virusni hepatitisi-studenti

7/28/2019 Virusni hepatitisi-studenti

1/68

Virusni hepatitisi

Medicinski fakultet Sveuilita u RijeciKatedra socijalne medicine i

epidemiologijeDanijela Lakoeljac


2/68

Hepatitis - upala jetre raznovrsne etiologije

Uzroci: mikroorganizmi: virusi (hepatotropni virusi,

herpes virusi, adenovirusi, rubela, parotitis imorbili virusi) bakterije, rikecije, paraziti(amebe, toksoplazma).

neki lijekovi, alkohol, razni otrovi itd.

U toku nekih nezaraznih bolesti kao bilijarnaopstrukcija, ok, ishemia itd. kao i u razliitimautoimunim procesima moe takoer doi dohepatitisa.


3/68

Virusni hepatitisi- hepatitisi uzrokovani

hepatotropnim virusima. =virusi koji

uzrokuju prvenstveno primarno zarazno

oboljenje jetre.

Danas poznati virusni hepatitisi su: hepatitis

A, hepatitis B, hepatitis C, hepatitis D,

hepatitis E i hepatitis G.


4/68

Svi virusni hepatitisi imaju slinu klinikuslikutj. sline znakove bolesti,

serolokom dijagnostikom se utvruje o kojem

se virusnom hepatitisu radi. Virusni hepatitisi se meusobno razlikuju osim

po uzroniku i po nainu irenja bolesti ioblicima pojavljivanja.


5/68

Naini prenoenja bolesti

Fekalno oralni put - Hepatitis A i E

Parenteralni putHepatitis B,C,D i G

Akutni oblik - Hepatitis A i E

Kronini oblik -Hepatitis B, C, D i G

( akutni i kronini oblik)


6/68

Nakon zaraavanja virusom hepatitisa B,C, D i G, osoba moe ostati trajnozaraena tim virusom.

Kod takve osobe vrlo esto moe doi dokronine bolesti jetre, ciroze jetre ilikarcinoma jetre.


7/68

VIRUSNI HEPATITIS A

VHA Virusni hepatitis A ili infekciozni ili epidemini

hepatitis ili hepatitis kratke inkubacije.

Zarazno oboljenje prisutno svuda u svijetu

ee se javlja u sredinama s loim standardomi loim higijenskim uvjetima. znaajna bolest u ratu, naziv ratna utica. Endemianje u veini zemalja u razvoju (zemlje

Azije, Afrike, Srednje i June Amerike teSredozemlja).


8/68

VHA

Uzronik je virus koji pripada grupi RNAvirusa, porodici Picorna viridae, rod

enterovirusa. vrlo otporan i moe dugo preivjeti u

otpadnim vodama, zemljitu, morskoj vodi

itd.


9/68

VHA

U nerazvijenim zemljama bolest se javljanajee kod djece i mlaih osoba.

gotovo sva djeca do desete godine ivota

prokuena tom boleu u nerazvijenimzemljama.

U razvijenim zemljama sa visokim sanitarno-higijenskim uvjetima tzv. pomak oboljenja u

starije dobne skupine


10/68

Rezervoar infekcije

Rezervoar infekcije je ovjek, bolest seprenosi s ovjeka na ovjeka.

Bolesnik izluuje virus hepatitisa A putemstolice i to ve oko 2 tjedna prije nego sepojave prvi znakovi bolesti tj. osoba je

zarazna ve u inkubaciji.


11/68

Putevi prijenosa

To je fekalno oralna infekcija, koja se prenosidirektnim i indirektnim kontaktom, te zagaenomhranom i vodom.

Direktni kontakt je prijenos putem prljavihzagaenih ruku, zbog ega ova bolest spada ugrupu bolesti prljavih ruku.

Indirektni put prijenosa zaraze je mogu prekopredmeta ope uporabe olovke, gumice,igrake, posue itd.


12/68

Putevi prijenosa-namirnice

Najee namirnice koje moguuestvovati u prijenosu hepatitisa A su:kremasti kolai, sendvii, voni sokovi,razne hladne delikatese, te koljke koje suuzgajane u zagaenim vodama, akonzumirane sirove ili nedovoljno termiki

obraene.


13/68

Putevi prijenosa-voda

Do zagaenja vodovodne mree virusomhepatitisa A moe doi uslijed neispravnevodovodne mree i neispravne kanalizacionemree.

Voda u bunaru, cisterni se moe zagaditiotpadnim vodama iz WC-a, crnih jama itd. Kodprijenosa bolesti vodom, obino je veliki brojoboljelih.

Iako rijetko, bolest se moe prenijeti i spolnimputem, te putem krvi i krvnih produkata.


14/68

Prijenosu bolesti pogoduje gusti smjetajljudi (u kui, koli, vrtiima, domovima).

U epidemijskom obliku se najee javlja ukasnu jesen i zimu.

Inkubacija je kod virusnog hepatitisa A 10

50 dana, obino oko mjesec dana


15/68

Klinika slika

Prvi simptomi bolesti - malaksalost, gubitak teka,munina, povraanje, bol pod desnim rebranimlukom, zimica, poviena temperatura.

U velikom broju sluajeva ovo mogu biti jediniznaci bolesti. To je tzv. anikterini oblik bolesti,koji je relativno est.

Kod ikterinog oblika bolesti, oko tjedan dana

nakon ovih opih simptoma moe se javiticrveno-smea mokraa, bijela stolica, utilobjeloonice i koe, te ponekad svrbe koe.


16/68

VHA

Poveana jetra, a ponekad i slezena. U krvi supoviene vrijednosti transaminaza.

Serolokim pretragama mogu se otkriti

karakteristina antitijela (IgM anti HAV) - svjeainfekcija i ostaju u krvi oko est mjeseci. Nalazdrugih antitijela (IgG anti HAV) dokaz su

zavrene infekcije, oni mogu ostati doivotno.


17/68

VHA

Virusni hepatitis A je bolest obinoblaeg toka.Traje najee 4 do 8 tjedana i nakon preboljelebolesti obino nema posljedica, tj. nemakroninog oblika.

Kad jednom nastupi bolest, nema specifinoglijeka. Osnovno u terapiji je mirovanje i dijetalna

jetrena prehrana, uglavnom na ugljikohidratima.Vana je zabrana konzumiranja alkohola. Nakonpreboljenja bolesti, ostaje doivotni imunitet.


18/68

VHA

Osobama koje su bile u osobito bliskomkontaktu (kuni kontakt) s oboljelim od virusnoghepatitisa A mogue je dati pasivnu imunizacijuimunoglobulinom.

Cjepivo sadri inaktivirani hepatitis A virus. shema_: 0, 6-12 mjeseci i tada imunitet traje 10

godina.

Cjepivo se preporuuje osobama koje nemajuimunitet protiv hepatitisa A, a izloeni su rizikuinfekcije, a posebno osobama koje putuju uvisoko endemina podruja za hepatitis A.


19/68

Prevencija VHA

Osnovno to moemo raditi da sezatitimo od pojave hepatitisa A jeodravanje higijenskih navika, pranje ruku,osiguravanje dovoljno ispravne vode zapie i omoguavanje higijenske dispozicijeotpadnih tvari.


20/68

VHE

U razvijenim zemljama virusni hepatitis Ese javlja samo meu putnicima koji sudoputovali iz endemskih podruja.

Oboljenje se osobito pojavljuje u zemljamas toplom klimom, u toku ljeta i sezone

monsuna. Bolest se moe pojaviti

sporadino, ali ee u epidemijskomobliku.


21/68

VHE

Virusni hepatitis E se pojavljuje najee kodmlaih odraslih osoba za razliku od virusnoghepatitisa A koji je ei kod djece.

Bolest se javlja u akutnom obliku i nemakroninog nosilatva ni kronine bolesti jetre.

Oboljenje je posebno opasno za trudnice zbograzvoja opasnog fulminantnog oblika koji moebiti poguban za majku i za plod.


22/68

VHE

Inkubacija je 2 do 9 tjedana.

Simptomi bolesti su slini kao i kodhepatitisa A. ei su laki, anikterini(bez utice) oblici bolesti.

Kako nema odgovarajueg lijeka terapijaje kao i kod virusnog hepatitisa A

(mirovanje, dijeta, zabrana alkohola).


23/68

VHE

Bolesnik izluuje virus putem stolice.

Osnovni putevi irenja zaraze su fekalno-oralni putprljave zagaene ruke izagaena voda.


24/68

PREVENCIJA VHE

Osnovno to moemo uiniti u zatiti odvirusnog hepatitisa E je:

redovito i detaljno pranje ruku,

higijenska dispozicija otpadnih tvari,

sprjeavanje zagaenja pitke vode i hranefekalijama.


25/68

VIRUSNI HEPATITIS B-VHB

VIRUSNI HEPATITIS B ili serumskihepatitis je zarazna bolest prisutna svuda

u svijetu.

To je jedno od najopasnijih virusnihoboljenja dananjice

Hepatitis B je sloen javnozdravstveniproblem.


26/68

VHB

vie od milijuna ljudi u svijetu umire svakegodine od posljedica ove bolesti

Smatra se da u svijetu ima oko 4oo-5oomilijuna nositelja virusnog hepatitisa B

u SAD 5o ooo-100 000 ljudi se svakegodine inficira virusom hepatitisa B.


27/68

VHB

Uzronik hepatitisa B je DNK virus, kojispada u porodicu HEPADNA virusa.

To je vrlo otporan virus, a za pojavubolesti dovoljna je vrlo mala koliinazaraene krvi.


28/68

VHB

Prirodni domain virusa je samo ovjek,to znai da se bolest prenosi samo meuljudima.

Bolest se najee prenosi putem krvi, alise virus moe nai i u drugim tjelesnimsekretima i ekskretima kao u slini, spermi,

vaginalnom sekretu, ui, mokrai.


29/68

PUTEVI PRIJENOSA

VHB Putevi prijenosa virusnog hepatitisa B:1. Vertikalni prijenos: od majke - HbsAg nositelja

na novoroene i to najee u toku samogporoda

2.Parenteralni ili perkutalni prijenos - prijenosmalih koliina krvi preko koe i sluznice zavrijeme raznih medicinskih intervencija (kiruki

zahvati, endoskopski pregledi, zubarskeintervencije, akupunkture, cijepljenja).


30/68

Hepatitis B se moe prenijeti

kod intravenoznog ubrizgavanja droge kadvie narkomana koristi jednu zajednikuiglu i pricu.

Pri tetoviranju i buenju uiju nesterilniminstrumentima


31/68

VHB

-zajednikim koritenjem predmetazagaenih inficiranom krvlju kao etkica za

zube, brijai aparati i ileti. ako krv inficirana virusom doe u kontakt

sa oteenjima na koi i sluznicama (kroz

razne rane, ekceme itd.) .


32/68

Ranije se hepatitis B esto prenosio putemtransfuzije krvi i krvnih produkata.

Zbog toga je uvedeno obavezno testiranje

svih dobrovoljnih darovatelja krvi. Obavezno se testira svaki uzorak krvi koji

se uzima.


33/68

3. Horizontalni prijenos - prijenos meubliskim kontaktima, lanovima obiteljioboljelog ili u djejim ustanovama,kampovima, zatvorima.

4.Seksualni prijenos - ovaj nain prijenosaje osobito est meu homoseksualcima,

prostitutkama, visoko promiskuitetnimosobama.


34/68

Virusni hepatitis B je profesionalnooboljenje zdravstvenih radnika.

Osobito su ugroeni oni zdravstveni

djelatnici koji dolaze u neposredan dodirsa krvlju i tjelesnim tekuinama.

To su zdravstveni djelatnici u

hematolokim laboratorijima, kirurkimodjelima i odjelima za hemodijalizu.


35/68

Inkubacioni period je 50180 dana, najeeoko 100 dana.

Znakovi bolesti su slini kao kod hepatitisa A.

Poetak bolesti je neodreen, ponekad saotokom zglobova i urtikarijom. Javlja se

malaksalost, umor, gubitak apetita, bol pod

desnim rebranim lukom.

Zatim se mogu javiti tamna mokraa, svijetlastolica, utilo bjeloonice i koe.


36/68

Seroloke pretrage

HBsAg -povrinski antigen virusahepatitisa B obino se moe dokazati ukrvi ve na kraju inkubacije.

HBsAg je prisutan u krvi tokom akutnefaze bolesti i obino unutar 6 mjeseci segubi iz krvi uz pojavu hepatitis Bs antitijela

- koja ukazuju na ozdravljenje i pojavuimuniteta.


37/68

HBsAg nositelji

Moe se desiti da HBsAg ostane dugo ili stalno,doivotno prisutan u krvi i tada govorimo oHBsAg nositeljima ili virusonoama HBsAg.

ovjek moe postati HBsAg nositelj nakonpreboljenja akutnog virusnog hepatitisa B, ali i

nakon inaparentne infekcije. HBsAg

virusonotvo moe biti asimptomatsko, dakle

bez ikakvih znakova bolesti.


38/68

Kronicitet

Oboljenje moe prijei u kronini oblikbolestikronina bolest jetre

Bolest moe dalje napredovati u smislurazvoja ciroze jetre.

Moe se javiti primarni karcinom jetre i todvjesto puta ee nego kod zdravog

stanovnitva.


39/68

Izvor zaraze

Izvor zaraze moe biti:

ovjek obolio od akutnog hepatitisa B

osoba sa kroninom boleu jetreizazvanom virusom hepatitisa B

asimptomatski HBsAg nositelj.

Zd i d d HB A


40/68

Zdravstveni nadzor nad HBsAg

nositeljima Pronalaenje nositelja HBsAg, prijavljivanje

nosilatva

zdravstveni nadzor nad njima i njihovim

kontaktima, te voenje registra nositelja HBsAg. nositelji se redovito pozivaju na kontrole uz

obradu suprunika i djece. Suprunici i djeca seseroloki testiraju i po potrebi cijepe protivhepatitisa B.


41/68

Terapija

Nema specifinog lijeka.

Kod akutnog hepatitisa B vano jemirovanje, dijetalna jetrena prehrana i

zabrana konzumacije alkohola.

Kod kroninog hepatitisa takoer nemaodgovarajue djelotvorne terapije

Interferon


42/68

Imunizacija

Pasivna imunizacija- imunoglobulinom. Takvuzatitu treba dati to prije nakon mogueinfekcije virusom (npr. nakon uboda iglom, kod

prskanja krvi po sluznicama). Aktivna imunizacija- cjepivom. Na tritu je

prisutno cjepivo Engerix B, koje sadriproieni povrinski antigen virusa dobiven

tehnikom rekombinantne DNA.


43/68

Cjepivo se daje po tono odreenoj shemi:0-1-6

druga doza u razmaku od mjesec dana(do 3 mjeseca) a trea 6 mjeseci nakonprve doze.

Revakcinacija nakon 8 godina, a imunitettraje vjerojatno i vie.


44/68

Cjepljenje se provodi kod

Cjepljenje se provodi kod osoba koje su podpoveanim rizikom od infekcije:

1. zdravstveni djelatnici (ukljuujui pomono

osoblje)2. bolesnici na dijalizi,

3. novoroenad od HBsAg pozitivnih majki

4. bliski kontakti (suprunici i djeca) HBsAgnositelja


45/68

5.osobe sa rizinim seksualnimponaanjem-homoseksualci,promiskuitetne osobe

6. intravenozni narkomani7. osobe koje putuju u zemlje gdje je

hepatitis B endemian

8. policajci, zatvorski uvari, profesionalnisportai i profesionalni vojnici.


46/68

Mjere prevencije

Prevencija hepatitisa B je vrlo sloena i osobitoje znaajno njeno provoenje u zdravstvenimslubama. Osnovno je:

koristiti igle i price za jednokratnu upotrebu, provoditi propisnu sterilizaciju i dezinfekciju, dobru opu i osobnu higijenu, zdravstveno prosvjeivanje,

provesti pasivnu i aktivnu imunizaciju.

VIRUSNI HEPATITIS D


47/68

VIRUSNI HEPATITIS D

Virusni hepatitis D je bolest koja se razlikuje

od ostalih virusnih hepatitisa po svojoj

nesamostalnosti.

Virusni hepatitis D ne moe se nikad javitisam, nego uvijek vezano uz virusni

hepatitis B.


48/68

Infekcija sa virusom hepatitisa D se moe javitiistovremeno sa infekcijom virusom hepatitisa B i

tada obino ima povoljan tok i ishod.

Virusni hepatitis D se moe javiti i kod kronineinfekcije B hepatitisom i tada obino dolazi dovrlo tekog tzv. fulminantnog hepatitisa sarazvojem kroninog oboljenja jetre.


49/68

Uzronik bolesti je hepatitis delta virus kojiza svoj razvoj trai obavezno prisustvovirusa hepatitisa B.

Rezervoar zaraze je ovjek, a izvorzaraze je krv, te su i naini irenja bolestislini kao kod hepatitisa B.


50/68

Osobe koje imaju imunitet premahepatitisu B, nee oboljeti od hepatitisa D.

Cjepivo protiv hepatitisa B ujedno titi i odhepatitisa D.


51/68

VIRUSNI HEPATITIS C

Virusni hepatitis C je oboljenje koje jevjerojatno uestalije od virusnog hepatitisaB

Smatra se da je oko 3% svjetskepopulacije zaraeno virusom hepatitisa C Ovo oboljenje je veliki javnozdravstveni

problem.


52/68

Virusni hepatitis C je oboljenje uzrokovanovirusom hepatitisa

To je RNK virus iz roda Toga virusa,obitelji Flaviviridae, koji ukljuujuflaviviruse (tu spadaju virusi ute groznicei denge) i pestiviruse.


53/68

Virus ima izrazitu heterogenost, koja semanifestira u dva nivoa: kao genotipovi i kaoquasispeciesi

Utvreno je da postoji najmanje 6 (moda 12 ilivie) razliitih genotipova HCV i vie od 90subtipova

Tipovi su oznaeni po redu otkrivanja saarapskim brojem, a subtipovi sa malim slovom.

Tako postoje slijedei genotipovi: 1a, 1b, 1c; 2a,2b, 2c; 3a,3b; 4a; 5a; 6a


54/68

Rezervoar i izvor zaraze

ovjek je, koliko se za sada zna, jedinirezervoar hepatitis C virusa.

Eksperimentalno se mogu virusominficirati impanze .


55/68

Putevi prijenosa zaraze

Faktore rizika za prijenos infekcije virusomhepatitisa C moemo podijeliti naparenteralne i neparenteralne.


56/68

U parenteralne puteve transmisije bolestispadaju transfuzija krvi, primjena

produkata krvi, transplantacija, dijaliza, iv.

narkomanija, sluajni ili namjerni ubodiiglom


57/68

Neparenteralni putevi transmisije bolesti suspolni kontakti, obiteljski kontakti i perinatalni.

Uz sve ove nabrojene rizike jo uvijek postoji

veliki postotak oboljelih od hepatitisa C snepoznatim putevima prijenosa. Prema nekim

istraivanjima nepoznata rizinost je kod oko45% oboljelih .


58/68

Distribucija genotipova

Postoji razlika u prevalenciji pojedinihgenotipova u raznim dijelovima svijeta.

Genotip 1a i 3a su esti u sjevero-zapadnoj Europi,

1b i 1a u centralnoj Europi,

1b i 3a u Istonoj Europi.

U USA dominiraju 1a i 1b,


59/68

U Japanu i Taiwanu 1b, 2a i 2b.

Genotip 4 je dominantan u sjevernoj icentralnoj Africi,

Genotip 5a u Junoj Africi.

U Hong Kongu i Kini je genotip 6adominantan


60/68

Genetska heterogenost virusa

Velika genetska heterogenost virusa

hepatitisa C je vjerojatno odgovorna za:

razliitu geografsku distribuciju,

razliitu kliniku sliku bolesti (odasimptomatskog nositeljstva virusa, prekoblagih do tekih oblika kroninog

hepatitisa, ciroze jetre i hepatocelularnikarcinom jetre),


61/68

razliiti odgovor na terapiju Interferonom,

smanjuje efikasnost testova za skriningkrvi pri transfuziji

oteava izradu efikasnog cjepiva


62/68

Najea karakteristika akutnog hepatitisa C jepovien nivo ALT, ije vrijednosti mogu pasti nanormalu, ali mogu ostati visoke, to govori u

prilog razvoja kronine bolesti. Nakon potpunog oporavka (biokemijskog iklinikog) od akutnog HC ostaje visoka viremija.Smatra se da e do kroninog hepatitisa C doi

u 70 do 80% sluajeva


63/68

Pacijenti kod kojih se ni nakon 6 mjeseci odakutnog oblika hepatitisa C ne normalizirajuvrijednosti ALT i koji ne izgube antitijelo na HCVsmatraju se oboljelima od kronine HCVinfekcije.

Kod 70-80% bolesnika dolazi do nastankakroninog hepatitis C. Kronina bolest jetre jedeseti uzrok smrti meu odraslima u USA.

ak 40% kroninih bolesti jetre je povezano shepatitisom C


64/68

Meu oboljelima od kroninog hepatitisa Crazlikujemo bolesnike kod kojih su samo

vrijednosti ALT poviene odnosno promjenjive,

te bolesnike sa kroninim hepatitisom kod kojihpostoji razliiti stupanj oteenja jetre (kroniniperzistentni, kronini lobularni, kronini aktivnihepatitis).


65/68

Dugotrajna kronina infekcija virusomhepatitisa C

moe nakon perioda od 10-20 godina kod10-20% pacijenata dovesti do ciroze jetre,

u 1-5% sluajeva i do hepatocelularnogkarcinoma unutar 5 godina od razoja

ciroze.


66/68

Obzirom da se radi o virusnoj bolesti samolijeenje nije odvie efikasno.

Uglavnom se primjenjuju nespecifine mjere. Uprvom redu su to mirovanje i izbjegavanje

fizikog rada i to osobito dok traju patolokevrijednosti ALT tj. aktivnost procesa u jetri.

Primjenjuje se i dijetalna jetrena prehrana,uglavnom na ugljikohidratima.

Konzumacija alkohola se zabranjuje.


67/68

Kod fulminantnih oblika najbolja bi mjerabila transplantacija jetre, to se jo uvijekprevie ne prakticira

Od specifinih mjera najvie seprimjenjuje terapija rekombinantnim alfa-

interferonom.


68/68

Interferon je antivirusni ,imunomodulatorni i antiproliferativni

protein proizveden kao prva linija obrane

protiv virusa i bakterija Obino se daju doze od 3-5 milijuna

jedinica interferona tri puta tjedno,

supkutano, kroz period od 12-18 mjeseci.

virusni hepatitisi-studenti

Documents