uvodnik / introductory note ž ć, odvjetnik u zagrebu 3 ž ć ... split (srđan vrdoljak, tomislav...

Odvjetnik 9 10 2015. 1 SADRÆAJ/CONTENTS

Uvodnik / Introductory note

Marijan Han!ekovi", odvjetnik u Zagrebu 3Marijan Han!ekovi", Zagreb-based attorney-at-law

Iz Hrvatske odvjetni!ke komore / From The Croatian Bar Association

Jubilarne 20. Sportske igre odvjetnika i odvjetni#kih vje!benika HOK-a 4Lawyers and legal interns hold their 20th jubilee Sports GamesPismo predsjednika UIA-e premijeru Zoranu Milanovi"u 12UIA President writes to Prime Minister Zoran Milanovi"

Nobelova nagrada za mir Nacionalnom udru!enju tuniskih odvjetnika 14Tunisian Bar Association awarded Nobel Peace Prize

"lanci i rasprave / Articles and Discussions

Mi"o Ljubenko: Novi predste#ajni postupak 15New pre-bankruptcy proceedings

Prenosimo iz tiska / From the press

Obranimo vrijednosti pravde 22Standing up for justice

Engleski za odvjetnike /English for lawyers

Kolokacije u jeziku prava: Fall in love nije pravni termin. Fall in arrears je. 24Collocations in the language of law: Fall in love is not a legal term of art; fall in arrears is.

Hrvatski za odvjetnike / Croatian for lawyers

Frazemi u jeziku prava 26Idioms in the language of law

Prisege / Oaths

Prisege dane 23. rujna 2015. 29Oaths taken on 23 September 2015

2RIJE» UREDNIKA 2RIJE» UREDNIKA

Glasilo-!asopis Hrvatske odvjetni"ke komore, Zagreb, 9 - 10 2015., god. 88.Journal of the Croatian Bar Association, Zagreb, 9 - 10 2015, annual fi le 88

Uredni#tvo Zagreb, Kotura!ka cesta 53/IItel: 6165 207; fax: 6170 838e-mail: [email protected]

Prodaja oglasnogprostora-marketing1/1-6.800,00 kn,1/1 (omot)-7.800,00 kn,1/2-3.800,00 kn

Izdava!Hrvatska odvjetni"ka komora, ZagrebKotura!ka cesta 53/IItel: 6165-200; fax: 6170-686www.hok-cba.hr

IBAN HR66 2360000-1101268409 Godi#nja pretplata za tuzemstvo 200,00 kn, za in ozem stvo 40 eura,pojedina!ni broj za tuzem stvo 40,00 kn, za inozemstvo 8 eura.Copyright © Hrvatska odvjetni"ka komora 2008.Niti jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti bez posebnog odobrenja izdava"a.

Svi potpisani tekstovi odra#avaju stavove i mi!ljenja isklju"ivo njihovih autora, a ne Hrvatske odvjetni"ke ko-more, urednika i Uredni!tva $asopisa-glasila “Odvjetnik”. Uredni!tvo zadr#ava pravo objave primljenih materijala u "asopisu i/ili na web stranici HOK-a. Materijali objavljeni na web stranici ne honoriraju se.

Glavni i odgovorni urednik: Robert Trava!, odvjetnik, Zagreb, Jurkovi%eva 24, tel: 466665; fax: 4665666; [email protected], Urednik: mr. sc. Tin Mati%, odvjetnik, Zagreb, Vla!ka 95, tel: 6170791, fax: 6170792, [email protected], Izvr#na i grafi!ka urednica: Nata!a Barac, Zagreb, Kotura!ka cesta 53, tel: 6165207, fax: 6170 838, e-mail: [email protected], Uredni#tvo: Mladen Klasi%, Maroje Matana, Ingrid Mohorovi"i%-Gjankovi%, Leo Andreis, Marijan Han#ekovi%, Ranko Pelicari%, Mladen Su"evi%, Igor Hrabar, mr. &ime Pavlovi%, Ivica Crni%, Mario Jankovi%, Boris Juki%, Atila $oko-li% – odvjetnici, Arno Vi"i%, odvjetnik u m., Mato Arlovi%, sudac Ustavnog suda RH, mr. sc. Hrvoje Mom"inovi%, sudac Ustavnog suda u m., Mladen 'uvela, sudac Ustavnog suda u m., mr. sc. Iris Govi% Peni%, sutkinja 'upanijskog suda u Zagrebu Lektor: Zvonko &eb, Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb, Grafi!ka priprema: P.L. Studio, Zagreb. Fotografije: Grgur 'u"ko, Nata!a Barac.

ODVJETNIK 9-10/2015.

Odvjetnik 7 8 2015.2 SADRÆAJ/CONTENTS

Prisege dane 21. listopada 2015. 31Oaths taken on 21 October 2015

Zapisnik / Minutes

Zapisnik s redovite izborne godi$nje Skup$tine HOK-a 33Minutes of CBA Annual Selection Meeting

In memoriam / Obituaries

Oleg Mislav Pera, Ivan Mrakov#i" 54

3 UVODNIKOdvjetnik 9 10 2015.

Marijan Han!ekovi"

odvjetnik u Zagrebu,!lan Izvr"nog

i Upravnog odbora HOK-a

hrvatskom odvjetni!tvu danas, a pogotovo u budu"nosti, predstoje veliki izazovi.Od 24. velja#e 1990. godine, kada je Zakon o odvjetni!tvu u Hrvatskoj dao hrvatskim odvjetnicima punu samostalnost u dono!e-nju Tarife o nagradama i naknadi tro!kova za rad odvjetnika, stalno se poku!ava zadi-rati, a i zadire se, u neovisnost odvjetni!tva.Izmjenom Zakona 13. listopada 2008. go-dine, kada je Hrvatskoj odvjetni#koj komo-ri oduzeto pravo samostalnog dono!enja odvjetni#ke tarife, pa do danas, vidimo da svaka vlast poku!ava umanjiti neovisnost odvjetni!tva zadiru"i u odvjetni#ku tarifu, direktno i indirektno. Direktno, kroz Zakon o odvjetni!tvu, gdje se tra$i odobrenje pro-mjene Tarife od ministra pravosu%a, i in-direktno, kroz druge zakone, zabranjuju"i naplatu opomene, nepriznavanja pojedinih radnji i sl.. Ministarstvo & nancija prakti#ki je ukinulo pau!al inzistiraju"i na speci& ka-ciji izvr!enih radnji napla"enih po pau!alu, !to je u direknoj suprotnosti sa samim ugo-vorom o pau!alu.Svjedoci smo i da sudovi i Ministarstvo & -nancija tuma#e Tarifu Hrvatske odvjetni#-ke komore, iako to pravo ima samo Upravni odbor Hrvatske odvjetni#ke komore. Jasno da su takva tuma#enja uvijek na !tetu od-vjetnika, protuzakonito ne priznavaju"i od-vjetnicima njihove honorare.

Svoju nesposobnost da urede e& kasno pra-vosu%e, vlasti obrazla$u tvrdnom da su od-vjetnici krivi za nee& kasnost pravosu%a i dugotrajne parnice. Bez obzira na to koja je politi#ka opcija na vlasti, hrvatski odvjetni-ci i odvjetni!tvo predstavljaju metu kojom politi#ke stranke poku!avaju dobiti je' ine poene u javnosti. U takvoj negativnoj dru!-tvenoj klimi, gdje vlast odvjetni!tvo tretira kao neprijatelja a ne kao najva$nijeg #imbe-nika u pravosu%u, gledamo nasrtaje velikih kancelarija iz Amerike i Europske unije koje $ele deregulaciju i ovo malo propisa kako bi mogli poklopiti do kraja na!e tr$i!te na ko-jem su prisutni, uglavnom ilegalno, ve" 25 godina. Sve na!e vlade u privatizacijskom procesu anga$irale su strane odvjetni#ke tvrtke, pla"aju"i im milijunske iznose za konzultacije, ne vjeruju"i da bi mogli dobiti istu uslugu tuma#enja hrvatskih propisa od hrvatskih odvjetnika.Hrvatski odvjetnici svoja prava mogu !tititi jedino putem Hrvatske odvjetni#ke komo-re. Vodstvo Hrvatske odvjetni#ke komore u toj borbi za za!titu prava i digniteta hrvat-skog odvjetni!tva treba pomo" svih #lanova Komore.Tko pre$ivi, pri#at "e.

Po#tovani kolege,

IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 4 Odvjetnik 9 10 2015.

Pi"e: Nata#a Barac

izvr"na urednica

Jubilarne 20. Sportske igre odvjetnika i odvjetni"kih vje#benika HOK-a

Jubilarne 20. Sportske igre odvjetnika i odvjetni$kih

vje!benika Hrvatske odvjetni$ke komore odr!ane su od 24.

do 27. rujna ove godine na sportskim terenima hotelskog

kompleksa Solaris u %ibeniku.


Svoje su sportske vje!tine, kao i sportski duh, u raznim sportovima iskazali brojni odvjet-nici i odvjetni#ki vje$benici – njih ne!to vi!e od 300. Uz tradicionalne sportove (mali no-gomet, ko!arku, pikado, stolni tenis, !ah) ove su se godine hrvatski odvjetnici i odvjetni#-ki vje$benici natjecali i u tr#anju, a prvi put u ko!arci su snage odmjerile i odvjetnice i odvjetni#ke vje$benice. Oni koji su na sport-ske igre do!li kao “moralna potpora”, s veli-kom su pozorno!"u bodrili natjecatelje tije-kom natjecanja.Najve"i broj odli#ja ove su godine odnijeli Mate Mati", odvjetnik u Zagrebu, osvojiv!i dva zlata (bo"anje i tenis u kategoriji iznad 45 godina) i jednu broncu (!ah), te Adri-jan (ada s jednim srebrom (pikado) i dvije

bronce (bo"anje i mali nogomet). Na jubilar-nim sportskim igrama do!lo je do promjene na vrhu “malonogometnih” vladara – u na-petoj zavr!nici pobjedu su odnijeli odvjet-ni#ki vje$benici s timom “Principali”. Sveu-kupni pobjednik ovogodi!njih odvjetni#kih sportskih igara je Udruga odvjetni#kih vje$-benika.Nakon !to su odigrani & nalni susreti, naj-uspje!nijim sudionicima odli#ja su uru#i-li predsjednik Odvjetni#kog zbora )ibenik Branko Baica, predsjednik Odvjetni#kog zbora Zagreb Josip )urjak i #lan Upravnog odbora HOK-a Mario Jankovi".Uz brojna sportska natjecanja, odvjetnici i od-vjetni#ki vje$benici u$ivali su i u dru$enjima koja su #esto potrajala do kasnih sati.


TR&ANJE (M)ZLATO Josip Feher / vje$benik iz SplitaSREBRO Igor Metelko / odvjetnik iz ZagrebaBRONCA Tomislav Bartoli% / odvjetnik iz Zagreba

TR&ANJE (')

ZLATO Ida Stan!i% Rokotov / vje$benica iz ZagrebaSREBRO Jelena Orli% / vje$benica iz ZagrebaBRONCA Marijana Soldo / vje$benica iz Zagreba

BO(ANJEZLATO Mate Mati% / Nikola Mandi% odvjetnici iz Zagreba

SREBRO Ivan &erki% / Dan Marinovi% odvjetnik iz Zagreba / odvjetnik iz ZadraBRONCA Mario Jankovi% / Adrijan "ada odvjetnici iz Zagreba

ZL


KO%ARKA (')ZLATO Slobodan dan (An'ela Kasum, Dina Salapi%, Mia Mijatovi%, Maja Dubenik, Josipa Jur!i%, Antonija Ivan!an, Marijana Soldo, Ivana Jankovi%)SREBRO Vlajine (Anamarija Tonkovi%, Petra Peni%, Vedrana Kordi%, Nata#a Kordi%, Ivona Elez, (eljka Jovanovac, Ivana )uk, Iva Buri%)BRONCA Leko i partneri (*ina Lukac, Gordana Adamovi%, Martina &kegro, Ana Kozole, Marija Bartoluci, Jasmina Gunjevi%)

KO%ARKA (M)ZLATO &ibenik (Daniel Miljkovi%, Dan Marinovi%, Tomislav Boljat, Kre#imir Lu#i%, Ante Dev!i%, Danijel Papak, Luka Kuva!, Bruno Kuva!, Nikola Berovi%)SREBRO Split (Sr'an Vrdoljak, Tomislav Kasalo, Nikola Bo$ikovi%, Domagoj Oluji%, Josip Feher, Hrvoje Rai%, Ivan Ostoji%, Igor )urkovi%, Ivan Brajevi%, Josip Stani%, Josip Letica)BRONCA Zagreb (Goran Devrnja, Marko Hrabar, Matija &krinjari%, Luka Vuk#i%, Ivan )osi%, Ivan Mra!i%, Tvrtko Lonjak, Ivan Gr$i%, Andrej &oo# Maceljski, Ivan Buljan)


MALI NOGOMETZLATO Principali (Zvonimir Raji!, Bari#a Pavi!i%, Domagoj Vuku#i%, Maro Konjuh, Marko Hrabar, Ivan Poli!i%, Igor Zeki%, Tomislav Dumen!i%)

SREBRO Kao do sada (Tomislav Kasalo, Hrvoje Rai%, Dino Pivac, Igor )urkovi%, Josip Feher, Ivan Ba!i%, Ivan Ostoji%, Hrvoje Brali%, Ivan Brajevi%, Toni Mandi%, Nikola Bo$ikovi%)

BRONCA Advocatus ((eljko Juri%, Mario Jankovi%, Davor Jeli%, Zvonimir Barun, Tomislav Bari#i%, Nikola Mandi%, Nikola Badovinac, Hrvoje Juki%, Goran Devrnja, Adrijan "ada, Josip Relji%, Ivan )ui%)


TENIS (')ZLATO Ma#a Gluhini% odvjetnica iz ZagrebaSREBRO Irena Blauhorn odvjetnica iz KarlovcaBRONCA Martina &kegro vje$benica iz Zagreba

TENIS (M/do 45)ZLATO Hrvoje Rai% vje$benik iz SplitaSREBRO Goran Devrnja odvjetnik iz ZagrebaBRONCA Mladen Juri% odvjetnik iz Osijeka

TENIS (M/iznad 45)

ZLATO Mate Mati% odvjetnik iz ZagrebaSREBRO Hrvoje Ljubljanovi% odvjetnik iz ZagrebaBRONCA Marijo Ro'ak odvjetnik iz Zagreba

%AHZLATO Tomislav Bari#i% odvjetnik iz ZagrebaSREBRO Igor Metelko odvjetnik iz Zagreba

BRONCA Mate Mati% odvjetnik iz Zagreba


STOLNI TENIS (')ZLATO Maja Zva!ko vje$benica iz ZagrebaSREBRO Maja Masnec odvjetnica iz JastrebarskogBRONCA Antonija Ivan!an vje$benica iz Zagreba

STOLNI TENIS (M)ZLATO Marko Petkovi% vje$benik iz &ibenikaSREBRO Nikola Badovinac odvjetnik iz ZagrebaBRONCA Nikola Bo$ikovi% vje$benik iz Splita

ZL SR BR


PIKADO (')ZLATO Ivana )uk vje$benica iz ZagrebaSREBRO Anamarija Tonkovi% vje$benica iz ZagrebaBRONCA Ivana Luk#i% odvjetnica iz Splita

PIKADO (M)ZLATO Hrvoje Juki% odvjetnik iz ZagrebaSREBRO Adrijan "ada odvjetnik iz ZagrebaBRONCA Matej Mi#i% vje$benik iz Zagreba

UKUPNI POBJEDNIK

Udruga odvjetni!kih vje$benika


Po!tovani,pi!em Vam u svojstvu predsjednika Me%u-narodne unije odvjetnika (UIA - Union In-ternationale des Avocats), najstarijeg me%u-narodnog udru$enja odvjetnika koje okuplja nekoliko tisu"a odvjetnika, kao i vi!e od 150 odvjetni#kih komora, federacija i zborova iz vi!e od 110 zemalja svijeta.Djelovanje UIA-e posebno je usmjereno na promoviranje temeljnih na#ela pravne pro-fesije diljem svijeta i aktivno radimo na za-!titi prava svih odvjetnika da slobodno i ne-ovisno obavljaju svoju profesiju.UIA je posebice zabrinuta zbog velikog broja napada, ozbiljnih prijetnji i ubojstava odvjetnika u Hrvatskoj. Prema informacija-ma Hrvatske odvjetni#ke komore, od 1972. godine, u izvr!avanju svojih profesionalnih obveza u Hrvatskoj je ubijeno deset odvjet-

Predsjednik Me)unarodne unije odvjetnika Miguel Loinaz poslao je u rujnu

ove godine pismo predsjedniku hrvatske Vlade Zoranu Milanovi"u u kojem

izra!ava zabrinutost zbog situacije odvjetnika u Hrvatskoj. Prijevod pisma

donosimo u cjelosti:

Zabrinutosti zbog polo#aja odvjetnika u Hrvatskoj

nika i jedna odvjetni#ka vje$benica. U istom razdoblju, 15 odvjetnika bilo je izlo$eno & -zi#kim napadima, a neki od napada uklju#i-vali su i postavljanje eksplozivnih naprava u odvjetni#kim uredima, podmetanje po$ara u stanovima i druge sli#ne napade.Ubojstvo gospodina Vlatka Vidakovi"a, odvjetnika kojeg je ubila jedna od njegovih biv!ih stranaka u njegovom odvjetni#kom uredu u Osijeku 23. o$ujka 2015. godine, posebno je !okantno, budu"i da je uboji-ca prethodno ve" bio osu%en na tri godine zbog otmice drugog odvjetnika i umirovlje-nog suca.UIA je obavije!tena da Vas je Hrvatska od-vjetni#ka komora (HOK) u vi!e navrata upo-zorila na tu zabrinjavaju"u situaciju. Osim toga, HOK Vam je 6. o$ujka 2015. dostavio predlo$ene amandmane na Zakon o kazne-


nom postupku, tra$e"i da se pove"a kaznena za!tita odvjetnika u obavljanju njihove pro-fesije.UIA #vrsto vjeruje da nasilje i prijetnje pro-tiv odvjetnika ne samo da utje#u na prava koja pripadaju svih ljudskim bi"ima, nego da tako%er podrivaju vitalnu dru!tvenu ulo-gu odvjetnika.Kao #uvari ljudskih prava i temeljnih slobo-da (poput prava na po!teno su%enje i prava na obranu), odvjetnici su osnovni #imbeni-ci administracije pravosu%a, i oni aktivno pridonose ja#anju vladavine prava. Ta uloga mora biti priznata, i rad odvjetnika mora imati odgovaraju"u potporu i za!titu, u skla-du s me%unarodnim pravom i me%unarod-nim na#elima.UIA podsje"a na temeljna na#ela UN-a o ulozi odvjetnika koja eksplicitno ka$e da: “vlade moraju osigurati da odvjetnici mogu obavljati sve svoje profesionalne funkcije bez zastra!ivanja, smetnji, uznemiravanja ili neprimjerenog uplitanja (...)”(Na#elo 16) a “tamo gdje je sigurnost odvjetnika ugro-$ena, odvjetnike mora na odgovaraju"i na-#in za!tititi vlast” (Na#elo 17). Ta su na#ela usvojena na Osmom kongresu Ujedinjenih naroda o prevenciji zlo#ina, odr$anom 1990. godine, a primjenjuju se diljem svijeta.U skladu sa svime navedenim, UIA uz du$no po!tovanje tra$i od hrvatskih vlasti da po-duzmu trenuta#ne i djelotvorne korake kako bi se osiguralo:- da odvjetnici mogu obavljati sve svoje

profesionalne funkcije bez zastra!ivanja, smetnji, uznemiravanja, uplitanja ili stra-ha od odmazde

- da & zi#ki i psiholo!ki integritet odvjetni-ka bude osiguran na odgovaraju"i na#in u svim okolnostima i posebice tijekom i odmah nakon obavljanja njihovih profesi-onalnih zada"a

- da #inovi nasilja i prijetnji protiv odvjet-nika budu ispitani i procesuirani na od-govaraju"i na#in, a izvr!itelji takvih djela budu izvedeni pred lice pravde.

Kao $uvari ljudskih prava i temeljnih

sloboda (poput prava na po#teno su)enje

i prava na obranu), odvjetnici su osnovni

$imbenici administracije pravosu)a, i oni

aktivno pridonose ja$anju vladavine prava.

Ta uloga mora biti priznata, i rad odvjetnika

mora imati odgovaraju"u potporu i za#titu,

u skladu s me)unarodnim pravom i

me)unarodnim na$elima.

UIA posebice poziva hrvatske vlasti da po-krenu konstruktivni dijalog s predstavnici-ma Hrvatske odvjetni#ke komore. Zajedni#-kim snagama te planiranjem i primjenom uspje!nih i sveobuhvatnih strategija mogu se na najbolji mogu"i na#in sprije#iti prijetnje ili nasilna djela protiv odvjetnika u budu"-nosti.Zahvaljujem Vam na pa$nji vezano uz ovo va$no i hitno pitanje, koje "emo i dalje na-staviti pratiti.

S po!tovanjemMiguel Loinaz


Nobelova nagrade za mir Nacionalnom udru#enju tuniskih odvjetnika

Nobelovu nagradu za mir ove je godine dobio Tuniski nacionalni kvartet za dijalog, koji #ine #etiri organizacije klju#ne za principe vladavi-ne prava, a me%u njima je i Nacionalno udru-$enje tuniskih odvjetnika.To je prvi put da je jedna odvjetni#ka komora dobila Nobelovu nagradu za mir. U obrazlo$e-nju Odbora navodi se da je to visoko priznanje Tuniski nacionalni kvartet dobio zbog “sudje-lovanja u izgradnji pluralisti#ke demokracije u Tunisu nakon Revolucije jasmina 2011. godine”.“Kvartet je imao klju#ni utjecaj na uspostavlja-nje ustavne vlade u Tunisu, u roku od nekoliko godina, koja jam#i temeljna prava za #itavo sta-novni!tvo, bez obzira na rod, politi#ka ili vjer-

ska uvjerenja”, kazala je obja!njavaju"i odluku predsjednica Odbora Karin Kullmann Five.Nacionalno udru$enje tuniskih odvjetnika i predsjednik Mohamed Fadhel Mahfoudh pri-maju brojne #estitke, a svojim kolegama #estit-ku je uputila i Hrvatska odvjetni#ka komora.Tuniski nacionalni kvartet za dijalog #ine Tu-niska konfederacija industrije, trgovine i raz-mjene (UTICA), Tuniski op"i sindikat rada (UGTT), Tuniska liga za ljudska prava (LTHD) i Nacionalno udru$enje tuniskih odvjetnika. Nobelova nagrada, koja vrijedi osam milijuna !vedskih kruna (972 tisu"e dolara), bit "e do-bitnicima uru#ena u Oslu 10. prosinca 2015. godine.

Pi"e: Nata#a Barac

izvr"na urednica

»LANCI I RASPRAVE 15 Odvjetnik 9 10 2015.

Novi predste"ajni postupakSvaku va!niju reformu zakona prati pitanje jesu li promjene tzv. kozmeti$ke

ili stvarne. U slu$aju novog Ste$ajnog zakona (dalje – SZ) nedvojbeno je

da su promjene stvarne i zna$ajne, osobito kad je u pitanju predste$ajni

postupak u odnosu na raniji Zakon o fi nancijskom poslovanju i

predste$ajnoj nagodbi (dalje – ZFPPN).

Pi"eMi"o Ljubenko

odvjetnik u Zagrebu

U ranijem predste#aju odvjetnici procesno nisu imali zna#ajnu ulogu. Na!e je pravno zastupanje bilo, u stru#nom smislu, u dru-gom planu. Mnoge manipulacije du$nika napravljene su od strane samih du$nika i njihovih & nancijskih savjetnika. Ta okolnost mo$e biti poticajna za odvjetnike sada kad "e procedura ponovno biti fokusirana na prav-na pitanja, a provedba isklju#ivo na sudu. U tim okolnostima pokazalo se jo! jedan-put da ekonomske probleme ne mogu rije-!iti samo ekonomisti, revizori, ra#unovo%e i ostale struke. )tovi!e, bez pravne podr!ke mogu"e ih je samo produbiti. Novi Ste#ajni zakon mo$e zbog toga biti iskorak pravne struke prema ure%enju nesre%enih du$ni#-ko-vjerovni#kih odnosa.U cilju na!e prakti#ne primjene, poku!at "u dati pregled zna#ajnijih promjena u novom predste#ajnom postupku.

1. Predste!aj postaje pravo, a ne obvezaJedan od ciljeva novog Ste#ajnog zakona bio je urediti postupak prije ste#aja koji "e du$-nik mo"i (ne morati) pokrenuti ako smatra da mo$e izbje"i ste#aj. )to zna#i da predste-#ajni postupak, za razliku od dosada!njeg rje!enja, postaje pravo, a ne obaveza. Ve"ina je dosada!nje predste#ajno ure%enje iskoristila za odga%anje ste#aja ili za odlazak u besplatni ste#aj. Sada "e biti zna#ajno ma-nji broj du$nika koji "e pokretati predste#aj, zato !to nova procedura ne"e bitno odgoditi ste#aj niti "e u!tedjeti tro!kove onima koji $ele

zlouporabiti predste#aj. Koliki "e broj du$nika biti sposoban uspje!no provesti predste#ajni postupak, nije odlu#no pitanje. Odlu#no je da du$nici koji uspje!no pro%u mogu ispuni-ti preuzete obveze, a da vjerovnici u tom po-stupku imaju razmjerna i primjerena prava. (lankom 25. st. 1. i 2. SZ-a, sada je predvi%e-no da je du$nik „ovla!ten“ pokrenuti pred-ste#ajni postupak, a do sada je #lanak 18. st. 1. ZFPPN-a predvi%ao da je du$nik „du$an“ pokrenuti predste#ajni postupak.

2. Odvajanje razloga za predste!aj i ste!ajNastavno na gornju promjenu (obveza/pra-vo du$nika), jasno su razdijeljeni uvjeti tj. razlozi za pokretanje predste#aja, u odnosu na razloge za pokretanje ste#aja.Pokretanje ste#aja naravno i dalje je ostala obveza, a ne pravo du$nika. Zakon je sada uredio u kojem stanju du$nik ostvaruje pra-vo na predste#aj, a u kojem stanju du$nik preuzima obvezu za ste#aj. Takva dioba nije bila jednostavna, osobito imaju"i u vidu da je dosada!nji ZFPPN izjedna#avao predste-#ajne i ste#ajne uvjete tj. razloge.(lanak 4. SZ-a sada ure%uje razloge za pred-ste#aj, a #lanak 5. SZ-a ure%uje razloge za ste#aj.Kod #lanka 4. SZ-a primjetno je odre%eno diskreciono pravo du$nika da sam sebi ocje-ni stanje koje bi bilo podobno za pokretanje predste#aja, prijete"a nesposobnost za pla-"anje. U tom dijelu zakon je „dao odre%eno

»LANCI I RASPRAVE16 Odvjetnik 9 10 2015.

povjerenje“ du$niku, s time da sud mo$e is-pitati tu okolnost. S druge strane, SZ je u #lanku 4. st. 2. dao tri presumpcije na temelju kojih du$nik mo$e dokazivati nastup prijete"e nesposobnosti za pla"anje. Najjednostavnija „vizualna“ dioba predste-#ajnih i ste#ajnih razloga mogla bi se prika-zati kao:a) razdoblje prvih 60 dana blokade i prije

toga – pravo na predste#ajb) razdoblje od 60. dana blokade do 120.

dana – po#etak ste#ajnog razlogac) razdoblje nakon 120 dana blokade – po-

kretanje ste#aja po sili zakona.Prijete"a nesposobnost za pla"anje iz ste#aj-nih je razloga zato „pre!la“ u predste#ajni ra-zlog. Prema meni dostupnim podacima, kod nas je u razdoblju od 1996. godine do danas, samo nad jednim du$nikom otvoren ste#aj zbog prijete"e nesposobnosti za pla"anje. Ste#ajni razlozi su sada u tom smislu ostali nesposobnost za pla"anje i prezadu$enost. Mo$e se nazna#iti da se ste#aj u 99 posto slu#ajeva otvara samo zbog jednog razloga – nesposobnosti za pla"anje.Usporedbe radi, u Njema#koj praksi sva tri razloga sudjeluju kao razlozi za otvaranje ste#aja. Njema#ka - Razdoblje od 2003. do 2010.Nesposobnost za pla"anje – broj subjekata –

187.856Prijete"a nesposobnost – broj subjekata –

1.513Prezadu$enost – broj subjekata – 4.627Nesposobnost za pla"anje i prezadu$enost –

broj subjekata – 57.228Prijete"a nesposobnost i prezadu$enost –

broj subjekata – 451Ukupno – 251.675Izvor: „Die Erö" nungsgründe des Insol-venzverfahrens“, www.zjs-online.com

3. Pravo vjerovnika na pokretanje predste!aja(lankom 25. st. 1. i 2. SZ-a predvi%eno je pravo vjerovnika na pokretanje predste#aj-

nog postupka. Takvo pravo vjerovnik mo$e ostvariti samo uz suglasnost du$nika. Tim se pristupom htjelo dodatno a& rmirati pred-ste#aj kao institucionalno rje!enje, ali takvo rje!enje otvara i odre%ene procesne dvojbe.Prije formalnog pitanja aktivne legitimacije mo$e se naglasiti dijelom nelogi#an odnos u kojem du$nik nema interes sam sebi pokre-nuti predste#aj i ne vjeruje u svoj nastavak, ali je suglasan da to umjesto njega pokrene i vodi vjerovnik.U smislu aktivne legitimacije, postavlja se pitanje tko je stranka koja je pokrenula i vodi postupak. Je li du$nik kroz svoju su-glasnost formalno preuzeo strana#ku ulogu od vjerovnika? Takav zaklju#ak svakako je dvojben, osobito ako se du$nik izjasni da je „suglasan da vjerovnik pokrene predste#ajni postupak“, kako to gramati#ki tra$i zakon.SZ predvi%a supsidijarnu primjenu ZPP-a u #lanku 10., dok je ZFPPN u kasnijoj noveli bio promijenio pravilo o supsidijarnoj pri-mjeni u korist izvanparni#nog postupka u postupku pred sudom (#l. 66. st. 15.). Ni in-stitut promjene osobe tu$itelja (supsidijarno ZPP) ne mo$e rije!iti tu situaciju. Na kome "e biti teret/odgovornost pravnih posljedica obustave takvog postupka, ostaje kao pose-ban niz otvorenih pitanja.Jedna od mogu"ih zlouporaba ovog pra-va vjerovnika mogla bi biti kroz pokretanje predste#ajnog postupka s ciljem zadr$avanja pokretanja ste#ajnog postupka. Nije dvoj-beno da pokretanje predste#ajnog postupka ograni#ava pravo na pokretanje ste#ajnog postupka, #lanak 15. st. 2. SZ-a.

4. Obveza obrazaca – pod prijetnjom odba!ajaNastavno na gornja pitanja pokretanja pred-ste#ajnog postupka, nadovezuje se vrlo va$-na odredba za odvjetnike kod zastupanja u takvim postupcima.(lanak 16. st. 1. SZ-a ure%uje da se i predste-#ajni i ste#ajni postupak pokre"u na propi-sanom obrascu. Osim prijedloga za otvara-nje tih postupaka, a !to je mogu"e i va$nije, #lanak 36. st. 1. SZ-a tako%er predvi%a pod-


no!enje prijave tra$bine u predste#ajni po-stupak na propisanom obrascu. (lanak 36. st. 6. nadalje odre%uje da "e prijave tra$bine podnesene nakon isteka roka biti odba#ene, !to mo$e dovesti u zabludu da je zaka!njenje jedini razlog za odba#aj prijave.Me%utim, #l. 13. st. 4. SZ-a generalno ure%u-je da "e svi podnesci koji nisu podneseni na propisanom obrascu (a zakon ih je formalno predvidio) – biti odba#eni. To zna#i da bi for-malnim i gramati#kim tuma#enjem zakona sudac morao odbaciti prijavu tra$bine koju je stranka sama ili preko odvjetnika podnijela sadr$ajno jasno i pravilno, na vrijeme, preko ovla!tene osobe – ali bez forme obrasca.Takvo tuma#enje i primjena je mogu"e i vje-rojatnije nego li suprotno tome, !to zna#i da pogre!ka u formi mo$e ujedno uzrokovati i prekluziju ostvarenja cijelog prava tj. tra$bi-ne, jer "e nu$no do odluke o odba#aju do"i nakon proteka roka koji je sada #lankom 36. st. 6. formalno odre%en prekluzivnim. Je li rok prijave tra$bine do sada u predste#aju bio prekluzivan, predmet je upravnih sporo-va u tijeku.Obrasci trebaju slu$iti kao pomo" onome kome je potrebna. Oni koji ne trebaju pomo" (kao odvjetnici npr.), ne trebaju biti ka$njeni gramati#kim tuma#enjem zakona, radi neko-ri!tenja pomo"i. Cilj zakonodavca pri tome bio je olak!ati uno!enje podataka u elektroni#ke sustave. Uz dodatni napor u regulaciji, mogao se po-sti"i taj koristan cilj bez potencijalne !tete za uredne stranke ili odvjetnike.

5. Podno#enje vi#e prijedloga za predste!aj ili ste!aj Sada!nja sudska praksa ima razli#ite stavo-ve u pogledu vi!e podnesenih prijedloga za ste#aj, gdje prevladava stav (prema pravnom shva"anju VTS-a) da se kasnije pokrenuti postupci ste#aja prekidaju do odluke u ranije pokrenutom postupku. Trgova#ki sud Split povremeno je imao stav da dva postupka o prijedlogu ste#aja mogu te"i i paralelno, te ako se po jednom otvori ste#aj, obustavit "e se drugi. Trgova#ki sud

Ve"ina je dosada#nje predste$ajno

ure)enje iskoristila za odga)anje

ste$aja ili za odlazak u besplatni

ste$aj. Sada "e biti zna$ajno manji

broj du!nika koji "e pokretati

predste$aj, zato #to nova procedura

ne"e bitno odgoditi ste$aj niti "e

u#tedjeti tro#kove onima koji !ele

zlouporabiti predste$aj. Koliki "e

broj du!nika biti sposoban uspje#no

provesti predste$ajni postupak,

nije odlu$no pitanje. Odlu$no je

da du!nici koji uspje#no pro)u

mogu ispuniti preuzete obveze, a

da vjerovnici u tom postupku imaju

razmjerna i primjerena prava.


Bjelovar imao je povremeno stav da se kasni-ji prijedlozi spajaju u jedinstveni postupak s ranijim prijedlozima. To je bilo operativno va$no pitanje zbog mogu"eg opstruiranja pokretanja „tu%ih“ postupaka.Novi SZ u #l. 16. st. 6. uredio je da "e se u po-vodu dvaju ili vi!e prijedloga predste#ajnog ili ste#ajnog postupka provoditi jedinstveni postupak. To je dobro rje!enje, jer onemogu-"ava neopravdano natjecanje i opstruiranje me%u predlagateljima (vjerovnicima) tko "e biti prvi, u cilju da sprije#i drugog, te ne #ini nu$nim pra"enje vi!e postupaka.

6. Pitanje kad je pokrenut predste!ajni postupak(lanak 39. st 1. ranijeg Ste#ajnog zakona ure%ivao je da se ste#ajni postupak pokre"e – prijedlogom za pokretanje ste#aja. S druge stranke ZFPPN nije imao odredbu koja bi izrijekom de& nirala kojom se radnjom stran-ke ili aktom nadle$nog tijela pokre"e pred-ste#ajni postupak. Tuma#enje Fine do sada je bilo da se pod-neseni prijedlog za otvaranje predste#ajnog postupka sam za sebe ne treba javno obja-viti, jer samo podno!enjem tog prijedlo-ga – nije pokrenut predste#ajni postupak. Fina je tako u pravilu objavljivala #injenicu podnesenog prijedloga tek zajedno s prvim aktom Fine u povodu tog prijedloga. Pita-nje otvorenog tuma#enja (i nekih teku"ih upravnih sporova) ostalo je: je li postupak pokrenut rje!enjem o otvaranju postupka ili danom podno!enja prijedloga za otvaranje postupka.Kako se kod ZFPPN-a supsidijarno primje-njuje ZOUP, moglo bi se tuma#iti da je pred-ste#ajni postupak pokrenut #inom i danom podno!enja prijedloga, jer se upravni postu-pak pokre"e podno!enjem zahtjeva od stra-ne stranke, #l. 40. st. 2. ZOUP-a. Sada #l. 25. (predste#aj) i #l. 109. (ste#aj) no-vog SZ-a, ne de& nira izrijekom da se prijed-logom pokre"u ti postupci, ali zato #lanak 11. st. 1. izrijekom ure%uje da se ti postupci pokre"u na prijedlog ovla!tene osobe iz #ega se mo$e zaklju#iti da su pokrenuti radnjom

stranke (prijedlog), a ne aktom suda. Pitanje trenutka pokretanja predste#ajnog ili ste#ajnog postupka od naro#ite je va$nosti, jer utje#e na prava vjerovnika u drugim po-stupcima. (injenica podnesenog prijedloga jednog od tih postupaka trebala bi biti !to br$e objavljena, npr. na stranici sudskog regi-stra za konkretnog du$nika, !to do sada nije bila praksa, a pitanje je ho"e li biti. Svakako da je to va$nija informacija za one kojima je namijenjen sudski registar, od npr. #injenice je li promijenjena neka od djelatnosti du$no-sti, !to slu$i isklju#ivo za statisti#ke svrhe.

7. Rokovi i dinamika predste!ajnog postupkaPredste#ajni postupak prema ZFPPN-u bio je na#elno zami!ljen kao postupak na 120 dana (#l. 27. st. 1.). To je bio rok u kojem su se vjerovnici trebali suzdr$ati od svojih prava, kako bi se ocijenilo postoji li osnova i sugla-snost za novo ure%enje odnosa s vjerovnici-ma. Praksa je pokazala da se taj rok protezao u pravilu na jednu godinu i vi!e. U dosada!njem predste#aju, razdoblje od pre-daje prijedloga do otvaranja postupka „nije se brojilo“. Tako%er nije se ra#unalo ni razdoblje nakon usvojenog plana u Fini. To svakako nije bilo dobro. Sudovi su svoj dio postupka pro-vodili u neizvjesnom razdoblju koje je trajalo od nekoliko tjedana do godinu i vi!e dana, osobito ako bi se ulo$ila $alba.Vrijeme trajanja predste#ajnog postupka ne bi samo za sebe bilo va$no, kad ta #injenica ne bi imala vrlo direktno zna#enje za prava vjerovnika. Tijekom predste#aja vjerovnicima ne te#e kamata, niti se mogu provoditi ovr!ni i drugi sudski postupci. Poseban status ima-ju prava razlu#nih vjerovnika, a !to nerijetko ima utjecaj i na prava ostalih vjerovnika.Odga%anjem kraja, tj. pravomo"nosti pred-ste#aja, odga%a se #esto i po#etak vremenskog tijeka za ispunjenje obveza du$nika.Novi SZ dijelom "e suzbiti tu pojavu ograni-#enjem uvjeta za predste#aj (npr. nije mogu"e pokrenuti predste#aj nakon 60 dana blokade ra#una), ali i koncentrirani postupak samo na sudu, neovisno !to #l. 63. st. 1. SZ-a ure%uje


120 plus 90 dana. Nadalje, odre%ena stroga, mogu"e i prestroga ure%enja, mogu biti razlo-gom za obustavu postupka, kao !to je to vid-ljivo iz #lanka 63. i 64. SZ-a, ali i #l. 52. st. 3., te #l. 60., 61. st. 2. SZ-a.

8. Prijava, utvr'enje i osporavanje tra$binaVjerovnikova prijava tra$bine u dosada!njem predste#aju bila je tako%er pitanje odre%enih dvojbi. )to ako du$nik nije sam odredio i pret-hodno iskazao tra$bine svojih vjerovnika? )to ako je du$nik iskazane podatke kasnije izmi-jenio? Je li prijava tra$bine u predste#aj ogra-ni#ena prekluzivnim rokom?Novi SZ u mnogim pitanjima otklonio je po-stoje"e dvojbe, !to ipak ne zna#i da bi vjerov-nici time trebali zauzeti pasivan stav prema predste#ajnom postupku.(lanak 36. SZ-a ure%uje da vjerovnici svoje prijave podnose Fini a ne sudu, niti povjere-niku du$nika (!to bi bila mogu"a analogija sa ste#ajem).U tom je dijelu Fina zadr$ala operativnu ulo-gu u predste#ajnom postupku, te slu$i kao tehni#ka pomo" sudu. Mo$e se zaklju#iti da "e u tom dijelu Fina doista rasteretiti sudove, a kako Fina nema ovlasti odlu#ivanja, ne bi trebalo biti kolizije s odlukama sudova. Koor-dinacija rada Fine i sudova u tom "e smislu biti nu$na, i za o#ekivati je odre%eno vrijeme uskla%ivanja. Formalno sud jest nadre%en Fini i u mogu"nosti je provoditi “nadzor“ nad radom Fine (#l. 22. st. 1. t. 3., ali i 44. i 45. SZ-a), mada nije mogu"e o#ekivati u pravnom smislu da sud nastupa kao svojevrsno drugo-stupanjsko tijelo prema Fini. To zato jer Fina nije ovla!tena donositi nikakve odluke, niti je tijelo postupka, #lanak 18. i 21. SZ-a.Svakako treba istaknuti predmnijevu prijave tra$bine kako je ure%uje #l. 39. SZ-a. To je ko-risno pravo za vjerovnike, !to ne treba smanji-ti pozornost vjerovnika, pa mogu"e i njihovo aktivno djelovanje kroz vlastitu prijavu tra$-bine. Ovdje je od posebnog zna#aja upozoriti du$-nike na vrlo strogu odredbu Zakona kroz #l. 64. st. 1. t. 2. – gdje je mogu"e #ak i obusta-

viti predste#ajni postupak zbog nesklada vi!e od 10 posto izme%u tra$bina koje je iskazao du$nik i tra$bina utvr%enih nakon prijava vjerovnika.Nije nepoznato da je jedan od ve"ih prigo-vora na dosada!nji predste#aj bila netranspa-rentnost kod utvr%ivanja tra$bina. Pa$ljivim analiti#arima mogu"e je privukla pozornost #injenica da su ugledni revizori davali po-tvrdna mi!ljenja o obvezama du$nika na po-#etku predste#aja, a koja bi se zatim razliko-vala za vi!e od milijardu kuna u odnosu na utvr%ene obveze tj. tra$bine.Nazna#ena odredba #lanka 64. SZ-a mogu"e je i prestroga, ali "e svakako biti vrlo va$na za motiviranje du$nika na vrlo pa$ljivo ko-municiranje i uskla%ivanje svog stanja s vje-rovnicima.(l. 48. SZ-a sada, za razliku od ZFPPN-a, uvodi pravo vjerovnika na osporavanje tra$-bine, a ujedno i jasnije ure%uje tko i kako utvr%uje tra$bine. Pravo vjerovnika na os-poravanje mo$e biti odre%eni korektiv, ali je dosada!nja praksa u ste#aju pokazivala da vjerovnici u pravilu nisu zainteresirani, pa ni educirani me%usobno analizirati tra$bine. Moglo bi se dodati da zakonom prije svega nisu ni motivirani, jer time otvaraju parnicu koja nije usmjerena na direktnu korist vje-rovniku-osporavatelju.

9. Nove ve%ine za glasovanje(lanak 63. ZFPPN-a ure%ivao je pravila gla-sovanja u predste#aju, koja su pre#esto bila zlonamjerno iskori!tena. Kako su se sva pra-va svodila na visinu tra$bina, nekim je du$-nicima jedini cilj bio „organizirati“ dovoljnu visinu tra$bina prije pokretanja predste#aja. Nije bilo rijetko da sam vlasnik du$nika svo-jim pozajmicama, te pozajmicama poveza-nih dru!tava preglasa ostale vjerovnike. Ov-dje nije rije# o tzv. jama#kim ili sudu$ni#kim tra$binama kojima je kasnije oduzeto pravo glasa. Nije to bilo formalno nezakonito, ali je unosilo dojam nekorektnog odnosa prema ostalim vjerovnicima. Sada je SZ u odredbi #lanka 59. st. 1. uredio pravila glasovanja vrlo sli#no kako to je to


bilo ure%eno za glasovanje o ste#ajnom pla-nu. Nagla!avam vrlo sli#no, ne identi#no, jer smatram sadr$ajno bitnim uo#iti ovu razliku.Stavak 2. #lanka 59. ure%uje dva uvjeta: da ve"ina svih vjerovnika treba „glasovati za“ i da u svakoj skupini zbroj tra$bina „za“ treba dvostruko prelaziti zbroj tra$bina „protiv“.Za razliku od tog ure%enja, #l. 330. SZ-a, koji ure%uje glasovanje o ste#ajnom planu (!to je bilo u neku ruku uzor ovom rje!enju), ne ure%uje da ve"ina vjerovnika „glasuje za“, ve" ure%uje da ve"ina vjerovnika mora – glaso-vati. Dakle, #lanak 330. SZ-a glasovanje ve-"ine vjerovnika mo$e tuma#iti kao kvorum. Tim ure%enjem na va$nosti dobivaju tzv. „mali i srednji“ vjerovnici. Naime, du$nik sada ima znatno zahtjevniju zada"u pridobi-ti suglasnost realno velikog broja vjerovnika (ve"ine). Tu odredbu smatram jednom od najva$nijih u cilju vjerodostojnosti izglasanog predste-#aja kao stvarne volje ve"ine vjerovnika.

10. Pravni lijekoviPravni lijekovi u dosada!njem ZFPPN-u bili su jedna od bolnijih to#aka prije svega zato jer su bili disperzirani na razli#ite sudove, ra-zli#ite postupke, a kona#no i u vidu razli#itih pravnih lijekova.SZ sada u #lanku 19. ure%uje $albu kao prav-ni lijek, koji ne odga%a provedbu, ako to nije druga#ije zakonom ure%eno. Nije dopu!teno ponavljanje postupka, koje bi bilo dopu!te-no supsidijarnom primjenom ZPP-a, a pravo na reviziju su$eno je na jedan od razloga za izvanrednu reviziju.Budu"i da vi!e nema dualiteta s upravnim postupkom i upravnim sporom, sigurno je da i u pogledu pravnih lijekova sada stanje postaje jasnije. O#ito je da "e vjerovnici svoja prava prven-stveno !tititi u formi $albe i da "e cijeli po-stupak realno time biti u okviru trgova#kih sudova i Visokog trgova#kog suda Republike Hrvatske.Raniji #lanak 83. ZFPPN-a predvi%ao je po-bijanje predste#ajne nagodbe – tu$bom. Ta-

kvo pravno rje!enje proizlazilo je iz tradicije sudske nagodbe, na !to se oslanjao ZFPPN. Me%utim, zakonodavac je tada previdio bit-nu razliku izme%u klasi#ne sudske nagodbe (prema ZPP-u) koju sklapa u pravilu jedan tu$itelj s jednim tu$enikom, i predste#ajne nagodbe koju sklapaju ponekad stotine vje-rovnika s du$nikom.Pitanje je koji bi procesni status imali ostali vjerovnici u tu$bi koju bi podigao jedan vje-rovnik radi pobijanja predste#ajne nagodbe sklopljene (kao !to je i logi#no) s ve"im bro-jem vjerovnika. Razlog nekonzumiranju takvih tu$bi svaka-ko nije u #injenici da su vjerovnici bili za-dovoljni sa sklopljenim nagodbama, nego je u mnogim pravnim rizicima koje je otvaralo takvo nedora%eno zakonsko rje!enje. Novi SZ nema odredbu kojom bi se izrije-kom dopu!talo pobijanje nagodbe (sporazu-ma) tu$bom. Ipak, za pravne teoreti#are, ali i prakti#are, ne treba isklju#iti i takve slu#aje-ve, supsidijarnom primjenom ZPP-a, budu"i da zakon to pravo nije izrijekom isklju#io. Pitanje je jesu li nova rje!enja dovoljno ra-zlu#ila status odluke suda u predste#aju u odnosu na npr. sudsku nagodbu. (lanak 18. SZ-a ure%uje da „sud u predste#ajnom po-stupku donosi odluke rje!enjem...“, a #l. 61. st. 1. SZ-a ure%uje da sud „rje!enjem utvr%u-je prihva"anje plana...“.Ipak, rije# je o naro#ito sui generis odluci suda, kojom se utvr%uje sporazum stranaka. Dakle, to nije isti bit odluke suda kao npr. u parnici gdje se stranke nisu ni!ta sporazu-mjele, a sud je doista svojom odlukom ne!to odlu#io.

11. Dostava i ra!unanje rokova(lanak 12. st. 1. i 2. SZ-a sada ure%uje da se dostava obavlja preko e-oglasne plo#e sudo-va, a dostava se „smatra obavljenom istekom osmog dana od dana objave…“.Sve navedeno mo$e biti ocjenjeno kao bolje tj. br$e rje!enje s manje tro!kova, ali ipak u novom modalitetu dostave i ra#unanja roko-va skriva se znatan rizik za odvjetnike kao


profesionalne punomo"nike.Razumno je o#ekivati da "e pojedini $alitelj odmah (preciznije u prvih 8 dana) nakon objave ulo$iti $albu. Tu se postavlja pitanje kakvu odluku "e sud u smislu pravodobnosti zauzeti kod ocjene je li takva $alba dopu!tena ili je treba odbaciti.Razumno bi bilo da je ne treba odbaciti, jer takva $alba nije zaka!njela, a time !to je for-malno izvan roka nije uzrokovano otezanje. Gramati#kim tuma#enjem, $albe izvan roka trebalo bi odbaciti. Odba#aj $albe „kao preu-ranjene“ nije do sada bio poznat pravni insti-tut, a o#ito je da "e se o tome morati zauzeti stavovi.Iz kolegijalnih teoretskih konzultacija sa su-cima, zamjetna su razli#ita mi!ljenja, !to potencira to pitanje.Za nas odvjetnike, odba#aj pravnog lijeka jer je podnesen izvan roka, naravno ima bitno druga#iji zna#aj nego npr. odbijanje pravnog lijeka. Mi na#elno imamo pravo biti meritor-no „u krivu“, kao uostalom i suci (jer se ne potvr%uju uvijek i sve odluke), ali moglo bi se zaklju#iti da nemamo pravo pogrije!iti u smi-slu roka kod $albe. To mo$e staviti u rizik i odgovornost odvjetnika.Mi!ljenja sam da odvjetnik mo$e imati #ak i pravo na svoje tuma#enje roka, i to ne mora nu$no biti gruba nepa$nja nego pravni stav. Jedino "e rje!enje biti !to ranije i !to transpa-rentnije uskla%enje stava sudova. Po$eljno bi bilo kroz pravno shva"anje VTS-a, a odvjet-nici "e se a priori suglasiti sa svakim stavom, samo da je jedinstven i pravodoban.Odluka o odba#aju $albe logi#no dolazi kad protekne rok i za „pravodobnu“ $albu, a time i prekluzija, te pitanje odgovornosti za !tetu.

12. &to je predste!ajni sporazum – nagodba, ugovor, sudska odluka?Za kraj, zanimljivo je osvrnuti se na pitanje !to je, tj. koji je pravni institut, zapravo, sa-da!nji predste#ajni sporazum, kao klju#ni akt cijelog postupka.SZ u cijelom nizu #lanaka (61., 62., 63., 68., 69., 71.) ure%uje predste#ajni – „sporazum“. Dakle, zakonodavac je odustao od termina

„nagodba“. Je li time zakonodavac odustao i od shva"anja „sporazuma“ kao sudske nagod-be u formalno-pravnom smislu nije jasno, jer nije izrijekom isklju#eno. U #emu je pravna razlika izme%u nagodbe i sporazuma? Oboje bi prema tuma#enju Za-kona o obveznim odnosima trebalo smatrati u !irem smislu – ugovor. Nagodba u ZOO-u ima i posebna odre%enja, kao npr. obvezu da „obje strane popu!taju“. U dosada!njem ZFPPN-u nije bilo jasno !to popu!ta du$nik.Sudsku nagodbu u smislu sklapanja (ne i po-bijanja) ure%uje ZPP. Sudski sporazum (sada SZ) ne ure%uje ZPP niti neki drugi zakon. SZ sada vi!e ne koristi termin „nagodba“ osim u prijelaznoj odredbi gdje to mora zbog odre%enja prema nagodbi kako ju je ure%ivao ZFPPN. Za pravne posljedice, prava stranaka, pri-mjenu pravnih lijekova i druga va$na pravna pitanja nije svejedno ho"emo li jedan akt tu-ma#iti kao akt stranaka ili akt suda. Predste#aj "e zbog toga s vremenom morati pojasniti i svoj vlastiti pravni akt – kao poseban pravni institut. Speci& #nost predste#aja je u tom smislu izni-mna, jer podrazumijeva dvije ina#e nespojive stvari. S jedne strane, tra$i se izri#ito iskaziva-nje volje stranaka da bi se do!lo do rje!enja, a s druge strane, to rje!enje nije u ovlasti strana-ka, nego u odluci suda.Smatram da nekada!nji pravni institut – pri-silna nagodba, u duhu gra%anskog prava nije bio ispravno rje!enje. Prisila je prema ZOO-u mana volje. Mane ne trebaju biti temelj prav-nim aktima. Dono!enje bilo koje odluke gla-sovanjem, ne treba povr!no poistovje"ivati s prisilom koja aludira na represiju, a formalno je mana volje. U tom smjeru, ne treba isklju#iti jednom i ure-%enje posebnog pravnog instituta kroz ZOO, koji sada uop"e ne predvi%a ure%enje odnosa izme%u velikog broja osoba. Mogu"e bi se ta-kva volja velikog broja osoba, koja se odre%uje glasovanjem, mogla urediti i kao npr. skupna nagodba. Tada bi se legaliziralo stanje u kojem jedna ili vi!e osoba (stranaka) i protiv svoje volje bude „nago%ena“.

PRENOSIMO IZ TISKA22 Odvjetnik 9 10 2015.

Uz dopu#tenje urednika $asopisa “Juriste”, Me)unarodne unije odvjetnika,

objavljujemo uvodnik predsjednika te organizacije Miguela Loinaza.

Uvodnik je objavljen u broju “Juriste - 2015.2”

Obranimo vrijednosti pravde

Diljem svijeta sa sve se ve"om snagom di$u glasovi koji govore o ljudskim pra-vima. U svojstvu predsjednika Me%una-rodne unije odvjetnika, sudjelovao sam na brojnim konferencijama i raspravama o tom pitanju koje se mo$e prou#avati kroz razli#ite politi#ke, kulturne i antropolo!ke prizme. Ono !to iz svih tih konferencija i rasprava proizlazi je #injenica da govo-rimo o ljudskim pravima u svijetu koji je razli#it za svako ljudsko bi"e, u situaciji u kojoj poimanje ljudskih prava ovisi o tome gdje je odre%ena osoba ro%ena i u kakvom je okru$enju odrastala. Svijet je neravno-pravan i asimetri#an, s razli#itim pravnim sustavima. Upravo iz tog razloga, nisam se umorio od ponavljanja da svatko mora u#initi napor kada se radi o razumijevanju ljudskih prava.Predsjedam organizacijom koja odr$ava svijet koji sam upravo opisao, koji je sa#i-njen od razli#itih mu!karaca i $ena s razli-#itim uvjerenjima, vjerama i podrijetlom.

Pi"e: Miguel Loinaz

Prevela:Nata#a Barac

“Tamo gdje nema puno pravde, opasno je biti u pravu.”Francisco de Quevedo1

1 Francisco de Quevedo (Madrid, 1580. – 1645.) jedan od klju#nih pisaca !panjolske knji$evnosti.

PRENOSIMO IZ TISKA 23 Odvjetnik 9 10 2015.

UIA je ponosna na to !to je tu razli#itost u#i-nila svojom snagom i, iznad svega, znakom po!tovanja i empatije.Preambula Povelje Ujedinjenih naroda usta-novila je potrebu “da ponovno potvrdimo vjeru u temeljna prava #ovjeka, u dostojan-stvo i vrijednost #ovjeka, kao i u ravnoprav-nost velikih i malih naroda...”.Tu su potvrdu ponavljali – i jo! je uvijek po-navljaju – diljem svijeta stotine organizacija koje su stvorene kako bi se zalagale za ljudska prava i, prije svega, kako bi pobolj!ale situ-aciju tamo gdje postoji mogu"nost pobolj!a-nja ljudskih prava. I tako su osnovana vije"a, povjerenstva, odbori, pododbori, nevladine organizacije itd. Taj popis onih koji se zala$u za obranu ljudskih prava je dug, i iako smo dobro upoznati s veliki brojem organizacija za za!titu ljudskih prava, #esto zaboravljamo da su odvjetnici ti koji su u najve"em broju slu#ajeva zadu$eni za obranu ljudskih prava.Danas, vi!e nego ikada, mi, odvjetnici, tra$i-mo po!tivanje tih prava diljem svijeta. Da bi-smo postigli taj cilj, moramo biti spremni i"i na sva #etiri kraja svijeta i osigurati da “vlast bude podre%ena pravu”, odnosno da pravo bude iznad vlasti.U brojnim situacijama, odvjetnici riskiraju svoj $ivot u toj borbi, i zbog toga ne smijemo zanemariti pitanje koje je postalo pokreta# na!eg rada na #elu UIA-e: tko brani one koji brane?U velikom broju zemalja, javno mi!ljenje ponekad poku!ava odvjetnike povezati, od-nosno identi& cirati, s institucijama ili oso-bama koje su optu$ene za odre%eni zlo#in ili prekr!aj. Drugim rije#ima, odvjetni#ki rad nije povezan sa za!titom prava na slobodu i pravdu, ve" s onom osobom ili institucijom koju odvjetnik brani. To mogu"e povezivanje odvjetnika s njegovim klijentom jedan je od glavnih razloga zbog kojeg uloga branitelja mo$e biti opasna, posebice u vrijeme socijal-nih nemira ili prevrata.Ako tome nadodamo i problem nedostatka nezavisnosti pravosu%a, koji postoji u broj-nim zemljama, to nam daje nove razloge da

ne odustanemo od borbe za obranom brani-telja, u ime odvjetnika diljem svijeta koji su izlo$eni prijetnjama u obavljanju svoje pro-fesije.To pitanje predstavlja jednu od glavnih preo-kupacija mog predsjedanja UIA-om. Osje"a-mo hitnu odgovornost da podignemo svijest me%unarodne javnosti na problem odvjetni-ka koji su izlo$eni prijetnjama. Kada ka$em “hitno”, mislim na to da "e veliki broj na!ih kolega, dok pi!em ovih nekoliko redaka, morati donijeti te!ke odluke kako bi za!titili svoj vlastiti $ivot i $ivot #lanova svojih obi-telji, uglavnom kao rezultat toga !to se bave svojom profesijom.*eljeli bismo da «Dan odvjetnika koji su izlo$eni opasnostima» bude upisan u kalendar: mo$da kao referentna to#ka kako bi se me%unarodna zajednica vi!e uklju#ila u ovo podru#je: ali mo$da i zato da bi nas se uvjerilo da postoji organizacija koja mora uvijek biti budna kad je rije# o tom pitanju: a to je na!a draga Me%unarodna unija odvjet-nika.Dragi prijatelji, to#no je da bez pravde odvjet-nici ne bi mogli postojati; ali tako%er je to#no da bi bez odvjetnika pravda bila nepraved-na. I zato se mo$emo jo! jedanput podsjetiti na rije#i Francisca de Quevede: “Tamo gdje nema puno pravde, opasno je biti u pravu”.Pravda se ne de& nira samo kroz postojanje i rad institucija #iji je zadatak primjena prav-de, to je tako%er i vrijednost. A upravo tu vri-jednost UIA $eli i poku!ava braniti, i to se dobro vidi i iz same strukture na!e organi-zacije. Budu"i da znaju da je pravo vrijednost koju treba braniti, odvjetnici "e nastaviti biti posljednji bastion slobode.Odvjetnici svijeta, molim vas da ne odu-stanete od borbe, mo$ete ra#unati na nas u obrani vrijednosti pravde. A Vi, gospo%o Pravdo, molim Vas da nastavite odr$avati ravnote$u vage i da se ne odri#ete svog ma#a, jer bez njih smo izgubljeni.

dr. Miguel Angel LOINAZ RAMOSpredsjednik UIA-e

HRVATSKI ZA ODVJETNIKE24 Odvjetnik 9 10 2015.

Kolokacije u jeziku prava

Fall in love nije pravni termin. Fall in arrears je.

O autoriciIvana Bendow podu#ava

pravni#ki engleski jezik i sastavlja hrvatsko-engleski kolokacijski

rje#nik prava. Autorica je dvaju dvojezi#nih

frazeolo!kih rje#nika u nakladi $kolske knjige.

Pi"e:

Ivana Bendowprof.

“Faaaaall in love, I’m never gonna faaaall in loooove aaaa-gain....” Tako je pjevao Tom Jo-nes. O zaljubljivanju (falling in love) i odlju-bljivanju (falling out of love) pjeva se i pi!u se romani. Sasvim o#ekivano, ni grlati Vel!anin ni itko drugi nije pjevao “Faaaall in arreeears, I’m never gonna faaall in arreaaars aaa-gain”. Zaka!njenje du$nika, mora debitoris, o#ito nije motiv koji bi privla#io pjeva#e i pisce tek-stova popularnih pjesmica. Op"enito gledano, mo$emo i bez opse$nijeg istra$ivanja s prili#-nom dozom sigurnosti zaklju#iti da su pravni instituti i njihovi nazivi, opravdano ili ne, oz-biljno podzastupljeni u popularnoj glazbi – le-gal terms of art are seriously underrepresented in pop music.Fall in love nije pravni termin. Fall in arre-ars je. Ono !to im je zajedni#ko, sa stajali!ta poredbene jezi#ne analize, jest to !to po#etak odnosno nastup nekog stanja, koji hrvatski jezik naj#e!"e izri#e tzv. slo$enim glagolom (pre& ks+glagol: za-ljubiti, od-ljubiti, za-ka-sniti, pro-blijediti), engleski naj#e!"e rje!ava predmetanjem pridjevu ili imenici zasebnog glagola (get old, turn red, go bankrupt, come of age, fall victim to something), ili glagola i pre-pozicije (fall in arrears, go on strike). Ti zaseb-ni glagoli u engleskom nazivaju se inchoative verbs ili inceptive verbs, a naj#e!"i su fall, turn, go, run, get i come.Tek !to sam ovo rekla, moram uzmaknuti, odnosno priznati da ni hrvatski ne izri#e uvijek po#etak, odnosno nastup nekog stanja pre& ksacijom. Workers who went on strike su radnici koji su zapo#eli !trajk. Samo bi pje-snici, kojima je dozvoljeno igrati se jezikom, mogli kreirati glagol poput “za!trajkati”, pa

re"i “radnici koji su za!trajkali”. Sintagma “zapo#eti !trajk” uvijek me podsjeti na !aljiv opis razli#itih modela kapitalisti#ke privrede na primjeru dviju krava (models of capitali-sm explained with reference to cows), prema kojemu francuski model kapitalizma, zbog poslovi#no prkosnih Francuza, the proverbi-ally de% ant French, izgleda ovako: You have two cows. You go on strike, organize a riot, and block the roads, because you want three cows. Isto tako, izraz to fall victim to some-one or something na hrvatskome mo$emo izraziti jedino kao “postati #ijom $rtvom” odnosno “postati $rtvom #ega”. Internet vrvi uputstvima o tome kako izbje"i da postane-mo $rtvom prijevare – how to avoid falling victim to a scam (scam je kolokvijalni izraz za prijevaru tj. fraud). Uzgred, poznati trik s navodno zlatnim lan#i"em !to ga navodno slu#ajni prolaznik prona%e upravo u trenut-ku kada nailazi naivna $rtva kojoj "e ga veli-kodu!no prodati u pola cijene, do!etao je ne-kidan i u moju ulicu u !irem centru Zagreba. Mirno sam pro!la pored podebljeg “zlatnog” lan#i"a, dok je neuspje!ni varalica ne!to mr-mljao za mojim le%ima. I did not fall victim to his scam. Dodu!e, udaljiv!i se od varalice, pratila sam ga neko vrijeme pogledom i bila spremna prisko#iti u slu#aju da pred mojim o#ima po#ne “obra%ivati” potencijalnu $rtvu. )to je dalje bilo ne znam, jer je stigao moj tramvaj.Jo! jedan za pravnika relevantan izraz u ko-jem glagol to go signalizira promjenu stanja, odnosno nastup nekog novog stanja, je to go bankrupt – oti"i u ste#aj, bankrotirati. Dok je ste#aj hrvatski zakonski termin koji odgovara

HRVATSKI ZA ODVJETNIKE 25 Odvjetnik 9 10 2015.

postati punoljetan to come of age, to reach legal age

zavoljeti ne$to to come to like somet-hing

zaustaviti se to come to a halturazumiti se to come to one’s sensesurazumiti koga to bring someone to

his/her sensesnavr$iti 18 godina to turn eighteen pokvariti se (odnosi) to turn sourzapo#eti $trajk to go on strikepro"i neka!njeno, ne biti ka!njen to

go unpunishedbankrotirati to go bankruptpropasti (prestati poslovati) to go

out of businessizgubiti se, nestati to go missingoslijepiti to go blindoglu$iti to go deafpoludjeti to go mad

do"i u zaka$njenje to fall into arrearspostati #ijom !rtvom to fall victim to

someonepostati !rtvom #ega to fall victim to

somethingraspasti se to fall apartraspasti se u komadi"e to fall into pie-

cesnasukati se to run agroundpomahnitati to run amoknaljutiti se to get angrynaspavati se to get enough sleepogladniti to get hungryo!edniti to get thirstyupoznati nekoga to get to know some-

oneostariti to grow oldu!ivjeti se u neku ulogu to grow into

a role

engleskom zakonskom terminu a bankruptcy, ne #ini mi se da su “bankrotirati” i “oti"i u ste#aj” zakonski termini. Ste#aju i ste#ajnoj terminologiji bi svakako bilo vrijedno posve-titi jedan od sljede"ih priloga ovoj kolumni. Recimo zasad samo to da se nastup toga ne-veselog stanja u engleskom zove going ban-krupt. Ste#aj, naravno, ne zna#i nu$no pre-stanak poslovanja – going bankrupt does not necessarily mean going out of business. Kad ve" spominjemo trgova#ka dru!tva, recimo i to da se ona & gurativno do$ivljavaju kao plovila, pa su mnoge metafore koje opisuju njihovu “plo-vidbu” po nemirnim gospodarsko-tr$i!nim vodama posu%ene iz pomorstva. Dru!tva se, na primjer, bore da se odr$e na povr!ini (stru-ggling to stay a& oat), odnosno da ne potonu (not to go under), a za dru!tvo koje je “izgu-bilo kompas”, koje “luta” tj. nema jasne cilje-ve i smjer kretanja radi ostvarenja tih ciljeva, ka$e se da je “adri' ” tj. neukotvljeno. I opet uzgredna asocijacija: na rije# adri' sjetim se meni omiljenog pravnog autora, Mirjana Da-ma!ke, i njegove knjige naslovljene “Evidence

Law Adri' ” koja vrhunsku analizu teme do-nosi lijepim, metaforama bogatim jezikom. No, vratimo se engleskim inkoativnim gla-golima. Jedan !to ga jo! nismo ilustrirali je to run. To run aground, nasukati se (na-sukati), pomorski je termin, a ne pravni, ali doga%aj !to ga imenuje (sjetimo se: Costa Concordia ran aground o" the west coast of Italy) mo$e imati ozbiljne gra%anskopravne i kazneno-pravne posljedice. Nadalje, pomahnitati (po-mahnitati, po#eti mahnitati, zapo#eti mah-nito se pona!ati) – to run amok, izraz je koji, na$alost, pre#esto #itamo i slu!amo u medij-skim izvje!tajima, poput ovog dramati#nog naslova: Gunman runs amok in West Midlan-ds. Pomahnitali ubojica ubio je #etiri i ranio jo! #etiri osobe, a onda sjeo u Ford Capri i na-stavio pucati po ku"ama i ulicama.Ako vam se u#ini da je rje#ni#ki dio priloga ovaj put ne!to druga#iji nego obi#no, to je sto-ga !to smo ga ukotvili u jednoj jezi#noj, a ne pravnoj temi – engleskim inkoativnim glago-lima, onima koji ozna#avaju promjenu, odno-sno nastup nekog novog stanja.


O autoru

Marko Aleri( diplomirao je, magistrirao i doktorirao na studiju kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Sudjeluje na brojnim me)unarodnim znanstvenim skupovima i objavljuje znanstvene i stru#ne radove iz podru#ja jezikoslovlja.

Priredio

dr. sc. Marko Aleri"

prof.

Frazemi u jeziku pravaDa bismo bili sigurniji u zna#enje nekog izra-za, a zatim i re#enice i teksta u kojima se taj izraz nalazi, nije dovoljno poznavati samo osnovno zna#enje rije#i koje se u nekom izra-zu, re#enici i tekstu javljaju. Naime, #esto se u govorenim i pisanim tekstovima javljaju i frazemi ili povezane rije#i, gotovi, ustaljeni izrazi, a njihovo se zna#enje ne mo$e otkriti na temelju zna#enja pojedina#nih rije#i koje se u frazemu javljaju. Da bismo otkrili zna#e-nje frazema, moramo znati vi!e od onoga !to rije#i koje se u frazemu javljaju zna#e. Utvr%i-vanje zna#enja frazema, a zatim i sposobnost njihove pravilne upotrebe, omogu"uje nam tek poznavanje konteksta, situacije u kojoj se

pod krinkom zakona = ne!to #initi la$no se pozivaju"i na zakon

po kratkom postupku = bez uobi#ajen pro-cedure

izbiti adut iz ruke = pobiti ne#ije argu-mente, onemogu"iti u daljnjem djelo-vanju

mjeriti istom mjerom = primjenjivati ista pravila, ne #initi razliku, biti pravedan

uhvatiti koga na djelu = zate"i koga u ne-dopu!tenoj aktivnosti, iznenaditi ga

izbaciti iz igre = ukloniti s va$nog polo$a-ja, onemogu"iti

istini za volju = uistinu, iskrenona(i zajedni#ki jezik = na"i zajedni#ko sta-

jali!te, usuglasiti sepoduzeti potrebne korake = obaviti, osigu-

rati sve !to je potrebnoni kriv ni du*an = posve nevin, nedu$an,

bez krivnjeo#itati lekciju = strogo prekoritiprodavati maglu = obmanjivati, davati la$-

na obe"anja

frazem upotrebljava, a ponekad i povijesne situacije u kojoj je frazem nastao. Na temelju toga mo$emo zaklju#iti da nas razumijevanje zna#enja frazema povezuje i s pro!lo!"u, kul-turom i obi#ajima naroda u #ijem se jeziku javljaju.Frazem se mo$e sastojati od nekoliko rije#i, poput frazema, npr.: grlom u jagode, milom ili silom, pod hitno ili mo$e imati oblik re#enice, kao npr. frazemi: makar sjekire padale s neba, pucati na hladno.Evo hrvatskih frazema za koje mislim da se #e!"e javljaju u jeziku prava, odnosno u situa-cijama u kojima odvjetnici slu$beno komuni-ciraju i njihova zna#enja.

tjerati mak na konac = biti tvrdoglav, ne-popustljiv

biti premazan svim mastima = biti lukav, prepreden

ostaviti na milost i nemilost = ostaviti koga bez za!tite, prepustiti ga tu%oj samovo-lji

naletjeti na minu = dati se prevaritipovu(i za nos = prevariti, obmanutistaviti pod nos = predbaciti, prigovoritizabiti no* u le)a = izdati, podmuklo na-

pastiu #etiri oka = bez svjedokastaviti om#u oko vrata = poku!ati koga

upropastitibiti tvrd orah = nerje!iv problem, nepo-

pustljiva osobapotu(i njegovim oru*jem = pobijediti ko-

riste"i se metodama protivnikazveckati oru*jem = prijetiti, ratoborno se

pona!atiostajati pri svome = #vrsto se dr$ati svojih

principa, ostati dosljedan

ENGLESKI ZA ODVJETNIKE 27 Odvjetnik 9 10 2015.

i"i po o!trici no$a = biti u velikoj opasno-sti

zaplesti se kao pile u ku#ine = posve se smesti, zapetljati

progutati gorku pilulu = !utke podnijeti neugodnu situaciju

povu(i krivi potez = pogre!no postupiti, donijeti pogre!nu odluku

istjerivati pravdu = #initi da pravda pobi-jedi

uzeti pravdu u ruke = samovoljno djelo-vati

imati putra na glavi = biti umije!an u !to lo!e, ne biti nedu$an

pro#itati izme)u redova = shvatiti skriveni smisao

hvatati za rije# = iskori!tavati ono !to dru-gi ka$e

imati posljednju rije# = zavr!iti raspravu u svoju korist, pobijediti u sporu

i"i na ruku = postupati u korist koga, #ini-ti uslugu komu

imati odrije!ene ruke = biti slobodan u djelovanju

#initi u rukavicama = obzirno, uljudnouhvatiti se za slamku = o#ajni#ki tra$iti

spas i gdje nije mogu"eplivati protiv struje = postupati suprotno

od ostalih, protiviti se ve"ininazivati stvari pravim imenom = bez oko-

li!anja, biti izravanbiti u !kripcu = nalaziti se u neugodnom

polo$ajusklizak teren = opasna, osjetljiva situacijamrtva trka = iscrpljuju"a borba podjed-

nakih suparnikanizak udarac = ne#astan, podmukao po-

stupakdoliti ulje na vatru = pogor!ati situacijuvedriti i obla#iti = imati svu vlast, svoje-

voljno gospodaritine dr*i vodu = neuvjerljivo je, neuteme-

ljeno je

Slijede tri skupine zadataka kojima mo-$ete provjeriti razumijevanje zna#enja nekih frazema.

A) Me'u ponu'enim odgovorima odabe-rite onaj !ije je zna!enje jednako zna-!enju istaknutog frazema.

1. Frazem i"i uz dlaku zna#i: a) dodvoravati se, b) protiviti se, c) razo#arati se, d) kolebati se, e) odlu#iti se2. Frazem baciti koplje u trnje zna#i: a) boriti se bez povoda, b) odustati od borbe, c) boriti se bez pomo"i, d) boriti se do kraja, e) odustati od primirja

ZADACI3. Frazem krokodilske suze zna#i: a) tiho plakati, b) grcati od pla#a, c) neiskreno suosje"ati, d) plakati zbog propu!tenog, e) iskreno suosje"ati4. Frazem borba s vjetrenja#ama zna#i: a) te!ka borba, b) laka borba, c) dugotrajna borba, d) neizvjesna borba, e) uzaludna borba5. Frazem prelijevati iz $upljeg u prazno u re-

#enici Politi#ari #esto prelijevaju iz $upljeg u prazno zna#i:

a) bave se besmislenim poslom,


b) bave se sitnicama, c) govore nadugo i na!iroko, d) odustaju od borbe, e) pretjeruju u obe"anjima6. Frazem na"i se u neobranu gro!%u u re-

#enici Ju#er se na$la u neobranu gro!%u zna#i:

a) na!la se u te!koj situaciji, b) na!la se u zavidnoj situaciji, c) na!la se u povoljnoj situaciji, d) na!la se u neprilici, e) na!la se u idealnoj situaciji7. Frazem dr!ati u $ahu u re#enici Dr!ali su

ga u $ahu ima zna#enje: a) tjerali su ga na djelovanje, b) tra$ili su da podnese ostavku, c) onemogu"ili su mu samostalno odlu#iva-

nje, d) tjerali su ga da donese odluku, e) zahtijevali su da udovolji zahtjevima.

B) Istaknuti frazem u navedenim re!eni-cama zamijenite jednim od ponu'e-nih frazema tako da zna!enje re!enice ostane isto.

1. U re#enici (itao je zakon od korica do kori-ca frazem od korica do korica mogao bi se zamijeniti istozna#nim frazemom:

a) od slova do teksta, b) od a do $, c) od vrha do dna, d) od jutra do ve#eri, e) od rije#i do re#enice2. U re#enici Istini za volju, vjerojatno bi se

na$lo jo$ mogu"nosti da se ta nepravda ispravi frazem istini za volju mogao bi se zamijeniti istozna#nim frazemom:

a) u skladu s tim, b) sve u svemu, c) u najgorem slu#aju,

Rje#enja:

A) 1. b, 2. b, 3. c, 4. e, 5. a, 6. d, 7. c; B) 1. b, 2. d, 3. a; C) 1. e, 2. e, 3. b.

d) iskreno govore"i, e) s obzirom na to3. U re#enici Ju#er sam potpisao bjanko #ek

frazem bjanko potpisati mogao bi se zami-jeniti istozna#nim frazemom:

a) potpisati prazni #ek, b) potpisati pravovaljani #ek, c) potpisati krivotvoreni #ek, d) potpisati tu%i #ek, e) potpisati la$ni #ek

C) Na prazno mjesto umetnite frazem koji najbolje odgovara zna!enju re!enice.

1. Koji se frazem mo$e umetnuti u re#eni-cu Znam da to ne"e$ u#initi dok ne do%e __________________. da bi zna#enje fra-zema bilo zadnji #as?

a) kad – tad, b) povuci – potegni, c) tili #as, d) pravo vrijeme, e) stani – pani2. Koji se frazem mo$e umetnuti u re#enicu

Na$ "e prijedlog biti prihva"en jer "emo ____________________. da bi zna#enje frazema bilo imati neo#ekivani argument?

a) imati tri #iste, b) imati dobar osje"aj, c) imati zanost za ne!to, d) imati koga u !aci, e) imati asa u rukavu3. Koji se frazem mo$e umetnuti u re#enicu

Nakon svega se dalo zaklju#iti da je postao _______________. da bi zna#enje frazema bilo #ovjek koji se odrekao po!tenja radi koristi?

a) srodna du!a, b) prodana du!a, c) sitna du!a, d) velika du!a, e) hajdu#ka du!a

29 PRISEGEOdvjetnik 9 10 2015.

Dana 23. rujna 2015. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetni$ke komore odvjetni$ku prisegu dali su:

TOMISLAV BULI! Odobren upis na sjednici Izvr"nog

odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

ANJA BAGARI! GLAVOTA

Odobren upis na sjednici Izvr"nog

odbora 14. rujna 2015., sa

sjedi"tem ureda u ZAGREBU.

IVA BURI!Odobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

SR#ANA BARI$I!Odobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa


PLINIO CUCCURINOdobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine sa sjedi"tem ureda

u BALAMA.

NIKOLA BEROVI!Odobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa


DORA DOMAC HRVATIN

Odobren upis na sjedici Izvr"nog


u ZAGREBU.

JELENA FERENCOdobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u KOPRIVNICI.

ANDREA KEREKOVI!

Odobren upis na sjednici Izvr"nog


u ZAGREBU.

DAVID KU%NINIOdobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

MARIJA GRGECOdobren upis na sjedici Izvr"nog


u ZAGREBU.

MARTINA GR%ETI! DO$EN



u RIJECI.

DARKO KO%I!Odobren upis na sjednici Izvr"nog

odbora 13. srpnja 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u &AKOVCU.

LUKA KIPAOdobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREB.

ANDREJ LE%AI!Odobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

30 PRISEGE Odvjetnik 9 10 2015.

INES UD%ENIJAOdobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

JELENA TUCAKOdobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

MATEA $!EPANOVI!

Odobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

NIKOLINA MARINI!


u ZAGREBU.

NIKOLINA MILO$EVI!


u ZADRU.

IVAN PRIMORACOdobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u RIJECI.

DORIS RUPE MARGAN


u RIJECI.

NIKOLINA STANI&I!


u ZAGREBU.

VITORIJA SVI! Odobren upis na sjednici Izvr"nog odbora 14. rujna 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

Predsjednik HOK-a Robert Trava!

s novim "lanovima

31 PRISEGEOdvjetnik 9 10 2015.

Dana 21. listopada 2015. godine pred dopredsjednikom Hrvatske odvjetni$ke komore odvjetni$ku prisegu dali su:

IRENA &A&EKOdobren upis

na sjednici Izvr"nog odbora

12. listopada 2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

KRISTINA BAJSI! BOGOVI!

Odobren upis na sjednici

Izvr"nog odbora 12. listopada

2015. godine, sa sjedi"tem ureda

u VARA%DINU.

ANKICA KAMBER-NAKI!EN




u ZADRU.

IGOR BOR&I!Odobren upis



u ZAGREBU.

NIKOLINA KRANJ&EC




u ZADRU.

DANIJA BUDIMIROdobren upis



u ZAGREBU.

LUKA KRKOVI!Odobren upis na sjedici Izvr"nog

odbora 12. listopada 2015.

godine, sa sjedi"tem ureda

u RIJECI.

$IME MATAK Odobren upis



u ZAGREBU.

DOMAGOJ RUKAVINA




u ZAGREBU.

DARIO OBRADOVI!



godine, sa sjedi"tem ureda u DUBROVNIKU.

IGOR PAULI!Odobren upis na sjedici Izvr"nog


godine, sa sjedi"tem ureda

u ZAGREBU.

MIA SAMARD%I!Odobren upis


12. listopada 2015. godine, sa


32 PRISEGE Odvjetnik 9 10 2015.

ZORICA $KOPI!Odobren upis




DOMAGOJ VUKU$I!




u ZAGREBU.

JURE STRGA&I!Odobren upis



sjedi"tem ureda u ZADRU.

INJA $TAJDUHAROdobren upis




ANDREA ZORICA Odobren upis



sjedi"tem ureda u $IBENIKU.

IVICA $PIKI!Odobren upis



u LUDBREGU.

VEDRAN VUSI!Odobren upis




Dopredsjednik HOK-a Mladen Klasi#

s novim "lanovima

ZAPISNIK 33 Odvjetnik 9 10 2015.

Robert Trava#: Dame i gospodo, kolegice i kolege, cijenjeni gosti! Dobro do!li u Hrvatski odvjetni#ki dom!Prije po#etka rada Skup!tine, dozvolite da odamo po#ast Domovini.Otvaram redovitu izbornu godi!nju Skup!tinu Hr-vatske odvjetni#ke komore. Dozvolite mi da pozdravim na!e drage goste i ostale nazo#ne. Prvenstveno pozdravljam na!eg kolegu i ovogodi!njeg dobitnika na!e najve"e nagrade “dr. Ivo Politeo”, kolegu odvjetnika, Martina Ragu$a iz Sarajeva.Pozdravljam gospo%u Andreju )ulenti", koja je ov-dje u ime gradona#elnika gospodina Milana Ban-di"a, gospodina Hrvoja Sikiri"a, dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu, gospodina Danu Hercega, v. d. predsjednika Visokog prekr!ajnog suda Repu-blike Hrvatske, gospo%u Slavicu Bani", sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske, gospo%u Vesnu )kare O$bolt, kolegicu koja je trenuta#no saborska zastupnica, gospodina Zdravka Stojanovi"a, tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, gospo%u Nadu Kemec, javnu bilje$nicu koja je ovdje u ime gospo%e Lucije Popov, predsjednice Hrvatske javnobilje$ni#-ke komore, na!e drage goste iz inozemstva i prijate-lje, gospodina Nenada Jani"evi"a, regionalnog taj-nika UIA, gospodina Branka Mari"a, predsjednika Advokatske/Odvjetni#ke komore Federacije Bosne i Hercegovine, gospodina Dragoljuba +or%evi"a, predsjednika Advokatske komore Srbije, gospodina Branka Vuli"a, biv!eg predsjednika Advokatske ko-more Vojvodine, gospodina Slobodana Milutinovi-"a, predsjednika Advokatske komore )abca.

Zapisniks redovite izborne godi$nje Skup$tine

Hrvatske odvjetni"ke komore, odr#ane 4. srpnja 2015. godine, s po"etkom u 9:30

sati u prostorijama Hrvatske odvjetni"ke komore, Kotura$ka 53/II, Zagreb.

Pozdravljam i sve dobitnike Plakete “dr. Ivo Politeo” s poveljom, i sve druge drage goste. Ispri#avam se ako nekoga nisam posebno pozdravio.Nakon pozdravne rije#i, imamo uvijek jednu tu$nu du$nost, a to je da se sjetimo kolega koji su od pro!-le pa do ove Skup!tine preminuli i vi!e nisu me%u nama, a to su: Milica Budak iz Zagreba, Pavle Sti-gleitner iz Kutine, Milorad Stefanovi" iz Ivani" Gra-da, Sini!a Rakas iz Siska, Branko Bel#i" iz Bjelovara, Du!ko Dondur iz Zagreba, Vlasta *iv#i" iz Zagreba, Mate Burazin iz Imotskog, Vlatko Vidakovi" iz Za-greba, Milivoj Korlevi" iz Rijeke, Ivan Ga!pari" iz Siska, Milan Mitrovi" iz Pule, Stipe ,urak iz Trogi-ra, Zvonko ,a"i" iz Splita.Molim vas da minutom !utnje odamo po#ast kole-gama! Slava im!Budu"i da se radi o izbornoj godi!njoj skup!tini, potrebno je prvo izabrati zapisni#ara i dva ovjero-vitelja zapisnika, te, naravno, radno predsjedni!tvo, predsjednika i #etiri #lana. Upravni odbor, kao sazi-vatelj ove Skup!tine, na sino"njoj je sjednici predlo-$io da zapisni#arka bude Ma!a Gluhini", odvjetnica u Zagrebu. Ima li netko neki drugi prijedlog ili primjedbe na prijedlog Upravnog odbora? (Nitko se ne javlja.) Molim, tko je za? (Svi.) Ima li netko protiv? (Nema.) Ima li suzdr$anih? (Nema.) Hvala lijepa, konstati-ram da je kolegica Ma!a Gluhini" jednoglasno iza-brana za zapisni#arku. Za ovjerovitelje zapisnika, Upravni odbor predla-$e Hrvoja Kalauza, odvjetnika u Zagrebu i kolegu Marka Ramljaka, odvjetnika u Zagrebu. Ima li net-ko neki druga#iji prijedlog ili primjedbu? (Nitko

ZAPISNIK34 Odvjetnik 9 10 2015.

se ne javlja.) Molim vas da glasovanjem odredimo ovjerovitelje zapisnika. Molim, tko je za? (Svi.) Ima li netko protiv? (Nema.) Ima li suzdr$anih? (Nema.) Konstatiram da smo jednoglasno izabrali ovjerovi-telje zapisnika: Hrvoja Kalauza, odvjetnika u Zagre-bu i kolegu Marka Ramljaka, odvjetnika u Zagrebu. Za predsjednika radnog predsjedni!tva predlo$en je Mladen Klasi", odvjetnik u Kri$evcima, a za #la-nove radnog predsjedni!tva su predlo$eni: kolegi-ce Zdenka Monterisi, odvjetnica u Splitu, Andreja File! Ru$i", odvjetnica u Vara$dinu, Dur%ica Ili", odvjetnica u Umagu i kolega Ive Brki", odvjetnik u Zadru. Ima li netko neki drugi prijedlog ili primjed-be na ovaj prijedlog? (Nitko se ne javlja.) Ako nema, molim vas da glasovanjem izglasamo sa-stav radnog predsjedni!tva. Molim, tko je za? (Svi.) Ima li netko protiv? (Nema.) Ima li suzdr$anih? (Nema.) Zahvaljujem i konstatiram da su predsjednik Mla-den Klasi", odvjetnik u Kri$evcima i #lanovi radnog predsjedni!tva kolegice Zdenka Monterisi, odvjet-nica u Splitu, Andreja File! Ru$i", odvjetnica u Va-ra$dinu, Dur%ica Ili", odvjetnica u Umagu i kolega Ive Brki", odvjetnik u Zadru, izabrani jednoglasno. Molim #lanove radnog predsjedni!tva da zauzmu svoja mjesta ovdje za stolom. Predsjednik radnog predsjedni!tva nadalje rukovodi izbornom godi!-njom skup!tinom.

Mladen Klasi%:Zahvaljujem na ukazanom nam povjerenju i u ime radnog predsjedni!tva pozdravljam sve nazo#ne ko-legice i kolege, #lanove Skup!tine.Utvr%ujem da Skup!tinu Hrvatske odvjetni#ke ko-more, u smislu #lanka 6. Statuta Hrvatske odvjet-ni#ke komore, #ine predstavnici svih odvjetni#kih zborova, izabrani na godi!njim skup!tinama zbo-rova, predsjednik Komore, predsjednici svih od-vjetni#kih zborova, predsjednik Disciplinskog suda Komore, predsjednik Vi!eg disciplinskog suda Ko-more, disciplinski tu$itelj Komore, biv!i predsjedni-ci Komore koji nisu u mirovini i predsjednik Udru-ge odvjetni#kih vje$benika pri Komori.Broj predstavnika odvjetni#kih zborova odre%uje se tako da svaki zbor izabire po jednog predstav-nika u Skup!tinu na svakih zapo#etih 50 svojih #lanova. Skup!tina se mo$e odr$ati i donositi pra-vovaljane odluke ako joj prisustvuje ve"ina svih #lanova, a donosi odluke ve"inom glasova prisutnih #lanova. Prema citiranim #lancima, Skup!tinu ove

godine #ine 124 predstavnika, i to 25 po polo$aju i 99 predstavnika izabranih od odvjetni#kih zbo-rova. Konstatiram, na temelju slu$bene evidencije, da je trenuta#no na Godi!njoj skup!tini nazo#no 106 predstavnika, te prema tome postoji kvorum iz #lanka 11. Statuta Hrvatske odvjetni#ke komore. Skup!tina mo$e pravovaljano raditi i donositi pra-vovaljane odluke. Prijedlog dnevnog reda za dana!nju Skup!tinu do-bili ste zajedno sa svim materijalima uz poziv. Ima li netko, u skladu sa Statutom i Poslovnikom, neki prijedlog dopune dnevnog reda? Napominjem, ako taj prijedlog nije do!ao u zadnjih deset dana pisa-nim putem, taj prijedlog mo$e biti iznesen danas, ali u pisanom obliku i mora ga predlo$iti najmanje 30 #lanova danas nazo#nih delegata na Skup!tini. Ima li netko prijedlog za dopunu dnevnog reda? (Nitko se ne javlja.) Stavljam na glasanje usvajanje dnevnog reda. (Svi glasaju za, nitko protiv, nitko suzdr$an.) Utvr%u-jem da je sukladno #lanku 6. Poslovnika predlo$eni dnevni red jednoglasno prihva"en. Skup!tina mo$e raditi prema predlo$enom dnevnom redu. Prelazimo na to#ku 3. dnevnog reda: ovjera zapisni-ka Godi!nje skup!tine Hrvatske odvjetni#ke komo-re odr$ane 5. srpnja 2014. godine, koji je u cijelosti objavljen u #asopisu “Odvjetnik” broj 9-10/2014. Ima li netko primjedbi na zapisnik? Tra$i li netko neki ispravak zapisnika? (Nitko se ne javlja.) Ako nema, konstatiram da je Skup!tina ovjerila zapisnik s pro!logodi!nje Skup!tine. Prelazimo na to#ku 4. dnevnog reda: pozdravne ri-je#i gostiju. Molim goste koji imaju potrebu pozdra-viti ovaj skup da izvole uzeti rije#. Gospodin Nenad Jani"evi", regionalni tajnik UIA-e. Izvolite!

Nenad Jani%evi%:Po!tovani gospodine predsjedni#e, po!tovani #lano-vi radnog predsjedni!tva, dragi prijatelji, imam #ast i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime gospodina Migu-ela A. Loinaza, predsjednika UIA-e, u ime milijuna odvjetnika svjetske asocijacije i u svoje osobno ime kao regionalnog tajnika na ovom prostoru. Moram istaknuti da sam s va!im dosada!njim rukovodstvom Hrvatske odvjetni#ke komore, predsjednikom, svim #lanovima tijela i organa, imao izvanrednu suradnju. Nadam se da "e i va!e novo rukovodstvo Komore nastaviti s istom ustrajno!"u !tititi profesiju. Kori-stim ovu priliku da dana!njem laureatu, gospodinu


Martinu Ragu$u, #estitam na dodjeli va!eg najve"eg priznanja, Plakete “dr. Ivo Politeo” s poveljom, i mo-ram istaknuti da je gospodin Martin Ragu$ #ovjek-hrast, #iji su duboki korijeni ostavili duboki trag i u hrvatskom i u bosanskom pravosu%u. Drago mi je !to nove generacije, a me%u njima i ja, mogu u#iti od kolege kao stvarnog i pravog izvora prava. Htio bih re"i da je Komora prije mjesec dana bila stjeci!te svjetskih odvjetnika. Bilo mi je posebno zadovoljstvo da kao regionalni tajnik dam mali doprinos tome da svjetski odvjetnici, #lanovi Me%unarodne unije od-vjetnika, osjete !to zna#i biti hrvatski odvjetnik, !to zna#i va!e gostoprimstvo. Jo! jednom koristim prili-ku zahvaliti predsjedniku Trava!u i svim #lanovima Hrvatske odvjetni#ke komore koji su omogu"ili da Zagreb tih dana bude centar svijeta. Danas, mjesec dana nakon tog Upravnog odbora UIA-e, dolazi mi na misao jedna krilatica, to#nije marketin!ka krila-tica koju sam vidio u reklami za jedno dobro pivo: “Svjetsko, a na!e”. Danas ka$em Martin Ragu$, svjet-ski, a na!. Hvala vam!

Mladen Klasi%:Gospo%a Andreja )ulenti", izaslanica gospodina Milana Bandi"a, gradona#elnika Grada Zagreba.

Andreja &ulenti%:Po!tovane dame i gospodo, kolege i kolegice, po!to-vani uzvanici. Sve vas srda#no pozdravljam u ime gradona#elnika Grada Zagreba, gospodina Milana Bandi"a. Svima vam zahvaljujem na dosada!njoj uspje!noj suradnji, sa $eljom da i dalje ula$emo na-pore u primjeni europskog prava, europske pravne ste#evine koja je postala na!e doma"e pravo ula-skom Republike Hrvatske u Europsku uniju i koje "emo zajedno u budu"nosti primjenjivati te sura%i-vati u primjeni. Svjesni va$ne uloge odvjetni!tva u smislu za!tite pojedinaca, ali i va!e uloge u funkcio-niranju pravosu%a te promicanju vladavine prava u ciljanom dru!tvu, u ime gradona#elnika Grada Za-greba, i u svoje osobno ime, $elim vam puno uspje-ha u daljnjem radu kao neovisnoj i samostalnoj slu$bi koja svakome pru$a stru#nu i profesionalnu pravnu pomo" u za!titi njegovih prava i pravnih in-teresa. Zahvaljujem!

Mladen Klasi%:Najavljujem kolegu Dragoljuba +or%evi"a, pred-sjednika Advokatske komore Srbije.

Dragoljub *or'evi%:Drago mi je da sam ovdje. Moram re"i da sam ve" tre"i put za ovom govornicom i gospodine Trava!, uva$eni predsjedni#e Hrvatske odvjetni#ke komore, drage kolegice i kolege, hrvatski advokati-odvjetni-ci, predstavnici izvr!ne vlasti, lokalne uprave, profe-sori, akademska javnosti, $elim vas pozdraviti u ime osam tisu"a i pet stotina srpskih odvjetnika i s po-nosom re"i da sam danas ovdje prisutan me%u svo-jim sestrama i bra"om. Hrvatski odvjetnici zdu!no su podr$ali obranu nezavisnosti i samoregularnosti svojih kolega u Srbiji za vrijeme protesta koji je pro-tekao pod sloganom: “Odvjetnici su u pravu”. Taj je slogan poruka koja je univerzalna, ne samo za na!u regiju nego za odvjetni!tvo uop"e. Advokatura je garant svih ljudskih prava i jedini nepristrani me-dij izme%u obespravljenih gra%ana i izvr!ne vlasti i njenih metoda prisile i prinude, te jedini garant vladavine ljudskih prava, dakle osnovnih tekovina civiliziranog dru!tva. U to ime drage kolegice i ko-lege, ja sam ponosan da sam danas prisutan u mo-mentu kada "e Nagrada “dr. Ivo Politeo” biti dodije-ljena gospodinu Martinu Ragu$u. Gospodin Martin Ragu$ je #ovjek kojeg sam upoznao kao srda#nog, kao jednostavnog, kao dragog i kao kolegijalnog, ba! onakvog kako treba izgledati #ovjek koji nema ni komplekse ni gordost, danas tako #estu ljudsku osobinu, a nema ni sujete. (ovjek s kojim je uvijek vrijeme kratko, a kada god se pozdravim od njega, imam utisak da sam mu jo! mnogo toga trebao re"i, te tako%er da je jo! vi!e toga on trebao kazati meni. Zbog toga dragome kolegi Ragu$u, prije nego !to bude primio ovu nagradu $elim kazati da je ovo pri-znanje njegovih hrvatskih kolega zna#ajno svima nama, a posebno meni. Jo! jednom vas podravljam u to ime, i u ime svih srpskih odvjetnika. Hvala vam!

Mladen Klasi%:Najavljujem dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu, gospodina Hrvoja Sikiri"a.

Hrvoje Sikiri%:Po!tovane kolegice i kolege, po!tovani predsjedni-#e Hrvatske odvjetni#ke komore, po!tovani kolega Ragu$, nositelji Plakete “dr. Ivo Politeo”, veliko je zajedni!tvo izme%u Pravnog fakulteta Sveu#ili!ta u Zagrebu i Hrvatske odvjetni#ke komore. Ono !to je nama zajedni#ko jest slu$enje #asnom pozivu prav-nika. Mi tom pozivu slu$imo na taj na#in !to svo-jim najboljim znanjem obrazujemo kolegice i kole-


ge koji "e nakon diplomiranja u"i u #asnu pravnu profesiju. Za!to ka$em da je to #astan poziv? Zato jer tamo gdje je pravo, tamo je i #ovjek, tamo gdje je pravo, tamo je i dru!tvo, sje"ate se svi tih rije#i s prve godine i Rimskog prava. Posebno mjesto ima poziv odvjetnik. Poziv odvjetnika je jedan poziv koji je poziv osobe, ili bi trebao biti, poziv osoba najple-menitijih osobina svjesnih svoje odgovornosti unu-tar tog poziva i koji taj poziv ima unutar dru!tva. Ja bih rekao da je jedna od vrijednosti tog poziva ne-sebi#no pomaganje #ovjeku, nesebi#no pomaganje zajednici i shva"anje odgovornosti unutar dru!tva. Dozvolite mi da samo uka$em na to da je Pravni fakultet ponosan !to sura%uje s Hrvatskom odvjet-ni#kom komorom i !to je, premda institucija od 238 godina starosti, ipak okrenuta prema budu"nosti. U toj okrenutosti prema budu"nosti nesumnjivo da poma$u odvjetnici, !to se ka$e kao vanjski dionici, pa tako sudjeluju u seminarima i vje$bama. Na taj na#in $elimo, koliko je to mogu"e, kolegice i kolege pripremiti za budu"u praksu. Ja osobno s velikom simpatijom gledam na odvjetni#ki poziv. Dozvolite mi da ovo moje obra"anje, koje je meni iz posebnih razloga osobito u srcu, kao dekan Pravnog fakulteta Sveu#ili!ta u Zagrebu ipak zavr!im rije#ima jedne osobe koja je uz mene svojim $ivotom u cijelosti stajala, iz slu$enja odvjetni!tvu, gdje sam ja u#io ko-liko je to #astan i plemenit poziv, koliko je vrijedno stalno ja#anje stale!kog zajedni!tva. Vi "ete svi znati onaj izraz “subratstva”, kada ka$em sljede"e rije#i; to su rije#i mog oca koje je izgovorio prilikom dodje-le Nagrade “Politeo” 1986. godine, a on je rekao da dru!tvo mo$e biti bez odvjetni!tva, ali dru!tvo koje je bez odvjetni!tva, to nije moralno dru!tvo, to nije civilizirano dru!tvo, to nije humano dru!tvo. Po-!tovane kolegice i kolege, $elim vam uspje!an rad, a po!tovanom kolegi Ragu$u #estitam na Nagradi “dr. Ivo Politeo”. Hvala vam!

Mladen Klasi%:Najavljujem kolegu Branka Mari"a, predsjednika Advokatske/Odvjetni#ke komore Federacije Bosne i Hercegovine.

Branko Mari%:Po!tovani gospodine predsjedni#e, dragi kolege, mogu re"i dragi prijatelji, ja vam prenosim pozdra-ve svih svojih kolega iz kom!iluka, iz Bosne i $elio bih da zahvalim rukovodstvu, koje se danas mijenja, na suradnji koja je bila vrlo uspje!na i na odnosima

koje mi ve" godinama razvijamo i nadam se da "e tako i ostati. Kada je moj kolega koji je bio govornik prije mene spomenuo svoje fakultetske dane, onda mi je palo na pamet jedno obja!njenje uloge na!e profesije koje je dao prof. Jokanovi" prije otprilike 45 godina, a rekao je da je uloga pravnika u na!em dru!tvu da pametno napi!u ono !to politi#ari glupo ka$u. Ja bih rekao da na! kolega laureat Martin (Ra-gu$, op. ur.) ima jednu divnu osobinu da mo$e to isto da ka$e, a da se nitko ne naljuti. Ja mu zbog toga #estitam u ime svih na!ih kolega na ovom velikom priznanju koje je danas dobio. Hvala vam svima!

Mladen Klasi%:Najavljujem kolegicu Nadu Kemec, predstavnicu Javnobilje$ni#ke komore.

Nada Kemec:Ja nisam predsjednica, ja sam #lan.

Mladen Klasi%:Predstavnica.

Nada Kemec:Ispri#avam se. Uva$ene dame i gospodo, po!tovane kolege, kolegice, po!tovani gospodine predsjedni-#e, pozdravljam vas u ime predsjednice Hrvatske javnobilje$ni#ke komore i u ime #lanstva Hrvatske javnobilje$ni#ke komore, kao i u svoje osobno ime. Dolaze"i u Komoru u kojoj sam i ja sama bila #lan 15 godina, postavila sam si pitanje suradnje na!ih dviju komora, i !to te dvije komore, odnosno #elni ljudi, poduzimaju u integraciji i postizanju pravne sigurnosti npr. u prometu nekretnina. Zaklju#ila sam da su na!i odnosi kurtoazni, hladni, uljudni i da ne poduzimamo ono !to trebamo, a to je da pre-ventivno za!titimo gra%ane, a time uredimo i ze-mlji!ne knjige, damo pravnu sigurnost gra%anima, pravnim subjektima na podru#ju prometa nekret-nina. Zna#i samo zajedni#kom akcijom mo$emo poduzeti ne!to da se pravna sigurnost gra%ana time uredi i da sastavlja#i ugovora pla"aju poreze, a ne da se kupuju obrasci, nacrti ugovora po knji$arama diljem Hrvatske, da nam rade ugovore oni koji nisu ovla!teni. Zna#i jedino odvjetnici i javni bilje$nici mogu preventivno djelovati na tom podru#ju prav-ne sigurnosti u prometu nekretnina. Va!a funkcija i dalje ostaje, zakonom ste ovla!teni zastupati stran-ke, a kod predaje isprava u gruntovnicu na proved-bu, referenti ne paze tko predaje prijedloge, jer su


ovla!tene osobe i svi iz agencija, posrednici nekret-nina, da predaju te isprave na provedbu. Smatram da se moramo okrenuti jedni prema drugima, da se ne mo$emo kao komore samo mjerkati i odre-%ivati hijerarhijski stup u dru!tvu, ve" da moramo zajedni#kim snagama djelovati na pravnu sigurnost gra%ana i time na stvaranje temelja pravne dr$ave. Ja se vama ispri#avam, mo$da nije mjesto ni vrije-me !to ja ovo sve iznosim, ali smatram da jedino mjesto u kojem mogu pozvati #elne ljude Hrvatske odvjetni#ke komore da pristupe zajedni#ki sudjelo-vanju u izmjenama Zakona o zemlji!nim knjigama koje su u tijeku, i da se potrudimo oko dobivanja tih kompetencija i tih nadle$osti za koje smatram da nam pripadaju. Ja sam devet i pol godina #lan Hrvatske javnobilje$ni#ke komore i ni jednom ni-sam vidjela na na!im skupovima #elnika Hrvatske odvjetni#ke komore dok je ovo iznimka, da netko od mojih predsjednika nije do!ao, pa eto pozivam da #elni #ovjek Komore do%e u Hrvatsku javobi-lje$ni#ku komoru, !to bi bilo zadovoljstvo. Ovo sve iznosim zbog toga !to na terenu, s obzirom na to da znam odvjetni#ki posao, razgovaram s kolegama i dobra sam s odvjetnicima, a i bilje$nici su u istom polo$aju. Profesionalno se uru!avaju na!e slu$be, i ljudski i profesionalno. Hvala!

Robert Trava#:Zahvaljujem kolegici iz Javnobilje$ni#ke komore. Zainteresirani smo za suradnju, ali s time da se svat-ko dr$i svojih zakonskih ovla!tenja. Prema tome, mi smo mi!ljenja i stava da javni bilje$nici ne mogu sa-stavljati privatne isprave i Hrvatska odvjetni#ka ko-mora "e na tom stavu ustrajati.

Mladen Klasi%:*eli li se jo! netko obratiti skupu? Smatram da mo$emo prije"i na sljede"u to#ku dnevnog reda. Molim vas za malo pozornosti, jer prelazimo na najsve#aniji dio ove na!e sjednice, a to je dodjela i uru#enje Plakete “dr. Ivo Politeo” s poveljom uva$e-nom kolegi Martinu Ragu$u. Molim kolegu Mlade-na Su#evi"a da pro#ita obrazlo$enje.

Mladen Su!evi%:Upravni odbor Hrvatske odvjetni#ke komore, na sjednici odr$anoj 19. o$ujka 2015. godine, odlu#io je, na prijedlog Izvr!nog odbora Hrvatske odvjet-ni#ke komore, dodijeliti Plaketu “dr. Ivo Politeo” s

poveljom Martinu Ragu$u, odvjetniku u Sarajevu, #lanu Advokatske/Odvjetni#ke komore Federaci-je Bosne i Hercegovine. Ova Plaketa dodjeljuje se za naro#ite zasluge na unapre%enju odvjetni!tva, u borbi za dosljednu primjenu zakona, u stru#nom i savjesnom zastupanju stranaka, u a& rmaciji odvjet-ni!tva kao samostalne i nezavisne slu$be, u razvija-nju kolegijalnosti izme%u odvjetnika, u edukaciji i stru#nom uzdizanju mladih odvjetnika te op"enito u podizanju ugleda odvjetni!tva u zemlji i inozem-stvu. Obrazlo$enjeMartin Ragu$ ro%en je 6. rujna 1934. godine u Gornjem Hrasnu, op"ina Neum, Bosna i Hercego-vina. Osnovnu !kolu i Realnu gimnaziju zavr!io je u Travniku, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveu#ili!ta u Zagrebu 1961. godine. U Imenik advokatskih/odvjetni#kih pripravnika tada!nje Advokatske komore Bosne i Hercegovine upisan je u travnju 1963. godine, a u Imenik advo-kata iste Komore u travnju 1966. godine, sa sjedi-!tem odvjetni#kog ureda u Sarajevu.Odvjetni#ku djelatnost obavljao je neprekidno do travnja 1991. kada je izabran za predsjednika Vr-hovnog suda Republike Bosne i Hercegovine. Tu du$nost obavljao je do kolovoza 1994., a tada na-stavlja s obavljanjem odvjetni#ke djelatnosti u Sara-jevu. Godine 2002. izabran je za predsjednika Suda Bosne i Hercegovine, i na toj du$nosti ostaje do 2004. kada ponovno nastavlja s obavljanjem odvjet-ni#ke djelatnosti u Sarajevu.Tijekom svoje odvjetni#ke karijere bio je biran u najvi!a tijela Advokatske/Odvjetni#ke komore Bo-sne i Hercegovine te je za svoj rad u odvjetni!tvu odlikovan Zlatnom plaketom Advokatske/Odvjet-ni#ke komore Federacije Bosne i Hercegovine 2008. i Priznanjem Advokatske komore Republike Make-donije 2011. godine.Odvjetni#ku djelatnost danas obavlja zajedno s od-vjetnikom Nikicom Gr$i"em. Tijekom odvjetni#-kog rada zastupao je velik broj tvrtki i pojedinaca iz Republike Hrvatske pred pravosudnim i dr$avnim tijelima Bosne i Hercegovine, institucije Republike Hrvatske na temelju punomo"i Dr$avnog odvjet-ni!tva Republike Hrvatske, kao i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu.Martin Ragu$ bio je aktivan i izvan odvjetni!tva te biran u najvi!a tijela Hrvatskog kulturnog dru!tva “Napredak” u Sarajevu. Dana!nji dobitnik visokog


priznanja hrvatskog odvjetni!tva, osim !to u$iva veliki ugled u odvjetni#kim i pravosudnim krugo-vima, jedan je i od najpopularnijih i najvi%enijih gra%ana Sarajeva, poznat je kao izuzetno duhovit i dru!tven #ovjek. Martin Ragu$ uspostavio je izvan-redne kolegijalne i prijateljske odnose s kolegama odvjetnicima i iz drugih dr$ava, a posebno s odvjet-nicima iz Hrvatske.U cijeloj svojoj odvjetni#koj i suda#koj karijeri, Martin Ragu$ iskazivao je veliku prijateljsku i kole-gijalnu suradnju s Hrvatskom odvjetni#kom komo-rom i pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Za vrijeme najte$ih ratnih dana u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, pa i nakon toga, iskazivao je, ne samo profesionalnu, ve" i ljudsku pa$nju prema pripadnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercego-vini, a jednako tako i prema dr$avljanima i tvrtka-ma iz Republike Hrvatske, !tite"i njihove interese u tim te!kim danima.Tijekom cijele svoje odvjetni#ke karijere sura%ivao je s Hrvatskom odvjetni#kom komorom i odvjetni-cima iz Republike Hrvatske, a uvijek je poku!avao na !to profesionalniji i u#inkovitiji na#in !tititi in-terese svojih stranaka bez obzira na njihovu etni#ku pripadnost. Takvim svojim radom dokazao je svoju veliku privr$enost odvjetni#kom pozivu u za!titi in-teresa stranaka, posebice u za!titi njihovih temelj-nih ljudskih prava.Upravni odbor Hrvatske odvjetni#ke komore sma-tra da su se kod Martina Ragu$a stekli svi uvjeti iz #l. 1. Odluke o uvo%enju Plakete “dr. Ivo Politeo” s poveljom, jer je svojim dugogodi!njim radom u odvjetni!tvu, kojeg smatra ne samo svojom profesi-jom ve" i na#inom razmi!ljanja i stilom $ivota, kao i radom izvan odvjetni!tva, u potpunosti ispunio uvjete zbog kojih se to priznanje dodjeljuje zaslu$-nim odvjetnicima, #lanovima Hrvatske odvjetni#ke komore i odvjetnicima iz inozemstva.

Mladen Klasi%:Rije# ima dobitnik.

Martin Ragu$:Po!tovani gospodine predsjedni#e, cijenjeno pred-sjedni!tvo, dame i gospodo, dragi prijatelji. Ja sam zaista uzbu%en i dirnut ne samo zbog primanja i uru#enja ove presti$ne, #asne nagrade, nego i zbog ovih rije#i koje su upu"ene s ovog mjesta, a poseb-no od kolege Su#evi"a, za koje sam u jednom mo-

mentu pomislio da se odnose na nekog drugog, a ne na mene. (ini mi se da "e moje obra"anje vama biti moja najte$a ali i najdra$a zavr!na rije# u mo-joj profesionalnoj karijeri. Me%utim, u nas u Bosni ima jedna poslovica, “izdr$ao je Suljo i gore”. Bilo kako bilo, ja vas dragi prijatelji sve skupa od srca pozdravljam, posebno pozdravljam i zahvaljujem velikanima hrvatskog odvjetni!tva: gospodinu Ro-bertu Trava!u, predsjedniku sada!njem, a nadam se i budu"em, Hrvatske odvjetni#ke komore, nje-govom prethodniku dragom kolegi Leu Andreisu, koji su, prema mojim saznanjima, bili inicijatori moje kandidature za ovo visoko priznanje. Posebno zahvaljujem i pozdravljam sve #lanove Izvr!nog i Upravnog odbora, te svim zborovima Hrvatske od-vjetni#ke komore koji su jednoglasno dali podr!ku mojoj kandidaturi i koji su na kraju donijeli odluku da se ova #asna nagrada uru#i meni. Ova nagrada ima za mene poseban zna#aj upravo radi toga !to mi je ta dodijeljenja od odvjetni#ke komore, zna#i moje profesionalne i strukovne in-stitucije u kojoj sam proveo skoro cijeli svoj radni vijek, osim, kako ja ka$em i znam re"i, dva izleta u pravosu%e. Me%utim i na du$nosti predsjednika Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, i na du$nosti prvog predsjednika dr$avnog Suda Bosne i Herce-govine, ja sam dobio nagrade i pohvale, ali ova na-grada za mene zna#i mnogo vi!e jer je odvjetni!tvo moja prva, jedina i velika ljubav.Ponosan sam !to ovu nagradu dobivam od Hrvatske odvjetni#ke komore. Ja sam za vrijeme prve godine dr$ave veoma #esto zastupao pred sudovima u Hr-vatskoj, uspostavljao sam kontakte i poslovne odno-se i suradnju s mnogim kolegama koja je prerasla u prijateljstvo koje i danas traje. Nastojao sam za cije-lo vrijeme svoje profesionalne djelatnosti, naro#ito da odr$im i produbim dobre odnose izme%u na!ih dviju komora i nadam se da sam u tome i uspio. Ja sam za svoj rad i zalaganje i doprinos dobio dvije nagrade i najve"u nagradu moje mati#ne Odvjet-ni#ke komore BiH, i nagradu Advokatske komo-re Makedonije. Nadam se da se moje kolege iz tih komora ne"e naljutiti, ali ovo je priznanje koje za mene ima poseban zna#aj, koje je visoko zna#ajno, i za mene veli#anstveno, ima poseban zna#aj i prile-glo mi je najvi!e srcu, jer Odvjetni#ku komoru Ma-kedonije i cijelu Republiku Makedoniju po!tujem, svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu volim, a u Hrvatsku sam zaljubljen, takore"i od ro%enja. Meni


je $ao !to vam ne mogu obe"ati da "u svojim radom i zalaganjem opravdati dobivanje ove visoke nagra-de, me%utim za to nema vremena, velika kazaljka mog biolo!kog sata pribli$ava se brojci 12, me%u-tim smatram da "e to u#initi radi mene moja k"erka Ivana kojoj je advokatura prva ljubav, da "e to u#i-niti netko od mojih 18 vje$benika od kojih su danas mnogi izvrsni odvjetnici, da "e to u#initi odvjetnici iz mog ureda Nikica Gr$i" i Vlado Adamovi" koji danas nisu prisutni iz objektivnih razloga, Amra Gurda i Senad Pizovi", a posebno da "e to u#initi moj najve"i prijatelj u odvjetni!tvu i $ivotu, Josip Muselimovi", laureat i dobitnik ove nagrade prije osam godina, ina#e kroni#ar advokature u Bosni i Hercegovini. U nas ka$u: !to Josip nije zabilje$io i objavio, nije se ni desilo. Ja sam u svojoj odvjetni#koj praksi uvijek nastojao da moje zavr!ne rije#i budu koncizne i kratke. Izgle-da da sam danas obadva ta principa prekr!io, pa vas molim za opro!tenje, jer ne dobiva se ipak ovakva nagrada svaki dan. Ja bih morao tu sada zavr!iti. Dragi prijatelji, hvala vam na strpljenju, ja vas jo! jednom od srca pozdravljam, $ivjeli!

Mladen Klasi%:Hvala lijepa kolegi Ragu$u, odre%ujem stanku od 15 minuta, a zatim nastavljamo radni dio Skup!tine.***

Mladen Klasi%:Prelazimo na to#ku 6. dnevnog reda: izbor Izborne komisije, koja prema Poslovniku treba imati najma-nje sedam #lanova.Predla$emo: Davora Bubala, odvjetnika u Zagrebu, Leu (avi", odvjetnicu u Zagrebu, Tamaru Ili", od-vjetnicu u Zagrebu, Domagoja Ledi"a, odvjetnika u Zagrebu, Branimira Peri"a, odvjetnika u Zagrebu, *eljku Pilipovi", odvjetnicu u Zagrebu i Matiju Po-to#njaka, odvjetnika u Zagrebu.Ima li netko neki druga#iji prijedlog ili primjedbu? (Nitko se ne javlja.) Molim vas da glasovanjem odredimo ovjerovitelje zapisnika. Molim, tko je za? (Svi.) Ima li netko pro-tiv? (Nema.) Ima li suzdr$anih? (Nema.) Konstatiram da smo izabrali Izbornu komisiju, koja "e me%u sobom izabrati predsjednika.Prelazimo na to#ku 7. Izvje!"e predsjednika Hrvat-ske odvjetni#ke komore.

Robert Trava#:Po!tovani kolegice i kolege, uva$eni gosti,dana!nje izvje!"e malo "e potrajati, jer vas $elim izvijestiti o radu Komore u proteklom mandatnom razdoblju, dakle u periodu od 7. srpnja 2012. do da-nas, 4. srpnja 2015. godine. Poku!at "u biti !to kon-cizniji u izno!enju najbitnijih informacija o tome !to se radilo u Komori proteklih tri godina. Izvje!"e sam podijelio na nekoliko podru#ja: I. Suradnja s tijelima vlasti II. Suradnja sa sudovimaIII. Normativna djelatnost i unapre%enje odvjetni!-

tvaIV. Me%unarodna suradnjaV. Unutarnja reorganizacija same Komore, ali i po-

bolj!anje suradnje s #lanstvom Komore odnosno !to bolje informiranje na!ih #lanova.

I. Suradnja s tijelima vlastiU ovom mandatnom razdoblju odr$ano je 15 sasta-naka s ministrom pravosu%a u Ministarstvu, te ba-rem jo! toliko razgovora u raznim drugim prigoda-ma, kao i veliki broj telefonskih razgovora. Moram re"i da je ministar Orsat Miljeni" uvijek reagirao na na! poziv i prijedlog sastanka, te da su kontakti i razgovori bili doista #esti. Dakle, zadovoljni smo sa-mim kontaktom s ministrom i op"enito svima u Mi-nistarstvu pravosu%a kao na!im resornim ministar-stvom, ali nismo zadovoljni !to neki na!i prijedlozi jo! uvijek nisu provedeni u djelo unato# potvrdnim stavovima Ministarstva za te na!e prijedloge. Ho"e li do toga do"i do kraja mandata ministra, vidjeti "emo i o tome vas izvijestiti.Osim sastanaka na kojima je bio ministar, bilo je i vi!e od dvadesetak susreta i sastanaka sa zamjeni-com odnosno s pomo"nicima ministra ili drugim djelatnicima Ministarstva. Odr$ano je nekoliko sastanaka s ministrom & nan-cija i drugim du$nosnicima Ministarstva & nancija, kao i Porezne uprave, o raznim pitanjima od na!eg interesa. Kao !to mo$ete pretpostaviti, suradnjom s tim ministarstvom ne mo$emo biti zadovoljni jer nailazimo na nerazumijevanje speci& #nosti na!e profesije i vrlo te!ko se uva$avaju na!i argumenti i obja!njenja, #ak i nakon sastanaka na kojima je ne-!to bilo dogovoreno opet nailazimo na istu praksu, i onda tra$imo ponovni sastanak, i opet se susre"emo s nekom vrstom odbojnosti prema na!oj profesiji i neuva$avanja na!ih o#itih argumenata.


Odr$ano je i nekoliko sastanaka u Financijskoj agenciji, i sve !to sam kazao o Ministarstvu & nanci-ja i Poreznoj upravi mo$e se primijeniti i na FINU, #ak i s ve"im nerazumijevanjem od strane te Agen-cije koja si je u nekim slu#ajevima uzela za pravo tuma#iti zakone, a za !to sigurno nije ovla!tena, i zato smo protestirali i kod FINE i kod na!eg resor-nog ministarstva. Odr$ano je nekoliko sastanka s Pravobraniteljicom za djecu, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spo-lova, Povjerenicom za javno informiranje, pred-sjednikom Dr$avne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, ali i s drugim institucijama i du$no-snicima. Uz navedene sastanke bilo je nebrojeno te-lefonskih poziva prema raznim institucijama, pisa-nja dopisa, davanja mi!ljenja, prijedloga i sl.Najva$niji su, naravno, bili sastanci s na!im resor-nim ministrom – dakle ministrom pravosu%a. Teme su kronolo!ki izneseno bile:

Fiskalne blagajne i porezni nadzorZakon o & skalizaciji objavljen je u NN br. 133 od 3. prosinca 2012. godine. Komora je do dono!enja Zakona o & skalizaciji po-duzela veliki broj aktivnosti; odr$ano je niz sasta-naka na tu temu, i s ministrom pravosu%a Orsatom Miljeni"em, sa zamjenicom ministra pravosu%a Sandrom Artukovi" Kun!t, tada!njim ministrom & nancija Slavkom Lini"em, zamjenikom ravna-teljice Porezne uprave Zlatkom Fabijan#i"em, s predsjednikom Odbora za pravosu%e gospodinom Kregarom i s #lanom Odbora za pravosu%e kolegom Pe%om Grbinom, i drugim nadle$nim institucijama kojima su se dostavljali pisani materijali na temu uvo%enja & skalnih blagajni i poreznog nadzora. Na-$alost, razumijevanja nije bilo nigdje, pa #ak ni od onih koji su bili odvjetnici, ili su odvjetnici u statusu mirovanja obavljanja djelatnosti dok su na du$no-sni#kim funkcijama.Komora je tra$ila i dobila potporu svih me%unarod-nih organizacija #iji je #lan, pa su se tako u suradnji s nama i CCBE te UIA (Me%unarodna unija odvjet-nika) pisano obratili predsjedniku Vlade Zoranu Milanovi"u, ministru pravosu%a Orsatu Miljeni"u i tada!njem ministru & nancija Slavku Lini"u. Rezul-tata, na$alost, nije bilo.Komora je postigla ono !to je bilo mogu"e i uspjela je za!tititi odvjetni#ku tajnu, na na#in da se prili-kom izdavanja ra#una Poreznoj upravi elektroni#-

kim putem !alje samo identi& kacijski porezni broj odvjetnika i cijena usluge bez navo%enja imena stranke i speci& kacije odvjetni#kih usluga koje su obavljene.Prema zadnjim informacijama, na taj “hrvatski na-#in” planira se uvesti & skalne blagajne za odvjetnike i u Slova#koj te u Sloveniji. Kolege iz Slovenije mi javljaju da ima nade da se za njih ne uvedu & skalne blagajne, ali slovenska vlast ne uva$ava argumente speci& #nosti na!e struke nego jedan banalni argu-ment, a to je da je uvo%enje & skalnih blagajni pre-skupo u odnosu na porezni efekt za prora#un koji bi se dobio od odvjetnika. Mo$da je tu argument i na!e iskustvo, a to je da je nakon uvo%enja & skalnih blagajni za odvjetnike promet odvjetnika pove"an za samo 4 posto, !to je zanemarivo i mo$e se pripi-sati i redovnom tijeku stvari, a ne uvo%enju & skal-nih blagajni.Komora je tra$ila na sastancima u Ministarstvu pra-vosu%a i poreznoj upravi dono!enje smjernica da se prilikom poreznog nadzora uva$avaju speci& #no-sti odvjetni#ke djelatnosti, #vrstim argumentima obja!njavaju"i da odvjetnici ne obavljaju gospodar-sku djelatnost u klasi#nom smislu, nego da su od-vjetnici neovisna i samostalna slu$ba koja je speci& -#an dio pravosu%a. Kod poreznog nadzora odvjetnika bio je problem pitanje dospjelosti potra$ivanja na!e nagrade, a radi naplate PDV-a. Nismo uspjeli kod uvo%enja & skalnih blagajni, ali smo u tim pregovorima uspjeli da se u Pravilnik o PDV-u unese odredba u #l. 36. stavak 4. da se u slu-#aju kad porezni obveznik ugovori pla"anje usluge koje ovisi o ishodu sudskog postupka PDV obra-#unava u trenutku naplate. Svatko objektivan mora re"i da je takva odredba na! uspjeh u pregovorima, jer, iako to izrijekom ne pi!e, jedini porezni obve-znik koji mo$e ugovoriti pla"anje usluge koje ovisi o ishodu sudskog postupka je odvjetnik.Unato# na!im vi!ekratnim prigovorima i obja!nje-njima i danas na podru#ju pojedinih ispostava Po-rezne uprave postoji problem ra#una s ugovorenom pau!alnom naknadom, gdje se tra$i to#na speci& ka-cija odvjetni#kih usluga u okviru ugovorenog pau-!ala. To je suprotno na!oj Tari& i samoj biti pau!ala za davanje pravnih savjeta, pa "emo i dalje raditi na obja!njenjima svrhe ugovaranja pau!ala za pravno savjetovanje.


TarifaOti!li smo i korak dalje i radili na prijedlogu za izmjenu Tbr. 48 na!e Tarife, koji rje!ava pitanje dospjelosti potra$ivanja na!e nagrade, i na kra-ju, nakon vi!emjese#nih pregovora, uspjeli dobiti i suglasnost Ministarstva za predlo$enu izmjenu na!e Tarife. Zadnjom izmjenom i dopunom Tarife uspjeli smo posti"i i da se ta odredba o dospjelosti potra$ivanja na!e nagrade primjenjuje i na radnje poduzete prije stupanja na snagu te izmjene i do-pune Tarife, #ime smo otklonili zastaru na!eg po-tra$ivanja koja je bila pet godina od svake poduzete radnje, ali i rije!ili neka porezna pitanja. Na$alost, svaka izmjena i dopuna Tarife tra$i odlu-ku Upravnog odbora HOK-a, ali nakon toga i sugla-snost ministra pravosu%a, no uz jo! jednu odredbu, nazvao bih je suludom, da o tome daje mi!ljenje i Gospodarsko-socijalno vije"e u kojem su sindikati uvijek i a priori protiv nas, pa su u jednom slu#a-ju glasovali protiv #ak i kad smo smanjivali Tarifu, uz obrazlo$enje da oni po prirodi stvari ne mogu glasati u na!u korist. Toliko o toj proceduri svake izmjene i dopune Tarife, pa je sada mo$da jasnije za!to je Tarifa takva kakva je, i za!to odr$avamo sta-tus quo uz neke nu$ne izmjene i dopune.Potrebno je jo! kazati da na Ustavnom sudu od 2008. godine stoji na! prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti te odredbe Tarife o suglasno-sti ministra i mi!ljenju GSV-a. Stav je Komore da Upravni odbor HOK-a mora samostalno donositi Tarifu u svim slu#ajevima u kojima odvjetnici ne-maju ekskluzivno pravo zastupanja. Tamo gdje po-stoji ekskluziva, kao npr. kod obrana po slu$benoj du$nosti, jasno je da i ministarstvo mora imati utje-caj na cijenu na!e usluge. Zato ponovo apeliram na vas, kolegice i kolege, da !to vi!e ugovarate odvjetni#ku nagradu, i u ugovo-ru odre%ujete !to je to uspjeh u odre%enoj pravnoj stvari i kada dospijeva va!e potra$ivanje odvjetni#ke nagrade. Ugovarajte i pla"anje odvjetni#kih usluga po satu, Tarifa daje samo minimum cijene sata rada odvjetnika, maksimum je stvar umje!nosti, ugleda i polo$aja pojedinog odvjetnika na tr$i!tu odvjet-ni#kih usluga. Tarifa pru$a dovoljno mogu"nosti da dogovaramo cijene svojih usluga.

Pe#a"enje odvjetni#kih ureda odlukom Porezne uprave Uporno!"u i argumentima postignut je neformal-ni sporazum s Poreznom upravom da "e Porezna

uprava u slu#aju znatnog poreznog duga o tome obavijestiti Komoru koja "e obustaviti prava na rad odvjetniku i imenovati mu privremenog zamjenika. Za!to je to Komora prihvatila? Zato jer se radi samo o slu#ajevima u kojima bi Porezna uprava sama za-pe#atila odvjetni#ki ured i privremenom mjerom obustavila rad odvjetniku. Tada dolazi do vi!e pro-blema, jedan je da se time Komori oduzima javno-pravna ovlast kojom je jedino Komora ovla!tena upisivati odvjetnike u Imenik odvjetnika i tako im dati dozvolu za rad, ali isto tako i obustavljati pravo na obavljanje djelatnosti. Drugi je razlog !to pe#a"e-njem od strane Porezne uprave u uredu ostaju spisi, a rokovi idu i u kona#nici stradaju stranke i njihova prava. I kona#no tre"i, i jako va$an razlog je taj da Komora odmah imenuje privremenog zamjenika i to na prijedlog samog odvjetnika kojem se namje-ravalo pe#atiti ured. Pametnome dosta da uvidi da nema govora o tome da Komora navodno poma$e Poreznoj upravi na !tetu svojih #lanova. Osim toga suspenzija se skida istog ili sljede"eg dana #im pri-mimo obavijest Porezne uprave o ukidanju mjere. Dakle, tako se !titi profesija i stranke, ali i kolege koji su, na$alost, do!li u tu situaciju. Osim toga, na!a je du$nost, kao i svakog drugog gra%anina Hrvatske, uredno pla"ati poreze i dopri-nose, i sigurno da neispunjavanje tih obveza !teti ugledu odvjetni!tva u cjelini.

Prijeboj dospjelih potra!ivanja odvjetnika za obrane po slu!benoj du!nosti s dospjelim pore-znim dugomKomora je vi!e od godinu i pol radila na rje!avanju tog problema, tra$ila i dobila veliki broj sastanaka u Ministarstvu pravosu%a, na nekim od tih sastanaka bili su i predstavnici Porezne uprave, a na neke sa-stanke smo i mi odlazili u Poreznu pravu. Ne"u dalje o toj dugotrajnoj nesretnoj pri#i i na!im naporima, ali na kraju prijeboja nije bilo. (ak je Po-rezna uprava na jednom sastanku u Ministarstvu pravosu%a kazala da je prijeboj mogu" ako Mini-starstvo pravosu%a ima na ra#unu ta sredstva. Da je Ministarstvo imalo ta sredstva, prijeboj bi bio bespredmetan, jer bi se valjda platila dugovanja od-vjetnicima. Ovo govorim samo zato da vam do#a-ram kakvi su razgovori s tim dr$avnim tijelima.No moram primijetiti i nekorektnost nekih na!ih #lanova - 40-tak kolega, koji su napisali dopis Ko-mori, prozivaju"i i mene osobno, zahtijevaju"i za-!titu i podredno prijetili !trajkom. Ono !to je ne-


korektno u tome je da nitko prije potpisivanja te peticije nije zatra$io da odr$imo sastanak u Komori na kojem bi #uli !to se radi i na kojem bi zajedno odlu#ili !to i kako dalje, a ne skupljati potpise na tekst peticije po ka& "ima i po sudovima. Ve"ina kolega koji su potpisali tu peticiju nisu potro!ili ni pet minuta rada za Komoru, a neki od kolega su iskreno priznali da dopis nisu ni pro#itali. A !to je najgore, ta peticija stigla je kad smo ve" obavijestili #lanstvo da je dogovor kona#no postignut i da "e se dugovi platiti iz rebalansa prora#una, kao !to je i provedeno. Nemam ni!ta protiv argumentirane kritike, ali na kolegijalnom nivou i unutar na!e Ko-more, naravno i uz anga$man kriti#ara s konkret-nim i obrazlo$enim prijedlozima. No, nadamo se da se takva situacija vi!e ne"e ponoviti, jer nam je iz Ministarstva obe"ano da "e pla"anja biti redovita, s najvi!e tri mjeseca ka!njenja. Ako se dugovanja u razdoblju du$em od tri mjeseca ponovo pojave, mo-lim obavijestite Komoru kako bismo mogli odmah reagirati. Prema zadnjoj informaciji iz Ministarstva pravosu%a, sredstva su ve" osigurana za tri kvartala ove godine.

Javni bilje!niciInicijativa Komore od prvog dana mandata je da samo odvjetnici mogu sastavljati ugovore o kupo-prodaji nekretnina, da se samo ugovori sa !tambi-ljem odvjetnika mogu provoditi u zemlji!nim knji-gama, jer bi takav na#in pove"ao pravnu sigurnost stranaka i prometa nekretnina uop"e, pove"ao bi poreznu disciplinu, a smanjio bi nadripisarstvo. Mi-nistar pravosu%a je i javno iza!ao s tim prijedlogom i podr$ava taj prijedlog, ali jo! ni!ta nije rije!eno. Jo! uvijek postoji, da to blago nazovem, nespora-zum izme%u nas i javnih bilje$nika, jer je njihov pri-jedlog da pravo na sastav ugovora imamo i mi i oni, a !to je nama neprihvatljivo i suprotno je Zakonu o javnom bilje$ni!tvu, jer javni bilje$nici nisu ovla!te-ni sastavljati nego samo ovjeravati privatne isprave. Dakle, Komora na to ne mo$e i ne"e pristati.

Javni ovr$iteljiKao !to vam je poznato, Zakon o javnim ovr!itelji-ma nikada nije donesen, a HOK je u dogovoru s Mi-nistarstvom pravosu%a dopustio svojim #lanovima koji su tra$ili brisanje iz Imenika odvjetnika radi obavljanja te slu$be, da se ponovo upi!u u Imenik odvjetnika bez pla"anja upisnine.

Besplatna pravna pomo", a vezano uz taj problem i problem zastupanja po slu!benoj du!nostiKomora je preuzela obvezu sre%ivanja lista odvjet-nika koji su se prijavili za obna!anje du$nosti bra-nitelja po slu$benoj du$nosti, lista de$urnih odvjet-nika, lista odvjetnika za mlade$, lista odvjetnika opunomo"enika za djecu i maloljetnike $rtve ka-znenih djela, lista savjetnika za $rtve kaznenih djela i lista odvjetnika za besplatnu pravnu pomo" – pre-ma Zakonu o besplatnoj pravnoj pomo"i. Nova lista je lista odvjetnika koji "e zastupati osobe s du!ev-nim smetnjama. Naime, najnovijom praksom Suda u Strasbourgu zauzeto je stajali!te da strankama nije omogu"eno pravo na obranu u slu#aju u kojem od-vjetnik nije profesionalno odradio svoj posao. Tu Komora i svi odvjetnici moraju biti svjesni #injeni-ce da dr$ava u ovom segmentu mo$e intervenirati, npr. na na#in da se osnuje posebna slu$ba koja "e se baviti isklju#ivo obranama po slu$benoj du$nosti, kao !to je to primjer u Engleskoj. Upravo zbog tog razloga Komora je preuzela du$nost utjecati na ko-lege odvjetnike da savjesno obavljaju svoju preuzetu du$nost.Komora preko Odvjetni#ke akademije provodi i do-datno obrazovanje odvjetnika za obavljanje nekih od navedenih du$nosti.

Zakon o odvjetni$tvuRadilo se, i ve" je do!lo do znatne dovr!enosti pri-jedloga izmjena i dopuna Zakona o odvjetni!tvu, posebno se radilo na pitanju de& niranja nedostoj-nosti za upis u Imenik odvjetnika, !to treba bolje i detaljnije de& nirati. Zatim o statusu i statusnim promjenama odvjetni#kih dru!tava i problemima koji su se pojavili u radu odvjetni#kih dru!tava na koje se primjenjuje i ZTD i neki drugi zakoni. Tre-ba bolje urediti i pitanje obveznog osiguranja i jo! neka pitanja. Odlu#ili smo te izmjene i dopune jo! doraditi i ocijeniti u kojem trenutku "e biti opor-tuno predlo$iti Ministarstvu pravosu%a te izmjene i dopune Zakona o odvjetni!tvu.

Obvezno osiguranje odvjetnika Sada!nja zakonska obveza osiguranja odvjetnika nije ni!ta drugo nego ozakonjeni hara#, jer nismo osigurani za onaj slu#aj koji nas najvi!e mu#i i koji je jedini slu#aj – kad je na!a profesionalna pogre!ka lako dokaziva, a to je proma!aj prekluzivnog roka. Gotovo dvije godine pregovarali smo s Udrugom


hrvatskih osiguravatelja radi pitanja regresa u tim slu#ajevima i izmjene op"ih uvjeta na!eg osiguranja, ali osiguravatelji nisu htjeli uva$iti na!e argumente niti bilo !to mijenjati u svojim op"im uvjetima. Ta-ko%er nam, unato# na!im vi!ekratnim tra$enjima, nisu htjeli prezentirati podatke o tome koliki iznos !teta godi!nje isplate strankama na osnovi obve-znog osiguranja odvjetnika, a koliki iznos naplate premijama koje upla"ujemo. Jedino smo s HOK osiguranjem uspjeli dogovoriti osnivanje zajedni#-ke komisije od tri #lana koja odlu#uje o tome ho"e li se ili ne"e i"i u regres prema odvjetniku nakon !to stranka od osiguranja naplati !tetu zbog profe-sionalne pogre!ke odvjetnika. Jedan #lan Komisije ujedno je i jedan od #lanova UO-a HOK-a, a ta Ko-misija mo$e o regresu odlu#iti jedino jednoglasno, dakle za to mora glasati i na! predstavnik u toj Ko-misiji.

Pitanje dostave OIB-aPorezne uprave ne reagiraju na zahtjev odvjetnika kojim se tra$i dostava OIB-a za osobe protiv kojih se treba pokrenuti odre%eni postupak, npr. ovr!ni. Komora ima stav da je takvo postupanje u suprot-nosti s #l. 14. Zakona o odvjetni!tvu koji ka$e da nam dr$avna i druga tijela koja imaju javnu ovlast, moraju dostaviti sve podatke potrebne za obavlja-nje na!e slu$be u konkretnom predmetu, pa ne stoji argument Porezne uprave da nismo u krugu Zako-nom odre%enih osoba koje mogu tra$iti taj podatak. I dalje "emo raditi na rje!avanju tog problema.

Sud #asti pri HGK-u – pitanje tro$ka postupkaTra$ili smo da se i u postupcima pred Sudom #asti HGK-a propi!e obveza naknade tro!ka od strane koja je izgubila spor, jer njihovim pravilnikom ta mogu"nost nije predvi%ena, ali je predvi%ena na-knada tro!ka za druge sudionike u tom postupku, kao !to su suci i vje!taci. Na tome se jo! radi i otvara se mogu"nost bolje suradnje s HGK-om.

Agencija za za$titu osobnih podatakaKomora je bila na sastanku i u toj agenciji, te je npr. obavijestila svoje #lanove da je pribavljanje stranaka kontaktiranjem sudionika prometnih nesre"a (npr. telefonskim putem) i nu%enje odvjetni#kih usluga protivno #l. 7. Zakona o za!titi osobnih podataka, te #l. 18. Kodeksa, kojim je propisano da se protivi #a-sti i ugledu odvjetni!tva svaka nelojalnost u poslo-

vanju. Tako%er smo tra$ili i ravnatelje zdravstvenih ustanova da o tome obavijeste svoje zaposlenike da odavanjem tih podataka kr!e i #l. 7. Zakona o za!titi osobnih podataka.

Sastanak s Povjerenicom za javno informiranjeKomora ima stav da ima djelomi#nu javnopravnu ovlast i to kod upisa i brisanja odvjetnika iz Imenika odvjetnika, kao i kod vo%enja disciplinskih postu-paka. Komora se ne & nancira iz prora#una niti od bilo koje druge vladine ili nevladine organizacije, nego isklju#ivo od #lanarine svojih #lanova kojima pola$e ra#un putem Skup!tine. Zato ne vidimo za-!to bi Komora morala odgovoriti na svaki upit koji nije u vezi s njezinim javnopravnim ovlastima.

II. Suradnja sa sudovimaO ve"ini tema koje sam ve" obrazlo$io razgovaralo se istovremeno i sa sudovima, odnosno predsjedni-cima sudova. Neke teme sam ve" spomenuo, npr. pitanje zastare i dospjelosti na!eg potra$ivanja od-vjetni#ke nagrade, o #emu smo razgovarali s Vrhov-nim sudom i tra$ili izmjenu sudske prakse u skladu s izmjenama i dopunama Tarife o kojima sam ve" govorio.Neke od tema razgovora bile su i konkretne odluke, kako bi se predsjednik Vrhovnog suda informirao o neujedna#enost sudske prakse pa se tra$ilo ujed-na#avanje sudske prakse preko sjednica i stavova odjela VSRH-a.Pitanje koje se stalno ponavlja na svim sastancima je zahtjev da Vrhovni sud dostavlja mi!ljenja, od-nosno zauzete stavove sa svojih sjednica odjela, od-nosno svoju sudsku praksu, direktno Komori, radi eventualnog objavljivanja na internetskim strani-cama Komore, ili da se omogu"i direktan pristup odvjetnika svim zauzetim stavovima raznih odjela VSRH-a, !to bi olak!alo rad ne samo odvjetnicima nego i sudovima.

Delegacija predmeta na druge sudove Komora je istaknula zahtjev da se prilikom delega-cije vodi ra#una o tome da se predmeti dodjeljuju najbli$em sudu. Stav VSRH-a je da je rje!enje pro-blema u prekovremenim radu sudaca, a ne u terito-rijalnom preustroju i dodjeli predmeta kako se to sada radi najnovijim Zakonom o podru#jima i sje-di!tima sudova, ali Ministarstvo za sada ne prihva"a tu mogu"nost.


Na sastancima s predsjednikom VSRH-a izra$avali smo nezadovoljstvo brojnim odba#ajima revizija, jer na taj na#in ne dolazi do rje!avanja merituma stvari kojima se stvara i sudska praksa, !to je, prema na!em mi!ljenju, osnovna i najva$nija uloga VSRH-a. Bili smo i na sastancima s predsjednicom Ustavnog suda Republike Hrvatske, te s predsjednikom Viso-kog upravnog suda. Preko na!ih zborova odr$ani su brojni sastanci s predsjednicima svih drugih ni$ih sudova na po-dru#ju cijele Republike Hrvatske, a na tim su sa-stancima rje!avana pitanja i problemi na!eg sva-kodnevnog rada.

III. Normativna djelatnost i unapre!enje odvjetni"tva

Dali smo u ove tri godine mi!ljenja o gotovo svim prijedlozima izmjena i dopuna zakona koje smo do-bili, to#nije na 35 zakona, ali i na uredbe, pravilnike i druge akte, s tim da smo prilikom izrade nekih za-kona imali svoje #lanove u radnim skupinama, tako da smo aktivno sudjelovali u izradi nacrta prijed-loga zakona, nekada uspje!no, a nekada i s manje uspjeha. Kad smo dobivali nacrte prijedloga izmje-na i dopuna zakona, uglavnom smo ih #itali i o#ito-vali se, na neke i po nekoliko puta. Davanje mi!ljenja zahtijeva ozbiljan rad, nekada smo sami i pripremali gotove prijedloge s konkret-nim odredbama za koje smo smatrali da trebaju biti usvojene ili barem djelomi#no uva$ene, prilikom nekih izmjena imali smo i brojne sastanke, davali pisana mi!ljenja, a vrlo smo #esto znali u petak po-podne dobiti tekst nacrta s rokom da damo svoje mi!ljenje do ponedjeljka ili utorka.Kod toga napominjem da je sav rad u Komori i za Komoru dobrovoljan i bez ikakve materijalne na-knade, pa smo mi i svi ti kolege odvajali svoje vri-jeme #esto i na !tetu svojih ureda da posao bude obavljen u interesu struke i za!tite na!ih interesa.Mi!ljenja smo dali na:ZID ZPP – Tijekom ovog mandata bilo je nekoliko izmjena i dopuna tog va$nog zakona. Komora je preko svojih predstavnika u radnim sku-pinama svaki put aktivno sudjelovala, ali na!e pri-mjedbe nisu do sada ba! uva$avane, no i dalje smo uporni. Ne mo$emo se oteti dojmu da se stalno smanjuju procesna prava stranaka, samo da bi se postigao cilj

smanjenja broja predmeta, samo da bi se zadovoljili statisti#ki podaci i stalno upozoravamo da najva$ni-ji cilj svih reformi mora biti brzo i e& kasno ostvare-nje prava na!ih stranaka, a ne puko smanjenje broja predmeta i optere"enja sudova.Me%utim, u primjeni zakona pojavili su se brojni problemi, od problema e-plo#a i dostave pismena, rada sudskih kancela pa do postavljanja zahtjeva za tro!ak za nazo#nost ro#i!tu za objavu presude. Na rje!avanju tih problema Komora je intenzivno radi-la, sve kako bi odvjetnicima bilo lak!e obavljati svoj svakodnevni posao.U tijeku je rad radne skupine na novom prijedlo-gu ZID ZPP-a koji bi trebao i"i na javnu raspravu tijekom ljeta, a u saborsku proceduru u rujnu. Na! predstavnik u radnoj skupini tra$io je produ$enje javne rasprave, jer tijekom ljeta i godi!njih odmora ona ne mo$e biti dobra i potpuna. Nadamo se da "e se novim ZPP-om ili poslovnicima o radu sudo-va kona#no rije!iti pitanje dostave pismena tijekom ljetnog kori!tenja godi!njih odmora tako da se npr. u razdoblju od 20. srpnja do 20. kolovoza odvjetni-cima ne dostavljaju pismena, zbog njihovog kori!te-nja godi!njih odmora.Problem "e biti nova koncepcija revizije, odnosno nova ograni#enja slu#ajeva u kojima je dopu!teno podnijeti reviziju. Stav je HOK-a da je isklju#iva i osnovna svrha Vrhovnog suda stvaranje sudske prakse. Postavlja se pitanje kako "e biti mogu"e stvaranje te prakse ako "e se revizija mo"i podnositi u vrlo ograni#enom broju slu#ajeva, te ako se Zako-nom omogu"i da suci u zna#ajnoj mjeri subjektiv-no odlu#uju o dozvoljenosti podno!enja revizije u pojedinom slu#aju. HOK "e ustrajati na tom svom stavu, a vidjet "emo !to "e u#initi zakonodavac. Na-damo se da "emo do"i do zadovoljavaju"eg rje!enja.Zakon o upravnim sporovima (NN 143/12) – Dali smo mi!ljenje 19. studenog 2014. i tra$ili smo da se tro!ak zastupanja prizna na isti na#in kako je to ure-%eno i Zakonom o upravnom postupku. Sada pre-ma ZUS-u svaka stranka snosi svoj tro!ak, !to zna#i da stranke koje zastupa odvjetnik nemaju pravo na-knade tro!ka postupka u slu#aju uspjeha u sporu. Nakon !to nam to nije uva$eno, podnijet je i prijed-log za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti tog zakona s Ustavom Republike Hrvatske.Zakon o dr!avnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave – U zakonu (#l. 3. st. 3) propisano je da je podno!enje $albe radnja u neprocjenjivom pred-


metu, dakle nagrada za $albu je 500 kuna. Od strane kolega podnesen je i prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona. No takva je odredba rezultat pona!anja nekih na!ih kolega koji su ulagali $albe pa u roku do pla"anja pristojbe onima koji su raspisali javni na-tje#aj predlagali nagodbu i povla#enje $albe – a to su ve"inom bile jedinice lokalne samouprave koje nisu dobro napisale natje#aj i da ne propadne natje#aj (jer npr. curi krov !kole) pristajali su na nagodbe. I tako je grupa na!ih kolega zaradila znatan novac, a $alili su se uvijek isti d.o.o.-i koje su zastupali uvijek isti kolege. Razgovaramo s Dr$avnom komisijom da se ta odredba izmijeni.Zakon o izvla$tenju – mi!ljenja su dana 29. travnja 2014., 8. svibnja 2014. i dodatno je podnesen pri-jedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti odredbe #l. 38. st. 3. Zakona o izvla!tenju i odre-%ivanju naknade ulo$en od strane nekoliko na!ih kolega odvjetnika.Obiteljski zakon – Aktivni rad posebno formirane radne grupe koja je tako%er podnijela prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona s Ustavom. Vidjet "emo !to "e biti s novim zako-nom, ali te na!e kolegice i kolege nastavaju pratiti taj zakon. Ovdje op"enito moram naglasiti da po-zdravljamo svaku akciju na!ih kolegica i kolega kod pra"enja izmjena i dopuna zakona, pa i podno!enje prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustav-nosti tih zakona i pozivamo vas da takve podnese-ne prijedloge dostavite Komori a Komora onda na UO-u odlu#uje ho"e li se pridru$iti tom prijedlogu kako bi podupirala osnovane prijedloge kolegica i kolega.Vrlo je zabrinjavaju"e da se u nekoliko slu#ajeva za-konom utvr%uje vrijednost predmeta spora, a time i na!a nagrada, a ne Tarifom i da nas se tako zaobi-lazi, odnosno zaobilazi se UO HOK-a koji je jedi-ni ovla!ten donijeti izmjene i dopune Tarife i onda tek podnijeti ministru na odobrenje. Da bismo to izbjegli, u pojedinim slu#ajevima, u dogovoru s Mi-nistarstvom pravosu%a mijenjamo Tarifu kao !to je to bio slu#aj kod nagrade za prijedloge za ovrhe male vrijednosti, ili sada u kaznenom postupku kod nagrade za obrane pravnih osoba koje su se trebale ujedna#iti s nagradom za obrane odgovornih oso-ba u pravnoj osobi, ali isto tako smo ju#era!njom izmjenom i dopunom Tarife, koju je usvojio UO, dobili da se u Tarifu unesu nove odredbe za radnje koje do sada nisu bile predvi%ene Tarifom, a nastale

su novim ZKP-om ili nisu bile izri#ito navedene u Tari& pa sudovi nisu priznavali tro!ak za te radnje jer nisu izrijekom navedene u Tari& .Zakon o Pravosudnoj akademiji – mi!ljenje je dano 9. o$ujka 2015., rad na!eg predstavnika u rad-noj skupini, djelomi#no smo zadovoljni jer "e sad i odvjetnici mo"i konkurirati za suce ni$ih sudova bez zavr!ene Pravosudne akademije, ali je, na$alost, ostala obveza polaganja zavr!nog ispita, pa smo pri-govorili i tra$ili izmjenu te odredbe. Kazneni zakon – mi!ljenja su dana 27. studenog 2012., 22. prosinca 2014., 2. o$ujka 2015. Ve" se du$e vrijeme radilo na tome da odvjetnici u obavljanju odvjetni#ke slu$be imaju poja#anu kaznenopravnu za!titu, a zbog sve #e!"ih napada na odvjetnike pa i ubojstva. Djelomi#no smo uspjeli i zadnjim izmje-nama i dopunama dobili poja#anu kaznenoprav-nu za!titu za kaznena djela prijetnje i prisile, te se za ta kaznena djela u#injena prema odvjetniku u obavljanju njegove slu$be pokre"e kazneni postu-pak po slu$benoj du$nosti. Na$alost, nismo dobili poja#anu za!titu za kaznena djela nano!enja te!ke tjelesne ozljede i ubojstva, ali i dalje "emo na tome inzistirati. U tome smo dobili bezrezervnu podr!ku Hrvatske udruge sudaca i nekih saborskih zastupni-ka. Naravno da uz tu poja#anu za!titu treba raditi na prevenciji i preko medija, te ukazivati stranka-ma koja je uloga odvjetnika i ukazivati da ne smiju poistovje"ivati protustranku i odvjetnika. Naime, poja#ana kaznenopravna za!tita ne"e nas spasiti od nekih napada, ali pokazuje brigu i stav dru!tva pre-ma odvjetni!tvu kao speci& #noj slu$bi koja se brine o ostvarenju prava gra%ana.Uredba o vrijednosti iznosa za utvr%ivanje na-knade za pru!anje sekundarne pravne pomo"i – tom Uredbom odre%uje se naknada za rad odvjetni-ka, a Komora je mi!ljenja da se na taj na#in zadire u samostalnost Komore koju ima prilikom dono!enja Tarife. Naravno da se i o tom problemu razgovaralo s ministrom, a mi!ljenja smo da se i u tom slu#aju naknade trebaju odrediti pravilnikom u postotku od naknade koju odre%uje Tarifa, kao !to je to slu#aj npr. s naknadom za obrane po slu$benoj du$nosti, a ne samom Uredbom.Pravilnik o visini iznosa i na#inu isplate naknade za skrbnika – Podnesen je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti , jer se njime odre%u-je naknada u iznosu od 50 posto nagrade za rad koja bi odvjetniku pripadala u skladu s Tarifom.


Nabrojit "u jo! neke zna#ajnije zakone na kojima smo radili:Zakon o reguliranim profesijama – Iako se od-vjetni!tvo nalazi na popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, u radnu skupinu nismo bili niti pozvani, nego smo sasvim slu#ajno, pregledom internetske stranice Sabora, utvrdili da "e se ra-spravljati o prijedlogu tog zakona, pa smo odmah i reagirali prema nadle$nom ministarstvu.Ste#ajni zakon – intenzivni rad na!ih predstavni-ka u radnoj grupi #ije su se primjedbe usvajale. Na ne!to bolji na#in sada se regulira postupak od onog katastrofalnog provo%enja postupka predste#ajne nagodbe. Sada je postupak u cijelosti vra"en u nad-le$nost sudova.Zakon o izvanparni#nom postupku – intenzivan rad na!ih predstavnika u radnoj skupini, uspjeh je postignut ve" sada, jer javni bilje$nici ne mogu biti punomo"nici kao odvjetnici, a takav je bio po#etni prijedlog za pojedine vrste predmeta.Mi!ljenje smo dali i na:- Zakon o sudskom registru- Zakon o provedbi ovrhe na nekretninama i po-

kretninama- Zakon o provedbi ovrhe na nov#anim sredstvima- Zakon o trgova#kim dru!tvima- Zakon o sudovima za mlade$- Zakon o izvr!avanju sankcija izre#enim maloljet-

nicima za kaznena djela i prekr!aje- Zakon o pomilovanju- Zakon o probaciji- Prekr!ajni zakon- Zakon o obveznim osiguranjima- Zakon o za!titi osoba s du!evnim smetnjama- Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organi-

ziranog kriminaliteta- Zakon o dr$avnom odvjetni!tvu- Zakon o kaznenom postupku- Ovr!ni zakon- Zakon o patentu- Zakon o Dr$avnom sudbenom vije"u- Zakon o zastupanju u podru#ju prava industrij-

skog vlasni!tva – aktivno sudjelovanje u radnoj skupini za provedbu procjene u#inaka planira-nog tim zakonom

- Zakon o zemlji!nim knjigama- Zakon o naslje%ivanju- Zakon o ste#aju potro!a#a.

Reorganizacija pravosu%a - Zakon o podru#jima i sjedi!tima sudova - Zakon o podru#jima i sjedi!tima dr$avnim od-

vjetni!tava Nismo zadovoljni po#etkom provo%enja tih zako-na, kojima se stvaraju dodatni tro!kovi strankama i problemi u radu odvjetnika. Prikupljamo podatke o nelogi#nostima i problemima iz svih zborova i o tome smo ve" razgovarali s ministrom pravosu%a i njegovim suradnicima, te nam je obe"ano pobolj-!anje funkcioniranja do kraja kolovoza u pogledu elektroni#ke dodjele predmeta u rad, na na#in da "e predsjednici sudova imati ovlast otkloniti te nelo-gi#nosti, posebno u odnosu na sporove koji se ti#u nekretnina.Na zadnjem sastanku s Ministrom pravosu%a, 2. srpnja 2015. godine, dogovoreno je da po#etkom rujna zajedno s Ministarstvom pravosu%a organi-ziramo sastanak na kojem "e biti i svi predsjednici zborova, a kako bismo obuhvatili cijelu Hrvatsku, vidjeli probleme i nelogi#nosti te dogovorili njihovo rje!avanje. Molim predsjednike zborova da do tada skupljaju primjedbe i konkretne primjere problema (s brojem konkretnog spisa) kako bismo ih mogli iznijeti na tom sastanku u Ministarstvu pravosu%a, kojem "e biti nazo#an i ministar, i kako bismo zajedno dogo-vorili na#in pobolj!anja sada!njih rje!enja.

IV. Me!unarodna suradnjaPunopravni #lanovi smo i sura%ujemo s Me%una-rodnom unijom odvjetnika (UIA), Vije"em odvjet-ni#kih komore Europe (CCBE), Me%unarodnom odvjetni#kom komorom (IBA) i drugima, te s po-jedinim komorama diljem Europe, ali i svijeta. Me-%unarodni ugled na!e Komore je odli#an, #ini mi se puno ve"i nego u Hrvatskoj. Za istaknuti je da je HOK od 1. srpnja 2013. godine punopravni #lan CCBE-a, te da je 12. i 13. rujna pro!le godine u Za-grebu odr$an sastanak Vije"a odvjetni#kih komo-ra – CCBE-a, a taj doga%aj je veliko priznanje kako hrvatskom odvjetni!tvu, tako i Republici Hrvatskoj, jer CCBE predstavlja odvjetni#ke komore svih ze-malja #lanica EU-a i 11 pridru$enih #lanica,U studenom 2014., Komora Barristera Engleske i Walesa na njihov je prijedlog odr$ala svoju godi!nju konferenciju u Zagrebu, u #emu im je doma"instvo i pomo" pru$io HOK. U lipnju 2015. u Zagrebu je bio odr$an i sastanak predsjedni!tva i radnih komi-


sija UIA-e. U izvje!"u glavnog tajnika bit "e vi!e rije#i o raznim doga%anjima na kojima Komora aktivno sudjeluje i treba nastaviti svoja sudjelovanja, jer je u kona#nici vidljivo da su problemi odvjetni!tva gotovo jednaki ili vrlo sli#ni u svim zemljama i da jedino zajedni#-kim naporima mo$emo mijenjati globalne trendove koji nisu povoljni za status odvjetni!tva.U ovom mandatu potpisan je i Ugovor s Ameri#-kom odvjetni#kom komorom (ABA) koja je jedna od najve"ih odvjetni#kih komora na svijetu i koja u svom sastavu ima cca 400.000 #lanova. Mi smo jed-na od sedam zemalja koje imaju ugovor o suradnji s ABA-om, kao !to smo i jedna od #etiri zemlje na svijetu koje imaju ugovor o suradnji s Izraelskom odvjetni#kom komorom.U studenom ove godine dogovoreno je odr$avanje zajedni#kog seminara u Zagrebu s Njema#kom fe-deralnom komorom, kao i odr$avanje zajedni#kog seminara s ABA-om u prolje"e sljede"e godine.Da bismo ukazali na va$nost i ovog segmenta dje-lovanja Komore, primjera radi navodim da smo ne-davno od Ministarstva gospodarstva dobili pitanja Europske komisije koja se ti#u statusa odvjetni!tva u Republici Hrvatskoj kojima tra$e odgovore na neka pitanja koja se ti#u Tarife, otvaranja hrvatskog tr$i!ta i za odvjetnike iz tre"ih zemalja i dr. Na ta pitanja argumentirano smo odgovorili i nadamo se da ne"e biti promjena, a u pripremanju odgovo-ra imali smo pomo" i drugih prijateljskih komora, kao i CCBE-a. Naime, napadi na status odvjetni!tva i poku!aji da se odvjetni!tvo svede na tr$i!nu uslu-gu za potro!a#e, kao !to je to i svaka druga usluga, prisutni su u cijeloj Europskoj uniji a i u svijetu, pa samo zajedni#kim i me%unarodnim djelovanjem mo$emo utjecati i poku!ati neutralizirati ili smanji-ti te trendove koji nama kao maloj Komori i malom tr$i!tu nikako ne idu prilog.

V. Unutarnja reorganizacija U Hrvatskoj ima oko 4.600 odvjetnika i oko 1.700 vje$benika. Na! broj pove"ava se za 25 do 35 odvjet-nika mjese#no, dakle na! broj raste za oko 8 posto godi!nje, !to ne bi bio problem u odnosu na ukupan broj stanovnika Hrvatske da na!e tr$i!te nije tako malo i da nije tako slaba ekonomska mo" gospodar-stva i gra%ana.O svim potrebama #lanstva i funkcioniranju Komo-re, osim nas izabranih na na!e volonterske funkcije,

brine se samo dvadesetak stalnih zaposlenika. Isklju#ivi izvor & nanciranja Komore je #lanarina. Iako smo svi svjesni rasta tro!kova, #lanarinu nismo pove"avali, i maksimalno se trudimo izbje"i potre-bu pove"anja #lanarine. (lanarina se nije mijenjala od 1996. godine, dakle punih 19 godina, ali se isto-dobno vidljivo pove"ao opseg usluga koje Komora pru$a svojim #lanovima, kao i obaveza koje Komora mora ispuniti.(lanarinom se & nanciraju sve aktivnosti Komore: od administriranja za vi!e od !est tisu"a #lanova i pla"anja na!ih zaposlenika, do rada Odvjetni#ke akademije i organiziranja predavanja za odvjetnike u svrhu cjelo$ivotnog obrazovanja, priprema vje$-benika za pravosudne ispite, !to Komoru ko!ta oko 1,6 milijuna kuna godi!nje, pa do organiziranja ra-znih doga%anja kao !to su: Dan hrvatskih odvjet-nika, Dan europskih odvjetnika (od ove godine), Konferencija odvjetnika, Skup!tine HOK-a, me%u-narodne suradnje, tro!kova odr$avanje svih na!ih prostora ne samo u Zagrebu nego i po zborovima, & nanciranja na!eg lista “Odvjetnik”, Centra za mi-renje HOK-a, kreditiranja mladih odvjetnika, pa sve do sportskih natjecanja i igara, ali i & nanciranja djece na!ih preminulih kolega i davanja posmrtne pripomo"i njihovim obiteljima. Dakle, sve se to & -nancira iz na!e #lanarine i na to moramo biti po-nosni, jer je & nancijska neovisnost Komore osnova neovisnosti na!e profesije.- Nove iskaznice – kao !to znate uveli smo nove

iskaznice. Zna#ajan broj kolegica i kolega nije jo! preuzeo nove iskaznice pa ih preko pred-sjednika zborova opet pozivam da to u#ine, jer "e stare iskaznice, u skladu s ju#era!njom odlu-kom Upravnog odbora, prestati va$iti 31. sije#nja 2016. godine.

- Nova internetska stranica i novo ure%ivanje lista “Odvjetnik” – Nadamo se da se vidi na! zajedni#ki trud da nove winternetskeeb stranice budu moderne, zanimljive i informativne, kao i na! list “Odvjetnik”.

Na Skup!tini odr$anoj u lipnju 2013. godine doni-jeli smo zna#ajne izmjene i dopune Statuta HOK-a. Izra%eni su i doneseni brojni pravilnici i drugi akti koje do sada nismo imali, a zna#ajnim pove"anjem broja #lanova, kao i zbog zakonskih obveza, mo-ramo imati te akte (npr. Pravilnik o tro!kovima u postupku evidentiranja podru$nica stranih odvjet-ni#kih dru!tava (NN 9/14 od 24. sije#nja 2014.),


Pravilnik o tro!kovima u postupku izdavanja sugla-snosti u vezi osnivanja i promjena u odvjetni#kim dru!tvima (NN 9/14 od 24. sije#nja 2014.), Pravil-nik o na#inu i uvjetima pohrane i obvezi #uvanja spisa (Upravni odbor, 17. svibnja 2014.), Pravilnik o pe#atima i $igovima Odvjetni#kih zborova Hrvat-ske odvjetni#ke komore (Upravni odbor, 17. svib-nja 2014.), Pravilnik o kreditiranju odvjetnika, a u skladu s #l. 78. st. 3. Statuta pripremljen je i prijed-log Pravilnika o na#inu vo%enja imenika, upisnika i evidencija Komore, koji je upu"en odvjetni#kim zborovima radi davanja prijedloga i primjedbi. U listopadu 2014. donesen je Pravilnik o za!titi i obradi arhivskog i registraturnog gradiva (koji Ko-mora mora donijeti u skladu s #l. 17. Pravilnika o za!titi i #uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva). U fazi pripreme i dono!enja su Pravil-nik o na#inu & nanciranja stru#nog obrazovanja od-vjetni#kih vje$benika (dono!enje propisano #l. 63. st. 6. Zakona o odvjetni!tvu), te Pravilnik o prizna-vanju specijalnosti, izmjene i dopune ili novi Pravil-nik o web stranicama odvjetnika. Ovo sve navodim radi stjecanja dojma o koli#ini rada i vremena po-trebnog za izvr!enje tih zadataka.Djelatnosti Komore svakim su danom sve opse$nije pa tako radimo i na suradnji s medijima kako bi se popravila lo!a slika o na!oj slu$bi za koju smo po-nekad sami krivi, odnosno krivi su neki na!i kolege koji svojim negativnim primjerom nanose znatnu !tetu cijeloj profesiji.

Disciplinska tijelaOvim putem posebno apeliram na sve kolegice i kolege koji su se prihvatili du$nosti u disciplinskim tijelima Komore da tu du$nost obavljaju a$urno i savjesno, a ako to nisu u mogu"nosti da se ne pri-hva"aju te obveze. Naime, to nam je izuzetno bitno, jer se mora reagirati na svaku disciplinsku povredu i prijavu. Time !titimo sebe i svoju profesiju od onih koji na!u slu$bu obavljaju nesavjesno nanose"i time !tetu svima nama. Samo jedan lo! primjer objavljen u medijima nanosi ogromnu !tetu i zahtijeva dugo vrijeme rada na popravljanju dojma u javnosti o na-!oj profesiji. Osim toga, savjesno i a$urno obavlja-nje poslova u disciplinskim tijelima od nas otklanja mogu"nost, koja se dogodila u nekim na!im bliskim dr$avama, da nakon slabog rada disciplinskih tijela Komore tu du$nost vo%enja disciplinskog postupka protiv odvjetnika preuzme Ministarstvo pravosu%a. Mislim da to nitko od nas ne $eli, jer bi to bio gubi-

tak samostalnosti i neovisnosti na!e profesije. Na kraju ovog mandata dozvolite mi da se iskreno za-hvalim svim zaposlenicima Komore, svim kolegicama i kolegama iz Izvr!nog i Upravnog odbora, kao i svima koji su na bilo koji na#in konstruktivno sudjelovali u radu Komore, i jo! jednom podsje"am da su sve funk-cije u Komori volonterske i bez materijalne naknade za rad i utro!eno vrijeme, ali tako%er podsje"am da nitko osim nas ne mo$e bolje znati na!e probleme i potrebe i da ih mo$emo uspje!no ili manje uspje!no rje!avati samo putem Komore. To ne mo$emo o#eki-vati od na!eg administrativnog osoblja, nego na tome mora raditi svaki od nas, i zato vas molim da sudjelu-jete u radu Komore i da dostavljate svoje obrazlo$ene prijedloge rje!avanja na!ih problema.Hrvatski romanopisac Robert Peri!i" je kazao: “Ako se ljudi ne $ele aktivirati za svoja prava, ne trebaju se #uditi kada ih izgube.” Nadam se i uvjeren sam da mi svi zajedno to ne"e-mo dopustiti.Hvala na pa$nji i strpljenju, i nadam da ste u ovom izvje!"u #uli informacije koje vas zanimaju i koje su vam od koristi.

Mladen Klasi%:Zahvaljujem kolegi Trava!u i napominjem da "e se rasprava o podnijetim izvje!tajima voditi pod to#. 19. i 20.Prelazimo na to#ku 8. dnevnog reda: izvje!"e Glav-nog tajnika. Pozivam Glavnog tajnika Ingrid Moho-rovi#i"-Gjankovi" da se obrati skupu.

Ingrid Mohorovi!i%-Gjankovi%:Po!tovane kolegice i kolege, uz poziv za Skup!tinu dobili ste i moje pisano izvje!"e za razdoblje od 1. srpnja 2014. do 15. lipnja 2015. godine, koje bih do-punila podacima aktualnim na dana!nji dan. U Imenik odvjetnika HOK-a do danas su upisa-na 4.543 odvjetnika, dakle u vremenu od 5. srpnja 2014. pa do 4. srpnja 2015. godine upisane su 224 osobe u Imenik odvjetnika, dok je brisano 97 od-vjetnika. Od novoupisanih odvjetnika 180 ih je iz redova odvjetni#kih vje$benika neposredno nakon zavr!ene odvjetni#ke vje$be. U Imenik odvjetni#kih vje$benika na dana!nji dan upisana su 1.694 odvjet-ni#ka vje$benika, a u vremenu od 5. srpnja 2014. do 4. srpnja 2015. upisan je 461 odvjetni#ki vje$benik, a brisano njih 146. Na dan 4. srpnja 2015. upisana su 242 odvjetni#ka dru!tva u Upisnik odvjetni#kih dru!tava. Od tog broja 15 odvjetni#kih dru!tava na-


lazi se u likvidaciji, a dva odvjetni#ka dru!tva nalaze se u ste#aju. Na dan 4. srpnja 2015. upisana su 243 zajedni#ka odvjetni#ka ureda u Upisnik zajedni#kih odvjetni#kih ureda Hrvatske odvjetni#ke komore.U vremenu od 5. srpnja 2014. do 4. srpnja 2015. ukupno je primljeno 839 molbi za besplatnu pravnu pomo". Od toga se 354 molbe odnose na uzdr$ava-nje. Od ukupnog broja zaprimljenih molbi, u 548 slu#ajeva imenovani su punomo"nici moliteljima, a od toga u 239 slu#ajeva za postupke uzdr$avanja. Odbijeno je 235 molbi, od toga 8 za uzdr$avanje.

Mladen Klasi%:Ima li netko pitanja vezana za izvje!"e Glavnog taj-nika? (Nitko se ne javlja.) Zahvaljujem! Prelazimo na to#ku 9. dnevnog reda: Izvje!"e bla-gajnika.Blagajnik se danas ispri#ao zbog sprije#enosti do-laska na Skup!tinu. Izvje!"e ste dobili u pisanom obliku, a ako netko ima pitanja, na njih "e odgovo-riti kolegica Mohorovi#i"-Gjankovi". (Nitko se ne javlja.).Prelazimo na to#ku 10. dnevnog reda: Izvje!"e predsjednika o radu Vi!eg disciplinskog suda. Rije# ima kolegica Ljiljana Jedvaj Peterlin.

Ljiljana Jedvaj Peterlin:Po!tovane kolegice i kolege, primili ste pisano iz-vje!"e sa stanjem na dan 10. lipnja 2015. godine. U me%uvremenu je do!lo do promjene: rije!eno je jo! 13 predmeta, dobili smo u rad jo! 4 nova predmeta, a rije!eno je i 7 predmeta iz 2014. te 6 predmeta iz 2015., ukupno 13 predmeta, u kojima su u 6 pred-meta odluke ukinute i vra"ene na ponovni postu-pak, a u 7 predmeta presude su potvr%ene.Na dan 3. srpnja 2015. ostalo je u radu 14 nerije-!enih predmeta, od #ega je jedan predmet iz 2014., a koji je vra"en sudu prvog stupnja radi dono!enja odluke o ispravku i dopuni prvostupanjske odluke, i 13 predmeta iz 2015. godine.Ina#e, rje!avamo godi!nji priljev predmeta i sma-tram da je rad Vi!eg disciplinskog suda relativno a$uran. Posebno bih zahvalila dugogodi!njim su-cima VDS-a koji u daljnjem mandatnom razdoblju prema vlastitim odlukama ne"e obna!ati du$nost sudaca i to: kolegici Neveni Trumbi", te kolegama Marijanu Cerovcu i Ned$atu Huseinu.Jo! jednom zahvaljujem svim sucima VDS-a na ulo-$enom naporu u radu toga suda kao i djelatnicima Komore.

Mladen Klasi%:Zahvaljujem! Ima li pitanja za kolegicu Jedvaj-Pe-terlin? (Nitko se ne javlja.) Prelazimo na to#ku 11. dnevnog reda: Izvje!"e o radu Disciplinskog suda. Rije# ima predsjednik Ante *upi".

Ante (upi%:Po!tovane kolegice i kolege, pisano izvje!"e o radu Disciplinskog suda ste primili. U me%uvremenu, od 9. lipnja 2015. do odr$avanja ove Skup!tine, done-seno je jo! 10 presuda od kojih su 8 osu%uju"e, a 2 osloba%aju"e. Trenuta#ni godi!nji priljev predme-ta na Disciplinskom sudu je oko 140 predmeta, a rje!ava se oko 90 predmeta, pa je u ovom trenutku na sudu ukupno u radu oko 260 predmeta. Nema neraspore%enih predmeta. Predsjednik je u svom izvje!taju kazao !to se dogodilo Komori u susjed-noj Sloveniji, pa svi moramo biti svjesni va$nosti samostalnosti Komore u tom segmentu. Komora je to prepoznala pa su zaposlene dvije osobe koji "e pripomo"i radu Disciplinskog suda. Komora je osigurala uvjete rada, pa je organizirala i dodatni prostor na 1. katu, tako da sada imamo pravu sud-nicu, i smatram da "e to sve doprinijeti boljem radu disciplinskih tijela, jer je to zaista jedan od bitnih elemenata na!e samostalnosti. Hvala lijepa!

Mladen Klasi%:Zahvaljujem kolegi *upi"u. Ima li pitanja za kolegu *upi"a? (Nitko se ne javlja.) Prelazimo na to#ku 12. dnevnog reda: Izvje!"e o radu Disciplinskog tu$itelja. Rije# ima kolega Jako-bovi".

Alen Jakobovi%:Po!tovane kolegice i kolege, dobili ste pisano izvje-!"e. Ukratko "u vam podnijeti dopunu izvje!"a sa, prema mom mi!ljenju, frapantnim podacima, a #ut "ete i za!to to mislim, pa vas molim da obratite po-zornost na brojke koje "u vam re"i. Dakle, u pisanom izvje!"u imamo podatke o izvje!tajnom razdoblju od posljednje Skup!tine pa do 9. lipnja ove godine. Od 9. lipnja ove godine pa do 4. srpnja, zna#i do dana!njeg dana, u nepunih 20 radnih dana, primili smo 119 no-vih prijava, dakle, ovo je doista jedan, da ga nazovem – zastra!uju"i podatak, pritisak na disciplinar uglav-nom izra$en prema Disciplinskom tu$iteljstvu, koji je prva brana i prvi & lter ka optu$ivanju, odbacivanju i daljnjem tijeku disciplinskih postupaka. Me%utim,


koliki je entuzijazam, s obzirom na to da u disciplina-ru svi volontiramo i taj posao radimo uz svoje osnov-ne zada"e, govori #injenica da smo u nepunih 20 radih dana uspjeli rije!iti 163 predmeta, dakle, puno vi!e nego !to smo zaprimili. Kona#na statistika je i opet zadovoljavaju"a, ali je potrebno jo! o#ito puno, puno vi!e truda ulo$iti da bismo do!li do povoljnije situacije u disciplinaru, tako da je kona#no izvje!"e za ovo izvje!tajno razdoblje od pro!le Skup!tine, od prije godinu dana do danas, da smo sveukupno pri-mili 653 prijave, u tih godinu dana rije!ili smo 745 predmeta, a trenutno u radu imamo 442 predme-ta. Evo toliko, hvala lijepa, mislim da brojke govore same od sebe.Molim, ima li nekih pitanja? Ako nema, zahvalju-jem!

Mladen Klasi%:Ima li pitanja za kolegu Jakobovi"a? (Nitko se ne javlja.) Zahvaljujem!Prelazimo na to#. 13.: Izvje!"e o radu Odvjetni#ke akademije. Izvolite, kolega Su#evi"u.

Mladen Su!evi%:Drage kolegice i kolege, izvje!"e o radu Odvjetni#ke akademije tako%er ste dobili u pisanom obliku.

Mladen Klasi%:Ima li pitanja za kolegu Su#evi"a? (Nitko se ne jav-lja.) Zahvaljujem!Prelazimo na to#ku 14. dnevnog reda: Izvje!"e o radu Centra za mirenje. Rije# ima kolega Tu!kan.

Branimir Tu#kan:Kolegice i kolege, dobili ste pisano izvje!"e. Po!tova-ne kolegice i kolege, ni ja ne"u duljiti, nemam ni!ta uzbudljivo i novo za re"i, osim !to uz #injenice koje smo napisali u izvje!"u, za one koji nisu eventualno pro#itali, mogu samo re"i da je Centar za mirenje oformio ad hoc mirovna vije"a u slu#aju primjene #l. 527. ZKP-a kada se postupci po privatnim tu$-bama prekidaju i upu"uju na mirenje. Dakle, to su ad hoc vije"a i ako imate takve probleme slobodno se obratite Centru za mirenje. U me%uvremenu, od pisanja ovog izvje!"a, dogodio se 21. Forum svjet-skih medijacijskih centara u Amsterdamu koje su posjetila i tri predstavnika Centra za mirenje, na-ravno o svom tro!ku, pa je u Me%unarodnoj uniji odvjetnika i u samom Forumu izuzetno dobro pri-mje"ena stalna i konstantna nazo#nost pripadnika

Centra za mirenje Hrvatske odvjetni#ke komore. U dosada!njem tijeku rada bili smo pomalo i hendike-pirani zbog nedovoljne ekipiranosti, i upu"eni smo sami na sebe, iako smo svjesni i personalnih pro-blema u samoj Komori i doista uva$avamo ovu si-tuaciju. Nadamo se da "e se stru#ne slu$be Komore barem malo rasteretiti, jer nam je potrebna pomo" i pomalo “!tekamo” u obavijestima koje se upu"uju Centru za mirenje, tako da u posljednje vrijeme, u svibnju mjesecu, nismo bili nazo#ni na tradicional-nom susretu Arbitra$e i mirenja u Trako!"anu, no smatramo i pripisujemo to samo prezaposlenosti djelatnika, pa bismo na taj na#in samo zamolili da se sve informacije o mirenju upu"uju, jer predstav-nici Centra za mirenje de& nitivno vrlo kvalitetno sudjeluju u radu svih organa i predstavljaju samu Komoru. Hvala vam lijepa!

Mladen Klasi%:Zahvaljujem kolegi Tu!kanu. Ima li pitanja za kole-gu Tu!kana? (Nitko se ne javlja.) Zahvaljujem!Prelazimo na to#ku 15. dnevnog reda: Izvje!"e Udruge odvjetni#kih vje$benika HOK-a.

Zvonimir Raji!:Po!tovane kolegice i kolege, u odnosu na dostavlje-ni izvje!taj mogu re"i samo da je 2. lipnja 2015. odr-$ana konstituiraju"a sjednica na kojoj su utvr%eni novi #lanovi Upravnog odbora Udruge, postoje"i ciljevi za ovu godinu su utvr%eni, povezivanje vje$-benika na razini cijele Hrvatske i pribli$avanje same Udruge vje$benicima. Hvala lijepa!

Mladen Klasi%:Prelazimo na to#ku 16. dnevnog reda: zavr!ni ra#un HOK-a za 2014. godinu.Dobili ste izvje!taje u pisanom obliku.Prelazimo na to#ku 17.: Plan prihoda i rashoda HOK-a za 2015. godinuDobili ste izvje!taje u pisanom obliku. Rije# je o uo-bi#ajenom Zavr!nom ra#unu i Planu prihoda i ras-hoda koji je sa#injen u skladu sa svim zakonskim odredbama i na!im aktima. Ako imate pitanja ve-zanih za Zavr!ni ra#un ili Plan prihoda i rashoda, slobodno ih mo$ete postaviti. Prelazimo na to#ku 18. dnevnog reda: Izvje!"e Nad-zornog odbora za pregled & nancijskog poslovanja, s napomenom da se predsjednik Nadzornog odbora kolega Vlado Sev!ek ispri#ao, pa "e ga zamijeniti kolega Sesar.


Zdravko Sesar:Nadzorni odbor HOK-a, u sastavu Vlado Sev!ek, Zdravko Sesar i Boris Porobija, pregledao je & nan-cijsko poslovanje i & nancijska izvje!"a za 2014. go-dinu, kao i izvje!"e o obavljenoj reviziji od strane revizijske tvrtke Pir d.o.o. iz Zagreba.Nadzorni odbor utvrdio je da & nancijski izvje!taji pokazuju realno i objektivno u svim va$nim pitanji-ma & nancijski polo$aj Hrvatske odvjetni#ke komore na dan 31. prosinca 2014. godine. Rezultati poslova-nja za tu godinu u skladu su s va$e"im zakonskim propisima i Uredbom o ra#unovodstvu nepro& tnih organizacija.

Mladen Klasi%:Zahvaljujem kolegi. Ima li pitanja za izvje!"e Nad-zornog odbora? (Nitko se ne javlja.)Prelazimo na to#ku 19. dnevnog reda: Rasprava o to#kama 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. dnevnog reda. Otvaram raspravu o bilo kojoj od ovih to#aka. Izvo-lite. (Nitko se ne javlja.) Zaklju#ujem raspravu. Prelazimo na to#ku 19. dnevnog reda: Dono!enje odluka o to#kama 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. dnevnog reda.Molim, tko je za usvajanje izvje!"a kako su podne-sena Skup!tini? (Svi.) Ima li netko protiv? (Nema.) Ima li suzdr$anih? (Nema.) Zahvaljujem, izvje!"a su prihva"ena jednoglasno. Prelazimo na to#. 21. dnevnog reda, a rije# je o $albi Damira Jelu!i"a, odvjetnika u OD Vuki" i partne-ri d.o.o. u Rijeci, protiv rje!enja Upravnog odbora HOK-a od 13. prosinca 2014., br. 10227/2013-2. Iz-vjestitelj po toj to#ki je Maroje Matana pa ga pozi-vam da nas informira o $albi.

Maroje Matana:Po!tovane kolegice i kolege, uz poziv ste dobili sve relevantne materijale u toj stvari. Dakle, rije# je o po-stupku u skladu s Pravilnikom o uvjetima i za prizna-nje specijalnosti odvjetnicima upisanima u Imenik odvjetnika HOK-a. O $albi odlu#uje Skup!tina HOK-a. Uz ostalo, dobili ste linkove na kojima ste sve #lanke kolege Jelu!i"a mogli provjeriti i pro#itati. Postupak je sljede"i: imenovano Povjerenstvo za ocjenu (postoja-nja) uvjeta za priznanje specijalnosti (dalje: Povjeren-stvo), za pojedinu specijalnost donosi svoju odluku koja, ako je jednoglasna, obvezuje Upravni odbor. U ovom slu#aju, Povjerenstvo je jednoglasno ocijenilo da nema uvjeta za priznanje specijalnosti iz oblasti

gra%anskog prava odvjetniku Damiru Jelu!i"u, a niti OD Vuki" i partneri d.o.o. iz Rijeke, u kojem je odvjet-nik zaposlen. Protiv dijela rje!enja koje se odnosi na OD Vuki" i partneri d.o.o., kolega se nije $alio. Dakle, Povjerenstvo za ocjenu postojanja tih uvjeta, a to su bili Nada Badurina kao predsjednica, odvjetnica u Ri-jeci, dr. Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda u miru, mr. Hrvoje Mom#inovi", sudac Ustavnog suda u miru, Leo Andreis i Igor Hrabar, odvjetnici u Zagrebu, do-nijelo je jednoglasnu odluku, kao !to sam malo prije rekao, slijedom koje je i Upravni odbor odlu#io na isti na#in. U $albi su izneseni elementi protiv takvog stava Upravnog odbora, pa vas pozivam da ka$ete !to mislite o tome ili da ocijenite te #lanke koji su, dakle svi, ama ba! svi, dostupni na internetu, i mogli ste ih vidjeti. Ako ima netko neko pitanje ili netko $eli neko razja!njenje, pitajte. (Nema).

Mladen Klasi%:Otvaram raspravu o to#. 21. (nitko se ne javlja). Za-klju#ujem raspravu.Prije glasovanja o to#ki 23. dnevnog reda, napo-minjem da Skup!tina o ovoj $albi odluku donosi natpolovi#nom ve"inom svih prisutnih #lanova. Odluka Skup!tine mo$e biti da potvr%uje rje!enje Upravnog odbora, odnosno da uva$ava $albu i po-ni!tava rje!enje. Utvr%ujem, na temelju slu$benih evidencija, da je u ovom trenutku na Skup!tini nazo#no 110 pred-stavnika. Dakle, prijedlog je da se potvrdi odluka Upravnog odbora kojim je doneseno negativno rje!enje o pri-znanju specijalnosti. Predla$em da se dizanjem ruku izjasnimo: tko je za to da se odbije $alba i potvrdi rje!enje? Tko je suzdr$an? (7 suzdr$anih) Tko je protiv? (2 protiv). Konstatiram da smo ve"inom glasova donijeli odlu-ku, s 2 glasa protiv i 7 suzdr$anih; “odbija se $alba i potvr%uje rje!enje Upravnog odbora HOK-a od 13. prosinca 2014., br. 10227/2013-2”, a #ime smo iscr-pili i to#ku 21., 22. i 23.Prelazimo na to#ku 24. dnevnog reda.Prilikom dolaska na ovu sjednicu primili ste kandi-dacijske liste za izbor u tijela HOK-a (predsjednika HOK-a, predsjednika i sudaca Vi!eg disciplinskog suda, predsjednika i sudaca Disciplinskog suda, disciplinskog tu$itelja i njegovih zamjenika, #lanova Nadzornog odbora i zamjenika, te #lanova Vije"a pri Vrhovnom sudu Republike Hrvatske) koju je utvrdio Upravni odbor HOK-a.


Predla$em da se izjasnimo utvr%ujemo li kandida-cijske liste kao !to je predlo$eno. Tko je za taj prijedlog. Ima li protiv? (nema) Ima li suzdr$anih? (nema). Konstatiram da su kandidacij-ske liste prihva"ene jednoglasno.Prelazimo na to#ku 25. dnevnog reda: Izbor za tijela HOK-a.Predla$em, u skladu s odredbom #l. 31. st. 2. Poslov-nika o radu Skup!tine, da se o izboru predsjednika Hrvatske odvjetni#ke komore, a s obzirom na to da je jedini kandidat, glasovanje provede javno.Prihva"ate li takvu odluku? Ima li protiv? (nema). Suzdr$anih? (nema). Utvr%ujem da je jednoglasno utvr%eno da "e se o izboru za predsjednika Hrvat-ske odvjetni#ke komore glasovati javno.Odre%ujem stanku u trajanju od 15 minuta, a kako bi stru#na slu$ba Komore pripremila sve radi gla-sovanja. ***

Mladen Klasi%:Nastavljamo s radom i prelazimo na to#ku 26. dnev-nog reda.Prema aktima Komore, Upravni odbor #ine, osim osoba koje idu po polo$aju, i osobe koje su izabrali odvjetni#ki zborovi na svojim izbornim skup!tina-ma. Skup!tina utvr%uje te #lanove i tek nakon toga mo$e se pri"i konstituiranju Upravnog odbora. Da-kle, prijedlog za utvr%enje #lanova Upravnog od-bora HOK-a i njihovih zamjenika koje su izabrali odvjetni#ki zborovi: - u Rije#kom odvjetni#kom zboru, uz predsjedni-

cu tog Zbora #lanovi Upravnog odbora su, prema izboru Zbora, *elimir Brozovi" i Zoran Vuki", a njihovi zamjenici Darko Mili" i Sa!a *arkovac.

- u OZ Splitsko-dalmatinskom, uz Marina Mrkli-"a, koji je po polo$aju #lan Upravnog odbora, #la-novi su Jadran Franceschi i Zdenka Monterisi, a zamjenici Mijo Jeli#i" i Marija Peri".

- u Odvjetni#kom zboru Zagreb, uz predsjednika Upravni odbor #ine Mario Jankovi", Igor Hra-bar, Maroje Matana, Mladen Su#evi", Sre"ko Ili", Emir Bahtijarevi", Josip Madirazza, Milenko Umi"evi", Ingrid Mohorovi#i"-Gjankovi", Mi"o Ljubenko i Irena Tu!ek-Mileti".

Predla$em utvrditi da su pro#itane osobe #lanovi Upravnog odbora Hrvatske odvjetni#ke komore prema odabiru odvjetni#kih zborova. Tko je za? (Svi) Ima li protiv? (Nema) Ima li sudr$a-

nih? (Nema) Hvala lijepa!To#ka 27. je davanje razrje!nice #lanovima tijela HOK-a kojima je istekako mandat, dakle, s dana!-njim danom, jer danom izborne skup!tine istje#e mandat svim izabranim #lanovima tijela Hrvatske odvjetni#ke komore. Da ne nabrajam pojedina#no #lanove tijela HOK-a, predla$em da se izjasnimo jednim glasanjem, dakle: dajemo li razrje!nicu svim #lanovima tijela HOK-a koji su izabrani u ranijem mandatu? Tko je za? (Svi) Ima li protiv? (Nema) Ima li sudr-$anih? (Nema) Konstatiram da je razrje!nica svim #lanovima tijela HOK-a koji su izabrani u ranijem mandatu – dana jednoglasno. Ujedno konstatiram, a radi zapisnika, da smo jed-noglasno donijeli i odluke kojima smo prihvatili podnijete izvje!taje od to#ke 7. do 18. dnevnog reda. S obzirom na to da smo donijeli odluku da "emo izbor predsjednika Hrvatske odvjetni#ke komore izvr!iti javnim glasanjem, prijedlog je da ponovo predsjednik Hrvatske odvjetni#ke komore bude ko-lega Robert Trava!, odvjetnik u Zagrebu. Pozivam vas da se izjasnite tko je za takav prijedlog. (Svi)Molim vas da glasovanjem izglasamo predsjedni-ka Hrvatske odvjetni#ke komore. Molim, tko je za? (Svi.) Ima li netko protiv? (Nema.) Ima li suz-dr$anih? (Jedan.) Zahvaljujem i konstatiram da je predsjednik Hrvatske odvjetni#ke komore izabran ve"inom glasova. Dakle, mi smo sada iscrpili dnevni red. Ostala nam je to#ka razno, pretpostavljam da tu nema nekakvih velikih stvari koje bi trebalo govoriti. Prije toga moramo sa#ekati izvje!taj predsjednika Izborne komisije o rezultatima izbora. S obzirom na to da ti rezultati, dakle taj izbor, ne utje#u di-rektno na konstituiranje Upravnog odbora, pred-la$em da svi #lanovi Upravnog odbora, dakle oni koji su tu po polo$aju, oni koji su tu po izboru zajedno s novoizabranim predsjednikom, kojem ja ovom prilikom #estitam, predla$em da krenu odraditi 1. konstitutivnu sjednicu Upravnog od-bora mandatnog razdoblja 2015.-2018. Prije toga ipak pozivam reizabranog predsjedika, da nam se kratko obrati.

Robert Trava#:Moram vam samo jedno re"i, za ono !to smo radili ove tri godine, nagrada je do!la danas, to je prizna-nje da smo dobro radili. Jo! tri "emo odraditi, ali


moramo izme%u svih nas na"i one koji "e stajati iza nas i raditi ovo !to "emo mi raditi jo! tri godine. Hvala vam na povjerenju. (ast mi je. Tjera nas na-prijed to !to ste prepoznali da radimo i poku!avamo nastaviti ono !to su radili kolegice i kolege prije nas, poku!avamo bolje, i nadamo se da "e oni poslije nas raditi bolje od nas. Hvala vam lijepa, pozivam #la-nove Upravnog odbora da pre%emo u drugu sobu za sastanke i da obavimo taj dio, tako da se paralel-no radi, da mo$emo zavr!iti i konstituiraju"u sjed-nicu Upravnog odbora. Hvala vam!***

Mladen Klasi%:Molim za malo pozornosti. Da bismo ovu sjedni-cu izborne Skup!tine priveli kraju, molim vas do-pustite predsjedniku Izbornog povjerenstva da nas upozna s rezultatima izbora. Izvolite kolega, molim vas podnesite izvje!"e, kao predsjednik Izborne ko-

misije, o rezultatima izbora te progla!enje rezultata izbora. Predsjednik Izbornog povjerenstva Doma-goj Ledi".

Domagoj Ledi%:Kolegice i kolege, budu"i da vas ne $elim zamarati s detaljima i brojem glasova, !to je nebitno za samo progla!anje, izvje!"ujem vas da su svi predlo$eni kandidati izabrani. Detalje "emo u zapisniku napi-sati.

Mladen Klasi%: Prelazimo na zadnju to#ku dnevnog reda: Razno. Javlja li se netko pod to#kom Razno? (Nitko se ne javlja.)Pozivam vas sve na zajedni#ki ru#ak. Zahvaljujem i zaklju#ujem Skup!tinu.

(Skup!tina je zavr!ena u 14:00 sati.)

Pravno rje!enje koje !tedi va!e vrijeme!

Rezultat vi!egodi!njeg iskustva u obra"ivanju pravnih sadr#aja, portal

IUS-INFO redovito vas opskrbljuje dnevno a#uriranim i preglednim

informacijama.

Pravno-informacijski portal koji nudi najvi!e:

IUS SOFTWARE d. o. o. Tu⌃kanova 37,10 000 Zagreb

T. 01 5999 918 F. 01 5999 919 E. [email protected]

54 IN MEMORIAM Odvjetnik 9 10 2015.

Oleg Mislav Pera (1956. – 2015.)

Po!tovana obitelji Pera, dragi prijatelji pokojnog Olega Mislava, kolegice i kolege,kao predsjednik Odvjetni#kog zbora Zadarske $upanije imam te!ku i tu$nu du$nost, ali ujedno privilegiju, da ka$em nekoliko rije#i o $ivotu i osobi Olega Mislava Pere, odvjetnika. Oleg Mislav Pera bio je jedna od najljubaznijih osoba koje kroz $ivot uop"e sretnete. Ta ljubaznost i prijaznost krasila ga je i u privatnom $ivotu i u zastupanju stranaka na sudu. Nitko nije mogao stupiti u kontakt s pokojnim kolegom a da ne primijeti njegovu plemenitost, dobronamjernost i ljubav prema hrvatskoj domovini.Odvjetnik Oleg Mislav Pera ro%en je 19. travnja 1956.godine. Osnovnu !kolu zavr!io je na Uglja-nu, te Op"u gimnaziju u Zadru, a diplomirao je 1982. godine na Pravnom fakultetu u Mostaru. Radio je kao pripravnik na Okru$nom sudu u Zadru, te nakon pravosudnog ispita polo$enog dana 18. lipnja 1987.godine u Croatia osiguranju, Carinarnici Zadar, Gra%evinskom poduze"u “Zadar”, tvrtki Borik d. d. Zadar, a od 22. studenoga 2005. godine kao odvjetnik u Ninu te od 15. sije#nja 2014. godine kao odvjetnik u Zadru.Dozvolite mi da u ime Odvjetni#kog zbora Zadarske $upanije, te u svoje osobno ime, izrazim iskrenu su"ut supruzi kao i svoj rodbini i prijateljima koji tuguju zbog njegove prerane i nagle smrti.Dragi kolega Pera, neka ti je laka hrvatska zemlja. Po#ivao u miru Bo$jem!

(govor mr. sc. Ive Brki(a, odvjetnika i predsjednika Odvjetni#kog zbora Zadarske *upanije, odr*an na ispra(aju Olega Mislave Pere 17. rujna 2015. godine u Zadru)

Ivan Mrakov$i" (1940. – 2015.)

Dana 10. rujna 2015. godine preminuo je kolega Ivan Mrakov#i".Ro%en je 30. kolovoza 1940. godine u Rijeci. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1966. godine, a 1972. godine polo$io je pravosudni ispit. Nakon diplome, prvih deset godina radio je kao pravnik u pravnim slu$bama Brodogradili!ta 3. maj, potom u Torpedu i Jugoagentu. Sljede"ih desetak godina radio je kao pravni referent u Op"ini Rijeka na poslovima Slu$be pravne pomo"i. U sije#nju 1984. godine upisuje se u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetni#ke komore te kao od-vjetnik radi u Rijeci neprekidno do brisanja 31. o$ujka 2013. godine, kada odlazi u mirovinu.U krugu obitelji, prijatelja i kolega sahranjen je 15. rujna 2015. godine na gradskom groblju Ko-zala u Rijeci.

ZAKLADNO VIJE&E RASPISUJEn a t j e # a j za dodjelu

STIPENDIJE ZAKLADE ZLATKO CRNI& - POSTDIPLOMANTIMA

I. Natje#aj se raspisuje za dodjelu 1 (jedne) stipendije studentima poslijediplomskog specijalisti#kog i doktorskog studija iz podru#ja gra%anskog, trgova#kog, upravnog, europskog, me%unarodnog ili financijskog prava na pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj.

II. Pravo na dodjelu Stipendije imaju polaznici, ne stariji od 35 godina:• ako su na sveu#ili!nom studiju za magistra prava (ili na dodiplomskom studiju) imali

prosjek ocjena 4,0 ili vi!e,• ako poznaju barem jedan svjetski jezik do te mjere da se mogu uspje!no slu$iti stru#nom

i znanstvenom literaturom,• ako sami pla"aju !kolarinu za poslijediplomski studij,• ako imaju dvije preporuke istaknutih pravnika, osobito sudaca, dr$avnih odvjetnika,

odvjetnika i redovnih profesora pravnih znanosti.III. Stipendija se sastoji u pla"anju !kolarine za poslijediplomski studij. Stipendija za pla"anje !kolarine za I. (prvi) i II. (drugi) semestar ispla"uje se fakultetu na

temelju potvrde o upisu; za III. (tre"i), IV. (#etvrti), V. (peti) i VI. (!esti) semestar osim potvrde o upisu sukladno Pravilniku o poslijediplomskom studiju treba prilo$iti i potvrdu fakulteta da je kandidat polo$io najmanje 30% (za III.), 50% (za IV.), 70% (za V.) odnosno 90% (za VI. semestar) odslu!anih predmeta, sve uz ispunjenje i ostalih obveza prema studiju (izrada obveznih seminarskih radnji).

IV. Zahtjevu valja prilo$iti:• potvrdu o upisu, polo$enim ispitima i ispunjenju ostalih obveza prema studiju i o visini

!kolarine,• potvrdu fakulteta o prosjeku ocjena na dodiplomskom studiju,• dvije preporuke istaknutih pravnika.

Natje#aj i zahtjev nalaze se na internetskim stranicama Zaklade www.zakladazlatkocrnic.hrV. Zahtjev zajedno s dokazima treba poslati preporu#eno na adresu: ZAKLADA ZLATKO CRNI&, 10000 ZAGREB, Trg N. '. Zrinskog 5 do 13. studenoga 2015. godine. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi ne"e se uzeti u obzir.VI. O rezultatu natje#aja svi "e kandidati biti obavije!teni u roku od 15 dana nakon isteka roka za

prijavu. Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora Zakladnom vije"u u roku od 3 dana od primitka

obavijesti. Prigovor se !alje po!tom preporu#eno na adresu Zaklade.VII. Stipendist i Zaklada zaklju#uju ugovor o me%usobnim pravima i obvezama.

Predsjednik Zakladnog vije(a:dr. sc. Danko $poljari(

ZAKLADA ZLATKO CRNI(Zagreb, Trg Nikole &ubi%a Zrinskog 5, tel. 4801-183, fax. 4801-015

Broj: 2015/9Zagreb, 23. rujna 2015.

ZAKLADNO VIJE&E RASPISUJEn a t j e # a j za dodjelu

STIPENDIJE ZAKLADE ZLATKO CRNI&

I. Natje#aj se raspisuje za akademsku godinu 2015./2016. Pravo na dodjelu stipendije imaju svi studenti II., III., IV. i V. godine studija na sveu#ili!nom

studiju za magistra prava na svim pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj koji nisu stariji od 26 godina:

ako nisu, osim iz opravdanih razloga, ponavljali godinu studija iako im je prosjek ocjena u dosada!njem studiju 4,00 ili vi!e. Prosjek ocjena predstavlja broj koji se dobije kada se zbroj ocjena polo$enih ispita podijeli s brojem svih predmeta koje je kandidat odslu!ao u dosada!njem tijeku studija.

II. Kandidati se vrednuju u skladu s Pravilnikom o stipendiranju i to na na#in da se boduje uspjeh u studiju, znanstvenostru#ni rad vezan uz pravni studij, nagrada dekana ili rektora (osim za uspjeh u studiju) i odgovaraju"a me%unarodna ili druga nagrada za osvojeno jedno od prva tri mjesta, vezana uz pravni studij, !to se dokazuje ispravom ustanove ili organizatora natjecanja.

III. Zaklada dodjeljuje ukupno 10 stipendija, pri #emu po jednu stipendiju financira Hrvatska odvjetni#ka komora, Hrvatska javnobilje$ni#ka komora, Odvjetni#ka dru!tva iz Zagreba *uri" i partneri, Su#evi" i Partneri, Porobija & Porobija, Odvjetni#ko dru!tvo iz Rijeke Vuki" i partneri, te trgova#ka dru!tva Atlantic grupa d.d. i Ina - Industrija nafte d.d.

IV. Visina stipendije iznosi 1.200,00 kn mjese#no (listopad – srpanj).V. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se dobije u Dekanatu fakulteta ili u Upravi Zaklade, a mo$e

se na"i, kao i sam natje#aj, i na internetskim stranicama Zaklade www.zakladazlatkocrnic.hr . Zahtjevu se prila$e: potvrda fakulteta o upisu, fotokopija indexa i potvrda fakulteta o prosjeku ocjena.

Kandidat je du$an prilo$iti i druge dokaze (o opravdanosti ponavljanja godine, znanstvenostru#nim radovima, nagradama) ako u zahtjevu tra$i da se uzmu u obzir.

VI. Zahtjev zajedno s dokazima treba poslati preporu#eno na adresu: ZAKLADA ZLATKO CRNI&, 10000 ZAGREB, Trg N. '. Zrinskog 5 do 23. listopada 2015. godine. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi ne"e se uzeti u obzir. O rezultatu natje#aja svi "e kandidati biti obavije!teni u roku od 15 dana nakon isteka roka za

prijavu. Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora Zakladnom vije"u u roku od 3 dana od primitka

obavijesti. Prigovor se !alje po!tom preporu#eno na adresu Zaklade.VII. Stipendist i Zaklada zaklju#uju ugovor o me%usobnim pravima i obvezama.

Predsjednik Zakladnog vije(a:dr. sc. Danko $poljari(

ZAKLADA ZLATKO CRNI(Zagreb, Trg Nikole &ubi%a Zrinskog 5, tel. 4801-183, fax. 4801-015

Broj: 2015/9Zagreb, 23. rujna 2015.

uvodnik / introductory note ž ć, odvjetnik u zagrebu 3 ž ć ... split (srđan vrdoljak, tomislav...

Documents