yuhasabu bihil Abdu..)

Onda je u jednom hadisu reeno:

Hazreti Abu-Hurejra r.a. je prenio kako je uo asnog Poslanika s.a.v.s. da kae: Recite mi, ako jedan od vas ima rijeku pred svojim vratima i ako se okupa u njoj pet puta svaki dan, hoe li na njemu ostati ikakve prljavtine? Bilo mu je odgovoreno: Nikakve prljavtine nee ostati na njemu. asni Poslanik s.a.v.s. rekao je: Ovo je primjer pet dnevnih namaza. Allah zbog njih brie sve grijehe i otklanja slabosti. (Sahih Al-Bukhari, Kitabu Mawaqitus-Salati, Babus-Salatil Khamsi Kaffaratun Lil Khatai).

Obeani Mesija a.s. kae:

Obavljajte namaz. Obavljajte namaz. To je klju za svu dobro-tu. (Izala-e-Auham, Ruhani Khazain, tom 3, str. 549, prvo iz-danje, str. 829)

On takoer kae:

Bit i duh namaza lei u upuivanju dova. (Ajjam-us-Sulh, Ru-hani Khazain, tom 14, str. 241) On takoer kae:

Vi ete kod Boga biti ubrajani u lanove mog Demata samo kad istinito ponete napredovati na putu bogobojaznosti. Obav-ljajte svojih pet obaveznih namaza sa takvom koncentracijom

48

i strahopotovanjem u sebi kao da vidite Boga ispred sebe. Is-punite post u ime Boga u punoj iskrenosti. Svako od vas koji je duan platiti zekat neka plati zekat; i oni za koje je hodoae Meki postalo obavezujue, kojima ne stoje nikakve prepreke na tom putu, neka obave had. Kad inite dobroinstvo, inite to s dobrotom, a s mrnjom napustite zlo. Dobro upamtite da vas ni jedno djelo, kakvo god da je, ne moe dovesti Bogu ako nema takve (bogobojaznosti). Korijen za svako dobroinstvo je takva (strah od Boga); gdje god ovaj korijen nije izgubljen u bilo kojem vaem djelu, ni to djelo nikada nee biti izgubljeno ili besplod-no. (Kati-e-Nuh, Ruhani Khazain, tom 19, str. 15)

Obeani Mesija a.s. kae:

ta je namaz? To je molitva upuena Bogu u istinskoj poniznos-ti i potpunoj svijesti o Njegovoj istoi, da je Jedini On vrijedan hvale, i o Njegovoj uzvienosti, i ova molitva podnesena Bogu sa istighfarom (traenjem oprosta) i sa darudom (salavatima na asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s.) jeste ono ta i kako ovjek plaui treba moliti Boga. Zato, kad ustanete radi nama-za, nemojte se kao neupueni ljudi ograniavati samo na prop-isani arapski tekst, jer su namazi i istighfar mnogih ljudi samo formalnost, bez stvarnosti u njima; kada klanjate namaz, osim Kurana - koji je Boija Rije, i osim dova koje su rijei asnog Poslanika s.a.v.s. - ostale dove moete izgovoriti na svom jeziku, jer e to ostaviti trajan rezultat na va um. (Kati-e-Nuh, Ruhani Khazain, tom 19, str. 68-69).

Obeani Mesija a.s. dalje kae:

Namaz ima takvu snagu da se s njim nebesa saginju prema ovjeku. Onaj ko ispuni dunosti vezane za namaz osjea da je umro; njegova dua se stopila i pala na prag Allahov... Kua u

49

kojoj se obavlja takva vrsta namaza nikad nee biti unitena. Reeno je u hadisu da Nuhov narod ne bi bio uniten da im je bio nareen namaz. Had je obavezan, ali sa odreenim uvjeti-ma; tako je i post i zekat. No, za namaz nema nikakvih slinih uvjeta. Sve druge obaveze ispunjavaju se jedanput u godini, ali namaz je nareen pet puta dnevno. Sve dotle dok se namaz ne obavlja u skladu sa svim njegovim zahtjevima, on ne zarauje blagoslove koje nosi. Takva zakletva vjernosti (bez ispunjavanja ovih obaveza) nije ni od kakve koristi. (Malfuzat, novo izdanje, tom 3, str. 627)

Obeani Mesija a.s. kae:

Namaz je obaveza za svakog muslimana. Preneseno je u had-isu da je neki narod primio islam i rekao: O Allahov Poslanie, molimo te, oslobodi nas obaveze namaza zato to smo mi trgov-ci. Budui da uvamo stoku, ponekad nismo sigurni u istou svoje odjee. Pored toga, mi nemamo vremena. asni Poslanik s.a.v.s. je rekao: Vidite, ako nema namaza, nema nita. Vjera bez oboavanja nije vjera uope.ta je namaz? Da svoje slabosti iznesete pred Bogom i da traite od Njega svoje potrebe, da ponekad stojite pravo pred Njim u strahopotovanju prema Njegovoj Veliini spremni da prih-vatite Njegove naredbe. Ponekad opet, da se sagnete pred Njim u potpunoj poniznosti, i traite od Njega za sve svoje potrebe. To je namaz. Da Mu zahvalite kao prosjak, da potaknete Njegovu Milost spominjui Njegovu Veliinu, i onda da traite. Vjera koja nema ovo (vrstu molitve) nije vjera uope.ovjeku je stalno potrebno da trai Allahovo zadovoljstvo i moli za Njegovu Milost. Samo kroz Njegovu Milost mi moemo sve obaviti. O Allahu, pokloni nam sposobnost da potpuno pripad-amo Tebi i ostanemo vrsti na putu Tvog zadovoljstva i da time zaradimo Tvoje zadovoljstvo. Namaz znai Boiju ljubav, strah

50

od Boga, da uvijek Njega imamo na umu i to je ono to je vjera. Prema tome, ko god eli biti osloboen od obaveze namaza ne moe obaviti nita vie nego to ivotinje rade da jede, pije i spava. Ovo sigurno nije vjera. Ovo je put nevjernika. Popularna izreka koja kae: Trenutak nemara je trenutak nevjerovanja nesumnjivo je istinita i ispravna. (Al- Hakam, tom 7, 31. mart 1903, str. 8)

Kako postii slast namaza? Obeani Mesija a.s. kae (osoba koja ne izvlai zadovoljstvo iz namaza treba ovako moliti Allaha):

Allahu Svemogui! Ti mene vidi kako sam slijep i ne vidim, i sad je to moje stanje kao stanje mrtvog tijela. Znam da u za kratko vrijeme biti pozvan i da u se pojaviti pred Tobom i niko nee biti u stanju da me zaustavi. Ali moje srce je slijepo i neprosvijetljeno. Uini da se na njega spusti zraka svjetla, da ono time bude nadahnuto Tvojom ljubavlju i predanou. Podaj mi takvu blagost da ne budem uzdignut slijep i nesvjestan.Kad ovjek usrdno ini dovu na ovaj nain i ostane ustrajan u tome, on e vidjeti da e doi vrijeme kad e se neto spustiti na njega s neba dok obavlja takav namaz, to e rastopiti njegovo srce. (Malfuzat, novo izdanje, tom 2, str. 616)

Budite redovni u tahadudu (namazu)

U treem uvjetu je takoer reeno da osoba treba obavljati tahadud-namaze. Svemogui Allah kae:29

I u dijelu noi takoer sa ovim (Kuranom) klanjaj tahadud; ovo e za tebe biti dobrovoljno (nafil). Uskoro e te tvoj Gospo-dar staviti na pohvalno mjesto.

29 Beni Israil, 17:80

51

Hazreti Bilal r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Tre-bate biti redovni u tahadudu (namazu). To je bio put bogobo-jaznih u prolosti i sredstvo je postizanja blizine Bogu. To je navika koja uva od grijeha, uklanja nedostatke i uva od fizikih bolesti. (Sunan-ut-Tirmadhi, Kitab-ud-Dawat, Babu Fi Duain Nabiyyi)

U drugom hadisu se kae:

Hazreti Abu-Hureira r.a. prenio je kako je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Na Gospodar se sputa svake noi do najnieg neba. Kad ostane jedna treina noi, Allah kae: Ko e Mene prizivati, pa da mu Ja odgovorim? Ko e moliti od Mene, pa da mu Ja dadnem? Ko e traiti oprost od Mene, pa da mu Ja oprostim? Ko e traiti opskrbu od Mene, pa da ga Ja opskrbim? Ko e traiti da mu otklonim tekoe, pa Mu ih Ja otklonim? Svemogui Al-lah nastavlja tako govoriti sve do zore. (Musnadu Ahmadabni Hanbal, tom 2, str. 521, tampano u Bejrutu)

Mnogi lanovi Zajednice piu pisma traei dove. Da oni sami slijede ovaj nain upuivanja dove, vidjeli bi da se Allahovi bla-goslovi prolijevaju na njih.

Hazreti Abu-Hurejra r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Svemogui Allah kae: Ko god je neprijatelj Mog prijatelja, Ja mu najavljujem rat. Moj rob moe biti blizak Meni kroz stvari koje Ja volim i koje sam Ja uinio obavezujuim za njega. Obavljanjem navafila Moj rob dolazi tako blizu Mene da ga Ja poinjem voljeti. Kad ga Ja uinim Mojim prijateljem, Ja predstavljam njegove ui kojim slua, njegove oi kojim gleda, njegove ruke kojim dri i njegove stope kojim hoda. To znai, Ja ispunjavam sve to on eli. Ako on moli od Mene, Ja mu dadnem; ako on trai Moju zatitu, Ja mu poklanjam zatitu. (Sahih Al-Bukhari, Kitab-ur-Riqaqi, Babut-Tawazui)

52

Hazreti Abu-Hureira r.a. prenio je da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Allah e imati milosti za ovjeka koji ustaje nou radi do-brovoljnog namaza i budi svoju enu radi toga, i ako ona okli-jeva, on polije malo vode po njenom licu da je probudi. Isto tako, Allah se smiluje na enu koja ustane nou da obavi (do-brovoljni) namaz i budi svog mua radi toga, i ako on oklijeva, ona polije malo vode po njegovom licu da ga probudi. (Sunano Abi-Dawud, Kitab-ut-Tatawwui, Babu Qayamil-Laili)

Obeani Mesija a.s. kae:

Na Demat treba primiti za obavezu da obavlja tahadud. Ko god ne moe uraditi vie, treba klanjati makar dva rekata, zato to e time imati priliku da ini neke dove. Dove uinjene u ovo vrijeme imaju posebnu djelotvornost, zato to su uinjene s istinskim bolom i revnou. Ako nema posebnog bola u srcu, kako ovjek moe ustati iz udobnog spavanja? Ustajanje u ovo vrijeme stvara iskrenu bol u srcu, koja tokom dove izaziva stan-je krajnje dirnutosti, odanosti i bola, to zauzvrat moe postati sredstvo prihvatanja dova. No, onom ko ne mari za ustajanje oito nedostaje bola i patnje. A onaj ko ustaje oito ima bol koja ga budi. (Malfuzat, novo izdanje, tom 2, str. 182)

Obeani Mesija a.s. takoer kae:

Ustanite nou i molite da vas Svemogui Allah uputi Svom putu. Drugovi asnog Poslanika s.a.v.s. takoer su primili svo-ju obuku postepeno. ta su oni bili prije? Oni su bili kao sjeme koje zemljoradnik zasije. asni Poslanik s.a.v.s. uzgajao je to sjeme, navodnjavao ga i molio za njih. To sjeme je bilo zdravo i tlo plodno. Sa navodnjavanjem, ono je proizvelo izvanredan plod. Oni su bez oklijevanja ili putem asnog Poslanika s.a.v.s., nisu ekali na dan ili na no. Vi se trebate pokajati istinskim

53

srcem. Ustanite radi tahaduda, inite dove, ojaajte svoja srca. Napustite svoje slabosti, i uinite da va govor i vaa djela budu prema Allahovom zadovoljstvu. (Malfuzat, novo izdanje, tom 1, str. 28)

Budite redoviti u uenju salavata na asnog Poslanika Muhammeda s.a.v.s.

Trei uvjet takoer zahtijeva da onaj koji pristupa uvijek eli slati salavate na asnog Poslanika s.a.v.s. U vezi s ovim, Svemogui Allah kae u asnom Kuranu:30

Allah i Njegovi meleki alju milost na Vjerovjesnika. O vi koji vjerujete! I vi prizivajte blagoslove (salavatima) na njega i mno-go ga pozdravljajte selamom.

Hazreti Abdulah bin Amr Al-As r.a. prenosi da je uo asnog Poslanika s.a.v.s. kako kae:

Kad ujete mujezina da ui ezan, ponovite rijei koje on govo-ri. Prizivajte Allahove blagoslove na mene. Onome ko alje Al-lahove blagoslove na mene Allah e deseterostruko pokloniti Svoju milost. Onda je rekao: Ko god moli Allaha da meni po-dari vasilah to je stepen u Dennetu, koji e Allah pokloniti jednom od Svojih robova, i ja se nadam da sam ja taj moje posredovanje za takvu osobu bit e dozvoljeno. (Sahih Muslim, Kitab-us-Salati, Babul-Qauli mithla Qaulil Muadhdhini liman Samiahu Thumma Yusali Alan Nabiyyi)

30 Al-Ahzab, 33:57

54

Svaki pojedinac treba imati na umu da bi zasluio Allahovo zadovoljstvo, da bi stekao Njegovu ljubav, i da bi njegove dove bile prihvaene kod Allaha, treba posredovanje asnog Poslan-ika s.a.v.s. Najbolji nain za to je kao to nam je reeno u had-isu da prizivamo Allahove blagoslove na njega. Obeani Mesija a.s. takoer je savjetovao da trebamo obilato uiti salavate.31

Hazreti Amir bin Rabiah r.a. prenosi da je asni Poslanik s.a.v.s. rekao: Musliman koji priziva Allahove blagoslove na mene nee prestati primati blagoslove od meleka sve dok on ne prestane. Ako eli, on ovo moe smanjiti ili poveati.

Hazreti Omer bin Al-Khattab r.a. kae: Dova ostaje privremeno zadrana izmeu nebesa i Zemlje i dok osoba ne prizi