M. Jurin: Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

I. Weber: Konfokalni laszrski pretraini mikroskop TSC SPZ AOBS . . . . . . . . . . .3

D. Cvitak Nobelovci 2004, Laureati za ptirodne manosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6

Kongresi u brguniiaciji Imtitura 2001. godine

D. Muck Seler: 3rd Croatian Congress of Pharmacology with International Participation . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

J. Trampetit:

ath ~ ~ d r t i c ~ e e t i n g . . . . . . . . . . . . . . .11

Kongresi u organizaeiji Imfifura 2002, godine

Z. Basak i R. eaplar: FOP1 Workshop on Relativistic Heaw-Ion Collisions . . . . . . . . . . . . . . .12

R Novak KujundiiC: COST Action 839 . . . . . . . . . . . . . . . . ..I2

K0ngres.i u orgunizuciji Inxtih~ta 2003. godine

J. TrarnpetiP: 9th Adriatic Meeting . . . . . . . . . . . . . . .13

D. Muck Seler: 43rd International neuropsycbiatric Pula Symposium . . . . . . . . . . . . . . . . . ..I6

N. RadiC: Executive Council Meeting of IWSTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17

A. Lessc:

1 3 ~ European Symposium on Organic Chemistry . . . . . . . . . . . . . . . ..I 8

I. Supek: 2nd International Conference on Nuclear and Particle Physics . . . . . .19

Novosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..20

0 NASLOVNICI-NA STR 19.

U ovom brqu s m a t temo negto vrSe Q konfokalnom laserskom pretrninom m~kroskopu kojeg j e Institut doblo 2003 godme kao d ~ o kapltalne opreme O tome piSe dr.% Igor Weber U standardno] mikroskopr)~ Slrokog polla preparat se u vtdnom ~ o l ~ u

gene lampe. Medutim, u konfokalnoj mikroskupiji preparat je osvjetljavan toCku po tocku primjenom fokusirane l&enke zrake, a ovaj suop fotona se putem fotomultiplikatora, pred kojim je totkasta apertura, pretvara u elektrirni signal. Ovim se naEinom eliminira svjetlost koja dolazi iz podruCja izvan fokusa, koja je inate doprinosila m u k e n j u slike u klasiEnoj mikroskopiji. Izvoma j e primjena konfokalne mikroskopije bila u snimanju povrSina u refleksiji, uglavnom u industriji integi-alnih poluvodifkih elemenata, a ssda je proiirena i na primjenu u biologiji i medicini i to preteioo za snimanje fluorescencije. O pri- ncipima rada konfokalne mikroskopijz uEe polavlici teCaja uFluoreScencijska i konfokalna mikroskopiiar, u sklopu kolegija-<<MetodoloSki teEajevi u biologiji i medicini, kaa i na posli- jediplomskom studiju na PMF-u. ProuEimo bolje i patpunije shukture svijeta oko nas!

, U prethodnom smo braju prikazali znanstvene skupovs koje sn organizirali djela- tnici Instituta u 2004. godini. Ovdje je prikac skupova organiziranih 2001., 2002. i 20a3. godine. Uvjemn sam da Ce ovaj matereal; iako

Mr sc. Elvira Bum Nakif, Oliver FrankoviC dipl. ins. kemije, Mijo Jankovii-, Darija IuraSin dipl, ini. kemi- je, Katniina Kipan dipl. in;-. kemije, hdela Put& dip1 ini. kemija

Otiili tz loshtuts tijekom rujna 2004.: Mr sc Ana Babtc

Diserbeije kradeoe ubstitutui obraajene tijskom rujna 2004. Tatjana Prebeg: Mehanivni biogeneze plastida u cvjetovima i plodovima h f a v c a (Cucumis sarivus L.) vnditelj N. LjubeSik obrana27. 09. 2004.

I Ivana IvanEic Bafe Medud!elovanie rekombmact-

Magistarski rsdovi izradeni o Institutu i obraojeni tijekom rujna 2004. Tamara Cimbora Zovko: Ptomjene u medustaniEnim vezama i citaskeletu sianica ljudskog karcinarna srkljana otpomih na cisplaiinu, voditeljica M. Osmak, obrana 21.09.2004.

Dipiomski rsdovi bradeai u Institutu i obraojeni tijekom rujna 2004. Viljetit Barbara: inaktivacija gena sir0192 cijaooba- kterije Synechocystis sp. PCC6803, voditeij H. Fulgosi obrana 18.09.2004.

I Do* u Institut tijekom listopada 2004: Mr sc Margtta ladan, Zoran Vemrc

l~bori u nrnjs liieh<lm li'lopadr 20114. v , s . e I : I . [ \ a n I. , !bib, Dd1.h ,r ~ e r . 8 1 ~ : . XI:%,," RO,?. I I ~ : , * I W ~ L C . : , IS,, ,,,> PI:^^.^ ., .m!~'n: , > , ~ Z J , ~ J < I).irk* U; i.

nije jako svjei, posluiiti kaa dobra informacija i zaliha vrijednih podataka. Nap@minjem da su neki od skupova koji su bili odrlani u navede- nom razdoblju bili svojevremeno prikazani na stranicama Rudera.

I ove su godine dodijeljene Nobelove nagrade pa nam o tomc, kao i ranijih godina, piSe m. sc. Dunja Cvitai Tekstovi, te popratne sheme i fotografije pomno su odabrani i vnjedan su prilog o p b m saulanju. Uvjeren sam da Ce svi sa mimanjem proCitati ov;ij informativul Elanak.

Rezultati dobiveni u temeljnim isrraiivanjima bili su podloga projektu HITRA (Izvori svjetlosti za fatodinamiEku terapiju tumoraa u Zavodu za laserska i atomska istraiivanja. Rezultirao je nir inovacija koje su na 1. medunarodnoj izloibi inovacija, novib ideja, proizvoda i tehnologija - ARCA 2004, oditanoj u Zagrebu ad 14. do 19. rujna 2004. godine dobile znarajna prknanja - Veliku nagradp - Grand prix te Zlatnu i Srebrenu Arcu. Cestitamol

Na kraju, tu je i naSa redovita rubri- ka o izborima u zvanja, personalnim promjena- ma, te o obranjenim diplomski, magistarskim i doktorskim radovima koji su izraffeni u Institutu. ielim svima ugadno Eitanje i oEek prihge i razmiSIjanja 0 nabm G I ~ %,

viSimnnnstvenisuradnik SaSaBlagu$ Dunja Cukman- SmdeiiC, Tomislav Iveri4 Daiibor K e k q Miiarad Koroiija, Zvonko KreEak, Ivan Supek, Tihomir Sui& Marija LuiC, Vesna Nethig-Laslo, Dejan PlavSit, Z1atic.a Ram. Pavica Planinif.

Disertaeije izradene u Institutu i abranjene tijekom listopada 2004. Andrea KneFe~iC: MuitifiakSainosr srEanog fitma, vaditelj M. Martinis, obrana22. 10. 2004.

Magisbrski radovi izradeoi u Institutu i abranjeni lijekom litopsda 2004. lviea Strelec: Aktivnost aminopeptidaza i sastnv pm- telna sorti jefma, voditeljica Lj. Vitde, obrana 15. LO. 2004.

Dipiomski radovi irradeni u Instihltu i obranjeni tijekom listopada 2004. Ivana GrbeSa: Genamski upis genalGF2 u ziofudoim twnorima grkljana Covjeka, vaditeljica K. Gali- TroSeij, o h 26. 10.2004.

S~jeiana Jui& Uti*avanje genaAt4gOl050 iz biljke Arabidopsis thdiana &.) Heynh. tehnikom "anti- sense RNA", voditeij H. Fulgosi, obrana 06. 10. 2004. D b i r Klepac: Odredivanje so1 igel faze u prLrodnon kauEuku metenam g-uatenjem, vodjtelj S. Valif abrana 13. 10.2004.

Irena O r e Genetiae piomjene u Lan~erherhaosovim ototi6imima maeva soja NOD, voditelj M. Hadiija, obrana 19. 10.2004.

Konfokal n i 1 aserski p re t ra in i m i kroskop TCS SP2 AOBS

SVJETLOSNA JE MIKROSKOPIJA U i osmiSljen je joS u pedesetim godinama proSlog stoljeCa,

POSLJEDNJIH DESETAK GODINA D O ~ I V J E L A medutlm tehnoloSkl preduvjeti RENESANSU KOJU J E M A L O TKO OCEKIVAO realizacije ostvareni se tek

1 TO PRVENSTVENO NADOGRADNJOM I poCetkom devedesetih. U sta- ndardnoj mlkroskopiji Sirokog

PROSIRIVANJEM INSTRUMENTACIJE BRO- polja, preparat se u vidnom polju

meno po Eitavoj povr31ni NTIMA, K G 0 1 RAZVOJEM NOVIH TEHNIKA uomocu Droteinog lzvora svie.

J N ~ M OPTICKIM I ELEKTRONSKIM ELEME- mikroskopa osvjetljava istovre- P'SP:lGORWEBER I U STANDARDNOJ -

FLUORESCEN$NOG OZNA~'AVANJA N A tla, najEeJCe fokusiranog snopa

MOLEKULSKOJ RAZINI. METODA svjetlostl iz halogene ill iivine svjetiljke (slika I). U ko-

KONFOKALNE MIKROSKOPIJE JE JEDAN O D nfokalnom mikroskopu,

REZULTATA T O G NAGLOG RAZVOJA. preparat se osvjetljava toEku po toCku, koristeei difrakcijom

Zahvaljujuci sre1no.j okolnosti naknadnog odobreuja ograniEen toEkasti izvor svjetla, dodatnih sredstava za nabavku krupne opreme za 2002. godinu, najEeSCe fokusiranu lasersku krajem 2003. na IRB je stigao konfokalni laserski pretraini uaku, iako je moguCe koristiti i

proteini svjetlosni izvor ograniEen pomoCu toEkaste Mikroskopija 1 I Pretraina

rnikroskopijcr 1

. ...-

pokrovno

MIKROSKOPIJI

SIROKOG POLJA,

PREPARAT SE U

VIDNOM POLJU

MIKROSKOPA

OSVJETLJAVA

ISTOVREMENO PO

CITAVOJ POVRSINI POMOCU P R O T E ~ N O G

izlazne aperture. Signal iz osvietl~enog nodruCia uzorka IZVORA SVJETLA, . A - A

oslikava se nomotu ootike NAJCESCE FOKUSI- mikroskopa i projicira na RANOG SNOPA - -~ toEkastu aperturu koja se nalazi neposredno ispred fotomulti- SVJETLOSTI IZ HALO-

~likatora, a ovai Dretvara snoD GENE ILI 2 1 ~ 1 ~ ~ - . fotona u elektriEni signal. SVJETILJKE. U

Takvim smjeStajem apertura postife se da detektiranl

KONFOKALNOM

fotoni dolaze iz strogo MIKRoSKoPU~ PREPARAT SE -

podrurja u fokalnoj ravninl OSVJETLJAVA ulazne IeCe mikroskopskog objektiva. Kako se ulazna ape- PO TOCKU, KORI-

SLIKA I OSNOWA ~ a z m u l ) s y ~ ~ n n ~ . n ~ W R M IZMEDU SVLETLOSNC

MIKROSKOPIJE~IROKOG POWA U KOJOJ SE i'lTdVO VIDNU POIJF ,WfKROSKOPA rtura detektora nalazi u opt~tkoj STECI DIFRAKCIJOM ravnini koja je konjugirana

OSVJEIUAVA ISTOYREMENO, TE PRETUZNE MIKROSKDPIJE, u KOJOJ SO OGRANICEN OSVJETIJAVA TOCKL PO TOCKU fokalnoj ravninl objektiva,

ovakav se mrkroskop naziva T O ~ K A S T I IZVOR

mikroskop TCS SP2 AOBS proizvodaCa Leica Microsystems konfokalnim Osnovna ure- SVJETLA, NAJCESCE Heidelberg GmbH iz Njemdke. Mikroskop je smjeBten u u suterenskom prostoru V krila, u Laboratoriju za (ne sumo) ele- ktronsku mikroskopiju Zavoda m molekularnu biologiju.

Svjetlosna je mikroskopija u posljednjih desetak godi- na doiivjela renesansu koju je malo tko oCekivao i to prve- nstveno nadogradnjom i proSirivanjem instrumentacije brojnim optiCkim i elektronskim elementima, kao i razvojem novih tehnika fluorescentnog omatavanja na molekulskoj razini. Metoda konfokalne mikroskopije je jedan od rezultata tog naglograzvoja. Princip konfokalne mikroskopije je jednostavan

dnost konfokalne mikroskopije je eliminacija svjetlosti koja dolazi iz podruCja uzorka izvan fokusa, a koja doprinosi ramutenju slike u klasiEnoj mikroskopiji Sirokog polja, pogotovo kod debljih uzoraka (slika 2). Fokalna ravnina se pre- traiuje toEku po toCku pomoCu pretrainog mehanizma ili ske-

FOKUSIRANU LASER-

SKU ZRAKU, IAKO JE

MOGUCE KORlSTITI I

P R O T E ~ N I SVJETLO-

SNI IZVOR

OGRANICEN POMOCU

TOCKASTE IZLAZNE

APERTURE.

tri 3

opija se- u poletku koriStila prve- 'na u rdeksiji, i to wjviSa u indu- kih demefW.a. S vremenom Sirila ne

h mikroskopa u bjologiji i medicini, gdjese snimanje fluorescencije.

;. ,..: ., i mikrmkop TCS @2 AOBS (slika 3) Jedan je od d&)@,napmdnije kodpirana konfokalca na svjeskom &6ars@vbran je zbog swjih jedimtvetih rjeSenja koja ~ o m o g u ~ ~ ~ ~ z u z e t n u flekSibilnbst u pkqiranju i izvedbi eksper- imenata U s?mdar&oj fluarescencijskoj mkwkopgi i u vdi-

$ ~ ~ r l 3 . LdSERSKl KOhFOXdLNI PZHR~/-?W ?dXROSKOPLEICA Tcs sfl d m U L@WYNQJ VAWAVTL Nrns~ay~~miac 1.9 IZYEDE,Y KAO lNYSk2Vl MZfRLISKUP I T I M PWODPLII 3NiMAAJ.5 ~IYINUZOR&T~~

ni kofakalnih rnikroskapa, za odvajanje floorescencije od pobudne i rasprkne svjetlosti, kao i za sepraoiju v$estrukib fluo~escentnih signala, koriste s6 dikroitska zrcala i dieE&iEni aptiEki filteri. To n a l i da je cadi optimalno detekcije fluorr- scencije powbno za svaku flu~sescenbu war ko~istiti posebnu kombinaciju ovih optiEkih elemenata. Umjesto emisijdtih fi- Itera, TCS SP2 AOBS koristi spektralnu disperziju Svjetlmti na prizmi u karnbinaciji s nizom pomilnih zaslona s z r c a l i (slika 4), Eime je mogube efekiivno dizajnirati ~Iastiti set emisi- jskh filtera ZE svakl pojediini ekspcriment. Dakle, svi moguCi fi1iBri vet su "ugraCeni" u instrument Sto ehinira potrebu nabqvljmja novih filtera i s tim povezane matne tmSkove. Eliminhanje poIaudne svjetlosti u dtrtekcijskim kana- lima realizimno je porn& akustoopti&g elemenfa mmanog

Acusto Opt id Beam SpJi'rter tj. AQBS. Wai3 konfnkalac p ~ t a moguCmst ekscitadjetj. pobude

fluoresbencjje u uzorkn porn& 8 laserskih llnlja, i to koristdi a~onsk i laser (458, 476, 458 i 514 nm) te tri helij-neanska lasera (543, 594 i 633 nm). Takhaer je opremljon s Zbtiri ko- nfokaha derektora za reflemu i fluorescenciju dinamiEkog raspona 12 bita, kao i detektorom za svjetlost transmitirenu kraz uzorak. Dakle, pomodu ovog instnunenta moguee je istowe- meno snimat'i m r a k u Letiri kanak a dodatno i u transrnislji k a ~ petom kanalu, w istovremeno karistenje svih &dam laser- skrih linija. MogaEe je knrlstiti mzliEie naeine skenfrmja, sve do maksimalnog fomata 4096 x 4096 piksela i maksimalnog vidnog polja dijagonale 22 milimetra. Pojam vidno polje potrebno je pri tome shvatiti uvjetno, jerslika se u konfiakalnom mikro$kopu ne moie vidjeti pogledom bzokular. Ona nastaje tofku po to6ku i pohrmj~je se u memoriju dektronitkog ralu- nala tr: se prikmuje na zaslonu za vrijeme imedbe eksperime- nta.

Ronfokalna miksoskopijsr pru2a rnquenost optizkog sociranja, tj. sekvencijalnog snimanja uz& sloj po sloj u smjeru optizke oosi mtkswkopa. Te opti&e sekcije mogu kasni- je posluZiti rn rekcnstrukciju trodimenzionalne raspodjele fluo- rof~ra u uwrku. Rrugo v&o podru@o primjene konfokalne mikoskop3je je snimanje iivih umraka, Odnedawnd je moguh gen koji kodira prouEavani pqtein metodma molekularne biologijc fuzimirati s genom zelenog fluorescentnog pmfelna (GFP). Ekspresijom ovakvog proteina-Lmo moguk je pratiti lokallzaciju i dinamiku razliritih proteina u .%vim stanicama koje sc nalaze u adredenom fidolo3kom stanju, u tijeku odvi- janja odredenih procesa, npr, 8taniEne diobe, ili za vrijeme treti- ranja staniea specifuinim agensirna. Ovakvi "molekulski Ee- njwi" nisu dostupni Sam0 u zelenoj boji, ud su molekulskim in'ienjjeringom i kloniranjem protzina slrlnih OFP-u rmijenl i plavi, t i r W , iuti, te crveni fluorescmtni pmteini. Sloboda u kumbiniranju visehcjnog fl~~oresanmog ozna6avanja otvm rnctguCnast isto taka Slrokom s p k m funkaionalnih istr&vanja u &vim stanicama.

Usprkm Saro1'ii moguhostima primjme instalira- nog konfokalnog mikroskapa, treba spomenuti i neka

KONFOKALNA MIKROSKQPIJA SE U POCETKU KORISTILA PRVENSTVENO ZA SNI-

MANJE POVRSINA u REFLEKSIJI, I TO NAIVISE u IWDUSTRIJI INTEGRIRANIH POLUVODI-

CRIH ELEMENATA. S VREMBNOM SIRILA SE PRIMJENA KONFOKALWIH MIKROSKOPA U BIDLOGIJI I MEDICINI, GDJE SE KORISTE PRETE%NO ZA SNIMANJE FLUORESCENCIJE.

KONFOKALNA MIKROSKOPIJA

P R U ~ A

MOGUCNOST

OPTICKOG SECI-

RANJA, TJ.

SEKVENCIJALNOG

SNIMANJA UZOR-

KA SLOJ PO SLOJ

U SMJERU

OPTICKE OSI

MIKROSKOPA. TE O P T I ~ K E SEKCIJE

MOGU KASNIJE

~ o s L ~ i 1 T l ZA

REKONSTRUKCIJU

TRODIMENZIO-

NALNE RASPO-

DJELE FLUORO-

FORA U UZORKU.

DRUGO VASNO PODRUCJE PRI-

MJENE

KONFOKALNE

MIKROSKOPIJE JE

SNIMANIE ~ I V I H

UZORAKA.

ogranitenja uvjetovanb u prvom redu financijskim mogutnostirna prilikom nabave. Nag inikroskop nije opremljen ultraljubiEastim laserom koji je potreban za ekscitaciju nekib populamih fluorescentnih oznaka kao Sto su DAPI i Hoechst 33258. OptiEko suEelje za naknadnu ugradnju tog lasera je rnedutim ugradeno, tako da je proSirenje r n o g u i ~ a i interes za nabavku ultraljubiEastog lasera veC postoji kod dvije grupe na IRB-u. Takober, mogudnosti trodimenzionalnug predotenja i analize prostornih skupova podataka pomocu

NASEM INSTITUTU OTVOREN JE

SVlM KORISNICIMA, UNUTAR I

IZVAN IRB-A, I NEKOLIKO

TAKVIH SURADNJl JE VEC

programske opreme instrumenta relativno su ogranidene. Postoje mnogi grafitki programi specijalizirani za tu namjenu koji pokrivaju velik raspon, kako u funkcionalnosti tako i u cijeni. Siguran Sam da na IRB-u postoji potreba za takvom vrstom programa i u drugim istr&ivaEkirn grupama, pogotovo onima koje se have ramim vidovima mikroskopije i pro- stornog oslikavanja. Instrument je isto tako moguCe proliriti modulom za fluorescencijsku korelacijsku spektroskopiju. To je metoda koja omoguiuje mjerenje koncentracija i efektivnih difuzijskih koeficijenata u razrijedenim otopina-

Sram SUiARsNi FiiNOZORAC U TIP l f VO NADNIJUOM PUl.O&TJ

(KONFOKALNI MIKROSKOP = SU%~RI$N~ !

ma na razini pojedinatnih molekula, Dobiveni podaci omoguCuju analizu molekulskih intera- kcijs i transportnih procesa dak i unutai iivih stanica.

Konfokalni mikroskop na nSem insti- tutu otvoren je svim korisnicima, unutari iman IRB-a, i nekoliko takvih suradnji je veC zapo6e- to. Osim u znanstvenom radu, k0hfo:kslni mikroskop je sudjelovao i na otvorenim danima [nstituta a o principima konfokalne mikroskopi- je i praktiEnom radu na instrumentu uEe polazni- ci teEaja "Fluorescencijska i konfokalna mikroskopija" koji se odriava u sklopu "Metodololkih teEajeva n biologiji i medicini", kao i postdiplomski studenTi na PMF-u. Neka ova kmtka prezentacija instrumenta posluii i kao poziv svima na razmiSljanje o moguinosti primjeni konfokalne mikroskopije u vlastitom podruEju isisaiivanja.

0 PRINCIPIMA KONFOKALNE

MIKROSKOPIJE I PRAKTICNOM RADU NA INSTRUMENTU U ~ E

"FLUORESCENCIJSKA I

KONFOKALNA MIKROSKOPIJA"

KOJl SE O D R ~ A V A U SKLOPU

"METODOLOSKIH TECAJEVA u BIOLOGIJI I MEDICINI", KAO I

POSTDIPLOMSKI STUDENT1 NA

PMF-U.

> , . ~ :

. . . , . . _ _ 1 . --. PoEetkom listopada ohmanjeni su lamati za ovogodiSnju 103. dodielu Nobelove fid$rafle.

I ~.

fiziologija ili medicina, fizika, kemiia, kniiievnost i~vedska . . "

akademija znanosti) i rnir (NorveSki Nobelov odbor) te 36. dodjelu za ekonomske znanosti

PISE: CVITAS (Svedska banka). Dohitnice Nohelove nagrade za knjiievnost

i mir su dvije iene, zasluine za promicanje prava iena, borbu za dernokraciju i bolji svijet - austrijska spisateljica Elfriede Jelinek "za njezino glazbeno strujanje glasova i antiglasova u novelama i dramarna koje sa izuzetnini jezii-nim iarom otkriva- ju apsurdnost druztvenih kliSea i njihovu mot podjarmljivanja" i kenijska ekoloSka aktivistica Wangari Maathai "za doprinos odriivom razvoju, demokraciji i miru". Nabelovu nagradu za ekonomiju dohili su Finn Kydland iz Norvegke i Edward Prescott iz Sjedinjenih AmeriCkih Driava za doprinos teoriji dinarniEke makroekonomije.

Nobelove nagrade 12 p0druCja prirodnih rnanostl I ove su godine dodijeljene timov~ma manstvenika.

NOBELOVCI 2004.

~ a u r e a t i za prirodne znanosti

. , . . 117. .,. ". l".l..'..l I

. . , ;. . .. . . . kuzetno vairSo%asu~ Zive on;aaime, a dugo najiagonetnije od nag& osjetija te objasnili princ@e za prepoznavanje i pamcenje *vise'@ TO'OQO & l ~ i t i b % i r i ~ a . o ,su,lemeljfri. rad pbI&ali - # ,

zBj~dniEkf?r)!?I:g: i u Fljerhk uprSali-.telikr~;p~&i~u od oiq - - / tisu&Wgena-(3% 6b s&h'6hk g&fj, kojt Y;& isto mllFC6 "*-. . - t i p w a ~ S k p t m s ~ ~ r e i n a sinjestdni~ fiaafem~&&stanir- ca-epitela z a trJld??~'gd$%rdijelu nosne Supljine, Slika 1. , Nakon toga su neovisno, u nekoliko Eesto paralelnih studija, ohjasnili sistem funkcioniranja osjetila njuha od molekulame

FIZIOLOGIJA ILI MEDICINA ~ . W m ~ b n d b -pa=

Richard AXEL, (r. 1946) Coluinhia University, New York, NY,SAD; Howard Hughes Medical Inst~tute Linda B. BUCK, (r. 1947) Fred Hutchinson Cancer Research Center, Seattle, WA, SAD, Howard Hughes Medical Institute

SLIKA 1 RZCIP~ORI AIRISA I MEHAWIBAM IYATTAJANJA OUETA NJUHA

razine do organlzacije stanice, tehnlkama moderne molekulame i staniEne bioloeiie

membranu i tako stvaraju diepove za prihvat mirisnih moleku- la. Dolazak mirisne molekule mijenja ohlik proteina, Bto dovo- di do aktivacije G proteina, koli stimulira formiranje CAMP, a ta molekula glasnik aktivira ~onske kanale koji se otvaraju i signal se prenosi u stanicu. Mirisni su receptori epitela povezani sa oko pet mihjuna neurona za njuh, k o j ~ podraiaje prenose dalje na neuone u oko 2000 sfernih struktura, glomerula, kojlh ima dvostruko veki broj od broja receptora i od njih dalje preko mitralnih stanica u odredene mikroregiie u moidanoi kori. .

OvogodiSnji laureati za podruEje fiziolog~je ili medicine unijeli Svaku receptorsku stanicu njuha op~suje samo jedan su razumijevanje u kompleksno funkcioniranje osjetlla njuha, receptorski gen njuha, ali svaka receptorska stanica njuha moie

Ghiio 1m ?at 6

FEq\ obda

reagirati na vise srodnih mirisnih molekula s razliEitim intezite- tom. Vedina mirisa sastavljena je od viSe mirisnih molekula, a svaka od njih aktivira nekoliko mirisnih receptora. Kumb'inacijski rcceptorski kodovi smaraju uzorke mirisa. To je temelj nGe moguinosti prepoznavanja i formiranja memorije za od oko 10 000 razlititih mirisa.

Dok su u nosnom epitelu neuroni, koji su vezani za isti tip receptora, rasprSeni u Eetiri prostorne zone, u slijedetem nivou, u prednjem dijelu mozga, olfaktomom bulbusu, rece- ptorske stanice s istim tipom receptora Salju svoje podraiaje na isto mjesto, u iste glomerule. Protok informacija na toj razini je specifitan, a ta specifiEnost saEuvana je i pri prijenosu podraiaja iz glomerula u mitralne stanice.

Suprotno, u razniim mikroregijama u moidanoj kori informacije iz nekoliko tipova mirisnih receptora se izdvajaju i povezuju u uzorak karakteristiEan za svaki miris, koji je skoro isti kod razliEitih osoba. Stvara se visokoorganizirana prostoma mapa informacija dobivenih iz razliEitih receptora, sliEno rece- ptorskim kodovima koji postoje za svaki miris. Informacije iz istih tipova receptora obraduju se paralelno u r m i m struktura- ma moidane kore, Sto omogukuje njihovo kombiniranje ili modificiranje za razliEite efekte. Interpretacija svih podataka vodi do svjesnog iskustva prepomatljivog mirisa i usmjerava se prema strukturama, koje ga povezuju s odredenim emocijama.

Otkri%e Axela i Buck omogukila~su izdvajanje gena za sliEne receptorske proteine kod raznih vrsta pretraiivanjem nji- hovih DNA baza podataka, a otkrita se mogu primjeniti i na druge senzome sisteme kao npr. na osjetilo okusa, te na molekule feromona, koji utjeEu na razliEito socijalno ponasa- nje, naroeito kod iivotinja.

David J. GROSS, (r. 1941) Cavli Institute for Theoretical 'hysics, University of California, Santa Barbara, CA, SAD David H. POLITZER, (r. 1949) California Institute of Technology, Pasadena, CA, SA!J Frank WILCZEK, (r. 1951) Massachusetts Institute of Technology (MIT), Cambr~dge, MA, SAD

Laureati su nagradeni za teorijski rad koji Standardni mndel fizike Eestica u podrueju ja uEinili vaian korak premajedinstvenoj teoriji za bez obzira na prostomu skalu. Svoje su izvamedno objavili Gross i Wilczek , te Politzer u dva rada jog 1973. doba otkrida ovi su fiziZari bili vrlo mladi, Wilczek i Po bili su joS doktorandi.

Cetiri temeljne sile prirode su gravit vanje oEituje u makrokomosu, te elektromagnetska sila, slaba sila i jaka sila, koje su sve jaEe po intenzitetu i djeluju u rnikrokoztnosu, unutar atoma, Slika 2. Sve temeljne sile obje- dinjuje Standardni model fizike Eestica, koji u svom mate- matikom opisu uzima u obzir Einsteinovu teoriju relativnosti i

S L I U 2 ~ R I SI IB PR(ROD$ CESnCE NOSIOCI SILA. W POJAVE lL1 CFS71CC

KOJE PODUJLZL NJIHOYOM UTfECAfG'

kvantnu mehaniku. Nekoliko Nobelovih nagrada protekl~h go- d ~ n a dodljeljeno je za upotpunjavanje tog modela.

Elektromagnetska interakcija se prenosi fotonima i njena jakost se smanjuje s kvadratom udaljenosti medu intera- girajucim Eesticama te je dngog dometa. Opisana je uspjeSno teoriiom kvantne elektrodmamike (QED, nobelovci Tomonaga, - Schwinger. Fevnman 1965.). Slaha iuterakciia urenosi se Sesti- - - . cama mase 100 puta vede od mase protona, i kratkog je dometa. Usko je povezana s elektromagnetskom inerakcijom, i s njom je ujedinjena u elektroslabu mterakciju (Gerardus 't Hooft i Maninus Veltrnan, nohelovci 1999. za konaznu fonnulaciju te teorije).

Kvarkovi su elementame Eestice koje se pojavljuju u dubletu ili tripletu, a ne kao slobodne Eestice. Izgraduju veEe Zestice, kao Sto su npr proton1 i neutroni @o tri kvarka). Uz elektriEn~ naboj kvarkovi imaju i svojstvo boje koje je kva- nt~zirano kao 1 elektriEni naboj. Postoji crvena, plava i zelena boja te antikvarkovi ist~h antiboja. Za agregate kvarkova boja je bijela (neutralna). Nosioci sile medu kvarkovima su gluonl, koji za razliku od fotona, imaju svojstvo boje i antiboje. Zbog toga je sila boje kompleksna i drugaEija od elektromagnetske sile.

1 , Utraienju teonje koja bi opisala efekte jake i n t e r a i kao i za ostaleui sile i nije zanemarlm. Kandidat za jedinstvenu

Je unuW atoma njemaEki je fiziEar Kurt Symanzik ukazao na to teorlju za sve sile prirode je teorija superstruna (Superstring da bi takva teorija trebala lmatl negatlvnu beta funkclju Theory) koja ukljutuje supersimetriju. Novi LHC akcelerator, (derjmija komtante sprezanja po energiji u matemahtkom koji se gradi u CERN-u, pruiat ce veie moguCnosti za nova opisuteorije), a Gerardus 't Hoofije 1972, bio blizu otkrita otkriCa.

OvogpdiSnj~ laue~ati ostvarllr su to otkr~ie i imjeli ga u elegantnoj matematirkoj fomulaciji. Postavili su nuvu teorl- ju kvantne kromodinamike, QCD (Quantum ChromoDynamies), pomoCu koje se moie objasniti zaSto se KEMIJA kvarkovi ponaiaju kao slobodne Eestice samo kod ekstremno visokih energija, dok su u protonuna i neutronlma uvijek u tripletlma. Prema toj teorij~ nosioci sile, gluoni, imaju ledi- Aaron CIECHANOVER, (r. nstveno I krajnje neoEeklvano svojstvo da nisu u interakcijl 1947) Technion - Israel Institute samo s kvarkovima ve t i ntedusobno. To znaEi, Sto su kvarkovi of Technology, Halfa, Israel hliie jedan drugome, slab~ja je njtbova interakcya Kvarkovi se Avram HERSHKO, (r. 1937) priblihju kad se energija povei-ava, a jakost interakcije se Teehnion - Israel Institute of smanjuje pove6alljem energije, pa se oni u krajnjenl slufaju Technology, Haifa, Israel ponaSaju kao slobodne Eestiee To se svojstvo zove asimptotska Irwin ROSE, (r. 1926) sloboda i ma61 da je beta funkcija negatlvna Suprotno, kad se University of California, Irvine, kvarkovi udaljuju, jakost mterakclje se poveeava Sto b~ znaCilo CA, SAD permanentnu vezanost kvarkova QoS nema definlt~vnog mate- matiEkog dokaza). Pr~jelomno otkr~ce Ciechanover,

Teorija je tokom godina viSestruko eksperilnentalno Hershko i Rose objavili su u dva potvrdena sudarima Eestica u akceleratorima kod visok~h rada 1980. g. te u jog nekoliko energya, narof~to u LEP akceleratoru, CERN, Zeneva, a prl- slljede61h godlna potpuno rasvi- mjenom teorije mogle su se objasniti i mnoge neobjaSnjene jetlili biokemijski mebanizam pojave iz ranije provedenih eksperimenata (DESY, Hamburg; planske unutarstaniEne razgra- ADONE, Rim; SLAC, Stanford), npr. mlazevi Eestica primi- dnje proteina uz pomoC vige jeteni kod sudara elektrona i pozitrona sa visokom kinetiEkom molekula proteina ubikvitina energijom, pri Eemu se stvaraju kvarkovi i antikvarkovi i dolazi (ime od Iat. ubique, Sto znaEi

svugdje) sastavljenog od 76 amino kiselina, a prisutnog u raznim tkivima i organizmima (osim bakterija). Razgradnja proteina je visoko specifiEna u odnosu na protein metu, vrijeme i prostor, a za to potrehna energi- ja crpi se od ATP.

Tijek proteolize reguli- ran je aktivnostima enzima tipa sintetaza, amidaza i peptidaza za reakcije stvaranja konjugata ubikvitin-proteinski supstrat, otpustanje konjugiranog ubikvitina i cijepanje markira- nog proteina. Aktivaciju ubikvi-

Covp4ng arnslant.a, (E) 0.4

0.3-

02-

0,j - I

SLIKA 3. KONSTANTA SPRCLANJA, as, KAO FUNKCIJA FNERGIIE, tna za te procese vrSe PADAnIL'A KRIV1II.JA - 1ZRAi.UN U QCD, T O ~ K E - MJERkE VRIIEDNOSTI novOOtkrjvenj enzimi ~ 1 , ~2 i

E3, Shema i Slika 4. Ubikvitin se do emitiranja gluona. Asimptotska sloboda u QCD pruia preko svoga COOH terminala moguCnost ivaEuna interakcija na malim udaljenostima za veie na tin1 poloiaj enzima El i kvarkove i gluone (gdje je interakcija slaba) i slaganja s eksper- pri tom uzima energiju od ATP. imentom su odliEna, Slika 3. Tako aktiviran prenosi se na OtkriCe asimptotske slobode u QCD otvara mogubnost jedi- enzim E2, tvori s njim ti01 ester i smjeSta se u hlizini proteina nstvenog opisa prirodnih sila. Ovisnost inverzne vrijednosti mete, kojega je prepoznao enzim E3. On kazalizira veaanje konstante sprezanja o energiji za tri temeljne sile pokazuje da ubikvitina na protein metu. Ovaj se ciklus ponavlja, pa se na vrijednosti postaju bliske kod visokih energija u Standardnom istom supstratu stvara kratki polipeptidni lanac. Takvi poliu- modelu. Ako se on malo modificira, npr. uvodenjem super- bikvitinirani proteini ulaze u proteasome, koji se nalaze u jezgri simetrienih Eesticamale mase, vrijednosti konstante sprezanja u i citoplazmi, i tamo se zaSticeno od staniEne okoline u unutra- funkciji energije spajaju se u jednoj toEci kod visokih energija Snjosti haevaste strukture premjegtaju kroz uska "vrata" gdje su

od oko 1016 G ~ V , aavitacija se kao $laba $ila m&e prepozuati, denaturirani ATP energijom iproslijedeni do aktivne ti kod sadaSnjih energija akceleratora, ali kod energija reda ~0vrSine za degradaciju u peptide od 7-9 aminokiselina.

Za prouEavanje fizioloSke funkcije proteolize uz veliEine 1019 GeV, njena vrijednost postaje istog reda veliCine pomoC ubikvitina, laureati su razvili imunokemijsku metodu.

G!ad[u lR;B mum 8

€cq\ o l d 3

0.0 I . . I - ' / - I t ' ' I - " * I

1 2 5 11) 20 50 100 200 -

I\MP+PPll El-S-Ub, ErSH stanlEnog ciklusa, reduplikaciju DNK i Protein kontrolu kromozomske strukture. \ Defekti u proteolizi imaju uzroEnu

protein-Ub, ulogu u nastajanju mnogih tegklh I E3 bolestl, kao turnora I cistiEne fibroze. ' ' E I S H / Ciljanom proteoluom mote se utjecatj U b+ATP na popravak DNK, ekspresiju nekih SIILMA MEHAA'IUMAKTIVACIJC L'DIKYITINA I I Z I I M I M / gena i programiranu smrt stanice te

hnkcioniranje ndeg imunog sistema.

Ubikvitin-protein konjugate izolirali su od staniEnih proteina Proteoliza pomocu ubikvitina primje-

markiranjem radioaktivnom arninokiselinom, koja nije prisutna njuje se u istraiivanjima za pronalaienje novih lijekova i u

ubikvitinu. Koristeti protuti,ela ubikvitin, mogli su speci. ~preeavanju samooPraSivanja kod biljaka.

fitno pratiti proteolizu. Prekobrojni i l i pogreino sastavljeni pro- teini planski se razgraduju. Eksperimentalno je pomato da se SveEana dodjela nagrada upriliEena je 10. prosinca, na dan smrti

oko 30 % novonastalih proteina u stanici selektira za brm Alfreda Nobela, u Stockholmskoj koncertnoj dvorani. ~vedsk i kralj uruEuje dobitnicima diplome, koje su za fiziku i kemiju mala unikatna umjetniEka djela na ruEno obradenom papiru i

SLIKA 4. PROTEOLIU l!Z POMOC LiBIKVlTIh'A I .WENI RIOLOSKE F(IVKC1IE izradena u nastoianiu da sumiraiu neSto od atmosfere, karaktera - . i osobnih atributa pojedinog dobitnika. Izraduju ih r a n i umje- tnici, a posljednjih godina karakterizirane su godiSnjim temama - ptice, cvijete, vaze itd. Tekst (ime dobitnika i obrazloienje) rutno unose pomati kaligrafi. Diplome se predaju u koricama od kozje koie, plave za fiziku i crvene za kemiju i fiziologiju ili medicinu, na koje kaligrafi unose specijalno dizajnirane zlatne monograme, koji se nalare i na kutijama za pohranu diploma. Na diplomama za fiziologiju ili mediciou od 1965. g. umjetniEka dekoracija sastoji se od reljefne zlatne medalje i atraktivnog kaligrafskog teksta. Nadalje Svedski kralj urutuje dokument sa potvrdom novEanog iznosa, a ove godine to je oko 1,l milijun eura po podruEju znanosti, te zlatne medalje, djelo Svedskog kipara i gravera Erika Lindberga (oko 200 g teske, od 18-karatnog zelenog zlata presvuEenog 24 karatnim datom). Na licu medalje je portret Nobela, godina njegova rodenja i smrti - NAT-MDCCCXXXIII OB-MDC.CCXCV1, a na naliEju prigodna slika, imena dobitnika ugravirana ispod slike, tekst REG. ACAD. SCIENT. SUEC. za Kraljevsku Svedsku akademiju manosti i uokolo meda!je stih iz Vergilijeve Eneide.

Inventus vitam iuvat ecoulisseper urns (Godi oplemeniti iivot otkrivenim urnjetnostima)

degradaciju u proteazomu, jer nisu proSli strogi sistem kontrole stanice. Vergdije:Eneida

Od otkrita osamdesetih godina fizioloSki vaini supstrati za istraiivnje

FlZlKA I KEMllA stalno se otkrivaju i istraiivanja prosiruju. FIZIOLOOIJA ILi MEDICMA Kontrolirano cijepanje proteina nije PRIRODA U LlKU BOBCE ~ I D E IZRANJA L?. OBLA- vaino samo za uklanjaoje pogregnih pro- D m MEDICI~E DRZI u SVOM KRILII OTVORENU KA DR~ECI u RIIKAMA ROC OBLLIA. VEO KO11

teina, vet je ukljuteno i u kontrolu KNJIGU I SKUPLIA voou, KOJA SE LZLIJEVA IZ POKRIVA NJENO nLADNo I STROCO LICE

STIIENE, OA UTASI ZED BOLESNE DIEVOJKE PRIDRLAVA DUH ZNANOSTI

ro$lon$&u Rudeva prikazali smo znanstvene skupove koje su organizirali djelatnici itituta u 2004. godini. Ovdje je sustavan prikaz skupova organiziranih 2001., 2002. i

godine. Prikazani Ce materijal, iako nije jako svjei, posluiiti, uvjereni smo, kao dobra ija i zaliha vrijednih podataka. Neki od skupova koji su odriani u navedenom ra-

zdoblju bili su svojevremeno prikazani na stranicama Rudera, pa ovdje n i s ~ navedeni.

r UredniStvo

Kongresi u organi zac i ji I n s t i t u t a 2001. godi ne

111. Hrvatski kongres farmakologi j e s meduna 18- 2 1 ruian 2001

(Third croa t ian

WE: DOR~CA Muc

congr o f ~ h a r m a c i 7 0 ~ ~ wi th I n t r t i c i p a t i o n )

111. Hrvatski kongres farmakologije odiian je u Z a g r e b a d do 21. rujna 2001. godiae.Nela Pivac i D ~ueck-Seler mi &I Uanovi 0rganizacijsk& ;:o:dbqq, kongresa. Kongresu je

4 susmvalo o h 300 mans~+tjmi ~~~~~~~~~ predavaCa iz Kanade, Velike ~ ~ j , $ , ; ~ @ ~ j @ ~ & u & f 8 . ' $ ~ & 8 ~ e , h‘

Nizozemske, celke, ~lovenije ' .Wfadm+k& I

Hercegovine. Kongres je bio dobro organiziran, apo@vm:je.~EiBi@.~jelove

,zh., , , ,*,>:,,',,<' z,:?;. ,<Y!:>:;, , , . famakologije ukBu8ujuC.j . q f ~ ~ ~ $ $ , ; $ ~ ~ > $ ; i ~ $ j $ $ ~ $ , faktorima rasta, genskd'tk&& ~%$&&&meBN; kj$&i:?$ Seberne bolesti, i p s ih i@i&bf6~~ i j a Odriano je 19 simponq-~a, 4 diskusije oko okru&& stola, kompjuterska radionica i H, posterske sekcije s 9E:$psirorn. Saieci izlaganja su objavljeni u . '. Easopisu ~eriodicum~'~$.f~l~~orurn, koji je sluibeno glasilo. Hrvatskog druStava fa&&~b@.

, ,<,,> ':: j ,* %A, '; , ' U sklopu kongresa o d r h . j ! $14p~~j(. .?p~&~~+- ,.,,.,~:~ .... 2: ?,;:..:. "3 .; poremedaj (PTSP): od d l j ' ~ ( i ~ e ' ~ ~ ~ , ~ $ ~ , ~ @ ~ ~ , , , ~ ~ ~ ~ ~ b ' D ., ,%$.. ;,; .,. . , ; ,.>, .,"..i."~.f"'

~ueck-Seler, lnstitut "R.BoSkov~& x:. U.smg&qj&:w.&esene najnovije spoznaje o dijagnosticiranju PTSP (V. FolnegoviC- Smalc), lij&enju (M. JakovUevid) kao i o perifemim biokemi-

8 t h A d r i a t i c Meeting

U organizaciji Instituta ruder BoSkoviCn, SveuEli3ta u Zagrebu i Splitu, te Ludwig-Maximil~ans-UniversitEt i Max PlanckInstitut, izMinhena o d h j e u Dubmvniku, od 4. do 14. mjna 201. godine, 8th Adriatic Meering pod naslovom: <@article Physics in the New Milenium)). PredsjedavajuCl Skupa bio je dr. sc. Josip Trampetit. Tradicionalna svrha Adriatic sastanka je da prikaZe najnovija 4 t 'gnub m o s t i 'st0 su ih podnijeli predavati koj~ su aktivno 8 ;$4 os.1

,.sIldjelovali u razvoju svojih podruEja, te pored toga stvori kko- :f?$ku atmosferu za mlade manstvenike. E*J"VodruCja odabrana za 8. sastanak, u rujnu 2001., brle su

.,x .b:v<',.. Europi do pijdnje rm&,~~3'Medutim, takoder postoje

vrlo ozhuljivi novi znanstveni razvoji. Dijelom sastanka prevladavda je neutronska fizika, koja je

fenomenoloSke implikacije bila ie iedna od nairazmatraniiih novih teoriiski ideia. To su - . nrikazdi Mimi ~~ eovori i nredavania Na vrimier. R. -. - , .. . jxkiw (MIT, USA), l'mf L. ~or;ora {IcI''~: .I'rit.stc, Iulijrl), Prof. H. Gross? (~;nivei$c~ of,Vizlma, A~stria i Pull: J. \\ks\ (LML'\lut~chr.;~, ( i e h ~ d n ! ). ubobiio Sg sc u.ircdoro;ili na mlade

''i\#~\\**5P ,iu,~,~;~anstveuike, ohrabrujuki ih da $'': sy e svjetskoj zajednici 2<,, !$?. ,>k . 4 ~ . lake u tom ~osebnom wodruCiu. + .

s CP n a k n i a raz&atr& ie u &=&a su bili dostunni e sluEaj s raspadma

'teSkih kvarkova i CP polja teSkih kvarkova

WBN, Milano, Italy) u rbativnoi kvantnoi kromodinamici u

raspadima kkvarka. ~ r u ~ i govori &a visakoj razini obuhvatili su CP naru5enje u B i K fizici,iro sn ih podnijeli Prof. N. G.

K. Kleinknecht

a'a. Osobito smo sni da je 8. Adriatic ova0 v e l i bro' vnika iz opseinih

zen (Technion, Haifa, , D. Denegri (CERN, Sw , R. Kagan (Cornel,

Ithaca, USA) iz suradnjj ATLAS (CERN), CLEO (Cornell. Takoder nam ie drmo izviikstiti da smo. ori- " - . A

hvaEaju%i savjet dobitnika Nobelove nagrade Prof. Leona Ledermana (Chicago Uniwersita, USA), pozvali i time uspostavih odhEne kontakte s fiziEarima Eestioa iz Juine Amerike, napwe Braz~la. Kavnologtjas novom ocjenom tamne materija bilaje jog jedan predmet od ogromnog i n t e a . To podruCje prikazao je Prof. N. Bili6 P I , Zagreb, Hrvatska), KonaEno, prikazan je velik broj Vrlo zanimljivib doprinosa o teorljskim i eksperimentalnim problemima u: SUSY (Prof. A. Masiero, ICTP, Trieste, Italy): magnetskt monapoli u kvantnoj kromodinamici (Prof V Zakharov, MPI Miinchen, Germany), pristup pertorbativne kvantne kromodinamike (Prof. A. I. Sanda, Nagoya University, Japan, i N. G. Stefanis, Ruhr Universiw, Bcchum, Germany), vruba War u kvantnoj kromo- dinamici (Prof. H. Satz, University of Btelefeld, Germany) i fizika m a n standardnog modela na novim akceleratorima (Prof. J. Ellis, Cern, Switzerland). Sve to dalo je impresivan pregled sadagnjih aktivnosti i napredak u podruCjima iizike prikazanim na ovom sastanku. To je utinjeno na razini koja bi bila na East biio kojoj koofere- nciji u tom podrurju. Medutim, to je takocta uEinjeno na dubokoj razini koja je stvorila aktivnu atmosferm da privuEe mlade manstvenike u ta podrucja. Dubrovnik, kao geografsko srediste ovog podrurja Europe, pm%o je najprikladnbe uvjeta za ovu konferenciju. Uz vrlo ugodan okoli"; sastanak se ipak usredotoEio na mjesto odrlavanja konfetencije u hotelu Nepfun, a posljedica tog bilo je vrlo jako znanstveno mebudjelovanje. KonaEno, valja spomenuti kako je ovaj sastanak pruEio dobm pozadinu za sve brojnije kontakte 1 suradnje medu znanstveni~ima iz bivSe Jugoslavije i susjeduih zemalja. Entuzijazam za m o s t i ohveza da se pridonese napretku manosti ponovno su blisko udruiile mnoge mnstvenike. Pisma koja su organizatori primili od sudionika odriavaju visoku kvalitetu swtanka.

omnnlnd by k&rm$kw~ lns~ltu!e,zaszaseb Unluwfllsr dS.1 and ZesmP

LUdv&.Maxlmlillans UnMedWl Msx.PIencX Insiltul MUnWl and WOV

,... slnnwredby * ::A) Volh~wasenStl~ns

'ARTICLE P . .- -.-.. -.

Kong r e s i organizaci ji I n s t i t u t a godi ne

FOPI Workshop on Re1 a t i v i s t i c Heavy-Ion Col li s i ons

busnim izletom panoramskim cestama bregovitog Hrvatskog zagorja. Na kraju, prije odlaska, sudionici su obiEli povijesnu jezgru Zagreba i posjetili lnstitut, posebice Laboratorij za teSkoionsku fizlku te IjubaznoScu dr. M. Jak5iCa - bila je ne- djeljal- prostore tandem Van de Graaff akceleratora.

Laboratorij za teSkolonsku fiziku (LTF) Zavoda za eksperimentalnu fiziku lnstltuta ((Ruder BoSkoviC)) organlvrao je u rujnu 2002 u TrakoSCanu, od 25. do 29 rujna 2003. godine, medunarodnu radion~cu o fizlci teaoionskih sudara. Time je LTF nastavio dugogod~Snju tradiciju organlzlranla medunaro- COST ACTION 839 dnih znanstvenih skupova 12 nufleame i fizike teSkih lona u Hrvatsk0.j. Predsjedatelj~ sastanka bili su dr sc. Z Basrak I prof. dr sc. R. Caplar Na sastanku je uz hrvatske znanstvenike I

mlade istailvai-e te srudente sud~elovalo I 30-tak znanstvenlka iz NjemaEke, Francuske, Madarske, Pnljske, Rumunjske te iz Juine Koreje I Kine.

Osnovne teme radlonice bile su dosadaSnja postlgnuta i planov~ rada FOPl suradnje. FOPI ~ ~ a d n j a j e medunarodna suradqa okuphena oko velikog detekcqskog sustava FOPI (ime dolazi od 4% Sto omarava puni prostorn1 kut) prl Gesellschaft fur Schwerionenfor~chung (GSI) kraj Darmstadta u Njematkoj. Laboratorij za tegkolonsku fiziku je jedan od osnivaEa navedene suradnje Naime, FOPl detektorsla sustav detektlra, ldentiticira te mjerl energljil I kutove nabijenih produkata (protona,

4 deuterona, tritona, 3 ~ e , He, tzv. fiagnenata srednjlh masa, te piona 1 kaona) emltiranih iz visokoenergijsk~h sudara jezgra- jezgra u (gotovo) punom prostornom kutu pa mu odatle I ime.

Na radionici su predoceni rezultatl FOPl suradnje dobiveni pri prou6avanju viSe vrsta tzv kolektivnog toka nu- klearne tvarl, produkcije grozdova (clusters) nukleona I pose- bice istrailvanja o mogudem jedinstvenom teorljskom opisu tih dvijupojava te s time pvezanom jednadibom stanja nukleame tvari. Razmotrena je i ovisnost nuklearne jednadibe stanja o

izospinu kroz analizu FOPI eksperimenta 9 6 ~ u ( 9 6 ~ r ) + 9 6 ~ u ( 9 6 ~ r ) izvedenog u sve Eetiri knmbinacije projekt~la I mete. Raspravljalo se I o remltatima i interpretacijl do tada utinjenih mjerenja pionskih I kaonskih mult~pliciteta. Uz to ra- zmatrani su planovi mjerenja Cjako) nesimetriEnih sustava pro- j e M a i mete. Dr. s ~ . M. Kornlija izvjestio je o fiz~kalnih aspe- ktim* ptijedloga za mjerenje reakcija induciranlh plonlma za Sto su se, uz pasroje6i puni opseg snopova te5kih iona, upravo bile ostvarlle tehnltke mogutnosti na SISIESR akceleratoru u GSI-u

DIO radionice bio je posvefen eksperimentalnim ure- dajima i tehnikama. Donesena je i odluka da se prlstupl d d j ~ e m r m o j u tzv. Resistwe Plate Counter (RPC) detektora s vrlo brztmvremenskun signalom. Q p l z i r a l ~ smo u suradnjl s CIR-om i predayanje o razvoju GRID mreie i njezinu znaEaju za manstveni rad.

PnvlaEna primika i povijesitaokolina mjesta sastanka, uz izbor tradicionalne hwatskb M m j e doprlnljell su ugodno] radnoj atmosferl Sluibeni dio sastankaphogaCen je programom narodn~h plesova na terasi dvorca grofova Draikov~Ca te auto-

<< ~mmunosuppressive v i r a l is eases i n p o u l t r y - Measurement o f

~ r o t e c t i on*

U Cavtatu je od 08. do 12. svibnja 2002. organiziran sastanak dviju radnih skupina COST akcije 839 (( linmunosuppressive Viral Diseases in Poultry. )) Institut Ruder BoSkovii je bio orga- nizator sastanka, a lokalni osganizacijski odbor su satinjavali dr. sc. RenataNovakKujundiiC, prof. dr. William L. Ragland I11 i dr. sc. Vladimir SaviC. U COST akciju 839 je ukljureno 20 zemalja, a na konferenciji u Cavtatu su sudjelovali predstavnici Belgije, Brazila, Danske, Finske, Hrvatske, Nizozemske, NjemaEke, Madarske, Izraela, Italije, Poljske, Spanjolske, Velike Britanije i Sjedinjenih AmeriEkih Driava. Cilj COST akcije 839 je razmjena znanja i tehnologija u podruEju epidemiologije, dijagnostike, cijepljenja, imunologije, molekularne biologije i patogeneze zarane bolesti burze i zarane anemije pilica te medusobnog odnosa ova dva imuno- supresivna virusa peradi. Na sastanku u Cavtatu su se sastali zananstvenici ukljuEeni u rad radne skupine za cijepljenje i radne skupine za patogenezu. Raspravljalo se o preporukama za izdavanje monografije o iivim i inaktivitanim cjepivima pro- tiv virusa zarazne bolesti burze te iivim cjepivima protiv virusa zarazne anemije pilida u okviru Pharlnacopoeia Europa. Slijedila su izvjeSCa o utjecaju virusa zarazne anemije piliCa na imunosupresiju pilida te ekonomskim posljedicama imuno- supresije. Raspravljalo se o iskustvima u provodenju imu- nizacije piliCa razliEitim vrstana cjepiva protiv virusa zarazne bolesti burze te njihovoj ~Einkovitosti. Dogovoreno je istraiivanje primjenjivosti Eesto upotrebljavanog testa procjene oSteCenja burze, kako bi se vidjelo da li se propisani kriteriji ocjene oSteCenja mogu ujednareno interpretirati u razliEitim laboratorijima. Cilj ovakvog istraiivanja je doznati da li se takav sustav procjene moie smatrati objektivnim i preporuriti za rutinsku primjenu u procjeni sigurnosti primjene cjepiva. Sastanak je zavrsen raspravom i dogovorom o izdavanju priruCnika (( A Manual on the Pathogenesis and Immunity of IBDV and CAV .))

~0ngres-i u organi zac i ji I n s t i t u t a 2003. godi ne

9. ladranski sastanak, Dubrovnik, Hrvatska, 4.-14. rujna 2003.

U Dubrovniku je od 4. do 14. rujna 2003. godine odrian 9.

Jadranski sastanak (gth Adriatic Meeting) pod naslovom "Particle Physics and the Universe". Organizatori Sastanka bili su: Zavod za teorijsku fiziku Instituta "Ruder BoSkovit", Odjel teorijske fizike SveutiliSta u Zagrebu, SveuEiliStge u Splitu, te Ludwig-Maximilian Universitat i Max-Planck lnstitut iz M i e n a . Jadranski sastanci (Adriatic Meetings) tradicionalno su konfe- rencije na najviSoj manstvenoj razini, ili Eak i vainije, spadaju u rijetke konferencije iz fizike kojima je cilj vrlo giroko su- djelovanje kako mladih tako i iskusnih istraiivata iz razliEitih obrazovnih sustava u fizici Eestica.

U slijedetim odlomcima skieirat temo razloge zaSto je vitalna medudisciplinska suradnja u fizici Eestica danas ugroiena. Argumentirat Cemo veliku vainost konferencija kao Sto su Jadranski sastanci s tradicionalno Sirokim spektrom, a dati Cemo i konkretan fizikalni sadriaj opisan kasnije u konte- kstu.

Fizika Eestica razvila se, kroz 60 godina svog posto- janja, u visoku razvijenu disciplinu uglavnom iz dva razloga: - Fizika Eestica kao jedna od najtemeljitijih disciplina tizike u stalnoj je razmjeni i kontaktu s nekoliko drugih disciplina, pose- bice s fizikom fvrstog stanja i fizikom lasera, kozmologijom i astrofizikom, matematirkom fizikom i matematikom. - Fizici Eestica kao eksperimentalnoj manosti potrebni su labo- ratorijski uredaji Sirokog opsega, Sto danas tipiEno ukljuEuje suradnje nekolio stotina do tisuka istraiivata, te iniinjera i tehniEara s najrazlititijim iskustvima.

BuduCi da je ekspertiza porrehna u istraiivanju fizike Eestica u velikoj mjeri specijalizirana posljednjih godina, ovo podrufje teii sve vise orgilnizirati potpuno ekspeane konfere- ncije, sastanke i ljetne.bkole,.na primjer za rzvoj detektora, za fiziku astroEestica ili za teoriju struna. Posljedica je toga pote- nci.jalno opasno udaljenje posebice izrnedu eksperimentalnih i teorijskih fizitara. Osobito je vaino da fiziEari Eestica imaju jasnu viziju Sto moguCi rezultati dobiveni iz krajnje velikih i kompleksnih eksperimenata irnpliciraiu za stanie sadaSniih

(saieti na unutraSnje prostore s velikim radijusom); pronadeue su nekomutativne teorije polja shez defonniranih simetrija, a i drugi modeli s dodatnim poljima kao Sto je technicolor -javlja- ju se na mnogo nafina. KonaEno, modeli na Planckovoj skali kao Sto je teorija struna u novije vrijeme Cine ozbiljnije pokuga- je da pruie predskazanja za eksperimente slijedetih generacija.

BuduCi da su svi ovi modeli prozirenja sadaSnje va- ljane teorijske postave (SM), postoji velika sloboda u para- metarskom prostoru u svakom od tih modela i stoga je vrlo teiko utvrditi konaEno predskazanje za izvodiv eksperiment koji hi nedvosmisleno potvrdio jedan model ili iskljuEio drugi model. Cak i najjednostavuije proSirenje standardnog modela, [minimalno supersimetriCni standardni model (MSSM)] treba ukljuriti nekoliko dodatnih potpuno plauzibilnih pretpostavki, da hi se doSlo do konaEnih eksperimentalnih predskazanja. Ova situacija je metoditki potpuno nezadovoljavajuta. Da se to popravi, eksperimentalni fizitari moraju bolje poznavati sadaSnje stanje mnogih ponudenih teorijskih modela. Eksperimentalni fiziEari moraju imati jasnu vizuu o tome kakvi se fizikalni uEiuci progirenja standardnog modela se mogu ne- dvosmisleno naCi.

S druge strane, teorijski fiziEari moraju imati konkre- tna opaianja o tome koja predskazanja imaju izgled da budu potvrdena ili osporena u stvamim eksperimentalnim postavama (uredajima). Aka specifirni model moie dati predskazanje o nekom novom ufinku, tada ipak isti uEinak u danaSnjim ekspe- rimentima mote hiti potpuno potisnut djelovanjima pozadine. U cijelosti, rarmjena na oba naEina, od teorije do eksperimenta i ohratno, mora hiti dovoljno intenzivna da hi jamtila metoditki snaian znanstveni rad, tj. da su ispwvna predskazanja potpuno testirana i da opaianje moie dokazati ili opovrgnuti tvrdoju i teorijn.

Jadranski sastanak kroz svoju Eitavu povijest je mjesto gdje se totno utvrduje ta rarmjena izmedu teorije i eksperime- nta. Deveti Jadranski sastanak uspjeSno nastavlja ovu povijest i Eak jaEa medudisciplinsku komunikaciju stvaranjem novih ko- ntakata izmedu zajednice kozmologa i EestiEara. Razmjena

teorijskih modela. DanaJuja teorijskafizlka festlca ukratko je saieta u "standardnommodelu" (SM) Ova; model je formuluan pred viSe od dvadeset godina i valjanost njegovih predskazanja ostaje uglavnom nepromijenjena sve do sada Uz ~znimku Higgsovog polja, svi sastojci standardnog inodela nadenl su u p h d i .

UnatoE tome, postoje uvjeaavajukl argumenti da fizika koja se razvba izvan standardnog modela mora biti na dohvatu (govoreCi u saislu energ~je do- stupne u eksperimentima na velikim ubrzivaE~ma Ee- stica) Najomilieniji kandidat za takvo proglrenje sta- ndardnog modela je supersimetrija. Takoder tijekom

I nedavnih godma predloieno je rnnoStvo drugaE1~1h mogutih prollrenja. Teorlje velikog ujedinjenja oiivjele su upravo kao modeli s vlS~m dimenzijama

I

entalaca bila je idpresivno i inte- i trajan uEinak na nekoliko

europske i svjetske fizike. enika pokuSalo se preni- komunikacije takoder na

znanstveni sadr ia j

Kozmo7ogija, f i z i k a neu t r i na i as t roees t i ca

, ' , Kao Sto na& l&mf%remije sugerira, kozmologija i .&g ; : , , . , ,

a~m&s&sti.ca: h $ ~ a ps'lie&kt s fizikom Zestica jedna 's; dd gfaM%&ma:ko~~feren~ije..e'~kiq razlog za ova; izbor je prevladaj&a:ldl&ta remltata do@&nih ,, , u kozmologiji kroz

iz nedavnib &aiha. U p@%e&u 2003. godine WiE&sonova mikrovalna ani-

otropna SR&& ,'(WMAP) rijeSila je:'kozmiEki mikrovalnu pozadinu s preciznoSLiu bez p r e s ~ ~ p r u 2 i l a je detaljan uvid u koznliEku predhistoriju. Zajedno s vrlo preciznim podacima dobivenih od supernove bilo je mogute strogo smanjiti modele koji se odnose na komoloSke podatke o prisutnosti raznih obli- ka en&& .i q$.,.p svpm$. Specifi?no, prisutnost oblika

Z?! .< ~ .:,,. 2.',~.. e'der@Jeisn&+&ji kt&$m, nazvana "tamna energija" "kvi- n&$&$feC? ,'~&&&$~~~ja~~~aasSYTemen~m)b utwdena je vrlo ,En-;to. Moogi eksperimenti su sada&$acteni u Citavom svijetu da bi se nasuprot tome verificirala @a@i;avna prisutnost veCeg broja raznih oblika materije u k o d ~ a g ~ kao 30 su ekstragala- ktiEni neutrini, komiEke zrake..$&e energije ili "tamna

supersimetritne Ee-

se oEekuje da samo la- hadrooskom ubrzivaEu

van standardnog mo- godina rGunajuki od

a zamisliva alterm-

generacije fotodete- ente neutrina i astrore-

~imetrije kao mogucem prozoru u fenomenologiju kvantne gravitacije.

G Raffelt, E. Ma i R. Ri~ckl prikazali su noviji napredak i smanjenje pogreSaka u fizic~ neutrina Dok se fizika neutrina dtskut~rala kao novo otkrivena vruCa tema za vrijeme 8. Jadranskog sastanka, sada je Evrsto utvrdila svoje tezultate dobivene pred godinu dana.

Strune, membrane, nekomufahvne teorije polja, vellke ujedznjene teorljr

ZajedniEki je cilj teorijskog istraiivanja u fizlct Eestica - ujedinjeni opis svih sila u prirodi. Dio istraiivaikog nastoja- nja u ovom smjeru je poznat kao velike ujdinjene teorije G. Altarelli dao je odliEan pregled ujedinjenlh teor~ja s razliEitim strukturama simetrlje i njihovim moguCim eksperlmentalnim slgnaturama

KljuEno pitanje u teorijskoj fizici je ujedinjenje kvantne teorije polja (kao temelja standardnog modela) i teorije opEe relativnosti (kao temelja teorije gravitacie).

Najistaknutiji kandidat za postignute ovog ujedlnjenja dviju potpuoo razlif~tih strukturnih teorija je teorlja struna Teorija polja o strunama je pokuSaj da se oruda (matematiEki aparat) kvantne teorije polja koriste za jeSavanje teorije struna. L. Bonora i A. levicki prikazali su sadaSnje stanje dva~u razlizi- tih istraiivaCkih putova prema teoriji polja stnma. Ali stvarno uzbudenje u posljednje dvije god~ne do310 je iz teorijskog pri- jedloga da bi nag 3+1 dimenzionalnl svijet mogao biti kozmi- Eki defekt (brane-svijet) unutar viSedimenzionalnog prostor- vremena, s poljima standardnog modela i gravitacije

lokaliz~rane na takvoj membrani. Ovaj pj jedhg takoder Fi* standardnog modela w pokazuje eksponencijalnu hijerarh~ju mwe na PlanoIrovoj skali, induciranu de Sitter metr~ku na.m@mbmei i fenomk Standatdni model elektroslabih i jakih medudjelo- nolo5k1 prihvatljivu vrijednost kozmoloslie konstante. T. vanja postoji ve6 gotovo 30 godina, all eksperiment&i "

Hubsch dao je predavanje o tom predmetu, diskutiraju& testovi SM su tek danas dostigli razinu precknosti keja obitelj modela strunast~h ~grataka u suijetu membrana M. dozvoljava IetimBanpogled m a n ove impresivne strukture. Gogberashvilli se usredotoE~o na mehanizme lokalizacije Takv~ kratk~ pogkdi tine se da su u velikoj mjeri povezanl gravitacije na membranama, a M. Cedewall je diskutirao H~ggsovim bomnom kojeg treba joS otkriti. svoistva nekoliko ramolikih memhranskih konfigurac~ia. F Gim& je izvijestila o izgledima za traienj -

Koncept nekomutativnog prostor-vremena ima Higgsovog bozona na velikom hadronskom ubrzivadu. Pored dugu pavijest, kako u matematici tako i u fizici, ali je toga, ona je istaknula Wo se mote nauCiti o novoj fizici, izvan nedavno privukao veliku painju jer je pokazano da nekpmq- smdardnog modela na LHC-u. KljuEni teorijski podatak za tativnost pruZa uEinkoviti opis fizike struna u ~&&ktim, .@kxi$:piedskganje su precini raEuni u teorijskim modelima, pozadinskom polju. Istraiivanja kroz poslj$dnj& &brio a& $to tbuie,.pmcimi rkuni ulaze u dizajn samog eksperi- godina daju solidan matematizki tq'p&lj pa izgradnju m e n t a l n a g m ~ j % ~ W. Hollik je dao pregled takvih racuna za baidamih teorija polja na nekomutativnom prostoru. B. Jurco minimalno supersimetri~ni standardni model (MSSM). i F. Brandt dali su pregled konstrakcije baidarnih teorija Eksperlmehti u K i B sektorima (mijesanje itd.) polja koristedi Seiherg-Witteoovo pr&Likavanje. Vidovi fizike mezona @g~f@u impresivnu toEnost takoder dams i renormalizacije nekomutativne teorije poljadiskutirali su H. mogli bi dati nave% u standardnom modelu u bilo koje vri- Grosse i L. Alvarez-Gaume. Konstrukcije. j&om~@.tivnog jeme. Teo@j&q,predskazivanja za moguCu novu fiziku u poopdenja staudardnog modela i mogude eksperirnentalne,, ovom -stsIctoru .prikazali su A. Buras, N. Deshpande i T. evidencije diskutirao je P. Schupp. Idamelel K. K. Desch je prikazao fiziku, stanja tehnologije i

medunarodnu realizaciju planiranog linearnogubrzivata, posebice za DESY.

\ ,Slqbi i rijetki raspadi teSkih kvarkova zajedno s

M i e n j e m 'CP ~roucavani su preko asimetrija naprijed i nah.agi:a4 Pjo~isteki metode kao pkvautna kromodinamika pravila sumeuhvqmnoj kromodimamici, relativistic% model kvarkova, kv&@ kromodinamika na reietki, itd.

IS.. .. . , UEinkovitu teoStJ?;#d1Jianu u ekskluzivnim procesima i raEun kvantn~-&(odinamiEkih korekcija viBih redova prikazala . , je . . $~$!&$%k-~umerii.ki. , , _. P. Minkowski je diskuti- ;%. mQgg86 .s&ake stvaranja gluonskih binamih mezona u ... ";, .,.,.. ":,,:',:. . :Q.rn.!'p@btio zanimljivo predavanje n temeljnim QCD sfnhama, ukljuEujuCi forrnulaciju reSetke u ovom problemu dao je M. Shifman.

r , .I A

43. medunarodni neuropsi h i j a t r i j s k i pula simpozi j I 1 ernat iona l neuropsychi a t r i c pula

I symposi urn) , I

I pula , 18-21. 06. 2003. w-

Satelitski simpozij "Bioloiki pokazatelji u psihijutrijskim bolestima " (Biological markers ofpsychi- atric disorders) organiziralo je Hrvatsko druitvo farmakologa. U wodnom predavanju D. Muck- ~ e l e r (Zagreb) je dala krutki pregled direktnih i indirektnih bioloikih pokazatelja upsihijatrijskim i

, .. neurodoikim pove kojima je bilo viie govora u ostalim predavanjima u sklopu simpozija.

Cetrdesettreti medunarodni ktrijski Pula Sirnpozij odrian je od 18-21.06 2003. u Puli. Simpozij se odriava svake godine, a Or*&nizatori su Kuratorij Medunarodnog Neuropsihijatr?Jskog Pula simpozrja Xe JugolstoEno Europsko druStvo za neurolug~ju i pslhijatr~ju. Na slmpoziju je nazoEilo oko 200 sudionika, ukljuEujufi pre- davaEe iz Hrvarske, Austrije, Njemadke, Kanade, Italije, Poljske, GrEke, Slovenije, Bosne i Hercegovlne I Srbije I Crne Gore. Cilj simpozjjaje $10 postiCi Sto bolju razmjenu miSljenja

E~wol)e'u' Arcreclitrtioa Colrunittee ~ I I CNS (EXCIC - Bl~nssds)

C - N ~

~la%&mmahene @me s&poziJa bile su: neurolo~ki i ps~hija- bijski aspekti poremekaja kratanjja, multipla skleroza i cere- e European Federation ~f 4 bmvaskulame bo ln t~ . Odrian je i oia rszliiilih didaktiEkih pro- s Neurological S O C ~ C ~ ~ C S grama o suvremenoj dijagnostic~ i lijeCmju shizofrenye, multi- & plr sklerou i depresiuah bolesn~ka n gubitkon euergije, te o stigmi shizofrenih i ostalih psihiiakijskih bolesnika. Kako . .

. pDdigNlti. npst izmedu. ner~&bgije i psihijatrije bila je tema jednog: inaugufdsijsk~~ akadekskog predavanja. U sklopu ~ n a n s N m o ~ ' d i j k f ~ ~ m & t m ~ a bile su i dvije posterske sekcije Saieci izlagan$ su u b a t e m ili proSirenom ohliku tiskani u Casopisu Neur,ologia Croatica, volumen 52 (Suplement Z),

itski simpozij ''BBioloSki pokazatelji u psihijatri- (Biological m k e r s of psychiatric disorders)

rvatsko drultvo'f&ologa. U uvodnom pre- k-Seler (Zagreb)'j,e:,@a kratki pregled dire-

nib i indirektnih bioloSkih pokazatelja u psihijatrijskim i neu- ima o kojima,jT&iilo vi3e govora u ostalim lopu sin+po@j*( 'F. Catabeni (Milano) je

,>. '. .~< *', ,, o biokemUslam pokazateljima u dijagnostici erove bolesd: W. Pivac (Zagreb) je govorila o

perifern& s e ~ ~ i n s B i m pokazateljima u psihijatrijskih holesnika M. Diksic (Montreal) je opisao tezultate istrajivanja serotoninskog sustava u mozgu pomoiu Positron Emission

. medunarodnom neuropsihijatri- a internet a,d~resi:

Pl.fl<: ,R~IKoI,A ~ D I C , PRED.YJLU.\I HHKIWTSKOG VAKL'LlrlfSKOC DKI.

II Dubrovnikuje od 19. do 21. rujna 2003. Executive Council Meeting oi'lUVSTA - for Vacuum Science, l'echniqilc and IIr\'atsko vakuumsko druitvo je osnovana 1964. godine, koja oku

man vakuum. seg podrurja vak~~umske manosti i ariva osatn strutnih sekcija ILJVS-

IL ruge 3 l inacionalnog vak~iulnshog 5.000 i-lanova: istraiivanje povrgina,

vakuumu. Duinosnici 1IJVST.A-e su vodek' jitn podrutjima, pa tako i ~i Hrvatskom v danas veCinu Cine znanstvenici i stm"

s, H. Lorc u Plasma Science, R. . JakSii u Vacuum Science, a N.

dohilo (u konkurenciji Spalijolske i Sastanlca IzvrSnog Odhora IUVSTA Sasranci lavrinog odbora odriavaju ti.jinia se odlutuje o sviin poslovim e iz~nedu sa- stanaka SkupStine IUVSI~.4-e koji se odriavaju svake tri godine. Za mjesto odriavanja odabran je Dubrovnik, a u oiujku 2003. uspostavljena je ueb-stratiica sa iliformacijama za sudionike - www.cro-vacuum.lir~i7CM93.html (koja je jog uvi- iek otvorenal.

ICVST.4-c se redovito odriavaju M93 odrian je 19-21. mjna 2003. U

sudionika: 7 duinosnika (MG Bai-tlies-1,ahrousse - predsje- dnica 1I:VS-I'A-e. W. Uestwood - tajnik IUVSIA-e, I;. Valhusa, B. Rogers. M. Sancrotti. R. Reid, H. Walil), predsjednici Odbora i pred- staviiici Zna (od kojih su IUVSTA-el. , , nacionalnih vakuumskih dru- itava, te 6 predstavnika I Irvatsl<og vakuumskog druStra (N. KadiC, B. Pivac, 11. Lorc, M. JakSii, M . Milun i P.

I<ovaCevii i P. 19.09., odriani su sastanak

cluinosnika IUVSTA-e, Odl dniitvo Bulletins radi wio 0dhol.a 7,a dugorotno plan gram tinancijske potpore ramijenih zcmalja 11 organi vljcno izvjeice Pakistanslc

finaicije, Odbora za nagrad

lrvrgnog odbora, te

iji 16. International Vacuum Congress i 'i Ce se odrrati u lipnju 2004. uveneciji. 7

iajni k W. Westwood podnije stanaka, jo4 jedan puta SLI p doneScne odluke iz nadlei~i je o moderuizira~iju edukalivnih materi izdaniu kniire o noviiesti IUVSTA-e. - . Milun je ukratko izloiio povijest i aktivnosti Hrvatskog vaku- umskog drust\,a. Zapisiiici sastanaka odrianih u okbiru EC1193 dostupni su na web-stranici IIJVSTA-e: ww\i.iuvsta.org. Prema dobrim obitajima. za sudionike ECM93 organizii-an jr i druitveni program: U petak poslijepodne plovidba od Lapada do starog grada, prijanl kod gradonaeelnice sa glazhel~ini pro- gramom, te posjet priredbi folklornog ansamha "Linbo". U su- botu poslijepodne organizirano je razgledanje grada, a naveter je prirectena sluihena vetera. Po ocjeni sudiot~ika ECb193 je bio vrlo dobra orgaiiiziran, a duiiiosnicima IUVSTA-e i drugirn sudionicima pruiio je dobar uvid u organizacijske moguinosii Hrvatskog vakuumskog druitva. Uspjegno odl-iavanje ECM93 u Dubrovniku znatajan je ulog u eventualrioj kandidaturi HVD-a za do~natinstvo nekoy od redovitih znanstvenih skupova pod pokroviteljst\:o~n I['VS- TA-e u doglednoj buduinost

13. ~uropsk i simpozi j organske kemi j e cavat, Hrvatska, 10-15 rujna 2003

PISE: ANDREJA LESAC

ZNASTVBNI PROGRAM 13. buropski simpozij JuinoafriEke Republike, Juine

organske kemije (ESOC 13) odr2an Koreje i SAD-a. BBUHVATIO JE SVE ASPEKTE

je od 10. do 15. rujna 2003. godllie u Znastveni program obuhvatio ORGAMSKB KBMIJB. ( ~ B R ~ A N O dB Cavtatu u organizaciji lnstituta je sve aspekte organske kemije. 13 PLENARN1l-I PREBAVANJA, 23 Ruder BoSkovit. Ovaj interna- Odriano je 13 pleriarnih pwdavanja, cionalan skup odriava se svake 23 pozvana predavanja, 46 kratkih POZVANA PREBAVANJA, 46 dsuge godine i tradicionalno pokriva usmenih pnoptenja te prikazano 256 KRATKIH USMBNXH BRIOPCEMJA sva podruYa organske kem~je postera. TE PRIKAZANO 256 POSTBRA, ukljuEivSi sintezu, katallru, Komentari sudionika, kako o fizikalno-orgausku kemiju, znanstvenom tako i o druStvenom supramolekulsku kemiju I nove programu brli su vrlo pozitivni KOMENTARI SUBIONIRA,

organske materijale. ESOC 13 Ugodna atmosfera i mediteranskl KAKO O ZNANSTVBNOM TAKO I O privukao je 455 sudionika iz 40 dub uEestale i prijateljske komu- BRUSTVE,JOM B R O G R A M ~ ~ 1 ~ 1 su razliEitih zemalja Sirom svijeta. Oslm nikacije medu svim sudionlcima bez iz Eumpskih zemalja, prisutni su bili obz~ra na njihove godine, manstvenu VRLO POZITIVNI. UGODNA sudionici iz Australije, Kanade, I profesionalnu poziciju doprinjeli su AIldOsPERA I MBI).IPERANSKI DUH Ci~ea, Indije, ~zraela, Japana, uspjehu 13 Europskog simpozija UCBSTALB I PRIJATBLJSKE KOMU- Jordana, Kuvajta, Ruske Federacije, organske kemije.

NlKACIJE WBBU %VIM SUBIOMICI-

MA BBZ OBZIRA NA NJIHOVE

OQBIMB, ZNANSPVBNU I PROFE-

SIONALNU P O z I e I w BOPWINJBLI

su USBJBHU 13. EUROPSKOB SIMPOZIJA OROANSKE KBiW13E. 18 EUROPEAN -$MPOS W d ORGANIC CHEMISTRY