ze-do eko [broj 5, mart 2007.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 5, mart 2007.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-5-mart-2007 1/28

Godina II, broj 5, mart 2007. godine

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE EKO

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za prostorno uređenje i okoliš

Izlazi tromjesečno cijena 1 KM ISSN 1840 - 1467



JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. - SarajevoTermoelektrana “Kakanj” – Kakanj

Na putu ispunjenja zahtjeva okolinskih zakona, odnosno zahtjeva Standarda ENISO 14001:2004 naši prioriteti su:

- primjena okolinski prihvatljivih tehnologija i materijala- efkasnije korištenje resursa

- upravljanje štetnim i opasnim materijama u skladu sa okolinskom legislativom- smanjenje emisija štetnih materija- smanjenje uticaja TE na rijeku Bosnu



ZE-DO eko

3

ZNA^AJNI DATUMI

Generalna skupština

Ujedinjenih naroda je 1992.

godine 22. mart proglasi-

la Svjetskim danom voda,

kako bi privukla međuna-

rodnu pažnju na kritički ne-

dostatak čiste i sigurne vode

za piće širom svijeta. Ovo-

godišnji Svjetski dan voda

održavao se pod sloganom«Borba sa nestašicom vode!

Svaka je kap dragocjena!».

Nadalje, živimo u Dekadimeđunarodne akcije «Vodaza život 2005-2015», koju jetakođer proglasila organiza-

cija Ujedinjenih naroda.

Više od jedne milijardeljudi širom svijeta, ili 20 po-

sto ukupne svjetske popu-

lacije, nema pristupa čistoj isigurnoj vodi za piće. Sadaš-nja kriza sa vodom uzrokuje

smrt više od 4.500 djece sva-

ki dan i uzročnik je siromaš-tva, bijede, bolesti i socijalnih

nemira širom svijeta. Evo još

jednog poraznog podatka –

od ukupno 2,2 miliona umr-

lih od bolesti uzrokovanih

nesigurnom vodom za pićeu 2004. godini, 90 posto subila djeca mlađa od pet go-

SVJETSKI DAN VODA

Svaka kap je

dragocjenadina. Stoga je voda za pićesvjetski problem. Trećinaljudske populacije na zemlji

živi u «water stressed» ze-

mljama i taj broj dramatičnoraste u zadnje dvije dekade.

Kriza je najteža u zemljamau razvoju.

U ZE-DO kantonuobilježen je Svjetski danvoda. Kantonalni zavod

za javno zdravstvo Zenicaje organizirao seminar o

temi «Hemikalije u vodi za

piće – zdravstveni značajhemijskog kvaliteta vode»,

na kome su predavači bili uvaženi srtručnjaci, poput:doc. dr. sc. Smajila Dur-miševića, inače načelnikaSlužbe za higijenu i zdrav -stvenu ekologiju, doc. dr.

sc. Azre Biščević i prof.

dr. sc. Amire Redžić, objesa Medicinskog fakulte-

ta Univerziteta Sarajevo i

doc. dr. sc. Zuhdije Adi-

lovića, dekana Islamskog pedagoškog fakulteta uZenici. Pročitana je i Po-

ruka u povodu Svjetskog

dana voda.

Dan Planete zemlje– 22. aprila, prvi puta je

obilježen 1970. godine, napoticaj američkog senatoraGaylonda Nelsona, kada su

organizirani prvi masovni

protesti za zaštitu okoliša.

Dvadeset godina poslije,dakle 1990. godine, u pro-

testima sudjeluje više od

200 miliona ljudi širom svi-

DAN PLANETE ZEMLJE

Treba djelovatiODMAH

lazimo? Naučnici tvrde daće Zemlja, ukoliko ljudi nebudu obraćali veću pažnjuna očuvanje okoline, posta-

ti nepristupačna za život.Trenutačno, najveći eko-

loški problemi su global-

no zagrijavanje, otvaranje

ozonskog omotača i sveveće zagađenje atmosfere.Efekat staklenika nas upo-

ZE-DO eko, časopis o zaštiti životne sredine. Izlazi tromjesečno. Izdavač NIPD Naša riječ d.o.o. Zenica. Za izdavača Sajto Ćehović, direktor. Urednica izdanja Lejla Sarajlić. Redakcioni odbor: Nermin Mandra, predsjednik, Branimir Muidža,

Mubera Pezo, prim. dr. sci. Smajil Durmišević, prof. dr. Mustafa Omanović, prof. dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić, SenaidŠabanović i Sajto Ćehović. Redakcija: Indira Hasanica Hačimić, Nedžib Smajlović, Razija Bašić, Lejla Sarajlić, Osman Drino,Selma Sarajlić, Lejla Kadrić, Edina Kadušić i Bojan Bogdanović. Fotoreporter Mehmed Doglod. Tehničko uređenje: SelverOmerović. Računarska priprema Studio “Naša riječ”. Štampa: MinexPrint Zenica. Za štampariju: Ibrahim Meškić

jeta, koji su prepoznali daje zaštita okoliša konačnopostala opća javna briga.

Planeta zemlja nastala je

prije otprilike 4.600 milionagodina, kada se od plinova

i kosmičke prašine zgusnu-

la u divnu, čvrstu i plavukuglu, neznatno spljoštenu

na jednom polu, ali i da-

lje takvu da je u nju lako

se zaljubiti. Ukoliko se ne

dogodi neka nepredviđenanezgoda, primjerice da se

Sunce ugasi, postojat će jošdeset miliona godina.

Hoće li Plava planetaizdržati posljedice naše hi-rovite tehnološke adoles-

cencije u kojoj se sada na-

zorava na povećanje njeneglobalne prosječne tempe-

rature, a posljedice toga su

podizanje nivoa Svjetskog

mora, topljenje ledenjaka i

potapanje teritorija kopna.

Primjerice, u ledeno doba

nivo mora je bio 120 meta-

ra niži nego danas. Trenu-

tačno je za život ljudi naj-opasnije uništavanje ozona

jer kroz rupe na ozonskom

omotaču prolazi ultravio-

letno zračenje, koje izazivarak kože, kataraktu očiju irazorno djeluje na geneti-

ku svih živih bića. Postojimnogo konvencija o zaštiti

omotača, ali osim potpisaništa konkretno se ne čini.



ZE-DO eko

4

KANTON

Nermin Mandra, stari

je- novi ministar Kanto-

nalnog ministarstva za

prostorno uređenje i oko-

liš Vlade ZE-DO kan-

tona i čovjek, koji je be-

sumnje u prošlom man-

datu doprinio armacijiEko fonda, koji egzisti-ra u okviru pomenu-

tog ministarstva, dajućitako veći značaj zaštitii unaprjeđenju životnesredine. Ovaj interview

sa ministrom Mandrom

započinjemo njegovimosvrtom na urađeno uoblasti zaštite okoliša uprošloj, 2006. godini.

Značajna normativno-pravna djelatnost

- Krenut ću od norma-

tivno-pravne djelatnosti

Ministarstva za prostorno

uređenje, promet, komu-

nikacije i zaštitu okoliša, u

kojoj je urađen Pravilnik o rokovima za podnoše-

nje zahtjeva za izdavanje

INTERVIEW: NERMIN MANDRA, KANTONALNI MINISTARZA PROSTORNO URE\ENJE, PROMET, KOMUNIKACIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA

Među prioritetima 2007 je izrada

Studije o upravljanju otpadom

okolinskih dozvola za po-

gone i postrojenja, kojaimaju izdate dozvole, prije

stupanja na snagu seta fe-

deralnih okolinskih zako-

na, donesenih polovicom

2003. godine. Ovaj Pra-

vilnik denira rokove zapodnošenje zahtjeva pre-

duzeća i kompanija iz svih

oblasti privrede za okolin-

ske suglasnosti. Tako pri-mjerice do 1. marta ove

godine zahtjeve za izda-

vanje okolinskih dozvola

trebale su poslati rmeu domenu infrastruktur-nih objekata, potom one

čija je djelatnost uprav -ljanje vodama, iz oblasti

poljoprivrede, prehram-

bene industrije, turizma

i zabave te pogoni i po-

strojenja koja proizvode

opasne supstance. Do 30.aprila 2007. godine rok je za podnošenje prijava

preduzeća u oblasti mi-neralne industrije, uprav-

ljanja otpadom, tekstilne,

kožarske, drvne i papirneindustrije, a krajnji rok

za podnošenje zahtjeva

za izdavanje okolinskih

dozvola, prema ovom na-šem Pravilniku za rmečija je djelatnost energe-

tika, hemijska industrija

i ekstraktivna industrija.

Pored pomenutog urađenje i Pravilnik, koji propi-

suje uvjete za podnošnje

zahtjeva za izdavanje oko-

linskih dozvola za pogone

i postrojenja, koja imaju

izdate dozvole prije stu-

panja na snagu seta oko-

linskih zakona.

Uskoro zakon oSpomeniku prirode Tajan

ZE-DO eko: U proš-

loj godini urađen jei nacrt jednog zako-

na. Koji je zakon upitanju?

MANDRA: - Izrađenje nacrt zakona o progla-

šenju Spomenika prirode

Tajan Zavidovići. Poznatovam je da će ovaj spome-

nik obuhvatati dio teritorija

općina Zavidovići i Ka-

kanj, koje su izuzetno bo-

gate prirodnim ljepotama,

bistrim vodotocima, spele-

ološkim blagom, ribogojili-

štima, lovištima, bogatom

orom i faunom. U vezisa nacrtom ovog zakona

mi smo već dobili određe-

ne sugestije od općinskihvlasti Zavidovića, a općinaKakanj se još nije oglasila.

Nadam se da ćemo njiho-

ve sugestije dobiti uskoro,

kako bi kompletirali suge-

stije i prijedloge, vezane za

nacrt pomenutog zakona.

Ovaj dokument u nacr-tu, trebalo bi uskoro da se

nađe pred zastupnicima

Skupštine Zeničko-doboj-skog kantona, kojim će te-

ritorij budućeg Spomenikaprirode biti uređen.

Upitan da prokomentira sve ekološ ke ekscesne situa-

cije, koje su se dosada zbile u Mittal Steelu Zenica,

ministar Mandra kaže: - Naši zakoni su odredilinadležnosti. Dakle, ne bi trebalo da bude problem što jeMittal Steel u nadležnosti federalnih organa, odnosnofederalne inspekcije, ukoliko ona radi svoj posao i uko-

liko neće dozvoliti da se događaju incidentne situacije,kojih smo bili svjedoci, poput piralena, radioaktivnogstarog željeza...No, čini mi se da bez obzira na nadlež-

nosti svi moramo dignuti svoj glas protiv i Mittalovomekološkom nemaru stati ukraj. Kanton će ubudućereagirati kada god budemo imali saznanja i poduzetisankcije. Moram međutim kazati, na osnovu ovoga što

se događa u Mittal-u, ali i u velikim kompanijamau drugim gradovima kantona, gdje su također gotovusvakodnevne ekološke ekscesne situacije, da federalnainspekcija ne radi svoj posao kako treba.



ZE-DO eko

5

KANTON

ZE-DO eko: U okviruKantonalnog mini-

starstva, na čijem ćetečelu biti i slijedeće če-

tiri godine, egzistira i

Fond za zaštitu život-ne sredine. Čini se da

je ova institucija, izčijih su se sredstavanancirali brojni ekoprojekti, u potpuno-sti u minulih četirigodine opravdala svo-

je postojanje?

MANDRA: - U proš-

loj godini iz kantonalnog

Eko fonda mi smo u op-

ćinske fondove za zaštitu

okoliša transferirali višeod milion KM, tačni-je 1.041.606 KM, uradilismo u ministarstvu, na

osnovu izvještaja općina,cjelovit izvještaj o utroš-

ku tih sredstava, kojega je

razmatrala Vlada ZE-DOkantona.

Mogu konstatirati da

su novci iz općinskih ekofondova utrošeni u proš-

loj godini na vrlo značajneprojekte zaštite okoliša, a

općine su za eko projekteizdvojile i novce iz svojih

budžeta. S obzirom na to

da se novci koji se sliju u

kantonalni Eko fond ras-

poređuju tako što 20 po-sto ostaje u pomenutom

fondu, a 80 posto se tran-

sferira eko fondovima

općina, O mi smo prošle

godine u kantonalnomEko fondu imali 250 hilja-

da KM, od čega je najvišesredstava utrošeno na pro-

jekte edukacije i podizanja

ekološke svijesti putem

pisanih i elektronskih me-

dija – 70 hiljada KM, odkojih je po meni najbolji

projekat Časopis ZE-DOeko, čiji je izdavač zenička

Naša riječ. Ovo ministar-stvo, koje je bilo u prošloj

godini generalni pokrovi-

telj ovog tromjesečnika,će osigurati nancijskupodršku i u ovoj godini.

Iz sredstava kantonalnog

Eko fonda u 2006. godini,smo izdvajali i sredstva

za interventno djelovanje,

poput 15 hiljada KM zazavršetak kolektora u op-

ćini Žepče, sa 20 hiljadaKM pomogli smo Javno

komunalno preduzeće Bi-oštica u Olovu jer je ovajgrad, odnosno općina,bila zatrpana jedno vri-

jeme smećem, 40 hiljadaKM za dovršetak jednog

dijela centralnog grijanja

u MZ Doboj, općina Ka-

kanj, ovo je sigurno najza-

gađenija mjesna zajednicau kantonu, a vjerojatno i

šire, pa će sa uvođenjemcentralnog grijanja biti

eliminirane mnoge ko-

tlovnice, koje u zimskim

mjesecima, osim Tvornice

cementa i Termoleketra-

ne, još dodatno zagađuju,stvarajući gotovu nemo-

guće uvjete za život. Po-

menut ću, kada je riječ ointerventnim sredstvimaiz kantonalnog Eko fondada smo sa 30 hiljada KMpomogli izgradnju kanali-

zacije u MZ Vučjak, opći-

na Zavidovići.Sedam studija

ZE-DO eko: Koji suakcenti u ovogodiš-

njoj aktivnosti Mini-starstva za prostor-

no uređenje i okoliškada je u pitanju za-

štita životne sredine?

MANDRA: - Sred-

stva kantonalnog Ekofonda i u 2007. godinidijelit će se u omjeru 80

posto općinama i 20 po-

sto Kantonu, koja će bitiutrošena u skladu sa pro-

gramom. Edukacija i po-

dizanje ekološke svijesti

u suradnji sa pisanim i

elektronskim medijima tenanciranje eko projeka-

ta nevladinih organizacija

bit će i dalje u žiži naše

pažnje. Planirana je i jed-

na veća akcija uklanjanjadivljih deponija, kojih je

nevjerojatno veliki broj,

uostalom o tome svjedočii katalog divljih deponi-

ja, urađen prije dvije go-

dine. Naći ćemo modus,najvjerojatnije raspisati

tender i izabrati za sva-

ku općinu rmu koja ćeraditi na uklanjanju div-

ljih deponija. Jedan od

prioritetnih ovogodišnjih

zadataka iz programa je

izrada Plana upravljanja

otpadom. Ovaj plan je bi-tan iz dva razloga – prvi je

što u ovoj godini moramo

završiti prednacrt pro-

stornog plana ZE-DOkantona, a jedna od pret-

postavki da bi se uradio

jeste izrada studije, koja

tretira problematiku otpa-

da, koju smo nazvali Plan

upravljanja otpadom. Ovoje jedna od sedam studija,

neophodnih za prednacrt

prostornog plana ZE-DO

kantona. Drugi razlog zaizradu Plana upravljanja

otpadom jeste da će onbiti kompatibilan sa pu-

štanjem u rad Regionalne

deponije Mošćanica, ali isa kompletnom situacijom

u oblasti otpada. Moram

još kazati da ovim Planom

upravljanja otpadom ne-

ćemo samo tretirati kruti,već i ostali, kako animalni imedicinski otpad, tako i fe-

kalne vode, aerozagađenjei dr. Planirali smo tako-

đer u ovoj godini odabratiinstituciju koja će mjeritiemisiju štetnih materija i

kvalitet zraka na područjukantona, posebno u grad-

skim sredinama. Ovo jeprioritet jer mi nažalost, neznamo kakvo je stanje zra-

ka u gradovima zbog nara-stajućeg broja automobila,

aerozagađivača, zbog svevećeg privrednog razvoja.

Očekujemo, s obzirom na pravilnike koje smodonijeli u 2006. veći broj zahtjeva za izdavanjeokolinskih suglasnosti za pogone i postrojenja,osim onih koje će se izdavati u redovnoj proceduriza pogone i postrojenja, koja se tek grade.

Mogu konstatira-ti da su novci iz op-ćinskih eko fondovautrošeni u proš-loj godini na vrloznačajne projektezaštite okoliša, aopćine su za ekoprojekte izdvojile i novce iz svojihbudžeta.

Mi smo prošlegodine u kanto-nalnom Eko fonduimali 250 hiljadaKM, od čega jenajviše sredstava

utrošeno na pro-jekte edukacije ipodizanja ekološ-ke svijesti putempisanih i elektron-skih medija – 70hiljada KM, od ko-jih je po meni naj-bolji projekat Ča-sopis ZE-DO eko,čiji je izdavač ze-nička Naša riječ.



ZE-DO eko

6

TEMA BROJA

ČERNOBILSKA HAVARIJA - GREŠKE I

ISKUSTVA Havarija na nuklearnom reaktoru “Lenjin” u Černobilu,koja je izbila 26. aprila 1986.godine, bila je nagoviještena uInstitutu “Boris Kidrič” (prije zvaničnih vijesti) tek 30. aprila,dolaskom jugoslovenskih kontaminiranih turista iz Harko-

va. Njihov pregled na Institutu “Boris Kidrič” i istovreme-

no na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu, je nesum-njivo potvrdio prisustvo ne male količine radionuklida nacijelom tijelu, odjeći, obući i prtljagu prispjelih putnika. Nadputnicima su preduzete sve mjere rutinske dekontaminacije:kupanje, promjena rublja, odjeće i obuće.

Prva mjerenja cijelog tijela, na uređaju za mjerenje ra-

dioaktivnosti cijelog čovječijeg tijela “MACT”, su pokaza-

la da se radi o kontaminaciji jodom-131, koji se javlja kadase radi o neposrednim fragmentima nuklearnih reakcijatipa sione bombe ili reaktora.

Sa prvim majskim kišama došlo je do kontaminacije

našeg teritorija sa oko dvadesetak radionuklida i zajed-

no sa njima stigle su i prve vijesti o detaljima havarije u

Černobilu. Medunarodna agencija za atomsku energiju uBeču, na stručnim sastancima sa ekspertima, do februara1987. godine, je već bila sredila oko 8. 000 stranica doku-

menta o havariji u Černobilu. Eksperti su bili saglasni, da

je do trenutka nesreće bilo povučeno niz fatalno i pro-fesionalno pogrešnih radnji. Poklopac-oklop reaktora jeotvoren i zagrijani reaktor je ispustio u atmosferu gasovi-

NUKLEARNE ELEKTRANE I ŽIVOTNA OKOLINA

Izazov i iskušenje modernecivilizacije

Pišu:

Doc.dr.sc.Smajil Durmišević

Ass.prim.dr.Jasminka Durmišević Serdarević

te materije. Pod gasovitim materijama se podrazumijevaju

svi hemijski elementi koji se na datoj temperaturi nalazeu gasovitom stanju u jezgru reaktora. Budući da je tem-

peratura u reaktoru visoka, to je i njih mnogo. Najobilniji

je cezijum koji ima tačku ključanja već na 60°c. Jedan odnjegovih radionuklida-Cs-137 ima vrijeme poluraspada30,17 godina. Radionuklidi, kao ostaci sionih produkata,poslije eksplozije atomske bombe u otvorenoj atmosferi iradionuklidi u atomskom reaktoru su potpuno analogni.

Zbog toga je kontaminacija nakon havarije kakva je

bila u Černobilu, uporediva sa kontaminacijom koju biproizvela eksplozija atomske bombe u otvorenoj atmos-

feri, s tim što je havarija na reaktoru lakša, jer je veliki dioradionuklida ipak ostao u kotlu reaktora, pa su posljedice

kontaminacije poslije havarije znatno manje.

Količina cezijuma koju je izbacio reak tor tokom havarije

Od havare na nuklearnom reaktoru“Lenjin” u Černobilu, 26. aprila ovegodine navršit će se dvadeset i jedna

godina, pa vjerujemo da će temaNuklearne elektrane i životna okolina

pobuditi vašu pažnju



ZE-DO eko

7

TEMA BROJA

u Černobilu je sedmostruko veća od količine cezijuma, kojuje oslobodila atomska bomba nad Hirošimom. Srećom, naj-veći dio još mnogo opasnijih radionuklida je ostao u sarkofa-gu reaktora u Černobilu.

Radionuklide isparene u otvorenu atmosferu nose vje-trovi i još mnogo više oblaci. Meteorološka situacija predkraj mjeseca aprila i početkom maja te godine je bila sljedeća:

naoblaka iz Ukrajine kretala se preko Černobila ka Baltiku,pa je u toku havarije ona pokupila dio radionuklida i ponijelaih u Poljsku. Protivstrujanja nad Poljskom vraćaju vlažnemase nazad, te se ponovo nad Černobilem kontaminiraju itakve dolaze do Karpata u Rumuniji. Obično se nad Kar-patima kišni oblaci isprazne. Postoji vjerovatnoća, od svegadva puta godišnje, da oblaci pređu karpatske visove i nasta-ve dalje na jug ili jugozapad.To se upra-vo desilo 29.aprila 1986.

godine. Maseoblaka prela-ze Karpate,idu preko Ju-goslavije bezpadavina i nadItalijom i Švaj-carskom srećukontrastruje(nekontami-niranih vode-nih masa) sa

Atlantika, vra-ćaju se nazadsa padavina-

ma, pa se tako

kontaminiraju

dio Španije,Šva j c a r ska ,Italija i najzad ex Jugoslavija. Dogodilo se da su neki oblaciimali u sebi visoke koncentracije radionuklida, dok su oni sa

Atlantika bili čisti. To je imalo za posljedicu da je negdje pa-

dala čista kiša, a nad nekim teritorijama, opet, kiša značajno zagadena radionuklidima. Razumije se, da je bilo teritorija

koje uopće nisu imale kiše. Stepen kontaminacije je mjerenjačinom ekspozicione doze zračenja na visini od jednog me-

tra od zemlje.

Prvomajske kiše su donijele tolike količine radionukli-da pa je bilo dovoljno komadićem vate uzeti bris ostatkaprašine i vode sa automobila, da bi se dobio radioak tivni

izvor sasvim dovoljan za spek trometrijsku analizu.

Ovdje je riječ o beta-gama radionuk lidima identiko-

vanih preko gama zračenja. Znatno veću toksičnost odbeta-gama radionuklida imaju alfa radionuklidi, koji susrećom ostali, najvećim dijelom, u sudu reaktora u Čer-

nobilu, ali je ipak jedan manji dio ispušten u atmosferu.Elektrane: Kod atomskih elektrana energija nastaje

cijepanjem uranove jezgre. Uran kao gorivo je u oblikuurandioksida u tabletama, punjen u štapovima goriva. U

unutrašnjosti štapova dolazi do cijepanja jezgri urana i tadase u središtu reaktora stvara toplotna energija koju preu-zima voda u reaktoru. Ovako zagrijana rashladna voda uprimarnom rashladnom krugu odlazi u izmjenjivač i za-grijeva vodu u izmjenjivaču. U primarnom izmjenjivačunastaje para koja odlazi u turbinu i pokreće je, a turbinapokreće generator koji proizvodi električnu energiju. Izturbine se kondenzuje para u vodu, koja se pumpom pre-

bacuje u izmjenjivač. Hlađenje kondenzata i otpadne parese obavlja pomoću rashladnog tornja.

Reaktori Atomski reaktor je uređaj koji kontrolišeoslobađanje energije u procesu sije nukleusa, obično nuk-leusa U-235. Prirodni uran se sastoji primarno od izotopauranijuma-238 i uranijuma-235. Uranijum-235 čini manjeod 1 % prirodnog uranijuma, ali izotopi uranijuma uče-

stvuju u lan-čanoj reakci-ji. Atomskaelektrana je

pažljivo pro-jektovana dakoristi U-235za proizvod-nju elektrici-teta. Lančanareakcija se de-šava u jezgrureaktora, kojise nalazi u ku-poli elektrane,izgrađene od

čelika, a pone-kada i od beto-na. Omotač jetako konstru-isan da izdrživisoke priti-ske koji mogu

nastati u incidentnim situacijama, kao i radi zadržavanjaprodukata sije.

Gorivo Kod određenih tipova reaktora neophodno jeda se poveća udio U-235 u odnosu na U-238 u uranskojmasi. Pasta U-235 ima iste hemijske osobine kao i U-238,

moraju se koristiti zičke metode da se poboljša udio U-235 u atomskom gorivu. Ovo se postiže prevođenjemurani jumovih izotopa u gasovite heksauoride, UF6, kojiimaju tačku ključanja od 56,2ºC. Većina atomskih elektra-na radi sa obogaćenim uranom. Ovakvo gorivo se izrađu-je u vidu paleta (malih valjaka veličine ltera za cigarete)i pakuje u zaptivene cijevi od cirkonija, dužine oko 25 m,što se naziva punjenje.

Da bi se osobe zaštitile od pritiska koji se stvara u re-aktoru potrebno je napraviti oko reaktora biološku zaštitu

u vidu betonskog zida debljine dva metra.

Također se, radi sigurnosti gradi bazen za istovar eleme-

nata sagorijevanja, spremnik za otpadne vode, sigurnosni ure-đaji za sistem hladenja te spremnik za vodu pod pritiskom.

Voda u primarnom rashladnom kružnom toku je ne-

znatno radioaktiv na te se na taj način sprječava izbijanje

Nuklearna elektrana Krško



ZE-DO eko

8

TEMA BROJA

radioaktivne vode u okolinu.

Incidenti Pod incidentom ili ispadom podrazumijeva

se odstupanje od normalnih radnih uslova reaktora i obič-

no ih nije moguće isplanirati i kontrolisati. Komisija zaatomsku energiju (AEC - Atomic Energi Commission)navodi da se većina reak tora vrati na normalan rad spon-

tano. Međutim, ispadom može doći do nekontrolisanog

zagrijavanja, u kojem se elementi goriva i reaktor moguoštetiti ili čak istopiti. U slučaju razaranja kupole atomskecentrale radioaktivni nuklidi mogu pobjeći i dispergovatise u okolinu. U toku rada nuk learnog reaktora oslobađase velika količina toplote, temperatura štapova goriva je2.210°C, a održava se na 348°C pomoću toka rashladnog uida. Ako se tok rashladnog medija naruši iz bilo kog razloga, doći će do brzog porasta temperature.

Incidenti koji se pojavljuju usljed gubitka rashladnog sred-

stva su najopasniji od svih koji se mogu desiti u reaktoru. Uko-

liko rashladna voda dođe do štapova goriva u jezgri reaktora,

punjenje može stradati već za 10 - 15 sekundi i gorivo se topi

za jednu minutu. Može doći do pucanja kupole, pri čemu seradioaktivni sadržaj potom disperguje na nepoželjne lokacije.

U analizi hipotetičkih, eventualnih, ispada mora seuzeti u obzir Ijudski fak tor kao i vanjski uticaji (pad avio-

na, zemljotres, sabotaža itd.) i u tom slučaju potrebno jeprekinuti dovod rashladne vode i primarni hladnjak ispu-

niti hladnom vodom.

Ne postoji idealan rashladni sistem jezgre reaktora, a

postavlja se kriterij limitiranja temperature goriva do 1.

215°C. U SAD se smatra da je vjerovatnoća dešavanja

ovakvih incidenata jedan incident u hiljadu godina radareaktora, a ova statistika važi samo za male reak tore. Istotako, statistički podaci su pokazali da 47% incidentnih si-tuacija potiče od Ijudskog faktora.

U normalnom pogonu atomske elek trane, zagađenjeokoline je skoro isključivo posljedica radioaktivnih pro-dukata, dok sioni produkti koji ostaju zatvoreni u košu-

ljici goriva imaju značaj kada dođe do kvara većeg brojakošuljica goriva.

Na osnovu analiza incidenata u atomskim elektranama

može se zaključiti da one u pogonu nisu opasnije od klasič-

nih termoelektrana, međutim, neophodno je dobro obučeno,profesionalno pogonsko osoblje i adekvatno održavanje.Poseban problem je uskladištenje otpada, a time i teh-

nologija gorivog ciklusa.

Kineski grad Linfenje najzagađeniji grad nasvijetu. Tome su doprini-

jele tvornice za rastapanje

rude, pogoni za obradu

željeza i cementare. Dim-

njaci u Linfenu izbacujuogromne količine ugljikai sumpora, pa stanovnici

ovoga grada jedva dišu.

Sunce vide samo nekoliko dana tokom godine. Sve

je toliko prljavo da niko na prozračuje stanove, pa sudomovi stanovnika Linfena prepuni parazita. Stalnose povećava broj osoba koje imaju probleme sa respi-ratornim organima. zdravlje stanovnika ovoga grada

je iz dana u dan sve gore. Inače, u Linfenu živi oko 3,5miliona stanovnika i već je postao simbolom ružnestrane naglog kineskog privrednog uspona.

KINEZI PLAĆAJU DANAK PRIVREDNOM RASTU

Linfen,najzagađenijigrad na svijetu

NOVO U ZENICI

KABLOVSKI INTERNET

BRZO I POVOLJNO

Oslobodite telefonsku liniju i surfajte30 dana u mjesecu za samo

29,95 KM



TBG BH d.o.o. Kakanj

BETONARA SARAJEVO

Doglodi bb Ilidža

71000 Sarajevo

+387 (0)33 764 390

fax +387 (0)33 764 391(0)33 764 340

(0)33 764 341

Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj

Selima ef. Merdanovića 146

72240 Kakanj

Bosna i Hercegovina

+387 (0)32 557 500

fax +387 (0) 32 557 600www.heidelbergcement.ba

www.kakanjcement.ba

TBG BH d.o.o.o Kakanj

BETONARA LUKAVAC

Magistralni put bb

75300 Lukavac

+387 (0)35 553 150

fax +387 (0)35 553 250(0)35 550 090

(0)35 550 091



ZE-DO eko

10

KAKANJ I EKOLOGIJA

Kakanj je zasigurnojedan od najzagađenijihgradova u ZE-DO kan-tonu, ali i šire. U prilogove tvrdnje su i podaci

sadržani u Studiji o osi-guranju kvaliteta zrakana području općine Ka-kanj, koju je radila sa-rajevska rma Ceteor,

prošle godine.

Vrsta izvora Emisija SO2

Emisija čvr-stih čestica

Emisija NOX

Klasa visine

izvora

m

Grijanje 150 80 10 7Termoelektrana 54.500 1.950 8.500 300Tvornica cementa 250 118 900 50Saobraćaj 82 306 0,5Rudnik mrkog uglja 8 1 338 11 1

Ukupno 54.990 3.486 9.577

Pregled ukupnih emisija čvrstih čestica, SO2 i NOx u Kaknju za 2002. godinu, po vrstama izvora

Količina

taložnog praha

g/m2d

Površina

km2

Učešće u

referentnoj

površini

%

Količina

taložnog

praha

t/a

0,60 2,00 6 438

0,50 2,88 9 526

0,40 3,52 11 514

0,30 4,16 13 456

0,20 5,12 16 3740,10 6,08 19 222

0,05 8,24 26 150

Ukupno 2.679

Količina taložnog prahana širem području Kaknja u 2002. godini

PODACI IZ STUDIJE SARAJEVSKE FIRME CETEOR

Zagađenost zraka u općiniKakanj

Na osnovu

rezultata pred-

stavljenih u dru-

goj tabeli možese doći do za-

ključka da se naširem područjuKaknja istaložioko 75% emi-tovanih čvrstihčestica.

Lokalitet prašumeGornja Trstionica -Bukovica

Iz ovih podataka jasnoje da je dominantni izvor

SO2

(sumporni dioksid)na području općine Ka-

kanj, Termoelektrana, sa

oko 99% ukupne emisije.

Dominantni izvori čvr-stih čestica su TE i RMU,koji zajedno čine oko 94%

ukupne emisije. Na TE

otpada i oko 89% emisijeNO

x(azotni oksid). Pro-

cijenjena količina čvrstihčestica koja ostaje na po-

dručju Kaknja urađena jena osnovu provedenog mjerenja količine taložnog praha. U tom cilju utvrđe-na je referentna površinaod 32 km2, koja obuhva-ta šire gradsko područje.Ukupno opterećenje po-smatranog područja Op-ćine sa čvrstim česticamaje utvrđeno mjerenjemkoličine taložnog praha na

osam mjernih lokacija.



ZE-DO eko

11

KAKANJ I EKOLOGIJA

S obzirom na prethod-

ne podatke može se za-

ključiti koji značaj imaju

šume koje se nalaze oko

Kaknja, kao i rekultivaci-

ja jalovišta.Tako imamo

Lokalitet Bare, nalazi se 1-1,5 km na udaljenosti odcentra grada, a površine

je oko 331,5 hektara.. Naovom području su se na-

lazila odlagališta otpadnog

materijala RMU Kakanj i

gradskog smetljišta, a na

njegovom rubu su i TE i

TC , koji utiču na kvali-tet okoliša. Rekultivacija

tovog područja počela je

Nesavjestan odnos prema rekultivisanim površinama

Na području Opći-ne Kakanj postojepodručja obrasla

šumom, koja zahti-jevaju poseban tre-tman i zaštitu, pa suu januaru ove godineopćinske vlasti Ka-

knja uputile inicija-tivu za proglašenjezaštićenog pejsažai spomenika prirode

Kantonalnom mini-

starstvu za prostornouređenje, promet i ko-

munikacije i zaštituokoline Ze-Do Kan-

tona. To su slijedećapodručja: GornjaTrstionica-Bukovica,područje Busovača,lokalitet Hum, Do-

nja Ribnica, lokalitetprašume Gornja Tr-stionica –Bukovica.

Detalj prašume Gornja Trstionica-Bukovica

Zeleni pojas u okruženju

1978.g., međutim nesa-

vjesnim odnosom, usljed

čega je došlo do požara,potom intenzivna sječa,uništen je znatan dio na-

sada. Inžinjeri Preduzeća

šumarstva ‘’Ribnica’’ su uporatnom periodu, tačnije1998. godine izradili idej-no rješenje za ponovnu

rekultivaciju Bara, pa se

za ovaj lokalite, zaintere-

sirala organizaciju ‘’Nova

frotiera ‘’ iz italijanskeRegije Lombardija, koja

je nansirala nastavak po-

slova na rekultivaciji i po-

šumljavanju, riječ je zapra-vo o izradi Studije i prvoj

fazi glavnog projekta nanjenoj realizaciji. Valja joškazati da su u periodu maj

2003. - septembar 2004.g.stručnjaci Šumarskog fa-

kulteta u Sarajevu, izradili

‘’Studiju za rekultivaciju

starih jalovišta Bare. Za-

hvaljujući svim provede-

nim radovima danas loka-litet ‘’Bare’’ ima sljedećešumske kulture:bijeli i crnibor sa hrastom kitnjakom,

kestenom, javorom i jase-

nom na površini od 38,9hektara, bijeli i crni bor,

površina 40,6 hektara,smrča na površini od šesthektara, lišćari - javor, ja-

sen i dr na površini od 22

hektara, bagrem, na povr-šini od 13,5 hektara, crniorah na dva hektara. Uku-

pna zasađena površina lo-kalitetu Bare iznosi 135hektara. Nesavjesnim po-

našanjem pojedinaca i na

tom lokalitetu došlo je do

iskopavanja rekultivisanog

zemljišta, vjerovatno u po-

trazi za sekundarnim siro-

vinama. Kantonalna upravaza šumarstvo bi trebalo da

preduzme određene mjere,

kao i Općina Kakanj.



ZE-DO eko

12

ZENICA I EKOLOGIJA

Pod motom «Zeni-

co, volimo te» održana jenajmasovnija, deseta po

redu, akcija proljetnog či-šćenja Zenice. Akcija pro-

ljetnog čišćenja započelaje 3. marta i trajala je dvijesedmice.

Učestvovale su 32gradske i prigradske mje-

sne zajednice, pripadnici

Civilne zaštite, obdaništa,škole, članovi ekološkihorganizacija i udruženja,izviđači, ribari, planinari.Potom, javna preduze-

ća: Parkinzi, Vodovod ikanalizacija, Preduzećeza prostorno planiranje

i uređenje grada, te dje-

latnici Albe i Policijske

uprave Zenica. Sredstva

DESETA AKCIJA PROLJETNOG ČIŠĆENJA “ZENICO, VOLIMO TE”

Svijest o čistijem okolišu sve jača

za čišćenje obezbijedila jeOpćina Zenica, u suradnjisa zeničkim rmama, kojesu ovoga puta dale značaj-

niji doprinos ovoj akciji.

Čištile su se šume,potoci, dvorišta, trotoa-

ri, saobraćajnice, parko-

vi, površine oko javnih

ustanova, parkirališta, ri-

ječna korita u gradskim iprigradskim naseljima, a

prema planu koji je usvo-

jio i vodio Operativni timza provođenje Programa

proljetnog čišćenja grada.Ovaj tim je ujedno bio iocjenjivački sud u sastavuFahir Imamović, Emir Te-

lalović, Sinan Gluhić i Al-mir Sarajlić.

Nagrađeni najvrijedniji učesnici ovogodišnje akcije

Na otvaranju akcije proljetnog čišćenja grada: mališani obdaništa “Radost”, članice Ženskog nogometnog kluba“Iris”,potom članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva,Vatrogasne jedinice i Rafting kluba “Žara”, sanačelnikom Husejinom Smajlovićem i predstavnicima resornih općinskih službi, 3. marta na Kamberovića polju.

Nagrada mjesnim zajednicama, Crkvice iPehare, a pohvale Novoj Zenici i Tetovu, teOŠ “Mak Dizdar” i Mješovitoj trgovinsko

ugostiteljsko-poljoprivrednoj srednjoj školi

Novčanom nagradom od400 KM nagrađena je Mje-sna zajednica «Crkvice»,a pohvalu je dobila MZ«Nova Zenica». Od pri-gradskih mjesnih zajedni-ca prvo mjesto i 400 KMosvojila je MZ «Pehare»,a pohvalu MZ «Tetovo».Najvredniji su bili učeniciOŠ «Miroslav Krleža» i

zasluženo dobili 400 KM,dok su pohvale dobile OŠ«Mak Dizdar» i Mješovitatrgovinsko ugostiteljsko-poljoprivredna srednjaškola. Od ove godine jeuvedena još jedna nagrada,za najvrednije kućne savje-te. Obzirom da je u gradumnogo kućnih savjeta kojisu zavrijedili nagradu po-dijeljene su četiri novčanenagrade, u vrijednosti odpo stotinu KM. Nagrađenisu kućni savjeti u ulicama:Mejdandžik br. 15, T-3,Prve Zeničke brigade broj17, Crkvice br. 60 i Crkvicebroj 21.



ZE-DO eko

13

ZENICA I EKOLOGIJA

Informacija o stanju zaga-đenosti zraka u Zenici, koju jeuradio Metalurški institut Ke-

mal Kapetanović, pobudilo jeogromnu pažnju vijećnika na

ZENIČKI VIJEĆNICI RAZMATRALI INFORMACIJU O ZAGA\ENOSTI ZRAKA

Ne smije nam se dogoditipredratna zagađenost

Sačiniti Plan aktivnosti zaštitezraka u Zenici lVeliki zagađivači unadležnosti federalnih inspektora

jednoj od prošlih sjednica, ali

i svih građana Zenice. Ibra-

him Šišić, ljekar i vijećnik,inicijator ove rasprave, kaže:

- Institut je iznio podatke o

graničnim vrijednostima sumpor- dioksida u zraku. Informacija je dobra, ali ona samo konstatuje stanje. Pitanje zagađenosti zra - ka treba rješavati sistemski, pa bi trebalo uraditi Plan aktivnosti zaštite kvaliteta zraka u Zenici.

Problem zagađenosti zra-ka treba odmah rješavati

Plan zaštite kvalitetezraka u Zenici, trebalo bi

da bude polazna osnova za

izradu planova unutar veli-

kih zagađivača, poput Mittal

Steela, potom, da se kontinu-

irano prati zagađenost zraka,aplicira za projekte sanacija

deponija, da vijećnici sva-

kih pola godine razmatraju i

analiziraju stanje zagađenostiokoliša, da se ažurira rad in-

spekcijskih kontrola, redov-

no educira i informiše javnosto stanju zagađenosti zraka,radi na pošumljavanju, po-

štuju okolinski zakoni, te da

se informacije o zagađenostizraka šalju resornim službama

na kantonalnom i federalnomnivou. Sve ove prijedloge vi-

jećnici su prihvatili.-Poslije 15 godina ponovo se

pokreće problem zagađenopsti zra -

ka, a dolazi u trenutku kad veći - na zagađivača još nije ni startala u pravom smislu. Informacija pokazuje da smo na granici do- zvoljenog i da zagađivači zagađe -

nost moraju smanjivati i probleme

početi odmah rješavati , kazao jemr. Fahrudin Duran, sa

MI «Kemal Kapetanović».

Općina nemaingerencija

Mubera Pezo, pomoć-

nik načelnika za komunal-ne poslove i ekologiju u

Općini Zenica, o problemuvelikih zagađivača kaže:

-Općinske inspekcije nema - ju nikakve nadležnosti, jedinošto možemo uraditi jeste da ove probleme podignemo na viši nivo. Ova služba je formirana s novom godinom i preduzećemosve da nam se ne ponove pre - dratna zagađenja zraka .

Ranije je svaka općinaimala inspektora, sada radi

samo jedan kantonalni, te

federalni inspektori koji praterad zagađivača. Konkretno,rad Mittal Steela, prate fede-

ralni inspektori, pa se za svaki

problem treba njima obratiti.

Ibrahim Šišić,ljekar i vijećnik Mubera Pezo

Općinsko vijeće je razmatralo i Informaciju o stanju na deponiji«Siđe», te su doneseni zaključci da se obustavi odlaganje otpada izdrugih općina, kao i odlaganje auto guma i drugog industrijskogotpada, koji prema Evropskom katalogu ne spada u komunalni

otpad, pojača kontrola prijema samo dozvoljenih vrsta otpada, teda Općina intenzivira aktivnosti na izradi projektne dokumentacijeu cilju zatvaranja ove deponije.

Hemijsko zagađe-

nje je moguće svesti namale džepove i to tako,što hemijsku ne držiš uvelikom džepu!

xxx

I stečajni upravniciimaju dušu. Sve više

ubjeđuju radnike da izfabrika izađu na čistzrak.

xxx

Obradovalo ga jeimenovanje za ministra

poljoprivrede i već raz-

mišlja kako će da obra-

đuje svoje zemljake.

xxx

Radi zdravlja omla-

dine, predlažem ugrad-

nju ltera na travu!

xxx

U Mitalu su eko-fon-

dovi za zaštitu radnika

najčistiji. Na njima nemačak ni zrnca prašine.

xxx

Prošli put nisam

učestvovao u akciji či-šćenja grada. Ove go-

dine sam odlučio daokrenem list!

xxx

Ne treba političarimamnogo govoriti o okoli-

šu. Upravo u okolišanju

su majstori!

EKOLOGIZMI



ZE-DO eko

14

ZENICA I EKOLOGIJA

U akciji proljetnog či-šćenja grada najteži zada-

tak su imali članovi Do-

brovoljnog vatrogasnog

društva «Zenica» i članoviGorske službe spašava-

nja. Oni su čistili divljudeponiju na nepristu-

pačnom terenu u rejonuGornje Crkvice-Klopačkestijene, u Zenici. Trebalo

je očistiti divlju deponiju,

AKCIJA PROLJETNOG ČIŠĆENJA I NA NEPRISTUPAČNIM TERENIMA

Očišćena velika divlja deponija

dužine od oko 300 metara,visoku i do 25 metara (liti-ca sa velikim nagibom), nakojoj se nalazila velika ko-

ličina čvrstog, ali i organ-skog, kao i otpada drugog

porijekla.

- Radilo se o vrlo nepristu - pačnom terenu, depon iji koja

je ugrožavala Babinski sliv, a samim tim i stanovništvo koje živi u tom području. Akcija je

trajala tri dana. Učesnici akci - je su bili opremljeni zaštitnim maskama za disanje, zaštit -

nim rukavicama i čizmama, te drugom opremom, koja je sva - kodnevno po obavljenom poslu dezincirana. Na većim visi - nama radove su izvodili člano-

vi Gorske službe spašavanja,koji su radili sa alpinističkom opremom, kazao je Munir

Pojskić, koordinator pro-Radili na nepristupačnom terenu,na kome su bile ogromne količine smeća

Pronađene su dvije eksplozivne naprave - tromblon-ska mina i jedna granata, koje su uklonjene i deporto-vane do konačnog uništenja. Ukupno je sakupljeno iprevezeno 12 kamiona smeća, oko 500 kubnih metaraotpada. Ova akcija je odlično izvedena na zadovolj-stvo svih jer je uspješno uklonjena jedna od najvećihdivljih deponija na području općine Zenica.

Ovih dana „biser Ze-

nice“-Kamberovića polje,obogaćeno je za nekolikodesetina novih mladih sad-

nica, koje bi trebale dopri-

nijeti njegovom ljepšem

izgledu. To je samo dio

redovne proljetne sadnje

koje u saradnji sa preduze-ćem „Alba“ realizuje JP zaprostorno uređenje. Radise o sadnicama lipe, breze,

Sa akcije čišćenja divlje deponije

U akci učestvovali članovi

Dobrovoljnog vatrogasnog društva iGorske službe spašavanjalČišćeninepristupačni tereni u Babinskom slivu

jekta i sekretar DVD –aZenica.

U ovoj teškoj akciji

učestvovalo je dvadesetpripadnika Dobrovoljnog vatrogasnog društva «Ze-

nica» i četiri pripadnikaGorske službe spašavanja.Angažovan je bio i piro-

tehničar, koji ih je obučiokako da postupaju u sluča-

ju pronalaska explozivnihnaprava.

REDOVNA PROLJETNA SADNJADa nam grad bude ljepši

kestena i jasena, a osim na

Kamberovića polju, akcijaje provedena i u Crkvicama,cijelom dužinom glavneulice, u Babinoj rijeci te po

nekoliko u drugim mjesnim

zajednicama gdje se ukazala

potreba za tim.

- Ukupno je zasađeno 450 mladih stabala, stotinu redov - nih koje sadimo svake godine te 350 dodatnih koje smo kupili

novcem ušteđenim na zimskoj službi - rekla nam je Azra

Imamović iz JP za pro-

storno uređenje.

Sadnice na Kamberovića polju



ZE-DO eko

15

ZENICA I EKOLOGIJA

Na jednoj od prošlih

sjednica Općinskoga vijećaZenica, konstatirano je da

koncentracija kadmija na

području naselja Tetovo,smještenog nedaleko od

pogona za proizvodnju

čelika Mittal Steela, ubrza-

no raste do razine kada bi

mogla postati opasna po

zdravlje ljudi i opstanak drugih organizama u ovom

području.

Svi lažu?

Da zagađ enost zraka,

vode i tla postaje ozbiljan

problem posvjedočio namje i Derviš Šišić, predsjed-

nik Mjesne zajednice Teto-

vo, koji je izrazio bojazan

HOĆE LI ZENICA PONOVO POSTATI „GASNA KOMORA“?

Gušenje Tetova je tek početakDa je vrag od-

nio šalu poka-zuje povećanasmrtnost lokalnogstanovništva i sveloši urod poljo-

privrednih kultural Uskoro bi

„mečka“ moglazaigrati pred vrati-

ma cele čarše

da bi i povećana smrtnostlokalnog stanovništva u

posljednje vrijeme mogla

biti posljedica prevelike

koncentracije kadmija,

kao i drugih štetnih tvari

koje se iz Mittala emitiraju

u atmosferu.- Odavno upozoravamo

općinsku i kantonalnu vlast da ekološka situacija u Tetovu postaje sve teža, međutim, dosada niko od njih nije adek-

vatno reagirao. Mi razumijemokoliki je značaj Mittal Steela za Zenicu, ali od menadžmenta

ovoga preduzeća i od nadležne državne institucija tražimo da i oni pokušaju shvatiti nas. Ne - prestano se priča o tome kakoće život u Zenici biti ljepši,kako će biti osigurana tehnologija koja će spriječiti velikozagađenja, ali se ispostavilo da svi lažu – kaže Šišić.

Da je u Tetovu većsada vrag odnio šalu po-

kazuju i sve lošiji rezul-

tati koje stanovnici ovog

naselja postižu u oblastipoljoprivrede. Na ovom

području, gdje su, donedavno, bez problema

uspijevale mnoge vrste

voća i povrća, u posljed-

nje vrijeme zabilježeno jepropadanje mnogih poljo-

privrednih kultura.

„Blokirat ćemoMittalove kapije“

- Posljedice zagađenja prvo su se počele osjećati na voćkama i drugom visokom

rastinju, a sada su one evidentne na svim biljkama. Naročito ve li - ke gubitke trpimo kada je riječ o osjetljivijim vrstama povrća,

Derviš Šišić: Ako ustreba,blokirat ćemo ulaz upogone Mittal Steela

Fahrudin Duran:Nepoznat uzročnikemisije kadmija u atmosferu

Tetovo i Mittal Steel se međusobno prožimaju

Zabilježena povećana smrtnost stanovništva



ZE-DO eko

16

EKOLOGIJA

kakvi su krastavac, paradajz i paprika, koje se, nakon što

se dobro ra zviju, znaju osušiti za samo jedan dan. Za sada,Tetovo je najugroženije, ali ako se nešto brzo ne učini,uskoro bi mečka mogla zaigra -

ti i pred vratima cijele Zenice – upozorava Derviš Šišić idodaje: - Da bi spriječili dalje pogoršanje ekološke situacije,građani Tetova će animirati sve ekološke pokrete i insti - tucije koje se bave zaštitom okoliša, a ako se problem ne mogne riješiti mirnim putem,blokirat ćemo ulaze u pogo-

ne „Mittal Steela“ i tako se zaštititi od trovanja.

Međutim, kada smo već prihva - tili evropske ekološke kriterije,onda na svako zagađenje za koje uočimo da je blizu kritične granice moramo reagirati na odgovarajući način. U Tetovu je izmjerena koncentracija kad - mija 12,6 milijarditih dijelova grama po m 3. Na Institutu je koncentracija iznosila 1,4 i toje rezultiralo pitanjem: otkud u Tetovu devet puta veća kon - centracija nego na Institutu.Pošto u zoni Tetova radi elek-

tro-peć koja je prošle godine proizvela 465 hiljada tona, a proizvedene količine će ubuduće

značajno rasti, moramo se upi -

Kadmij se, nakon unošenja u ljudski organizamposredstvom hrane, akumulira u bubrezima,gdje nakon određenog vremena može uzroko-vati smetnje u radu ovih organa. Ukoliko seunese posredstvom organa za disanje, taloži seu plućima, a na koncu se akumulira i u kostima.Da bi čovjek osjetio negativne posljedice udisan-

ja kadmija ili njegovog unošenja posredstvom

hrane i vode, potrebno je da prođe i dvadesetakgodina njegovog kontinuiranog taloženja u or-ganizmu. Stoga je potrebno na vrijeme spriječitiemisiju ovoga elementa, odnosno dovesti je ugranice koje ne mogu biti škodljive ljudskomzdravlju.

Na Metalurškom insti-

tutu „Kemal Kapetanović“u Zenici smatraju da si-

tuacija, iako vrlo ozbiljna,

još uvijek nije alarmant-

na. Međutim, ukoliko senešto brzo ne poduzme,

posljedice prisustva ovog

kemijskog elementa u Te-

tovu mogle bi biti mnogo

ozbiljnije.

Odakle je došaokadmij?

- Prema predratnim kriteri - jima, problem zagađenosti zraka u Zenici još ne bi bio spominjan.

tati odakle se pojavio kadmij,koje su to sirovine iz kojih se oslobađa. Zonu Tetova treba čestito ispitati i poduzeti mjere

da vrijednost kadmija ne pređe sadašnju granicu – rekao nam

je Fahrudin Duran, šef Zavoda za zaštitu i ekolo-

giju na Institutu „KemalKapetanović“.

To što građani osjećajudim i druge neugodnosti,

naročito u vrijeme nepo-

voljnih meteoroloških pri-

lika, pojasnio je Duran,rezultat je geografskog položaja Zenice koja jesmještena u kotlini.

Sto godina

u službi okoliša



ZE-DO eko

17

TE[ANJ I EKOLOGIJA

Medijska kampanja

Progledajmo ,koja je za-

pravo početak realizaci-je Strategije za dostizanje

vizije Tešanj- sredinaekološke svijesti, či-stoće i reda predstavlje-

na je krajem februara, naskupu održanom u sali Općinskog vijeća Tešanj.

S obzirom da su či-stoća i red nešto što smoimali, a svojom nebri-

gom uništili, krajnje je

vrijeme da se naš odnos

prema prirodi promijeni.

Zato je Općinsko vijećeTešanj usvojilo strategiju,

pod nazivom TEŠANJ– SREDINA EKOLOŠ-

KE SVIJESTI, ČISTO-

ĆE I REDA. To je ustvari

program koji obuhvata 39ciljeva, koje treba ostva-

riti u narednih nekoliko

godina. Glavni cilj kam-panje je podizanje eko-

loške svijesti i edukacija

stanovništva o značajuočuvanja životne sre-

dine. Ciljevi se moguposmatrati i kao pojedi-

načni projekti iz oblastiedukacije, zaštite voda,

zraka, šuma, i zemljišta,

VIŠE OD MJESEC DANA U TEŠNJU TRAJE

Medijska kampanja “Progledajmo”

Učenici osnovnih škola-akcija čisćenja

Kampanja će trajati celu, 2007. godinul Prepoznatljiva po brojnim plakatima,

letcima i konkretnim akcama

očuvanja biljnih i živo-

tinjskih vrsta, a uključujei projekte u oblasti otpa-

da i kanalizacije te demi-

niranja i energije.

U više od mjesec dana,

kako je počela ova kam-

panja, u realizaciju su se

uključila razna udruženja,

Detalj sa akcije čišćenja Kiseljaka

Početak medijske kampanje “Progledajmo”škole i pojedinci. Organi-zovano je nekoliko akcija

čišćenja. Između ostalog,očišćena su područja izle-

tišta Kiseljak i od divljih

deponija novi put Meda-

kovo – Šije.Da je ovaj projekat

zanimljiv i drugima, po-

kazuje dolazak ekipe

Federalne televizije uTešanj. Obišli su i sni-mili skoro sve prirodneljepote ove općine, a po-

sebnu pažnju su posvetiliprirodnim vodama. Emi-

sija posvećena tešanjskoj«EKOVIZIJI» će se naFederalnoj televiziji emi-tirati zadnju nedjelju u

aprilu.

U realizaciju pro-

jekta Tešanj - sredina

ekološke svijesti, či-stoće i reda, uključenisu Kantonalno mini-

starstvo za prostorno

uređenje i okoliš, Op-

ćina Tešanj, Komunal-no preduzeće «Rad»kao i veliki broj in-

stitucija, preduzeća iudruženja na područjuopćine Tešanj. Nosi-

oci projekta odlučnorade na animiranju sta-

novništva pokretanjemkonkretnih akcija.

Medijska kampanja«Progledajmo» prepo-

znatljiva je i po brojnimposterima i letcima, na-

mijenjenim stanovnici-ma općine Tešanj, ali

i po edukativnim pri-lozima u elektronskimmedijima. Planiranoje da se 22. aprila upovodu Dana Planetezemlje organizuje ak-

cija «Moje prvo drvo»,kada će svaki učenik iz svih osnovnih škola sapodručja općine Tešanjzasaditi po jedno drvo.

Kampanja će trajatitokom 2007. godine, anastavit će se i narednihgodina.



ZE-DO eko

18

Dan Planete zemlje, 22. aprila, Općina Zavidovići obilježitće tako što će na području grada biti posađen veći broj cr-

nogoročnih i bjelogoričnih sadnica. Podsjećanja radi, prošlegodine su u povodu ovoga datuma grad i prigradska naseljapostala bogatija za oko 550 sadnica.- Planiramo da uskoro za djecu sedam zavidovićkih osnovnihškola organiziramo i kviz takmičenje na temu ekologije. Reci-mo još da su referenti za zaštitu okoline u ovoj godini podnijeličetiri prekršajne prijave komunalnim inspektorima zbog ekoincidenata. Izdvajamo dva slučaja - paljenje otpada, za kojegse sumnjalo da je medicinski u naselju Lovnica i bacanje ži-votinjskih iznutrica u naselju Donja Lovnica. Tokom aprilau dijelu grada Novo naselje UG Romi organizirat će velikuakcija čišćenja, a podržat će je i općina Zavidovići.

ZAVIDOVI]I I EKOLOGIJA

Projekti čišćenja divljih de-

ponija smeća i krutog otpadatokom prošle godine prove-

deni su na području ruralnihmjesnih zajednica Alića, Meče-

vića i Doline, gdje je inicijativaOpćine naišla na ogromnu po-

dršku lokalnog stanovništva.

-Na području MZ Alići i Do- lina sanirano je 14 divljih deponija,a na području Mečevića očišćeno je također 14 divljih deponija. Sada se svake sedmice traktorima smeće

sa područja ovih mjesnih zajednica organizovano odvozi na lokalitet gradske deponije. Kad je riječ odeponiji onda treba reći da je JKP Radnik utvrdilo i novi cjenovnikusluga korištenja gradske deponije,

OPĆINSKE VLASTI ZAVIDOVIĆA SVE AKTIVNIJE NA POLJU EKOLOGIJE

Sve manje divljih deponija ururalnim sredinama

Sabirna deponija Gostović

Aktivnosti provedene tokom prošle godinedefnitivno su označile početak rješavanja

gorućeg problema na području općineZavidovići - odlaganja krutog otpada u

ruralnim sredinama l Samo u tri mjesnezajednice očišćeno 27 divljih depona

smeća, a sav otpad sa njihovog područja sesada sedmično odvozi na gradsku deponu

koje se u zavisnosti od količine dove - zenog otpada kreće u iznosu od pet do 85 maraka – kaže Irfan Iso-

vić, referent za zaštitu okolineu Općini Zavidovići.

Dobra iskustva sa projekti-ma provedenim u pomenutim

mjesnim zajednicama ohrabri-

le su mještane i ostalih ruralnih

mjesnih zajednica za realiza-

ciju sličnih aktivnosti. Tako supredstavnici Općine obišli te-

ren u još četiri mjesne zajedni-

ce, popisali sve divlje deponijesmeća i predložili načine rješa-

vanja ovog problema.

-Riječ je o MZ Dubravica, Lovni - ca, Rujnica i Dolac, koji važi kao po- dručje sa najvećim brojem povratnika,

gdje je registrovano 36 divljih deponija smeća, a uskoro bi trebao biti raspisan tender za izbor izvođača radova na nji -

hovom čišćenju. Nakon toga i iz ovih općina će sedmično otpad biti odvožen na gradsku deponiju, ističe Isović.

Dolazak proljeća članoviSportsko-naučno-istraživač -

kog kluba Atom iz Zavido-

vića iskoristili su da organi-zuju akciju čišćenja prostoraoko vodopada koji se nalazi

uzvodno na četrnaestom ki-lometru rijeke Gostović. Uzvrijedne atomce ovu akciju

čišćenja podržali su Turi-

stička zajednica ZE-DOkantona i rma «Gradnja»iz Zavidovića, k oja je obez-

bijedila mehanizaciju.

NA RIJECI GOSTOVIĆ

Očišćen prostor oko jednog, od

dva vodopadaNa rijeci Gostović na-

laze se dva impresivna vo-

dopada, od kojih je upravo

onaj na četrnaestom kilo-

metru zbog nepristupačno-

sti terena zaraslog u šiblje,

uvijek ostajao nezapažen.- Naših dvadesetak člano-

va je uredilo veliki dio prostora

oko vodopada, sa kojeg je iskr - čeno šiblje, uređene su staze od šljunka, te urađene stepenice od prirodnih materijala, čime

smo omogućili posjetiocima da

lako dođu do samog vodopada.Pokupljeno je i sve smeće, a postavili smo znakove da se na tom mjestu nalazi vodopad,

biće uređen i parking, za sve

koji žele uživati u ljepoti ovog dijela rijeke Gostović, veli

Admir Bajraktarević pred-

sjednik SNIK Atom.



ZE-DO eko

19

EKO PROJEKTI

Kako je poznato budućaRegionalna sanitarna deponi-

ja «Mošćanica» namijenjena jeza deponiranje komunalnog

te i drugih vrsta, ali bezopa-

snog otpada. – Kada započne dovoz otpada na «Mošćanicu» prvoće se provjeriti njegov sadržaj, a po-

tom će biti date upute gdje će se taj otpad voziti unutar deponije. Na ulaznoj kapiji deponije bit će dvije vage – ulazna i izlazna, riječ je ovelikim, tridesettonskim vagama,dužine devet metara, kaže EmirZukić, direktor Privrednog društva Regionalna deponija

«Mošćanica». Ove vage će ina-

če biti opremljene softverom,kako bi se mogla registrirati

vozila koja dovoze otpad. Ra-

čunar će prepoznavati sva vo-

PROJEKAT UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM U ZENIČKOJ REGIJI

Stroga kontrola otpada naulazu u deponiju “Mošćanica”

Na ulaznoj kapi“Mošćanice” bit će

instalirane dvetrideseonske vage,opremljene sove-rom i videonadzo-roml I uređaj zadetekcu radioak-

tivnosti

zila operatera, sa kojima PD

RD «Mošćanica» bude imalougovor o dovozu smeća. Sva-

ki od vozača će nakon vaganjaotpada dobiti jedan pratećidokument, zapravo potvrdu,

potpisanu od ljudi koji budu

radili sa vagama, da je dove-

zeni otpad u skladu sa onim

što prima sanitarna deponija.

Na punktu, gdje će biti staci-onirane ulazna i izlazna vaga

registrirat će se svaki kamion,

odakle dolazi te ime vozača,kao i vrijeme kada je došao

na deponiju. Nad vagama ćebiti instaliran video nadzor,

pa se kamionima neće moćina deponiju unijeti bila kakav

otpad koji nije po propisima

sanitarne deponije. – Vrlo je

važan i podatak da će na tom pun - ktu biti instaliran i uređaj za de - tekciju radioaktivnosti, kako se na

deponiju namjerno ili nenamjernone bi mogao odlagati radioaktivni otpad. Nakon te preliminarne i vrlo stroge kontrole, vozač kamio-

nom sa otpadom odlazi do kazeta

za njegovo deponiranje, gdje će ga dočekati vozač kompaktora, vozač buldože ra i operater na otpadu,

čiji je zadatak da uradi vizuelnu kontrolu otpada kada se odloži.Nakon što operater ustanovi da je taj otpad u redu, on potpisuje

vozaču kamiona obrazac, dobijen na ulaznom punktu. Vozač sa kamionom tada ide nazad, na kontrolno vaganje na izlaznoj vagi,

gdje će dobiti i fakturu za napla - tu odloženog otpada. Kada vozač pokaže potpisanu potvrdu da je dovezeni otpad u skladu sa propisima, podizanjem rampe može izaći iz kruga deponije. Prije negošto kamioni dođu na izlaznu vagu ići će na plato za pranje vozila, pa će izlaziti na saobraćajnicu čisti, objašnjava direktor Zukić ci-

klus koji kamion sa otpadomprođe od ulaza, preko isto-varanja u kazetu deponije do

izlaza.

Jedan od najznačajnijih segmenata sanitarnog deponiranjaotpada na odlagalištima jeste kompaktiranje otpada. Glavneprednosti kompaktiranja su, između ostaloga: dobro zbijeni ot-pad smanjuje slijeganje i povećava stabilnost tijela odlagališta,pa je pticama i glodarima teško kopati po zbijenom otpadu, da bipronašle hranu. Zbijanjem se smanjuje i raspršivanje otpada saodlagališne površine u okoliš, također otpad se tako i usitnjava,što pomaže da se popuni cijeli prostor kazeta odlagališta. Međuprednostima kompaktiranja je i to da je manje vjerojatno da se

zbijeni otpad zapali, a i brže prelazi iz aerobnih u anaerobne

uvjete te se time intenzivira i proizvodnja odlagališnog plina(bioplina). Prema nekim mišljenjima pravilno i dobro zbijenapovršina pospješuje otjecanje površinske vode, čime se smanjujukoličine i zagađenost procjednih voda, čak za 25 procenata.

Privredno društvo Regionalna deponija “Mošćanica” postalo vlasnikomkompaktora, rovokopača, buldožera i jednog kamiona

Emir Zukić

Sponzor strane

PD RD “Mošćanica”



ZE-DO eko

20

EKOLOGIJA I MLADI

Od kad postoji Osnovna škola«Vladimir Nazor» egzistira i njenaekološka sekcija. Trenutno je vodi

nastavnik Mirnes Varupa, a zbog

velikog interesovanja učenika zaučestvovanje u radu sekcije, brojčlanova nije ograničen, pa je stoga

oko 90 odsto učenika škole u ekosekciji. Sastaju se redovno jedanput

sedmično, a po potrebi i češće. Uče-

nici čak dolaze i subotom, kada radena uređenju dvorišta škole, koje je,zaista, jedno od najuređenijih. Poredtoga čestvuju i u uređenju enterijera

MLADI EKOLOZI OŠ “VLADIMIR NAZOR”

Svi žele biti članovi sekcijeUređenje enterera,dvorišta i pravljenje

panoa l Učešće na svimakcama čišćenja l Treće

mjesto na Eko kvizu

Učenici uređuju dvorište školeškole, te pravljenju panoa sa raznim

temama iz ekologije. Trenutno se

bave izradom kućica za ptice, koje će

postaviti u dvorište škole.- Pored naših redovnih aktivnosti,odazivamo se i na sve akcije čišćenja koje organizuje Općina ili druge organizacije.Učestvovali smo i u čišćenju Kamberovića polja, uoči Čimburijade sa Turskom jedi - nicom EUFOR-a, kao i u sadnji drveća

u Tursko-zeničkom parku – ističe na-

stavnik Varupa.

Treba spomenuti i to da su čla-

novi ove eko sekcije na Eko kvizuodržanom prošle godine, pokazalizavidno znanje i zauzeli treće mjesto.To je, kako kaže nastavnik Varupa,

napredak u odnosu na prethodne

godine, a cilj im je još bolji plasman

na narednim takmičenjima.

Ekološka sekcija u

Srednjoj medicinskoj školi

uspješno djeluje već godi-nama pod «palicom» pro-

fesorice biologije HeleneOlujić. Sekcija broji oko

pedeset članova, a svake

godine se učlanjuju mla-di ekolozi iz prvih razre-

da, njih po 5-6 iz svakog odjeljenja. Osnovni za-

datak članova sekcije je

EKOLOŠKA SEKCIJA MEDICINSKE ŠKOLE

Čistoća prije svegaPedesetak članova iz svih odjeljenjalSadnja i uzgoj cveća u prostorama

školelČeste akce čišćenja škole i dvorišta

sadnja i održavanje cvijeća,kako u kabinetu biologije,

tako i u drugim učionicamau cijeloj školi.

- Nastojim da kod uče - nika razvijem osjećaj o neop-

hodnosti uzgoja biljaka, kako

iz estetskih tako i iz funkci - onalnih razloga jer obogaćuju kiseonikom prostor u kojem boravimo – veli profesori-ca Olujić.

Pored uređenja ente-

rijera škole, članovi eko

sekcije redovno čiste iprostor oko škole. Ne radi

se to, kako kaže profeso-

rica, samo kada su u toku

akcije čišćenja, nego u sva-

koj prilici, kada se ukažepotreba za tim, odnosno

kada primijetimo smećeoko škole. Nažalost, to jevrlo često. Također, ovaeko sekcija redovno uče-

stvuje u proljetnoj akcijičišćenja grada, i u više na-

vrata su pohvaljivani od

strane općinske Službe za

prostorno uređenje. Spe-

cičnost Eko sekcije Me-

dicinske škole je i orga-nizovanje akcije čišćenjaškole i školskog dvorišta

prije vjerskih i državnihpraznika.

Profesorica Olujić nijepropustila priliku da po-

hvali uspjeh svojih učeni-ka: - Naša sekcija može se pohvaliti i osvojenim prvom mjestom na prošlogodišnjem

natječaju za najbolju fotogra - ju sa temom zagađenosti i za nagradu smo dobili dva računara.

Detalj iz kabineta biologije

Profesorica Olujić je skrenula pažnju na kon-

tejnere koji se nalaze u naposrednj blizini škole,i koji bi, prema njenom mišljenju, trebali bitiuklonjeni na neku prikladniju lokaciju. Nai-me, ti kontejneri su obično pretrpani smećemi onda se otpad raznosi uokolo. Pored toga tuse iz obližnje ćevabdžinice istresa vreli pepeo,usljed čega se smeće zapali i širi se izuzetnojak smrad.



ZE-DO eko

21

EKOLOGIJA I MLADI

Elvedina Đulić, profe-

sorica je hemije u Mješovi-

toj trgovinsko ugostiteljsko-

poljoprivrednoj srednjoj

školi u Zenici i voditeljicatamošnje Ekološke sekcije.

U rad ove sekcije uključenisu i prof. Haris Palalić,profesorice Safeta Han-

džar i Šemsa Hasanbašić

te veliki broj učenika oveškole. Ekološka sekcija u

ovoj školi ima dugu tradi-

ciju, a u posljednje vrijeme

sve je više projekata koje

zajednički rade učenici iprofesori sa stanovnicimaovog dijela Zenice.

Učenici i građanizajednički u akciji

Profesorica Đulić nam o posljednjim aktivnosti-

ma kaže:- U periodu od drugog polu-

godišta djeca su bila angažirana na izradi panoa i pripremanju za projekte koje smo u posljed - njih dvadesetak dana intenziv - no radili. Učestvovali smo u akciji proljetnog čišćenja grada.

EKOLOŠKA SEKCIJA U MJEŠOVITOJ TRGOVINSKOUGOSTITELJSKO- POLJOPRIVREDNOJ SREDNJOJ ŠKOLI U ZENICI

Dugogodišnja tradicija, upotpunjenaaktuelnim projektima

Za vredno učešće u nedavnojakci čišćenja grada pod motom

“Zenico, volimo te” Ekološkasekca ove škole dobila pohvalu

Naši učenici su zajedno sa svojim profesorima, vođama Ekološke sekcije, bili aktivno uključeni.Odlično smo sarađivali sa Mje - snom zajednicom «Nova Zeni - ca». Očistili smo kompletan regi - on uz Ulicu Adolfa Goldbergera,

pomagali stanovnicima u zgrada - ma u ovoj akciji i na taj način

doprinijeli da je danas ovaj kraj mnogo čišći. Radili smo subotom,a tokom radne sedmice učenici na praksi iz poljoprivredne grupe su zajedno sa svojim profesorima intenzivno radili na čišćenju okoline, pa su nastavu prakse pretvo- rili u praktičan rad.

Kako kaže prof. Đuliću akciji je učestvovao ve-

liki broj učenika ove ško-

le, ali su se isticali članoviEkološke sekcije, koji su

bili vođe ovih akcija. Onošto ih posebno raduje je to

padnosti kao i vrijednosti

onoga što čine.

Pohvala za radPohvala od Operativ -

nog tima akcije proljetnog

čišćenja grada izvedenepod motom «Zenico, vo-

limo te» koju im je ne-

davno uručio načelnik Zenice Husejin SmajlovićEkološkoj sekciji je veli-

ki poticaj za budući rad.Dragana Glavaš, učenicaIII1 razreda veterinarskihtehničara, kaže nam da ćeiduće godini biti bolji, tvr-di - prvi. S njom se slažui Amir Crnovršanin iz

istog razreda, kao i HarisĆutuk , učenik II1 razredaveterinarskih tehničara.

Uskoro će se članoviEko sekcije ove škole anga-

žirati u akciji čišćenja koritarijeke Bosne u kojoj su dosada redovno učestvova-

li kao i u sadnji borova na

Smetovima. Inače, nedav -no je Eko sekcija sa gru-

pom učenika cvjećarskog smjera ove škole zasadila

vlastite sadnice i napravit

će vlastiti vrt. Obzirom daće uz pomoć Općine Ze-

nica dvorište ove škole biti

zagrađeno, pravljenje i odr-žavanje vlastitog cvijetnjakabit će prava «poslastica» zamlade ekologe.

Elvedina \ulić

Vrijedni članovi Eko sekcije

da ih je prilikom ove akcije

posjetila delegacija OpćineZenica, koja im je donirala

majice, kape i druge po-

klone kojima su se učeniciveoma obradovali, ujedno

su im stimulans za dalji rad.

Profesorica Đulić kaže da,je takav odnos zajednice

prema djeci veoma poziti-

van jer im daje osjećaj pri-

Eko sekcija uskoro u novom projektu



ZE-DO eko

22

VELIKI ZAGA\IVA^I

Posljednjih nekoliko

mjeseci u preduzeću MittalSteel Zenica bili smo svje-

doci nekoliko ekoloških afe-

ra, što je s pravom uzburkalo

javnost u ovom gradu, po-

gotovo zbog ignorantskog

odnosa čelnika ove rme.Sve je počelo sa dugo odla-

ganim problemom 8.000 li-tara kancerogenog ulja pira-

lena, uskladištenog u starim

transformatorima i konden-

zatorima u hali Valjaonice.Nakon pritiska javnosti i

medija da se taj problem jed-

nom za svagda riješi, krajem

prošle godine iz zeničkog Mittala je odvezen konvoj

sa piralenom, koji je uz pri-

bavljene certikate i dozvoleproslijeđen francuskoj kom-

paniji Trade u Lyonu, gdje je

trebao i biti uništen.

Radioaktivno željezo uvagonima iz Rumunije

Samo što se stišala bura

oko piralena, zenički Mittalje početkom 2007. godineponovo bio na udaru kri-

tika javnosti zbog pojav-

ljivanja vagona sa starim

željezom iz Rumunije, ukojem je izmjeren povećannivo radijacije. Uslijedila sumeđusobna prepucavanjako je odgovoran za ovaj

propust, ali osnovni pro-

POTPUNA NEBRIGA ZA OKOLIŠ

Mittal Steel – hronologijaekoloških ekscesa

Tajnovite okolnostioko izmještanja pi-ralena i vagona saradioaktivnim že-

ljezoml Još uveknisu poznati krivciza smrt trojice rad-

nika Čeličane

blem je bio što je vagon u

kojem se nalazio radioak-

tivni komad željeza, dvijesedmice bio smješten u

krugu Mittala. Nakon što

je na kraju, vagon ipak iz-

mješten na drugu lokaciju,

može se reći da je sreća štoovaj komad, koji je sadrža-

vao radioaktivni cezij 137,nije bio pretopljen, iako taj-

novite okolnosti oko ovog

događaja ne garantuju dase ovakvi slučajevi nisu de-

šavali i ranije.

Nakon što su afere sapiralenom i radioaktiv-

nim cezijem, na svu sreću

prošle bez većih poslje-

dica, ispostavilo se da je

to samo bio uvod u naj-

crnja dešavanja u predu-

zeću Mittal Steel Zenica.Naime, tokom redovnih

obavljanja zadataka u sek-

toru Čeličane, trojica isku-

snih majstora, Ramo Bek-

taš, Ibrahim Hakanovići Mujo Smriko su usljed

gušenja plinom argonom

tragično nastradali. Kakoni do danas nije utvrđenoko je odgovoran za njiho-

vu smrt, članovi SindikataMittal Steel Zenica su još

jednom podcrtali da su

oni u više navrata ukazivali

na razne propuste u radu,

ali njihove primjedbe niko

nije uzimao za ozbiljno i

desilo se upravo ono čegasu se i plašili.

Još uvijek nemaju“okolinsku dozvolu”

Pored tragične smrtitrojice radnika, u toku pro-

tekle godine u ovoj kompa-

niji je povrijeđeno još 80-ak radnika, a podatak da Mi-

ttal Steel Zenica još uvijek

nema «okolinsku dozvolu»

je sam po sebi zabrinjavaju-

ći. Kad se tome dodaju naj-novije afere sa pojavljiva-

njem kancerogenog metala

kadmija u zraku oko ovog

preduzeća, te da će uskorobiti pokrenuta integralna

proizvodnja, mislimo da je

krajnje vrijeme da čelniciMittala naprave radikalan

rez i napokon počnu višepažnje posvećivati zdravljuZeničana, kao i zaštiti svo-

jih uposlenika.

Utovar piralena, koji je na kraju završio u Francuskoj

Pogon “Čeličane”, gdje su stradala tri radnika



ZE-DO eko

23

EKOLOGIJA

Kako bismo našim čitaocima poja-

snili štetnost hemijskih metala i spoje-

va, spominjanih u ekološkim aferamau zeničkom Mittalu, odlučili smo da ihnešto detaljnije istražimo i došli smo dosljedećih saznanja:

PIRALENPiralen pripada polihlorovanim bifeni-

lima (PCB) - sintetičkim supstancama iden-

ticiranim šezdesetih godina 20. stoljeća,kao potencijalni rizik za životnu sredinu izdravlje ljudi i životinja. Osnovna primjenaim je u transformatorima i kondenzatori-ma, a zbog izuzetno niskog stupnja razgra-divosti utvrđeno je njihovo akumuliranje u

HEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

Štetna svojstva i kakose zaštititi od njih

putem. Ublaživanje štetnih učinaka radio-

aktivnog cezija se sastoji od ispiranja želucasondom pomoću ziološke otopine i vode,primjenom ementika, aplikacijom laksansa,purgativa, ako je hrana već dospjela u crije-vo te dodavanjem kalij-feri-fero-cijanida.

ARGONArgon je bezbojan plin bez mirisa i sači-

njava jedan odsto atmosfere. Inertan je pre-

ma svim elementima i kemikalijama, a kao

inertna atmosfera se koristi u svjetiljkama,visoko-temperaturnoj metalurgiji, dok ima

brojne primjene i u procesnoj industriji te

istraživačkim laboratorijima. Također se ko-risti u poluvodičkoj industriji kod postupaka Rastući nivo mora i otapanje

ledenih prekrivača na gornjoj sugranici projekcije, što znači da nekicentri naseljeni ljudskom populaci-jom neće moći izaći na kraj s tim,upozorili su vodeći svjetski nauč-nici nakon analize posljednjih sate-litskih podataka. Izvještaj Ujedinje-nih naroda sa Međunarodne paneldiskusije o klimatskim promjenama(IPCC), održane u februaru ove go-

dine, predviđa porast morskog ni-voa za 18 - 59 cm u ovom stoljeću,a povećanje temperature za 1,8 - 4,0C. - Opažanja su na gornjoj grani-ci projekcija i mislim da smo jakoblizu da pređemo neugodni prag,izjavio je vodeći australski naučnik John Church.

Church je također dodao da ćeposlije trenutne razine mora, dijelo-vi Antarktika i Greenlanda započetinepovratno se otapati, što će prou-zrokovati porast morskog nivoa zanekoliko metara.

Nije bilo raspadanja na Antar-ktiku od 2002. godine, kada je dioledenog grebena Larsen stvorio le-deni brijeg veličine Luxemburga.

Ali, antarktička Peninsuala sezagrijava brže nego bilo koji drugidio Zemlje.

- Postoje razni scenariji o krajusvijeta i o tome kako će Antarktik

ubrzo doživijeti slom, a na zapad-nom dijelu Antarktika nivo moraiznosi šest metara, naglasio je TasVan Ommen, australski geolog.

MogućeubrzanootapanjeAntarktika

prirodi, i prema istraživanjima stručnjaka,izuzetno su kancerogeni. Valja još kazati da

priroda, odnosno zemljište i voda, mogu

biti zagađeni polihlorovanim bifenilima izatmosferskih padavina i direktno iz izvorazagađenja. U 20. vijeku je zabilježeno ne-

koliko nesreća sa smrtnim ishodom ljudiusljed trovanja komercijalnim polihlorova-

nim bifenilima, odnosno piralenom, a pre-

ma odredbama Štokholmske konvencije,koja je stupila na snagu u februaru 2004.

godine, oslobađanje ovih supstanci u oko-liš bi moglo biti u značajnoj mjeri smanje-

no, odnosno potpuno eliminirano.

RADIOAKTIVNI CEZIJ 137Radioaktivni cezij 137 ima poluživot 30

godina, što znači da je nakon eksplozije vrlodugo prisutan u okolišu. Radioaktivni oblak

s cezijem biva nošen vjetrom, a potom, u

sklopu radioaktivnih padalina, pada na tlo

i biljke. Kretanje cezija kroz tlo je priličnosporo i može se godinama zadržati u po-vršinskom sloju. Kada se govori o količini

radioaktivnog cezija u organizmu čovjekaili životinje, a s ciljem da se dobije uvid unjegov štetni učinak, on se izražava kao ra-

dioaktivnost po gramu kalija u organizmu.

U organizam se unosi pretežno oralnim

dobivanja kristala silicija i germanija, kao i u

procesnoj industriji pri lučnom zavarivanju,rezanju i nanošenju zaštitnih slojeva. Velikaje primjena argona u industriji rasvjetnih ti-

jela, jer povećava trajnost žarne niti. Argonnije toksičan i bezopasan je plin, ali možeizazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća.

KADMIJKadmij je mek, srebrnast metal,

sličan i srodan cinku, koji se dobiva izdima iz peći za proizvodnju olova i ba-

kra. Njegovi spojevi i otopine vrlo suotrovni, a pare kadmijevog oksida uzro-

kuju smetnje poput povišene tjelesne

temperature, mučnine i jake nadražajedišnih puteva, dok već nakon 12 satiudisanja para može doći do plućnog en-

dema i smrti. Kadmijev oksid u obliku

prašine nešto je manje otrovan, a nje-

govo udisanje uzrokuje jaku sekreciju iz

nosa i gubljenje osjeta za miris. Upotre-

bljava se za prekrivanje drugih metala

elektroplatiniranjem, osobito željeza ičelika. Zbog toksičnosti kadmija i nje-

govih spojeva, u novije se doba kadmij

polagano počinje izbacivati iz upotrebei, gdje god je mog uće, nadomješta se za-

mjenskim materijalom.

Staro željezo u Mittalu sa povećanim nivoom radijacije



ZE-DO eko

24

EKO VIJESTI

U zadnjih nekoliko godina, osobito

nakon 2001, JKP d.o.o. Vareš usposta-

vilo je potpunu kontrolu nad odvo-

zom kućnog smeća i kabastog otpadaiz grada, a od polovice 2003. godines tendencijom širenja i pokrivanja sve

većeg broja ruralnih naselja.Preduzeće je opremljeno specijal-

nim vozilima za odvoz smeća, a u su-

radnji s Općinom Vareš iz sredstava zaštite okoliša osiguran jeodređeni broj kontejnera, tako da je uslugom odvoza smeća,

osim kompletnog gradskog

područja obuhvaćeno i oko3.000 stanovnika iz seoskihpodručja.

Na pomenutim područ-

jima provedene su ili su u

pripremnoj fazi aktivnosti nasaniranju divljih deponija, uz

provođenje neophodne admi-nistrativne procedure. Na taj

način JKP d.o.o. Vareš preu-zelo je značajnu ulogu u zašti-ti okoliša i kontroli odlaganja

otpada.

Značajna ulogau zaštiti okoliša

Na zahtjev preduzeća, odstrane Općinskog vijeća Va-reš imenovana je komisijaza izradu Plana prilagodbeupravljanja otpadom, da biUpravni odbor preduzećapolovicom 2006. godine donioOdluku o usvajanju Planaprilagođavanja upravljanjaotpadom za postojeću grad-

sku deponiju Kota. Očekujese da će oblast upravljanjaotpadom biti u potpunostistavljena pod kontrolu.

Nedavno je u orga-

nizaciji NIPD Naša riječZenica, održan sastanak

Redakcionog odbora Ča-

sopisa o zaštiti životnesredine ZE-DO eko, čijije izdavač naša novinskakuća, a pod generalnimpokroviteljstvom Kan-

tonalnog ministarstva za

prostorno uređenje i oko-

liš. Sastanak je održan uŽeljezarskom odmarali-štu Bistričak. Inače, kada

je riječ o ovom tijelu kojeprolira koncepciju Ča-

sopisa ZE-DO eko, doš-

lo je do izvjesnih pro-

mjena, pa sada Redak-

cioni odbor pomenutog

časopisa čine: Nermin

Mandra, predsjednik,

inače stari-novi ministarKantonalnog ministar-

NA BISTRIČAKU SASTANAK REDAKCIONOG ODBORA

O brojnim eko temama

stva za prostorno uređe-

nje, promet, komunikacije

i zaštitu okoliša te članovi– Branimir Muidža, ge-

neralni direktor Tvornicecementa Kakanj, univer-

zitetski profesori – prof.dr. Mustafa Omanović

i prof. dr. Jovan Sredo-

jević, Mubera Pezo, po-

moćnik načelnika OpćineZenica za komunalne po-

slove i ekologiju, prim. dr.

sci. Smajil Durmišević,

načelnik Službe za higi-jenu i zdravstvenu ekolo-giju Kantonalnog zavoda

za javno zdravstvo Zeni-

ca, Emir Zukić, direktorPrivrednog društva Regio-

nalna deponija Mošćanicai Sajto Ćehović, direktor

NIPD Naša riječ Zenica.Na sastanku Redakci-

onog odbora pohvaljena

su dosadašnja četiri brojaČasopisa ZE-DO eko, a irazgovaralo se o brojnim

eko temama, koje bi tre-

balo da se nađu u ovogo-

dišnjim brojevima, po-

čev od ovog. Naravno,sve prijedloge i sugestije

redakcija je uvažila.

S obzirom na to da su

izrazili želju, sastanku

Redakcionog odboraČasopisa ZE-DO ekoprisustvovali su i čelniciUG Ekološkog pokretaEko Klek Zavidovići,koji su članovima Re-

dakcionog odbora ukratkoprezentirali svoj projekat

«ekoBumerang – Zenič -ko-dobojski kanton bez

divljih deponija», za čiju

realizaciju bi trebalo iz-dvojiti oko devet miliona

KM.

Detalj sa sastanka na Bistričaku

Prije nekoliko dana u trodnevnoj posjeti Zenici bora-vila je delegacija italijanske Regije Piemonte – prvi ljudi Asocijacije za gradsko snabdijevanje vodom i kanaliza-ciju- SMAT iz Torina te Environment parka. Italijanskigosti, održali su tokom boravka sastanke sa predstavni-cima Općine Zenica, na čelu sa načelnikom Husejinom

Smajlovićem, Mittal Steela, Metalurškog instituta KemalKapetanović, javnih preduzeća VIK i Sliva rijeke Savete Univerziteta Zenica. Nakon više održanih sastanakadenirane su postavke Protokola o budućoj suradnji saOpćinom Zenica na implementaciji ekoloških projekata– sanacije deponije Siđe i prečišćavanja otpadnih voda, zakoje će inozemni partneri uložiti 50 miliona KM.

U ZENICI BORAVILA DELEGACIJAIZ PIEMONTA (ITALIJA)

Podrška implementacijieko projekata



ZE-DO eko

25

EKOLOGIJA

PEDIJATRIJSKI PREGLEDI I LIJEČENJE,0-18 godina, SAVJETOVALIŠTE,

ULTRA ZVUK DJEČIJIH KUKOVA I MOZGA

POZOVITE 032 441 460RADI ZAKAZIVANJA TERMINA

SVAKI RADNI DAN SUBOTA KUĆNE POSJETEod 08 - 20 sati od 8 -14 sati od 0 -24

Letjelica koja se na-lazi u orbiti Marsa ske-

niranjem je otkrila velike

naslage leda na južnompolu ove planete. Da jeta voda u tekućem stanju,pokrila bi čitavu planetui bila bi prosječno dubo-

ka 10 metara, objavljeno je u magazinu Science. Naslagesu na nekim mjestima debele i do 3,7 kilometara. Nalazese ispod polarne kape, koja je sačinjena od zamrznutog karbon dioksida. Od čitave količine leda, 90 procenata jevoda, a ostatak čine čestice prašine. Naučnici su već zna-

li da na Marsu ima vode, međutim ovo istraživanje daloje njenu tačnu poziciju i količinu. Za naučnike je veomabitna istorija vode na Marsu. To bi im dalo odgovore na

pitanja da li su na Marsu ikada postojali mikroorganizmi ili

bilo koji oblici života. Tekuća voda je esencijalna za život.Postoje naznake da se na samom dnu naslaga zamr-

znute nalazi mala količina tekuće vode, no to tek trebabiti podrobnije ispitano.

Na Marsu otkrivenevelike naslagezamrznute vodePrivatna zdravstvena

ustanova Pedijatrijska po-

liklinika «Prima» već petgodina uspješno pružakompletnu zdravstvenu

uslugu djeci od njihovog

rođenja do devetnaestegodine. U sklopu Polikli-

nike «Prima» radi i neona-

tološka subspecijalističkaordinacija, kojoj je glavnizadatak praćenje zdravlja ugrožene novorođenčadi. Naime, vla-

snica i direktorica Pedijatrijske poliklinike «Prima» je dr. Ljiljana

Šestić, pedijatrica koja je subspecijalizirala neonatologiju i ovu

medicinsku oblast izvrsno poznaje.Inače, Pedijatrijska poliklinika «Prima» nudi mnoštvo usluga

vezanih za zdravlje djece, a među njima ima i ultrazvučni kabinet,gdje se obavljaju pregledi kukova, mozga te svih ostalih organa.

Ova privatna poliklinika uspješno sarađuje sa velikim brojemljekara, konsultanata za pojedine oblasti. Među njima je dječijihirurg, ortoped, dermatolog, otorinolaringolog i specijalisti dru-

gih medicinskih grana. Svakom roditelju zdravlje njegovog dje-

teta na prvom je mjestu i osloboditi ih te brige, odnosno imati

dobrog ljekara veoma je važno. Zato u Pedijatrijskoj poliklinici«Prima» imaju pune ruke posla, a njima se za pomoć obraćaju nesamo pacijenti sa Zeničko-dobojskog nego i drugih kantona.

Ljubazno osoblje, prijatan ambijent, koji podsjeća na topli-nu vlastitog doma, privlače pacijente od kojih mnogi postaju“Primini” stalni posjetioci. Prednost dolaska u “Primu” je i to

da se možete naručiti telefonom i rezervisati vlastiti termin.

PRIVATNA ZDRAVSTVENA USTANOVAPEDIJATRIJSKA POLIKLINIKA “PRIMA”

Kompletna zdravstvena

usluga za djecu

Dr. Ljiljana Šestić sa jednimod malih pacijenata

Nove snimke Sunca

snimljene pomoću tele-

skopa nove međunarodnesvemirske letjelice Hinode

pokazuju da je Sunčevo ma-

gnetsko polje mnogo tur-

buletnije nego što su nauč-

nici smatrali, stoji u NASA

izvještaju. Inače, svemirskaletjelica Hinode zajednički je projekt SAD-a, Evrope i Japana, alansirana je u septembru 2006. godine. Opremljena je posebnomopremom i teleskopom koji snima x-zrake, koje emituje Sunčevak orona, i zahvaljujući tome naučnici mogu bolje posmatrati pro-cese koji se dešavaju na Suncu, a koji utiču na Zemlju, astronaute,satelite i druge solarne sisteme. Najnovije snimke prikazuju stru-janja gasova iznad Sunčeve korone, koje reaguju sa magnetskimpoljem zvijezde. Kao rezultat tog procesa oslobađa se velika ko-ličina energije i može doći do moćnih solarnih oluja i izbacivanjakoronalne mase, što na kraju utiče i na Zemlju. Naučnici se nadajuda će im ovaj teleskop omogućiti da bolje razumiju ponašanje ma-

gnetskog polja Sunca, jer su dosadašnja znanja o sunčevim pro-

cesima već zastarjela, i napraviti vremensku prognozu u svemirute možda i predvidjeti procese koji mogu onesposobiti satelite,uzdrmati električne mreže na Zemlji i uzrokovati spektakularneaurore koje se javljaju na Zemljinim polovima.

Svemirski teleskopotkriva turbulentnomagnetsko polje Sunca



ZE-DO eko

26

EKO KNJIGE

Knjiga «Živela je, letelaje, radila je i uvek će žive-

ti, leteti i raditi» autora dr.sci. Milana Marinkovićavrijedan je doprinos upo-

znavanju ukupnog životapčelinje zajednice i pčelar-stva kao načina života.

Kako stoji u recenzi-

ji koju potpisuju prof.dr.Zoran Stanimirović, mr.Jevrosima Stevanović i mr.Dragan Ćirković «u knjizisu vrlo dokumentirano, sa

obiljem kvalitetnih origi-

nalnih fotograja, preko500, u 18 poglavlja, pri-kazani svi postupci pče-

larske prakse. Naročito biizdvojili razjašnjenja tajne

matice i zdravstvene zašti-

te pčela...»Knjiga je, kroz obiman

DR.SCI.MILAN MARINKOVIĆ: “ŽIVELA JE, LETELA JE, RADILA JE I UVEK ĆE ŽIVETI, LETETI I RADITI”

O magičnom svijetu pčelaKnjiga je

namenjena kako

višegodišnjimpčelarima tako

i pčelarimapočetnicima

Milan Marinković

Pčelarstvo je nezaobilaznona našem putu povratkaprirodi, zdravoj hrani iliječenju bogatstvompčelinjih proizvoda

sadržaj i sveobuhvatnostproblematike života pčela,njihove međusobne ko-

munikacije, podjele posla

te niza drugih relevantnih

informacija, objašnjenja iuputa, jedinstvena publika-

cija ove vrste u izdavaštvu

Bosne i Hercegovine, ali i

šire. Pčelarstvo je drijev -no umijeće, a ova knjiga jedragocjena za svakog onog

ko se profesionalno njime

bavi, ali i za početnike kao ione koji tek namjeravaju da

se njime bave.

I recenzent prof.dr. Mu-

stafa Omanović ističe daMarinkovićeva treća knjigaiz oblasti pčelarstva nudipčelarskom, ali i širem či-tateljskom auditoriju «da na

popularan, za oko prijemljiv

i interesantan način proširesvoja saznanja o magičnomsvijetu pčele i mogućnosti-ma koje pčelarenjem moguda obogate i uljepšaju životljudi na zemlji».

Ovo je knjiga koja po-

punjava jednu značajnuprazninu u dijelu praktič-

nih i naučnih saznanja izoblasti pčelarstva, oblastikoja je nezaobilazna na na-

šem putu povratka prirodi,zdravoj hrani i liječenju,potpomognutom bogat-

stvom pčelinjih proizvoda.

Kako je napisao autor, prof.dr. Jovan Sredojević, knjiga Reci-klaža otpada je univerzitetski udžbenik u prvom redu namijenjenstudentima Mašinskog fakulteta u Zenici – Odsjek: inžinjerska

ekologija. Osim toga, ova knjiga može poslužiti i studentima dru-gih fakulteta za predmete koji se bave zaštitom okoliša i recikla-

žom čvrstog otpada, stručnjacima u industriji te zaposlenima uinstitucijama Bosne i Hercegovine, od općinskog do državnog ni-voa, a koji se bave zaštitom okoliša i prirode, kao i širokom krugu

stručnjaka u oblasti privrede otpada.Kako naglašava prof.dr. Sredojević rad na ovoj knjizi krenuo

je od spoznaje da je u BiH potrebno, što je i moguće, vrlo brzopromijeniti načine postupanja s otpadom. U udžbeniku Reciklažaotpada naglasak se stavlja izbjegavanju, smanjenju, razdvojenom sa-

kupljanju i recikliranju otpada. Naglašeno je da mnogi proizvodni

pogoni u BiH mogu u veoma kratkom vremenskom periodu usvojiti

tehnološke postupke i procese za reciklažu otpada, u cilju dobivanjasekundarnih sirovina i energetskih sekundarnih goriva i to recikla-

žom: starog papira i kartona, otpada metala, otpada plastičnih masa,drvenog otpada, biootpada, iskorištenih ulja, starih automobilskih

guma i drugih iskoristivih otpadnih materijala. Uspostava privrede

PROF.DR. JOVAN SREDOJEVIĆ: “RECIKLAŽA OTPADA”

Za stručnjake i za širu javnost

otpada u jednom gradu ili regiji, po prof.dr. Sredojeviću, podrazu-

mijeva «zatvaranje reciklažnog kruga otpada, pri čemu se osiguravasmanjenje opterećenja na okoliš i maksimalno iskorištavanje korisnihkomponenti iz otpada za dobivanje sekundarnih sirovina ili ener-

getskih sekundarnih goriva». Time se čuva okolina, štede primarnesirovine, ali doprinosi i otvaranju novih radnih mjesta.

Prof.dr. Jovan Sredojević



ZE-DO eko

27

EKO ZANIMLJIVOSTI

Ako ste oduvijek sanjali o savršenoj

kućici na drvetu koja će istovremenobiti i moderna, ali i ekološki praktična,onda je ovo prava stvar za vas. Ovaj

neobični dizajn djelo je 23-godišnjeg dizajnera kućnog namještaja DustinaFeidera. Kućica je sagrađena od 100postotnog ekološkog materijala i ne

ograničava rast drveta, niti mu škodi nabilo koji način. Dizajn se može primije-

niti na bilo koje drvo – sa samo jednim

stablom, sa više stabala ili čak na višerazličitih stabala drveta.

Feider je kućicu nazvao “O2 odr-živa kućica na drvetu” i zamislio ju jekao mjesto koje će služiti za društvenaokupljanja i razvijanje mašte. Dizajnkućice podržava koncept održivostikroz korištenje recikliranih i ekoloških

materijala koji ne štete drvetu. Kućicaje lagana, potpuno sigurna i korisni-

cima nudi dosta veliki prostor visoko

među granama drveta i jedan potpunoidiličan minijaturni svijet.

Ekološka

kućica na

drvetuNovi projekat Univerziteta u

zapadnoj Australiji kombinira na-uku i umjetnost, stvarajući odjećupomoću fermentacije. -Nadamose da ćemo potaknuti diskusiju oupotrebi alternativnih materijala

u modi, umjesto svile i pamuka,

izjavio je Gary Cass, laboratorijskitehničar univerziteta i sudionik naprojektu. Cass je objasnio kako jeprije nekoliko godina dobio ideju

“uzgajanja” haljina dok je radio u

vinogradu. Ideja mu je pala na pa-

met kad je vidio kako kisik u bačva-

ma pretvara vino u ocat i ostavlja

sluzav, gumast pokrov.

Da bi fermentirali vlakna, na-

učnici namjerno puštaju vino dase ukiseli, kako bi dobili celulozu.

Oblik haljine dobiju tako da na gu-

menu lutku lijepe slojeve celuloze, a

kada je posao završen, ispušu lutku i

dobiju gotov odjevni predmet.

Naučnici tvrde da bilo koje alko-

holno piće također može poslužiti,jer dokle god ima alkohola, bakterije

će obaviti svoj posao. Haljine mora-

ju ostati mokre jer će postati krhke ilomljive, a naučnici ističu da bi usko-

ro mogli poboljšati proces i tako ih

učiniti pogodnima za nošenje.

Najpoznatija svjetska udruga zazaštitu životinja, PETA, dobila jevažnog saveznika u svijetu visokemode. Naime, Muccia Prada izjavi-

la je kako njezina modna kuća višeneće koristiti pravo krzno, a PETAse nada da će njezin primjer slijeditii ostali brandovi.

Nedavna revija modne kućePrada bila je posljednja u kojoj je

taj poznati brand koristio pravo

životinjsko krzno, na oduševljenjePETA-e. Vlasnica modne kuće,Muccia Prada, najavila je odluku i

oduševila modnu industriju, koja se

nada da će taj primjer slijediti i ostalidizajneri visoke mode.

Pradu inače najviše kupuju do-

brostojeće dame, od kojih većina jošuvijek nije svjesna ekoloških poslje-

dica nošenja pravog krzna, pa mod-

ni stručnjaci predviđaju neznatanpad prodaje kolekcija koje će usli-

jediti, a koje neće uključivati spornokrzno. Međutim, unatoč mogućemslabljenju rezultata, Pradin najnoviji

potez marketinški je vrlo isplativ, jer

tu modnu kuću svrstava u “pionireekologije” u inače potpuno neosvi-ještenom svijetu visoke mode.

Odjeća“satkana” fermentacijom

Modna

kuća Prada

saveznik

PETA-e

OD OVOG BROJA ZE-DO eka

Strip iz crtačke radionice Zdravka Cvjetkovića



U Bosni i Hercegovini je

2003. godine donesen paketokolinskih zakona, ima ih

ukupno pet – Zakon o zaštiti

okoliša, Zakon o zaštiti pri-

rode, Zakon o zaštiti zraka,

Zakon o zaštiti voda i Za-

kon o upravljanju otpadom.

Na osnovu ovih okolinskih

zakona u Bosni i Hercegovi-

ni su već donesena odgova-

rajuća podzakonska akta i tona nivou pravilnika za njiho-

vu operacionalizaciju.

***

Mjerama propisanim

Zakonom o zaštiti priro-de osiguravaju se osnovni

uvjeti za zaštitu prirode

i održivi razvoj prirode iokoliša, a naročito:

* obnova, zaštita, oču-

vanje i održiva upotre-

ba ekološkog balansa u

prirodi


vanje i održiva upotre-

ba obnovljivih prirodnih

resursa


vanje i održiva upotrebaprirode i revitalizacija ošte-

ćenih područja i dijelovaprirode

* uspostavljanje sistema

za planiranje, upravljanje,

informiranje i nanciranjezaštite prirode

* uspostavljanje među-

entitetske i međunarodnesaradnje u domenu zaštite

prirode

* učešće javnosti u obla-

sti zaštite prirode

* realizacija ciljeva pro-

pisanih u Strategiji zaštite

prirode

* usklađivanje ekonom-

skih i društvenih razvoj-

nih planova i projekata sa

održavanjem svih postoje-

ćih obnovljivih prirodnihresursa

Paketokolinskihzakona

ze-do eko [broj 5, mart 2007.]

Documents