ZAJEDNIČKE EKOLOŠKE AKCIJE ZA ZAŠTITU RIJEKE CIJEVNE I ODRŽIVI

RAZVOJ PREKOGRANIČNE REGIJE

co-funded by EU

This project is co-funded by the European Union - Ky projekt është bashkë�nancuar nga Bashkimi Evropian - Projekat je ko�nansiran od strane Evropske unije

co-funded by EU

„Najbolji trenutak za posaditi drvo bilo je prije deset godina. Sljedeći najbolji trenutak je sad.“

kineska poslovica

Draga djeco,

Da je svijet koji nas okružuje i na kakav smo navikli u velikoj opasnosti, to već znaju i ptice na grani. Međutim, malo ko zna da svako od nas može učiniti mnogo da takvo stanje promijeni. U rukama imate knjižicu unutar koje je, na slikovit način, ispričana priča o vašoj budućnosti.

Čovjek već hiljadama godina, svojom nebrigom i velikom sebičnošću, uništavajući prirodna bogatstva, zapravo radi na svom samouništenju. Draga djeco, posljednji je trenutak da se čuje i vaš glas. Uz igru, naučimo jednostav-ne tehnike uz pomoć kojih ćemo moći da zadovoljimo svoje potrebe na način koji nije neprijateljski prema našoj jedinoj kući, planeti Zemlji. Naučićemo kako da „zarobimo“ sunce u kutiji za cipele, kako se možemo grijati uz pomoć limenki od koka-kole i kako da skuvamo ručak sa samo nekoliko suvih drva-ca. Pretvorićemo stare patike u nove, napravićemo dječije igralište od starih automobilskih guma koje bi, inače, završile bačene u nekom potoku i poka-zati svima kako odgovornim odnosom prema prirodi svi postaju pobjednici.

Nakon svega, imaćete još jedan zadatak, možda i najvažniji: da znanje koje steknete prenesete odraslima. Naprijed!

1. MOJE IME JE ZEMLJA

„Poslednje drvo kad se posiječe,Poslednjom rijekom otrov poteče,

Poslednja riba reš ispeče,Čovječe, da li će ti doći do svijesti

Da se novac ne može jesti?“

„Pozdrav! Ja sam Severn Suzuki i govorim u ime organizacije ECO, dječije ekološke orgDavne 1992. godine, djevojčica čije je ime Severn Suzuki, na velikoj konferenciji za zaštitu Zemlje održane u Riju, se obratila brojnim političarima, poslovnim ljudima, novi-narima i predstavnicima mnogih organizacija. Govorila je šest minuta i za to kratko vrije-me utišala je cijeli svijet. Nakon njenog govora mnogi su istovremeno i aplaudirali i pla-kali. Trinaestogodišnja Severn govorila je o potrebi mijenjanja životnih navika odraslih! Nažalost, moramo priznati da se danas, više od dvije decenije kasnije, zapravo ništa u svijetu odraslih nije promijenilo. Naprotiv, postalo je još gore! Poruka koju je uputila Severn i dalje je itekako aktuelna! Evo nekih dijelova Severninih riječi:

„Pozdrav! Ja sam Severn Suzuki i govorim u ime organizacije ECO, organizacije djece za zaštitu životne sredine. Mi smo grupa dvanaestogodišnjaka i trinaestogodišnjaka koji pokušavaju nešto promijeniti. Sami smo sakupili sav novac potreban da bismo došli ovamo, da bismo putovali pet hiljada milja do ovog mjesta kako bismo vama, odraslima, rekli da morate promijeniti vaše navike.

U mom današnjem dolasku ovamo ne postoji skriveni cilj - ja se borim za svoju budućnost. Izgubiti svoju budućnost nije isto što i izgubiti na izborima ili izgubiti nekoliko bodova na berzi. Ovdje sam kako bih govorila u ime svih budućih generacija. Ovdje sam kako bih govorila u ime djece koja širom svijeta umiru od gladi i čiji plač niko ne čuje. Ovdje sam kako bih govorila u ime nebrojenih životinja koje umiru na ovoj planeti jer više nemaju kuda otići.

Bojim se izaći na sunce zbog ozonskih rupa. Bojim se udisati vazduh jer ne znam koje se hemikalije nalaze u njemu. Nekad sam s tatom išla u ribolov u Vankuveru, mjestu koje je moj dom, sve dok prije par godina nijesmo našli ribu punu karcinoma. A sada slušamo o životinjama i biljkama koje izumiru svakog dana, nestajući zauvijek. U svom životu sanjala sam o tome da vidim velike čopore divljih životinja, džungle i kišne šume, pune ptica i lep-tira, ali sada se pitam hoće li one uopštee postojati kako bi ih moja djeca mogla vidjeti.

Jeste li se vi morali brinuti zbog takvih stvari kad ste bili mojih godina? Ja sam samo dijete i nemam sva rješenja, ali želim da shvatite da ih nemate ni vi. Ne znate kako da popravite rupe u našem ozonskom omotaču. Ne znate kako da vratite losose natrag u našu mrtvu rijeku. Ne znate kako da vratite životinje koje su sad već istrebljene i ne možete vratiti šume koje su nekad rasle na mjestima gdje su danas pustinje. Ako ne znate kako to popraviti, molim vas, prestanite uništavati!

ZEMALJSKI SAMIT ODRŽAN U RIO DE ŽANEIRU 1992. GODINE

Ovdje ste vi možda izaslanici svojih vlada, poslovni ljudi, organizatori, novinari ili političari, ali uistinu - vi ste majke i očevi, sestre i braća, ujne i ujaci i svako je od vas nečije dijete. Ja sam samo dijete, ali znam da smo svi mi dio iste porodice, porodice koja broji pet mili-jardi - zapravo, broji trideset miliona vrsta! A granice i vlade nikad to neće promijeniti. Ja sam samo dijete, ali znam da smo svi zajedno u tome i da bismo trebali djelovati kao jedan jedinstven svijet sa jednim jedinstvenim ciljem. U svojoj ljutnji ja nisam slijepa i u svom strahu se ne bojim reći svijetu kako se osjećam.

U mojoj zemlji, mi stvaramo toliko mnogo otpada - kupujemo i bacamo, kupujemo i baca-mo, kupujemo i bacamo. I usprkos tome, sjeverne zemlje ne žele dijeliti sa siromašnima. Čak i kad imamo više nego što nam je dovoljno, mi se bojimo dijeliti, bojimo se dati dio našega bogatstva. U Kanadi živimo životom povlaštenih - u obilju hrane, vode i skloništa. Imamo satove, bicikle, kompjutere i televizijske aparate...

Mogla bih nabrajati dva dana. Prije dva dana, u Brazilu, bili smo šokirani nakon druženja s djecom koja žive na ulicama. Jedno nam je dijete reklo ovo: «Volio bih da sam bogat. A kada bih bio bogat, dao bih svoj ovoj bolesnoj djeci hranu, odjeću, ljekove, sklonište i ljubav i pažnju.» Ako je dijete na ulici, koje nema ništa, spremno dijeliti, zašto smo mi koji imamo sve i dalje tako pohlepni? Ne mogu prestati razmišljati o tome da su to djeca mojih godina i da takvu ogromnu razliku čini mjesto na kojem ste rođeni. I ja bih mogla biti jedno od te djece koja žive u favelama Ria. Mogla bih biti dijete koje umire od gladi u Somaliji ili žrtva rata na Bliskom istoku... ili dijete koje prosi u Indiji. Ja sam samo dijete, ali znam: kad bi se sav novac koji se troši na ratove trošio na nalaženje odgovora na probleme našeg staništa, okončavanje siromaštva i sklapanje dogovora, kakvo bi prelijepo mjesto bila Zemlja.

U školi, čak i u vrtiću, učite nas kako da se ponašamo u svijetu. Vi učite nas da se ne tučemo sa drugima, nego da rješavamo stvari. Da poštujemo druge. Da počistimo nered iza sebe. Da ne povrjeđujemo druga bića. Da dijelimo, da ne budemo pohlepni. Zašto onda vi činite stvari za koje nama govorite neka ih ne činimo? Nemojte zaboraviti zašto pohađate ovakve konfe-rencije i za koga to činite! Mi smo vaša vlastita djeca. Vi odlučujete u kakvom ćemo svijetu mi odrastati. Roditelji bi trebali moći utješiti svoju djecu i reći im: «Sve će biti u redu... Nije kraj svijeta. I radimo najbolje što možemo.»

No mislim da nam to više ne možete govoriti. Nalazimo li se mi uopštee na listi vaših prio-riteta?

Moj tata uvijek kaže: «Ono si što činiš, ne ono što govoriš.» Znajte, zbog onog što vi radite ja plačem noću. Vi, odrasli, govorite da nas volite, ali ja vas izazivam - molim vas, neka vaše djelovanje bude odraz vaših riječi.

Hvala vam.“

„Najbolji trenutak za posaditi drvo bio je prije deset godina.

Sledeći najbolji trenutak je sad.“

1.1 Planeta Zemlja, moj jedini dom

A: Porazgovarati sa drugovima i roditeljima na temu jedinstvenosti planete Zemlje i njenih resursa.

B: Sa kojih pet rečenica bi mogao/la da objasniš neko-me zašto je Zemlja jedinstvena?

C: Igrajmo igricu „brojanje zlatnika bezdisanja“. Koliko si zlatnika izbrojao/la?Šta zaključuješ?

1

1.

2.

3.

4.

5.

Prisjetimo se zbog čega je čovjeku neophodno postojanje pojedinih Zemljinih resursa:

Vazdušnog omotača oko Zemlje:

1. snabdijeva kiseonikom i ugljen dioksidom živi svijet2. štiti život na Zemlji od negativnog dejstva ultravioletnog i kosmičkog zračenja3. smanjuje dnevno-noćne temperaturne ekstreme na Zemlji (ne dozvoljava da se danju previše zagrije niti da se noću previše ohladi)4. obezbjeđuje proces kruženja vode i ostalih elemenata

Vodenog omotača oko Zemlje:1. stanište za veliki broj biljaka i životinja2. izvor hrane za veliki broj biljaka i životinja3. utiče na blagu klimu planete4. utiče na kruženje vode u prirodi5. voda za piće (pomaže razmjenu materija unutar tijela)

Zemljinog tla: 1. stanište i hrana za veliki broj životinjskih vrsta (bakterije, mikroorganizmi, gljive, crvi i slično)2. podloga za gajenje biljaka (obezbjeđuje biljkama „smještaj“ i hranu, a onda biljke ljudima i životinjama obezbjeđuju hranu i kiseonik) 3. učestvuje u kruženju vode u prirodi i u njenom prečišćavanju4. podloga na kojoj gradimo naša naselja5. građevinski materijal (kamen, zemlja)

Što raznovrsnija biosfera na Zemlji:

1. biljke i životinje koristimo kao hranu (izvor energije)2 biljke nam proizvode kiseonik koji dišemo3. korjenje biljaka sprečava eroziju tla 4. kada se raspadaju, i biljke i životinje se pretvaraju u humus i čine tlo plodnim

Ljudska zajednica:1. preduslov za produžetak ljudske vrste2. raspodjela posla unutar zajednice omogućava da svaki pojedinac lakše zadovoljava svoje potrebe

2

Hajde da se podsjetimo zašto je neophodnopostojanje ovih resursa za čovjeka: 3

1.2 Pet elemenata-pet katastrofa

A: Porazgovarati sa drugovima i roditeljima na temu iscrpljivanja Zemljinih resursa od kojih zavisi opsta-nak ljudi na njoj.

B: Sa koji pet rečenica bi mogao/la da objasniš neko-me zbog čega ljudima prijeti opasnost od nestanka sa Zemlje?

1

1.

2.

3.

4.

5.

A: Opiši kako se uništavaju prirodni resursi 2

1.

2.

3.

4.

5.

B: Napraviti sjemenske glinene kuglice i na velikom odmoru ih pobacati po dvorištu.

Materijal:5 djelova gline1 dio sjemenki3 djela komposta1-2 dijela vode (po potrebi)posuda i kašikarukeKako se prave:Sve sastojke zamijesi u činiji pa od “tijesta” napravi kuglice prečnika 2cm.

Ostaviti kuglice da se potpuno osuše.

Pobacati kuglice po školskom dvorištu i pustiti ih da “procvjetaju” kada im vremenski uslovi budu pogodni.

1. Iz kojih razloga se prave glinene sjemenske kuglice?

2. Kako sjemenske kuglice pomažu očuvanju prirode?

3. Koje sjeme si stavio/la u sjemenske kuglice?

4. Da li znaš značenje riječi „autohtone sorte“? Potrudi se da saznaš pa ukratko objasni.

5. Zbog čega je važno sačuvati sjeme autohtonih sorti?

2

Hajde da se podsjetimo zašto je neophodno postojanje ovih resursa za čovjeka: 3

Pronađi u osmosmjerki pojmove koji odgovaraju da-tim definicijama:

1. _____________________ je drugo ime za uništavanje, rušenje i pustošenje.

2. Pod _____________________________________ podrazumijevamo promjene srednjih vri-jednosti klimatskih parametara (na primjer temperature vazduha, brzine vjetra, količine padavina i slično) na nekom području ili pak na cijeloj planeti Zemlji.

3. Kada se u atmosferi nagomilava CO2 i drugi štetni gasovi, onda ti gasovi ne dozvoljavaju Zemlji da se hladi, već skoro svu toplotu koja sa Sunca stigne na Zemlju „zarobe“. Pošto ovaj feno-men liči na ono što se događa u nekom stakleniku u kojem se proizvodi hrana, onda smo ga nazvali ___________________________________.

4. ___________________________ je gas koji se nalazi u atmosferi. Ako ga je previše, kažemo da je atmosfera zagađena. Biljke nam pomažu da količinu ovog gasa držimo pod kontrolom. Naime, biljke ovaj gas „udišu“, a „izdišu“ kiseonik, koji je potreban ljudima za opstanak.

5. ________________________ nastaje kada prekomjerno sječemo šume koje kasnije koristimo kao sirovinu u industriji i kao ogrijev. Drvo nam najviše treba za industriju papira. Sječom šuma ozbiljno smo ugrozili prirodnu sredinu.

6. Kada nestanu šume, onda nastupi spiranje tla koje nazivamo _______________________. Kada se tlo skroz spere, odnosno kada područje potpuno ogoli, kažemo da je nastupila _________________________.

7. Zbog raznih negativnih uticaja, neke žive vrste i podvrste izumiru. Na taj način se ___________________________________. Naravno da je to veoma loše po prirodnu sredinu jer, to nikako ne smijemo zaboraviti, u lancu ishrane svaka vrsta i podvrsta imaju svoju ulogu. Ako samo jedna od njih izumre, ili se pak samo smanji, dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže koja uvek ima loše posljedice.

8. Ako neko nešto ima, pa to nešto namjerava baciti, onda se to nešto zove ____________________.

9. Postoje razne vrste otpada, Neke su bezopasne, a neke su jako opasne. Jedna od najopa-snijih je upravo ______________________________, koji, putem kanalizacije, izbacujemo iz naših stanova u riječne, jezerske ili morske vode i na taj način ih zagađujemo.

10. _______________________________ je izraz kojim se opisuje stav prema kojem sreća nekog pojedinca zavisi od količine materijalnih dobara koje kupuje. U svakom društvu je oduvi-jek bilo onih koji su se, umjesto pravim vrijednostima, klanjali stvarima. Šta misliš, kako stvari stoje sa konzumerizmom u današnjoj civilizaciji? Konzumerizam se smatra glavnim krivcem za uništavanje prirode.

4

Napraviti mentalnu mapu lekcije koja je naučena u okviru ove radionice:4

1.3 Nemilosrdna i besmislena borba za resurse

Porazgovarati sa drugovima i roditeljima na temu iscr-pljivanja Zemljinih resursa od kojih zavisi opstanak ljudi na njoj.

A: Igrajmo igricu „Nasilnik“ Kako se igra ova igra:Jedan učenik je ostao bez olovke i nasilno otima olovku svome drugu iz klupe. Svi ostali učenici se prave da se to njih ne tiče. Ali nasilnik opet brzo potroši svoju olovku (dečak je razmažen i za-pravo ne troši svoju olovku na pisanje već je gricka, lomi, koristi je kako ne treba) i nastavlja sa maltretiranjem drugih sve dok ne potroši sve olovke u učionici.

B: Razmijeni mišljenje sa drugovima:

1. Na šta te podsjeća igra sa dječakom koji svojim drugovima otima olovke?2. Kakav zaključak se može izvesti iz ove igre?3. Kako se, po tebi, završava ova priča?4. Odigrajmo ponovo istu igricu, ali sa drugačijim krajem.

Napiši u tri rečenice šta bi po tebi bio zaključak koji bi se mogao izvesti na kraju ove radionice:

1

2

2

3

Napiši u tri rečenice šta bi po tebi bio zaključak koji bi se mogao izvesti na kraju ove radionice: 3

ZAJEDNIČKE EKOLOŠKE AKCIJE ZA ZAŠTITU RIJEKE CIJEVNE I ODRŽIVI

RAZVOJ PREKOGRANIČNE REGIJE

co-funded by EU

This project is co-funded by the European Union - Ky projekt është bashkë�nancuar nga Bashkimi Evropian - Projekat je ko�nansiran od strane Evropske unije

co-funded by EU