wolfe od bauhausa do naseg doma
TRANSCRIPT
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
1/107
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
2/107
POSTSCRIPTUM
Rapska 4A, 10 000Zagreb
T/P: 385 1
30971
26
GSM: 38591
5 0 5 0 0 0 3
www.postscriptum.hr
To m
W olfe:
ro m auhaus to ourhouse
To m Wolfe,1981.Sv apravapridrzana.
Z a
hrvatsko
izdanje
Postscriptum,
2005.
Za
izdavaca:
Dragan Mileusnic
Uredio:Zeljko Serdarevic
Prevela: MarinaLeustek
Lektorirala:Am alija Grgosevic
ISBN978 953 99584 5 7
Oprerna:
Mileusnic Serdarevic
Tisak:
Graficki
zavodHrvatske
Zagreb,
studeni2007.
CIP zapis
dostupan
u racunalnom
katalogu Nacionalne
i
sveucilisne knjiznice
u Zagrebup odbrojem635342.
Izdavanje knjige
pomoglo je
MinistarstvokultureRH.
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
3/107
Tom
Wolfe
BAUHAUSA
NASEG DOMA
Prevela Marina eustek
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
4/107
Uvod 9
1 Srebrni
kraljevic
5
2
Utopija
d.o.o.
35
3
Bijelibogovi
41
4 Bijeg uIslip 57
5 Odmetnici 71
6
Skolastici 83
7 Srebrno-bijelo
srebrno-sivo
9 7
Kazaloarhitekata
ill
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
5/107
O
predivnaAmeriko,prostranihnebesa
i
jantarnihmora
zita, postoji
na Zemlji
josneko
mjesto na
kojemu tako
mnogobogatih
i
mocnihplaca
za silno
mnostvo podignu-
tih
zdanja trpeci
ih i
gnusajuci
ih se, kao sto se to danas
zbiva
unutartvojihblazenih granica?
Iskreno,sumnjamu to.Djecase
skoluju
uzgrada-
ma kojeizgledaju poputveleprodajnih skladistaza za-
mjenskedijelove
fotokopirnihstrojeva.Cakseni
skolski
duznosnici,
koji
sunacrte
narucili
i odobrili, ne mogu do-
misliti
kako se to dogodilo.
Najvaznije
im je
izbjeci
situa-
cijuukojojbi tomoral objasnjavati roditeljima.
U svakoj novoj
900.000
dolara vrijednoj kuci za
odmoru
sumskim
predjelima na
sjeveru
drzaveMichi-
gan
ill
na obali Long
Islanda
imatakomnogo ograda od
cijevi rampa, metalnih spiralnihstubistas resetkama,
ploca debeloga
industrijskoga zrcalnog
stakla, redova
halogenih ivolframzaruljate
bijelih
predmeta valjkasta
oblika
da sve
nalikuje
napostrojenjezaproizvodnjuin-
sekticida. Vidiosamjednom kako
su od sve te
bjeline
i
svjetlinei
nedorecenosti
i
cistunstva
i oskudnosti i nesa-
drzajnosti
vlasnicima
takvekuce osjetila gotovo posve
otupjela. Ocajnicki su
pozeljeli neki
protuotrov,
nesto
poput udobnosti i boje.Pokusalisuneizbjezne bijeleta-
peciraneklupezatrpatigomilamaukrasnihjastucicaod
tajlandske svile u buntovnim
bojama
sto se
poput duge
prelijevajuu svim Ijubicastocrvenim,
ruzicastim
i
trop-
ski
zelenimnijansama kojecovjekmoze
zamisliti.
Allar-
hitektbi se
vratio,
jer on se
uvijek
vraca,poput stroge
savjesti
kakvakalvinista,pa bi im ocitaobukvicu,grubo
ihzastrasio
i
pobacao
slatke
syjetlucavestvarcicevan.
Sve se velike
odvjetnicketvrtke
u New
Yorku
bez
imalo otpora, sele
u staklenu
kocku uredske zgrade
s
podovima
od arrnirana
betona
i
betonskimstropovima
visoMma
dva i
polmetra,
sa
zidovima
od
gipsanihploca
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
6/107
1
OD
B A U I L - - :
S A D O NA f i E O D O M . l
i
uskim hodniclma zatim
unajmestrucnjaka za
unutra-
snje uredenje
i
daju
mu stotinetisucadolara da te strove
kockeimreze
pretvori
ubajkovitu
vodoravnu
gradsku
kucu izvremena
Restauracije.
Vidio
sam
kako tesari,
stolari
i
djevojke koje
nabavljaju
potrebne predmete
do-
vlace viseukrasnihzidnihvijenaca, polustupova, nad-
vratnika,
spustenih kupolastih
svodova, vise raskosno
nabranihdrvenihoplata, vise kamina (bez vatre) sokvi-
rima
od mahagonija
izrezbarenima
u obliku
ukrasnih
vi-
jenaca s
vocem,
vise lustera, stolnih i zidnih svrjecnjaka
sofa
od
kestenjastosmedekoze
i
vise zidnih satova nego
sto biWren InigoJones, bracaAdam, Lord Burlingtoni
clanovi
kluba Dilettanti
svi
zajedno
moglisanjati.
I ne
pisnuvsi,
svi se
useljavaju
iako
se uzasava-
justaklenekocke
O vo nisutek moji
osobni
dojmovi uvjeravam
vas.
Zelite
li
potanje
dokaze, samo podite
na konferenciju
simpozij
ili okruglistol
gdje
sedanasokupljajuarhitekti
i
pretresaju
najnovija
dostignuca
struke.
Otvoreno
pri-
znaju
da su isamizgranuti. I ne
trepnuvsi,
reci ce
vam
da je modernaarhitekturaiscrpljena, gotova.Isamise
sale na racunstaklenihkocki
U potrebljavaju
taj
izraz
s
porugom. Philip Johnson,koji
je
1949. godine
u Connec-
ticutuizgradiozasebekucu-staklenukocku, izgovaraga
kao
kakav
antikvar
kojega
to
bas zabavlja,
kao sto bi
netko
mozdagovorioo
starome
mjedenomokviru kreve-
ta sto ga jeotkrionatavanu.
Kakobilo,
uvjeravaju
nas da ce se ovateskocaus-
koro rijesiti.
Danas su tu novi
pristupi,
novi pokreti, novi
izmi:postmodernizam,kasnimodernizam, racionalizam,
arhitektura
sudjelovanja Neo-Corbui Los
Angeles Sil-
vers.A licemu oni
vode?
Jos masovnijoj
izgradnjistakle-
nih kockikojeseprekrivajuzrcalnim staklenim plocama
u kojimace se
odrazavati susjedne staklene kocke
i iz-
oblicavati
njihove
dosadneravne
linijeu zakrivljene.
Danasnji
odnos izmeduarhitektaiklijentauA m e-
ricizamene je cudesno uvrnut, na
rubu
nastranoga.U
proslostise
oniTcoji
su
narucivali
i
placali
izgradnju
dvo-
raca,katedrala, kazalista,knjiznica,
sveucilista,
muzeja
ministarstava,
terasa sa stupovima i
vila
s
pnnekolikn
kri-
lanisu ustrucavali pretvarati ta
zdanja
u svjedocanstva
vlastiteslave. Napoleon jepozelioPariz
pretvoriti
u Rim
> M o p r ^ n v i t K
iz
carskog doba, samo
uzglasniju
glazbu
i s jase rtirarnora'.''
V A R A 2 D I N
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
7/107
N A S E G D O M A
unutra-
te sirove
gradsku
tesari,
d o-
nad-
s
okvi-
vi -
i
uzasava-
vas.
arhitekti
pri-
v am
Isamise
Connec-
us-
stakle-
plocama
i iz-
uAme-
U
dvo-
muzeja,
u Rim
mramora.
I to je
ucinjeno. Arhitekti
su mu dali Slavoluk
pobjede
i
crkvuSv. Magdalene.NjegovnecakNapoleon III.htioje
Pariz
pretvoriti
u Rim
tako
da se na sve nagomila jos i
Versailles,pa je
tako
i
ucinjeno.
Njemu su
arhitekti dali
parisku
Operu,dodatak
Louvreu i kilometrenovihbule-
vara. Jednom
je
prigodom
Palmerstonponistio rezultate
natjecajaza izgradnju
nove zgrade
britanskogMinistar-
stvavanjskihposlova inalozioGeorgeuGilbertuScottu,
tada vodecem
arhitektu
neogotike, da je podigne u klasi-
cistickom
stilu.
Scott
je tako
napravio
jer jePalmerston
tako rekao.
U
New
Yorku
jeAliceGwynneVanderbilt trazilaod
Georgea
BrowneaPostad a j o jna
raskrizju
Peteavenije
iPedeset
sedme ulice projektira francuskichateau i on
je za nju
izradio
repliku
dvorca Blois, istoyjetnu
sve do
gravura namjedenim zasunimaprozorskihkrila.Da ne
biostalazasjenjena,AlvaVanderbilt je unajmila Richar-
da Morrisa Hunta, u ono
vrijeme
najpoznatijega americ-
kog
arhitekta, da joj
Ijetnikovac
u Newportu projektira
pouzorunadvoracPetitTrianon, sto je on suzitkom
obavio.Vrloje
rado
udovoljiotoj
zelji
kao i
svemu
ostalo-
mesto bi
Vanderbiltovi
zamislili. Akohocekucus
dim-
njakom
ispod nje rekaoje, napravitcu imje. No na-
kon 1945. godine
nasiplutokrati,birokrati,
predsjednici
upravnih
odbora,
direktori,clanovi
povjerenstava
i
upra-
vitelji koledza
dozivljavaju
neobjasnjivu promjenu.Po-
stajusamozatajni i suzdrzani. Odjednom su
spremni
pri-
hvatitionucasu
ledene vode
baceneu
lice,
onu
pljusku
prekozubakojaotreznjava, onajukor zbog
sala
sto se
nakupilo
na
malogradanskoj dusi, poznat
kao
moderna
arhitektura.
A
zasto?Ne
znaju.
Gledajuubezlicne zgrade sto
su ihplatili,ta glomazna zdanja koja
tako
zdusno mrze,
a ni
sami
ne
mogu
dokuciti
zasto.
Od
toga
ihboli
glava.
R DIN
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
8/107
12
Za Michae la
McDonougha
koji
zn a
gdje
sk r iven i
sv i
ostri
ku tov i
u r n r ez i .
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
9/107
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
10/107
D O M A
SREBRNI
KRALJEVIC
Nasa
prica
pocinjeuNjemackoj,odmah
nakon zavrsetka
Prvogasvjetskograta.
Mladi
americkiarhitekti,zajedno
s
umjetnicima,
piscimaiintelektualcima-osobenjacima
lutaju
Europom.Tavelika boemska pustolovina dobiva
naziv izgubljeninarastaj".
A sto to
znaci?
U
knjizi
The
Liberationo
merican Literature(Oslobodenje
americ-
ke knjizevnosti) V. F.Calvertonje napisao da sutijekom
cijeloga osamnaestog
idevetnaestog stoljeca americki
umjetnici i pisci
patili
od"kolonijalnoga kompleksa" i
sramezljivooponasalieuropske uzorealida sunakon
Prvoga svjetskogratanapokon steklisamopouzdanje
i
svijest
o identitetu te se oslobodiliautoritetaEurope u
umjetnosti.Nonjegovoje videnjezapravo bilo posveiz-
okrenuta slika
onoga
sto se
uistinuzbivalo.
Misaovodiljapripadnika "izgubljenognarastaj
a"
bila
je,
prema
rijecima
Malcolma Cowleya:
"U
Europi
se
radi
bolje.
U to vrijeme poslijeratajeftino se putovalo
svijetom
paje
gotovo svakiAmerikanac
ne
samo,
kao
davnih dana,tekpokojiodnjihpoput Henryja Jamesa,
Johna
Singera
Sargenta HiRicharda
MorrisaHunta
mogaootputovati
u
inozemstvo
i nauciti
biti
europski
umjetnik. "Kolonijalni kompleks"bio je u torn
casu
u
punojsnazi.
Europski umjetnik
Kako
blistavaflgura Andre
Breton, LouisAragon,JeanCocteau,TristanTzara, Pi-
casso, Matisse, Arnold
Schonberg,
Paul Valery
takvi
su likovi
iskakali
iz
pozadine zadimljenih razvalina
Eu-
rope nakonPrvogratapoputbroncanih
i zlatnih kipica
GustavaMiklosa.Rusevine, ostaci
unistene
europske
ci-
vilizacije
tvorilisu glavni dio teslike. Upravosu sezbog
te hrpe
izgorenihkostiju
u
pozadini
avangardisti kao sto
suBretonillPicasso i
isticali
kao
sjajni.
Za
mlade americke
arhitekte
koji
su
krenuli
na
ovohodocasce,najblistavijapojavaod
svih
bio jeWalter
Gropius,utemeljitelj
skole Bauhaus.
Gropius je
skolu
ot-
vorio1919. godine
uW eimaru,
glavnom gradu
Njemacke.
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
11/107
16
O D
B A U H A U S A
DO
N A E G D O M A
S R E B R N I K R A U E V I C
Bauhaus je bio vise od skole;bilaje to zajednica, duhov-
nipokret,radikalni pristupumjetnosti usvim njezinim
oblicima, fllozofskosredisteravno
Epikurovuvrtu.Gro-
piusu, Epikuru u
ovoj
prici,biloje
trideset sest
godina;
vitak, dotjeran jednostavno,alivrlo pomno, guste
erne
kose
zacesljane
unatrag,zenamaneodoljivoprivlacan,
pristojan i ugladen u ustaljenomu
njemackom
stilu,kao
konjanicki
porucnikza
vrijemerata
nagraden
odlicjem
za
hrabrost;osobasmirena, sigurna i odlucna unajbur-
nijim
trenucima.
Nije
bio
plemic
u
strogomsmislu
te
rije6i,
jer mu
otac,
iako
imucan,
nije
biovisoka roda, ali su ga ljudi
jednostavno smatrali takvim. Slikar Paul Klee,
koji
je
predavao na skoli Bauhaus, nazvao je Gropiusa srebr-
nim kraljevicem .Srebro je bilo savrseno.Zlatoje bilo
prenapadnoza
takoistancana
i
proflnjena coyjeka.
Wal-
terGropiussedoimaokao
aristokrat
kojijezbog
svoje
cudesne tankocutnosti zadrzao sve vrline gospodskog
roda i
odbijao
svaku
izvjestacenost
iopterecenostpros-
limvremenima.
Mladiarhitektii umjetnici kojisu dosli u Bau-
haus
zivjeti
i
studirati
teucitiodSrebrnoga
kraljevica
govorili
su o
pocimanju
niod cega . Neprestano se mo-
gao
cuti
taj izraz: Pocetini od cega . Walter Gropius
podupirao je svako
istrazivanje
u
koje
bi se
upustili,
sve
dok
su to cinili u
ime
jasne i
ciste
buducnosti. UTdjucu-
juciinovevjerskepokrete kao
sto
jemazdaznan.Pa
cak
i
rezime zdrave
prehrane.
Neko
se
vrijeme
u
weimarskoj
skoli Bauhausjelaiskljucivo
kasa
odsvjezegpovrca. Bilo
je totako bljutavoi vlaknastojeloda su mu morali do-
davaticesnjakkako bi
dobilo barem
neki
okus. Gropiu-
sova je
zena
u to vrijeme
bila Alma Mahler,
prije
udana
zaGustava Mahlera,prva izredova toga jedinstvenog
soja
dvadesetog
stoljeca
umjetnikova
udovica.
Poyje-
snicarinam govore,izjavilajemnogo godinaposlije, da
se Bauhaus stil odlikovaostaklenim uglovima, ravnim
krovovima,postenimmaterijalima
te
izrazenomstruktu-
rom.
A lioria,Alma Mahler Gropius Werfel jerj eposli-
jenizu prezimena
dodala
i onopjesnika
Pranza
Werfela
uvjeravatcevas da je
najdojmljMja
stilska
znacajka
skoleBauhaus bio zadah
cesnjaka .
Ipak,unatocsvemu
kako
je
jednostavno, kako cisto, kakouzvisenobilo...
poceti
ni odcega
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
12/107
SEG
DOM
S R E B R N I K R A L J E V I C
17
duhov-
Gro-
erne
kao
najbur-
je rmu
ga l judi
koji
je
"srebr-
j e
bilo
Wal-
svoje
u Bau-
se mo-
s ve
Pacak
Bilo
do-
udana
Povje-
da
ravnim
Werfela
svemu
bilo...
Bijelibo g c>r.1:
Walter Gropius
Srebrni
kraljevic. Mladi arhi-
tekti dolazili su na koljenima
studlrati
kod
Gropiusa.
Neki-
ma, poput Philipa Johnsona,
trebala
su desetljeca da se po-
novnousprave
na
noge. Dolje:
Bauhaus Gropiusov
vlastiti
tabor izgradenje 1925. godine
kad je skolapreseljena izWei-
mara u Dessau.
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
13/107
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
14/107
N A S L ( -
S R E B R N I K R A L J E V I C
19
Lazlo
s v i
Al ber -
na skoli
Vorkurs
h r pu
vratiti
za
n o
K ad
od n o-
papira,
foto-
k o m a d i c
aos a to ri
kate-
od ka-
ovo
Papir
se
veli-
A u
put do-
taau-
Ka i se r je
p reuze l i
su
grado-
u soyje t -
razvaline
mla-
je
ce to
je
pri-
j
c u d e s n i
na-
ik rv i
ustreptalazivotna snagatisucasiromasnihprogonjenih
ljudskih
bica
cujte To jenecista
zarada...
moramobiti
pravi socijalisti
moramo
rasplamsationu
najvisusoci-
jalistickuvrlinu: bratstvo svih
l judi ."
Tako je glasio proglas Novembergruppe, skupine
kojoj
su
pripadali
Moholy -N agyi
drugid i z a j n e r i koji
su
se poslijepridruziliGropiusuuBauhausu.Gropiusje u
Novembergruppe biopredsjednikArbeitsrat
fur
Kunst
Radnogvi jeca
za
umjetnost,
koj e mje ciljbio
zdruziti
sve
umjetnosti "pod krilom velike arhitekture", sto bi bio
"zadatak
cijelog
naroda".
Kakosu to svi
shvacali
1919.
godine,cijeli
narod
znacilojeistosto i
radnici."Intelek-
tualciu b u rzoaz i j i . . .pokazali su se nesposobnima kao
nositelji njemackekulture",
rekao je Gropius. " Nov i ,in-
telektualnonerazvijeni slojevinasegnaroda
u z d i z use iz
dubina.Oni su
nasa
n a jv eca
nada."
Gropiusovo zanimanje za
"proletarijat"
i "socija-
lizam",
uspostavilo se,
bilo
je tek
estetsko
i pomodarsko,
otprilikekao zanimanje predsjednikaDominikanskere-
publike, Rafaela Trujilla, ili predsjednika Narodne re-
publike Kine, Maoa, za
republikanizam.
Kako bilo,
i d e j e
nosesasobom posljedice,kao sto jerekao
Dostojevski;
Bauhausstilje proistekao iz
odredenih cvrstih
pretpo-
stavki. Ponaj pr i j e ,
nova se
arhitekturastvarala
za rad-
nike.
N aj sve ti j i
od
ciljeva:savrsena stambena izgradnja
zaradnike.
Drugo, novaje arhitektura
trebala
odbaciti
svesto jeburzujsko.S
obzirom
na to da su
gotovo
svi su-
dionici,
arhitekti
kao i socijaldemokratski birokrati, i
sami
udoslovnom, drustvenom smislupripadaliburzo-
aziji , r i j e c"burzujski"
postalajeepitet
kojije
oznacavao
sto god je tko zelioda oznacava. Odnosio se na sve ono
sto vam se
nijesvidalo
uzivotul j u d iiznadrazinepomoc-
noga
gradevinskog
radnika.
N a j v az n i je
je bilo ne biti uh-
vacenuprojektiranjunecega u sto binetko mogao upri-
jeti prstom
i, s
pogubnom porugom,
osuditi:
"Kakostra-
sno
burzujski."
Socijaldemokratiu N j e m a c ko jiN i z o ze m s k o jodo-
br av a ju projekte
radnicke stanogradnje
i, zbogvlastitih
politickih
razloga, povj e ravaj u in
mladim,
antiburzuj-
skim
arhitektima
kao sto suGropius, Miesvan derRohe,
Bruno Taut
i J. J. E
Oud,
kojije s
dvadeset
osam
godina
postao glavni
arhitektgrada
Rotterdama.
Oud je bio
clan
nizozemske umjetnicke
skupine poznate kao De St i j l .
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
15/107
20 OD B A U H A U S A ON A E G
D O M A
Bauhausi DeStijl,kao iNovembergruppe,nisubill aka-
demije
ni
tvrtke;nisu zapravo billslicninijednoj
organi-
zaciji
upovijesti
arhitekture
uvremenudo1897. godine.
Te
su, 1897.,godine Otto Wagner i Josef
Olbrich okupili
skupinu zvanu Becka secesijate seformalno "odcijepili"
od sluzbeno
priznatog
austrijskog umjetnickog udruze-
nja Kiinstlerhaus.
Cak ni
francuski
impresionisti nisu
pokusali
nesto
slicno; njihovje Salon des Refuses bio
glasan
vapaj
francuskoj Akademiji:Zelimo
se
ukljuciti
Becka secesija (te ona u
Miinchenu
i Berlinu) proizvela
je
sasvimnovioblikudruzivanja
umjetnicki tabor.
U umjetnickom setaboruna
ovajill
onajnacinob-
javljivaoprogram,
uobicajeno
putemmanifesta:"Upra-
vo
smo
iz
ruku
sluztaenih
umjetnickih
tijela (Akademija,
Nacionalni
institut,
Kiinstlergenossenschaft
itd.) preuze-
li
bozansku
moc
umjetnosti i ona
sadaprebiva
s nama,
u
nasem taboru.
Nasa uzvisena slava
vise
neovisio po-
kroviteljskoj
volji
plemstva,
trgovacke
klase,drzave ili
bilo
koje
sporedne skupine.
Ubuduce
svatko
tko se
zeli
okupati u tome bozanskomsjajumora doci
ovamo,
u nas
tabor,
i
prihvatiti
oblike
koje
smo
stvorili.
Klijentu
nisu
dopustenenikakveizmjene,posebni
zahtjevi
ni negodo-
vanja.
Miznamo najbolje. Mi, isamo mi,posjedujemo
pravuvizijubuducnosti arhitekture."Clanovitaboraus-
postavilibi umjetnicku udrugu,
redovito
se sastajali,
dogovarali oko
odredenih
estetskihi
moralnih nacela
te
ih
objavljivali
sirom
svijeta. Clanovi
Becke
secesije
kao i oni
Bauhausa dvadeset
petgodina poslijeizgra-
dili su stvarni, fizickitaboru
obliku
ogledne
kuce,
izloz-
bene
zgrade
WienerSecession,koju su nazvali"hramom
umjetnosti".
Nastanakove
nove
vrstezajednice
nadasve
je
odu-
sevioumjetnike,skladatelje iarhitekte
diljem
Europe po-
cetkomdvadesetog stoljeca. Neovisimooburzujskom
drustvu
oko nas
(Zaljubili
su se u taj izraz
burzujski.)
vrijedimoviseod njih Upravosutaboriodgovorniza
onuvrstu avangardizmakoja zauzimatakovelik dio povi-
jestiumjetnosti dvadesetog stoljeca. Tabori kubista,
fauvista,
futurista
ili
secesionista,
svejedno
prirodno
sutezilitome
da
budu ezotericni,
da
proizvodeteorije
i
forme
koje
ce
zbunjivatiburzoaziju. Najprikladnije sred-
stvo
za to,
kako
su
ubrzootkrili,bilo
je
slikanje, stvara-
njeglazbenihkompozicija i
projektiranje
u siframa
Osebujni
Picasso,nijese otit
nja",
nego u stva
teorije
njihovat
nikaslikanja lica
u
1
straninosa.i l u s t r i r a l
s t i ,
koja potjece
od
tek
slaganje b o j a
i o
teoriju istodobnosti,
podrucju s t e r e o s k o p
predmeta iz
dva
tai
pokrenuo eksperim
b o m ,
kojisuzbunjl
seburzoaziju
dobu
umjetnickihi
Skladatelji,u
razvijati nagone
sr
vecinom bill posv
Namjesto syjetine
avangardizma
u
d
nekom
taboru,
un
bi se nekocreklo
vanihljudi sa s v e c
Nostojetr
taboru? Paistoo
skin
pokreta:i z r a v
kreativnost.T a
jetnickimanifest
stojali prije
dvad
janskifaturistio
kon togarazlicit
Manifest
su se
manje ni visene
vrhplaninei do
Dakako,
cima futurizma,
nadrealizma
azijisicisvrha
siti
neovisnost.
tekte,
one
koji
vativnih i, t
koji
su
imali
n
Medutim,
stra
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
16/107
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
17/107
22
OD
B A U H A U S A
DO
N ' A S E O
D O V A
S R E B R N I K R A L J E V
s u j e pokusalipr t
sije.
Zahvaljujuci
je z a p r a v o
uskofl
zah t jev ima
Seces
Otto
Wagneri
d
tako.Zam isaoo
t u p k e p o s t a l a j e
rata,p r ivatno
fi
ki
o b r tn i ck i sav
oblikearh itektur
macku. O d n a r u
p o v i k e t raz i dab
la.) W alter
Gropi
bunda.
Nakonn
din g e n ,
De
Stjjl,
taristi,
futurist
s e u t v r d i l o t k o n
ta cistoca
odre
sk o (necisto)i
Borba za
ga postalaje
p
te utakmice. 1
da se uBauM
bodnjaci, pott
noktiju koji ce
prostor
grad
stavne
vi-ceve
mete.Cinilos
neburzujski .
presionistic
Mendelsohn(
sv e
burzujsk
tezidai skek
odtebe poma
do r fu P rv i
me
sti.
ioje
rope.
N a
sam
nizozemskih
Gore:remek-djelo
ekspresionisticke
arhitekture, zyjezdarn ica Eins te inov toran j
Ericha Mendelsohna.
Dolje:kuca Schroder Gerrita
Rietvelda. Nizozemci
su do-
istaznali zgradu osloboditi burzujskog utjecaja.
1
Austrijsk
mopolitska
i
sukoba
u
z e :
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
18/107
D O N A S X -
S R K B R N I
K R A L . T E V I C
toranj
su do-
su je pokusaliprimijeniti upravopripadniciBecke sece-
sije. Zahvaljujucinezgodiuaustrijskoj
povijesti,
1
vlada
je
zapravo uskocila u sam tabor i
ud ovoljila besramnim
zahtjevimaSecesije. U razdoblju odpribliznopetgodina
Otto
Wagner
idrugidobili su
vrlo vazne
narudzbe.
Tek
tako. Zamisao oarhitektukojise ne danagovoritina us-
tupkepostalaje krajnje zarazna.
Prije
Prvogasvjetskog
rata,privatnofmanciraniDeutscherWerkbund Njemac
ki
obrtnicki
savez, uzeoje uzadatak osmisliti
idealne
oblike
arhitekture
ipr im ijenjeneumjetnostizacijelu
Nje-
macku. (Od narucitelja se,jasno,ocekivalo da uzglasne
poviketrazi
da bude
ukljucen
i uzme u svemu nekogudje-
la.)
Walter Gropius bio je jedna odvodecihflguraWerk-
bunda.
Nakon
rata, razliciti
su se
tabori Bauhaus, Wen-
dingen,De
Stijl,
konstruktivisti,neoplasticisti,elemen-
taristi,
futuristi
poceli
natjecati medu sobom kako bi
se
utvrdilo
tko
njeguje
najcistiju
viziju.
A
premacemu
se
ta
cistoca
odredivala?Prema onome sto je bilo burzuj -
sko
(necisto) i sto je
bilo neburzujsko
(cisto).
Borbazaostvarenjestatusana jmanje
burzujsko-
gapostala je pomalo nesuvisla.Primjerice,na pocetku
te utakmice, 1919. godine, Gropius je bio
suglasan
s time
da se uBauhausprimajuobicniumjetnicki
obrtnici,
slo-
bodnjaci,posteni radnil judi,
l judi
naboranacelai
sirokih
noktiju
kojice
rucno
izradivati predmete
za
unutrasnji
prostorgradevina,jednostavnidrveni namjestaj,jedno-
stavnevrcevei stakleninu, razno-raznejednostavnepred-
mete.Cinilose da je to sasvim u
stilu
radnicke
klase,
vrlo
neburzujski.
Zanimalo ga je i
krivuljasto
oblikovanjeeks-
presionistickih arhitekatapoput Ericha Mendelsohna.
Mendelsohnovi
dramaticni
krivuljasti oblici
rasprsili
su
sve
burzujske predodzbemira,ravnoteze,
simetrije
i
kru-
te
zidarskekonstrukcije.
Da
alisvejedno
je to,
Waltere,
od
tebe pomalo naivno Godine1922.
odrzan je u Diissel-
dorfu
Prvi
medunarodni kongres progresivneumjetno-
sti.Bio je to prviskuptaborskiharhitekata izcijele Eu-
rope.
Na samom pocetku
bacili
su se na raspravu oko pi-
tanjaneburzujskoga Theo
van
Doesburg,najgorljiviji
od
nizozemskihautoramanifesta, pogledao je
zakrivljene
1 Au s t r i jska vladaje u to v r i jeme ( sasv im pogresnot mislila da binovaikoz -
mopolitskaarhitektura
mogla pomoci
u p rev ladavanju teskih rasnihietnickih
sukoba u zemlji .
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
19/107
O D B U H U S D O N A S E O D O M A
linije
Gropiusovih
postenih trudbenikai
ekspresionista
pa se
iscerio:Kako
strasno burzujski Kako je
pokazalo
iskustvo pokreta Arts
&
Crafts
u
Engleskoj, samo
su si
bogatasi
mogli
priustitipredmete rucne izradbe. Da bi
bilaneburzujska,
umjetnost se mora izradivatistrojevi-
ma.
Sto se
ticeekspresionizma,njegovi
su se
zakrivljeni
oblici
opiralistrojevima,a ne
burzoaziji.
Ne samo da im
je
izradba bila skupa nego
subilii"raskosni"i
"skupo-
cjeni".Sasvojimmonoklom, izduzenimnosomicudesno
podrugljivim izrazom
lica,
Van
Doesburg
je te
osobine
znao
prikazatitako
burzujskima
da bi covjeku pozlilo.
Gropius je posjedovaoistinskuduhovnusnagu,alije isto
tako bio i
dovoljno
mudar i borben da
shvati
kako ga je
van
Doesburg stjerao
ugadan polozaj.
PrekonociGropiusjeosmislionovislogan, novo
sredstvo
proglasavanja
zatabor Bauhaus:"Umjetnost i
tehnologija
novi
savez " Susklicnikomnakraju Eto
to bitrebalo odbitivanDoesburgaicijeluskupinuni-
zozemskihtracera.
Posteni
trudbenici, siroki nokti ikri-
vuljezauvijek sunestaliizBauhausa.
Alito je bio tek pocetak.Dennicije iocitovanjai
optuzbe i protunapadi iprotuzahtjevi iprotudeflnicije
onoga
sto
jest ili
nije
burzujsko
postal su tako
istan-
cani,takonesvakidasnji,tako skroviti, tako dijalekticki,
tako uceni... da je na posljetku i samo projektiranje bilo
usmjerenosamo
na
jedno:
docarati
ovomjesecnu
teoriju
stoljecau svjetlu onoga sto je
vrhunski, neograniceno
i
bezuvjetno
neburzujski.
Zgrade su
postale
teorije
otje-
lovljeneu
betonu, celiku,
drvu,staklui zbuci. Materi-
jali:posteni m.,
neburzujski
m., teorija m.)
Iznutra
i iz-
vana
bile su taijele ili bez, s
ponekim
kontrastnimdeta-
Ijem
u
crnoj
ilisivoj b oji.
Bruno Taut,
kojije bio
clan nove
skupine
MiesaVan derRohea,de r
Ring,
izradioje
svoj
dioprojekta radnickogastambenognaselja Hufeisenu
Berlinu
s
crvenim fasadama. "Crvenoprocelje ",
zaurlao
bi, tek zaslucaj danetko sporije shvaca. Brunoje bio
ugodan
covjek,
asamBog zna da je u dubini duse bio
neburzujski
tip...u emocionalnom i intelektualnom smi-
slu...Naposljetku,bio je krajnje
gorljiv
marksist. Bio je
covjek
kakva bi
inace angazirali
za
izradbu projekta rad-
nickoga
stambenog bloka
nazvanogaOnkel Toms
Hutte
(CicaTominakoliba)
uBerlinu.Ali
crvena
fasada?
Boja?
Ma,pobogu kako strasno burzujski
Zastonije isao
S R E B K N I
K K A L J E V I C
do
kraja
pa
cyjetnim u ;
stoje 1910.
godineuc
Majolikau
Becu
0, t
na njegovo voljenoe
la,bez,
siva
i
crna
p o s
zastavasvih
taborski
Dakle.bojijeoi
stavioje vrtlozitisve
ta
nisuprestale
sluzi
no ,bozanski nefunkc
vodilo
u ime
"funkcior
bUajedanodnekolikt
Bilajetu,
p r i m j
nih krovova i
neukr
ishoduborbe
teorija,
predstavljalisu"krun:
je burzoazijanajcesce
stojati
samo
ravnito
ma zgradatvore
ciste
vijenaca. B ezizbocer
vali
su i gradili u
gra
Rotterdam,
Amsterd
deset drugoj usporec
utske otoke,Moskvu
vrsine, gdje napadatt
vitii
vojska,
sto je p
postojati
nista
nalik
cionalnu fasadubez
zamisliti
gdje bi se
zgrade mogle smatn
nije
bilopovratka
0
Postalisu
pravisimb
strehajtakodajeubi
jatabora, okojemui
postaoi ,
neizbjezno
ski
zbukani
z i d .
Bi l o j e tu i nai
uvijek
biliznamenit
nispominjati ) ,podf
2
Katkad
je
biio
dopustea
umjesto na
dvije strane.
Ta
stambeneobjekte 1 9 2 0 i h g c
kih
uredskih
zgrada kao st
u Houstonu.
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
20/107
S R E B R N I K R A L J E V I C
dokrajapa
cyjetnim
uzorkom prekrio
cijeloprocelje,
kao
sto je1910. godine ucinio Otto Wagnersasvojom
kucom
Majolika
u Becu O,
kako
su sejadnome Brunu smijuljili
na njegovo
voljeno
crveno
procelje.
Od tog su
casa
bije-
la,
bez, sivaicrna postalerodoljubneboje,geometrijska
zastava
svih
taborskih arhitekata.
Dakle,bojije odzvonilo.
Sveti tornado
teorije na-
stavioje vrtloziti sve dok gradevine taborskih arhiteka-
ta
nisu
prestale sluzitiicemdrugom.
Postale
suuzvise-
no ,
bozanski
nefunkcionalne,unatoc
tome
sto se sve iz-
vodilo
u ime
"funkcionalizma",
u
kojem
je
funkcionalnost
bilajedan
od nekoliko
eufemizama
za
neburzujsko.
Bilaje tu,
primjerice,
sada
nedodirljiva teorija
rav-
nih
krovova i neukrasenih fasada. Prema konacnom
ishodu borbe teorija, kosikrovovii
ukrasni
zidni vijenci
predstavljali su"krunsko obiljezje starog plemstva,koje
je
burzoazija
najcesceoponasala. Zatoceod togcasapo-
stojati samo ravni krovovi; ravni krovovikojis procelji-
ma zgrada tvore
ciste
prave kutove. Bezukrasnihzidnih
vijenaca.Bezizbocenih
streha.
Timladiarhitekti djelo-
vali
su i
gradili
u gradovima kao sto su Berlin,Weimar,
Rotterdam, Amsterdam, smjestenima na, otprilike, pe-
deset drugojusporednici, kojapresijecaiKanadu, Ale-
utske otoke,MoskvuiSibir.U tornpojasu zemljinepo-
vrsine,gdje
napada toliko
snijega
ikiseda tumoze
zagla-
vitiivojska,sto jepovijestcestopotvrdivala,nijemoglo
postojati nista
nalik
nafunkcionalni ravni krovi
funk-
cionalnufasadu
bez izbocene
strehe.' Zapravo
je
tesko
zamislitigdjebi se
izvan
pustinjskih
podrucja
takve
zgrade mogle
smatrati
funkcionalnima. Kakobilo,vise
nije
bilo povratka od
ravna
krova i
neukrasene
fasade.
Postal
supravisimbol
neburzujske
arhitekture.Nijebilo
streha;
tako
dajeubrzo jednoodkarakteristicnihobiljez-
jatabora,okojemuuproglasima
nikadnije
bilonirijeci,
postao
i,
neizbjeznoprugasti,
u
bijelo
i bez
obojen,vanj-
skizbukani zid.
Bilo je tu i nacelo "izrazenestrukture".
B urzuji
su
uvijekbillznamenitipolaznim
proceljima
(to netreba
nispominjati),po
debelim
zidovima od kamena i
drugih
2
K a t k a d
j e
bilo
dopusteno
podign uti jednovodni
krov
s nagibom na jednu
um jesto
na dvije
s t rane.
T a
iznimka
o d
pravilaprvi
p ut
nacinjena za radnicke
s tarnbeneo bjekte 192Q- ih godina danass e
vjerno
postuje u primjerima\1so-
ki h
uredskih
zgrada
kao sto su CiticorpBui ld ingu NewYorku te Pennzoil
Place
u
Hous tonu.
-
8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma
21/107
O D
B A U H A U S A
D O N A S E G D O M A
S R E B R N I K R A L J E V 1 C
dragocjenih
materijala, oblozenimasvakojaMm vanjskirn
ukrasima, lukovima, zabatima ivratnim nadbojima te
ugodnim antropomorfhimelementima
poput
greda i ka-
pitela, pilastera
i
stupova
s
podnozjem
od
rustike, koji
sustvaralidojam glave, srednjeg dijelaipodnozja;tesva-
kovrsnim
velicanstvenimibesmislenimpotezima
si-
Ijastimtornjevima zvonika, zljebastimcrjepovljem,udu-
binamai izbojcima u zidu sto je
trebalo
stvoriti laznu
sliku onogasto se dogadalounutra, uarhitektonskom i
drustvenom
smislu.
Sve je to morale
nestati.
Sve to
zide,
savtaj masivan i"raskosan"granit,mramor, vapnenaci
crvena
ciglataili susumnjM, osim
akonisu
bili koristeni
iskljucivokaonenosM element .Od togcasanadalje zi-
dovice biti tanM pokrovi odstaklaili zbuke. (Emajlirane
keramicke cigle bezboje
bile
su
prihvatljive
u malimdo-
zama.)S
obzirom
na to dazidovi
vise nisusluzili
za
pod-
upiranjegradevine
sada
su tu zadacuobavljalicelik i
beton ili
drvene konstrukcije
bilo
jeneposteno
graditi
ih
glomazne
kao
zidove dvorca. Unutrasnja struktura,
strojno izradeni
dijelovi,
hladni pravokutnici, moderna
us
zgrade morabiti
izrazena
u
vanjskom
dijelu zgrade,
posvelisena dodatnihukrasavanja. Vrhunski izraz ovog
nacela bila je kucaSchroderGerritaRietvelda,arhitekta
skupine
De Stijl.
Rietveld
je
eksterijer prekrio
izbace-
nimdijelovimavolumena, jedina
zadaca
kojih jebilana-
znacitimrezu, dijagram, paradigmu, geometrijsku pro-
gresijunakojojse temelje
nacrti.
Zaprepascujuce Kakva
virtuoznost
Kako
silnoneburzujski.
Tako se
sada utrka
u
svijetuarhitekturnih tabora
zbiva-
lana
dvije
razine. Nije
postojala
samo pradavna borba
zanaruceneposlovei priliku dasvijetupokazes sto sve
mozes ostvaritiuprojektiranju gradevinate dadozivisda
budupodignute.Postojalo
je i
pukointelektualnonad-
metanje
teorijama.
Buduci da je bozanstvo umjetnosti
sada
prebivalo
utaborimai
nigdje
drugdje,
covjeka
na-
dahnutai
genijalna,svecenika,
bakljonosu, svecanista
nije
sprjecavalo
da seproslavi,a da i ne iskoraciizvan
duhovnickih
zidina. Tako
jenastao
jedan
novi
fenomen:
znameniti
arhitekt koji
gradi
vrlo
malo
ili
nista.
Prviod
njih
bio je futurist Antonio
Sant'Elia,
sa
svojim vizionarskim
zgradama
za Milano
buducnosti,
kojeje velikim dijelom
osmislio
u godinama
prijerata.
A li
Sant'Elia, koji je pog
redbi sa zvijezdom
p
nimSvicarcem,
L e
onih neumoljivo rac
Francuskavoli svim
vece
visine,
u manjim
svedok,sonima
z ad
nenestaneu
vlastitu
cetvrtoj
dimenzijik a
L eC orbusieov
je besprijekoran.Od
je
postalo polazno
strujaudvadesetom
mladi umjetnik mo
"izam" sto
znaci, t
iprihvatitinjihovap
slave.U za lud
cete p
sti iarhitektureod
1
bomvisokaugleda
stitimputem,
za
osa
satijedinoka o sui
Lloyda Wrighta,
c i j
Ne, ta iznimno
slav
naici
je
umjetnik
ili
Ijevica,
dovoljno
mu
od
svih
vanjskih
zna
covjek-tabor za
seb
bor-dvojac.Pa cepo
rist
ili
orflst )
Nem
M o j e
cedrastvodoci
ziosprijateljem
A m
staopurizam.
L e
Corbusier
jedozuteputi,koji sf
odjeven
u
tijesno
pr
Iju, s crnim
polucili
nalikna sovineoci.
da se
tako
odijeva
reniji
inepozna tiji,
proizvodnje u eri m