558865.diplomski rad maje marti

7/30/2019 558865.Diplomski Rad Maje Marti

1/67

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU

DISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOM BRODU

MAJA MARTI

POTICANJE STVARALATVA U RAZREDNOJ

NASTAVI

DIPLOMSKI RAD

SLAVONSKI BROD, 2008.


2/67

2

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU

DISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOM BRODU

POTICANJE STVARALATVA U RAZREDNOJ

NASTAVI

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Studentica:

Mr. sc. Branko Bognar Maja Marti

SLAVONSKI BROD, 2008.


3/67

3

SADRAJ

POPIS ILUSTRACIJA ....................................................................................... 5

1. UVOD ............................................................................................................ 6

2. STVARALATVO ....................................................................................... 7

2.1 to je to stvaralatvo? .............................................................................. 7

2.2 Stvaralake sposobnosti........................................................................... 8

2.3 Sastavnice stvaralatva ............................................................................ 9

2.3.1 Stvaralaka linost ................................................................................................ 9

2.3.2 Stvaralaki proces ............................................................................................... 10

2.3.3 Stvaralaki proizvod ........................................................................................... 12

2.4 Stvaralako miljenje.............................................................................. 12

3. STVARALATVO U KOLI.................................................................... 14

3.1 Djeje stvaralatvo ................................................................................. 14

3.1.1 Mata i inteligencija ............................................................................................ 16

4. POTICANJE I SPUTAVANJE STVARALATVA ............................... 17

5. EMPIRIJSKI DIO ...................................................................................... 19

5.1 Kontekst istraivanja ............................................................................. 19

5.2 to je bio moj interes?............................................................................ 19

6. PLAN AKCIJSKOG ISTRAIVANJA ................................................... 21

6.1 to je to akcijsko istraivanje? ............................................................. 21

6.2 Pitanja, nedoumice i dileme .................................................................. 23

6.3 Ciljevi istraivanja ................................................................................. 23

6.4 Plan aktivnosti ......................................................................................... 23

6.5 Kriteriji za procjenu uspjenosti istraivanja..................................... 27

6.6 Postupci prikupljanja podataka ........................................................... 28

6.7 Etiki aspekt istraivanja...................................................................... 29

6.8 Kritiki prijatelji.................................................................................... 296.9 Validacija akcijskog istraivanja ......................................................... 29


4/67

4

7. PROCES OSTVARIVANJA AKCIJSKOG ISTRAIVANJA............. 30

7.1 Neobini razgovor .................................................................................. 30

7.2 Knjievni jezik i zaviajni govor .......................................................... 31

7.3 Pravokutnik i kvadrat ........................................................................... 37

7.4 Optiko mijeanje boja.......................................................................... 43

7.5 Kulturnopovijesne znamenitosti Hrvatske ...................................... 45

7.6 Integrirani dan ....................................................................................... 46

7.7 Uoeni problemi tijekom akcijskog istraivanja................................. 55

8. INTERPRETACIJA................................................................................... 57

9. ZAKLJUAK............................................................................................. 61

10. PRILOZI ..................................................................................................... 63

11. LITERATURA ........................................................................................... 65


5/67

5

POPIS ILUSTRACIJA

Popis slika

Slika 1. Opa shema stvaralakog procesa.......................................................................... 11

Slika 2. Lipota .................................................................................................................. 31

Slika 3. U srcu................................................................................................................... 31

Slika 4. Zabranjeno sunanje .............................................................................................. 34

Slika 5. Mravi u umi ......................................................................................................... 35

Slika 6. Oprez maravi .......................................................................................................... 35

Slika 7. Geometrijski likovi ................................................................................................ 37

Slika 8. Labudovi ................................................................................................................ 38

Slika 9. Robot ...................................................................................................................... 38

Slika 10. Tulumarka ............................................................................................................. 39

Slika 11.Sastavljeno lice od brojeva .................................................................................... 40

Slika 12. Lice od brojeva 1 .................................................................................................. 41

Slika 13. Lice od brojeva 2 ................................................................................................... 41

Slika 14. Jaje leptir ............................................................................................................... 42

Slika 15. Jaje u travi ............................................................................................................. 43

Slika 16. Jaje zeko ................................................................................................................ 43

Slika 17. Kreativni televizor ................................................................................................. 45

Slika 18. Umna karta ........................................................................................................... 46

Slika 19. ZnakTri cvijeta .................................................................................................. 47

Slika 20. Odgovori uenika 1 ............................................................................................... 48

Slika 21. Odgovori uenika 2 ............................................................................................... 48

Slika 22. Zidne novine ......................................................................................................... 53

Slika 23. Ueniki proizvodi ................................................................................................ 54

Popis tablica

Tablica 1. Plan aktivnosti ................................................................................................... 23

Tablica 2. aljive pjesme..................................................................................................... 33


6/67

6

1. UVODDanas ivimo u svijetu u kojem se promjene dogaaju brzo i svakodnevno. Tijekom

povijesti ljudi su stvarali bolje uvjete za ivot razliitim tehnikim tvorevinama. Razvoj

informatike omoguio je oslobaanje ovjeka od dosadnih rutinskih intelektualnih poslova

koje obavlja suvremena raunalna oprema. To je ovjeka bacilo u drugi plan - manje se

fiziki angaira u proscu proizvodnje, a ima vie vremena za zadovoljavanje jedne ili vie

osnovnih potreba u koje se ubraja i potreba za stvaralatvom/kreativnou.

Rekla bih kako je istinsko znaenje stvaralatva prelo dug put, kako bi u zadnje

vrijeme drutvo prepoznalo njegovu vanost i korisnost. Postoje razliite definicije o tome to

je stvaralatvo ili kreativnost, ali u svim definicijama sadrana je tvrdnja kako oni daju nove,

originale i neobine ideje, proizvode. Promjene se dogaaju i u kolskom sustavu te ga je

stoga vano i nuno prilagoditi potrebama uenika. kola treba nuditi mogunosti kako bi svi

uenici imali priliku zadovoljiti svoje potrebe. Smatram kako je tradicionalan sustav

pouavanja djelovao kako tvornica koja proizvodi drutvu potrebne uloge. Zato su neki

uenici imali priliku u takvim uvjetima ostvariti sav svoj potencijal, dok je u veini njih

stvaralaki potencijal ostao zarobljen. Svi posjedujemo sposobnosti koje se veu uz

stvaralatvo, ali nismo naviknuti i nisu nas dosada pouavali kako ih koristiti. Kada mladi

napuste dananje kolske klupe trebaju postati osobe koje e znati stvaralaki misliti, rjeavati

probleme, traiti nova rjeenja i sl.

Budui da djeca veinu vremena provode u koli, vano je da ona podupire razvoj

stvaralatva. Uitelji imaju vanu ulogu u poticanju djejeg stvaralatva na nastavi. Trebaju

planirati organizirati nastavani proces na kreativan nain. Ako uitelj i dalje posee za

tradicionalnim nainom pouavanja, koristei frontalni oblik rada, poticanjem samo

konvergentnog naina miljenja, mala je vjerojatnost da e njegovi uenici nauiti stvaralaki

misliti i djelovati. Onaj koji zna to je stvaralatvo i koji kreativno djeluje, moi e to prenijeti

i na druge. Takav e uitelj svojim uenicima osigurati primjerene uvjete u kojima e

razliitim sadrajima, aktivnostima, tehnikama i metodama poticati stvaralako miljenje.


7/67

7

2. STVARALATVO2.1 to je to stvaralatvo?Tradicionalna nastava, u kojoj prevladava frontalni oblik rada i reproduktivno uenje,

ustupa mjesto suvremenoj nastavi koja njeguje stvaralako uenje. kola kao odgojno-

obrazovna ustanova doivljava odreene promjene u nainu i organizaciji rada. Poveava se

interakcija izmeu uenika i uitelja, njeguje se pozitivno razredno ozraje, potie se

stvaralako, kritiko miljenje. U suvremenoj nastavi primjenjuju se razliiti nastavni oblici i

metode. Takav nain uenja omoguava uenicima zadovoljavanje vlastitih potreba u koje se

ubraja i potreba za stvaralatvom.

Razliiti autori daju razliita odreenja pojma stvaralatvo. Stevanovi (1998) navodikako stvaralatvo (eng. creativity, fr. activite creatvice, njem. das Schopfen, rus. tvorestvo)

uvijek podrazumijeva neka nova rjeenja,dolaenje do neeg novog (str. 15).

Prema Petzu (citirano u Cvetkovi Lay i Pejak, 2004, str. 11) stvaralatvo je aktivnost

koja daje nove, originalne proizvode u materijalnoj ili duhovnoj sferi.

R. Kvaev (citirano u Stevanovi, 2002, str. 40) smatra kako kreativnost

podrazumijeva:

proizvodnju to veeg broja ideja, usmjerava osobu da obine stvari gleda na novnain,

rjeavanju problema pristupa se na razliite naine, spontano se mijenja usmjerenostmiljenja tijekom rjeavanja problema,

injenice se stavljaju u druge relacije i otkrivaju se razliita mogua znaenja danihinjenica u drugim kontekstima,

dane informacije kombiniraju se na razliite naine i otkriva se njihov novi sadraj.Prema Weisbergu (Arar & Raki, 2003) kreativnost nije nita posebno: procese koje

koristimo u svakodnevnom ivotu koristimo i u kreativnom rjeavanju problema.

Stvaralatvo i kreativnost su istoznanice. Unato razliitom definiranju pojma

stvaralatvo, svi autori navode kako je stvaralatvo aktivnost koja daje nove, originalne

proizvode. Smatram kako je R. Kvaev najpreciznije i najopirnije opisao znaenje pojma

stvaralatvo.


8/67

8

2.2 Stvaralake sposobnostiSposobnosti openito oznaavaju mogunost obavljanja neke vrste posla. Ljudi se, kao

jedinstvena jedinka, razlikuju po sposobnostima. Netko ima smisla za glazbu, netko za

slikarstvo, netko za poeziju i sl. J.P. Guilford (citirano u Stevanovi, 2002, str. 27) istie dasu kreativne mogunosti sastavljene od mnogih komponenata. Stevanovi (2001) u grupu

stvaralakih sposobnosti ubraja: originalnost, fleksibilnost, fluentnost, redefiniciju, osjetljivost

za probleme i elaboraciju.

Originalnost kao pojam dolazi od latinske rijei origo, to u prijevodu oznaava

poetak, zaetak, podrijetlo. To je neto novo, jedinstveno, samostalno nainjeno. U

stvaralatvu ovaj pojam oznaava sve ono to je izvorno, neponovljivo, rijetko, novo,

neobino i sl. Obino se vidi u nekom djelu, procesu ili ponaanju pojedinca.

Fleksibilnostimasvoju istoznanicu u rijei elastinost. Podrazumijeva mijenjanje,

prilagoavanje, savitljivost, gipkost miljenja, odbacivanje starih metoda i prihvaanje novih,

mijenjanje direkcije (usmjerenosti) miljenja pri postupku rjeavanja nekog problema. U

stvaralatvu se najee spominju adaptivna, ideaciona,spontana i metodoloka fleksibilnost.

o Adaptivna fleksibilnost podrazumijeva prilagoavanje postupaka svakojkonkretnoj situaciji. Obino dolazi do izmjena kada osoba problem ne moe

rijeiti na uobiajeni, poznati nain.

o Ideaciona fleksibilnost podrazumijeva dinaminu primjenu ideja u novimsituacijama.

o Spontana fleksibilnost odnosi se na sposobnost primjene neke ideje u vrloirokom rasponu.

o Metodoloka fleksibilnost odnosi se na naine, postupke istraivanja,odnosno samostalno otkrivanje odreenih uzrono-posljedinih veza i odnosa

kojim se dolazi do poeljnog rezultata.

Fluentnost oznaava mnotvo, neku proizvodnju. Najee govorimo o fluentnosti

rijei, ideja, asocijacija i izraajnoj fluentnosti:

o Fluentnost rijei sposobnost stvaranja novih rijei.o Fluentnost ideja- sposobnost proizvoenja to veeg broja ideja koje imaju

logiki smisao.


9/67

9

o Asocijativna fluentnost sposobnost pronalaenja sinonima i rijei slinogznaenja kojim se mogu razvijati naznaene ideje.

o Izraajna fluentnostpokazuje sposobnost razvijanja ideje rijeima.Redefiniranjepodrazumijeva otkrivanje novih funkcija predmeta, objekata i

pronalaenje novih znaenja i osobina danih podataka.

Osjetljivost za problemedefinira se kao sposobnost formuliranja i zapaanja

problema u novim situacijama.

Elaboracijasposobnost razrade jedne ideje do konanog rjeenja (str. 119-124).

Djeca svoju originalnost iskazuju kroz razliite aktivnosti. est univerzalnih pitanja

tko, to, kada, gdje, kako, zato jedna je od aktivnosti kojom moemo poticati uenike nauoavanje problema, pronalaenje rjeenja i openito na iznoenje novih, neobinih ideja.

Cvetkovi Lay i Pejak (2004, str. 12) navode kako djeje miljenje u velikoj mjeri obiljeava

fluentnost. Primjerice u aktivnosti Grad-Dravasvatko mora po sjeanju napisati sva imena

iz povijesti, zemljopisa te imena ivotinja koja poinju odreenim slovom.

2.3 Sastavnice stvaralatvaKako bi to bolje upoznali znaenje stvaralatva i to ga sve odreuje, nuno je navesti

njegove sastavnice. Stvaralatvo ine stvaralaka linost, stvaralaki proces i stvaralaki

proizvod. Sva tri elementa meusobno su povezana i djeluju kao jedinstven sustav.

Stevanovi (2002) smatra kako je stvaralatvo sloen in zbog toga to ga promatramo kao

osobinu i aktivnost linosti, to se odvija u vremenu i prostoru stvaralaki proces, i to daje

odreeni konkretni ili apstraktni proizvod (str. 41).

2.3.1 Stvaralaka linostKada se radi o definiranju nekog pojma, pojave ili fraze veina autora, ovis no o

podruju njihova djelovanja, navodi svoje definicije. Cattell, psiholog, (citirano u Stevanovi,

2002, str.163) navodi kako je linost ono to dozvoljava predvianje neeg to e neka osoba

uiniti u danoj situaciji.


10/67

10

Psiholog Maslow (citirano u Stevanovi, 2002, str. 167) smatra kako ovjek sa sobom

donosi stvaralake potencijale i da za stvaralatvo nisu nune nikakve posebne sposobnosti

niti talenti. Slaem se s ovom tvrdnjom, jer smatram kako svi moemo biti kreativni i u koli,

na radnom mjestu, u svakodnevnom ivotu itd. Rekla bih kako ljudi ponekad nedovoljno

koriste svoj stvaralaki potencijal. Zato je vano poticati djeje stvaralatvo i osigurati uvjete

za stvaralako djelovanje.

Nola (1987) smatra kako razvoj kreativnih linosti postaje jedan od znaajnih zahtjeva

odgoja mladih (str. 9). Stevanovi ( 2001) navodi kako e uspjeh biti vei ako se podupre

genetski potencijal s potrebama okoline (str.175). Slina razmiljanja ima i S. Torrance

(citirano u Miljak, 1996, str. 36) smatrajui kako sestvaralatvo moe izraavati na nebrojeno

mnogo naina, te da od sredine u kojoj dijete ivi i djeluje ovisi koliko e se jezika razviti ikako.

Kako se ljudi razlikuju po svojim sposobnostima, tako se razlikuju i po osobinama.

Tijekom sudjelovanja u svom akcijskom istraivanju primijetila sam kako neki uenici

pokazuju vee zanimanje za sudjelovanje u aktivnostima. Ti uenici su bili radoznali,

nestrpljivi, nisu obraali panju na druge, nego su se dragovoljno prepustili stvaralakoj

aktivnosti, otvoreno su i hrabro dijelili svoja razmiljanja s drugima, i to je najvanije imali

su osmijeh na licima. Kreativnu osobu odlikuju unutarnje potrebe za spontanou iotvorenou. Za stvaralatvo (Stevanovi, 2001, str.177) bitne su slijedee osobine pojedinca:

snana volja i zapaena radoznalost, akcija, inicijativa, nemiran duh, kreativan nemir,

sklonost stvaralakoj avanturi, sklonost riziku, hrabrost, otvorenost za personalizirano

iskustvo, aktivan razum, humor,upornost i strpljenje.

2.3.2 Stvaralaki procesTijek neke aktivnosti je proces koji traje odreeno vrijeme i u koji se odvija u

odreenom prostoru. Stvaralaki proces se odnosi na slijed misli ili akcija koje dovode do

kreativnog produkta. Teorija stvaralakog procesa mora biti u stanju pokazati kako se

stvaralaki proces razlikuje od rutinskih procesa rjeavanja problema (Arar & Raki, 2003).

Smatram kako stvaralaki proces ima sline elemente kao i nastavni proces. I jedan i drugi

imaju poetak, glavni dio i zavretak, traju odreeno vrijeme i daju odreene rezultate.

Miljenje, inteligencija, emocije, mata, motivacija sve su to sastavnice stvaralakog procesa.


11/67

11

Prema Stevanoviu (2002) opa shema stvaralakog procesa (str. 224):

Slika 1. Opa shema stvaralakog procesa

U stvaralakom procesu vana je otvorenost, to je povezano s divergentnim

miljenjem; usmjerenost miljenja, fokus (Stevanovi, 2001, 2004); disciplina koja je vana

jer omoguava realiziranje onoga to je u fokusu; zavretak stvaralakog djelovanja.Nastavni

se proces sastoji od etapa pa tako i stvaralaki proces. Prema Wallesu (Ozimec, 1996)

stvaralaki proces koji ima 4 etape: pripremanje primjena znanja, vjetina, razumijevanje

materijala itd.; inkubacija- formuliranje i bavljenje problemom; iluminacija- odluivanje kojuideju odabrati, a koju odbaciti; verifikacija- testiranje proizvoda, njegova ispravnost,

dovrenost, korisnost (str.327).

Stvaralaki

proces

Kognitivne

sposobnosti

Konvergentno

miljenje

Evaluativne

sposobnosti

Divergentno

miljenje


12/67

12

2.3.3 Stvaralaki proizvodStvaralaka linost tijekom procesa stvara proizvod. Budui da se radi o stvaralakoj

aktivnosti gdje se trae nove, neobine i originalne ideje, taj proizvod treba biti neto do sada

nevieno, originalno. Tijekom stvaralakih aktivnosti, koje sam koristila za poticanjestvaralakog miljenja u nastavi, uenici su svoje stvaralake proizvode izraavali u obliku

ideja, stihova, pjesma, crtea, plesa, plakata, konkretnih predmeta itd.

Slaem se sa Stevanovievom (2002) tvrdnjom koji smatra kako e stvaralaki

proizvod proizai iz stvaralake namjere i procesa. Dijete koje imitira prolaznika je postavilo

cilj: da vidim mogu li to ja uraditi. Naprotiv, dijete koje stvara postavilo je sebi cilj: da

vidim to mogu napraviti od ovog (str. 260). Upravo sam tu razliku imitacije i stvaranja

uoila na nastavi.

2.4 Stvaralako miljenjePolazne vrijednosti koja sam ovim akcijskom istraivanjem eljela ostvariti su

stvaralako miljenje, sloboda izraavanja i zadovoljstvo uenika. Unutar nastavnih jedinica

koje sam provela, nastojala sam razliitim stvaralakim aktivnostima osigurati uenicima

priliku kako bi mogli stvaralaki misliti. Posluala sam i uvaavala njihova razmiljanja i toje jako vano nisam im sugerirala odgovore.

Konvergentno miljenje, prema Bognaru (2003), kao to rije konvergirati upuuje,

znai da postoji jedan prihvatljiv odgovor. Konvergentno miljenje moe se predoiti kao

vertikalno jer ukljuuje kretanje nazad i naprijed izmeu vie i nie razine miljenja.

Osnovno, konvergentno miljenje kopa istu rupu u dubinu (str. 3).

Divergentno miljenje sastavni je dio stvaralatva. Razliito je od konvergentnog

miljenja zato to je usmjereno na pronalaenje vie rjeenja. Prema Stevanoviu (2002)

divergentno (stvaralako) miljenje pronalazi raznovrsne mogunosti odgovora, pri emu

posebno dolazi do izraaja mata i originalnost (str. 28). Smatram kako rijei divergentno i

stvaralako nisu rijei istog znaenja. Stvaralakog miljenje ukljuuje divergentno

miljenje. Moglo bi se rei kako je stvaralako miljenje skup, a divergentno i kritiko

miljenje njegovi podskupovi koji zajedno inejedan sustav.


13/67

13

Stvaralako miljenje obuhvaa osim divergentnog miljenja i kritiko miljenje.

Kreativne osobe koriste i jednu i drugu vrstu miljenja u stvaralakom procesu. Stvaralako

miljenje Stevanovi (2001) definira kao otkrivanje nepoznatog u poznatom i zadanog u

danom. Ono omoguava pronalaenje skrivenih znaenja, veza i odnosa meu realnim i

irealnim podacima. Stvaralako miljenje definira kao instrument kojim se stvara neto novo,

dosad nepoznato, ali originalno (str. 113). Kako ivimo u vremenu u kojem se promjene

dogaaju bre nego oekivano, vano je upravo mlade ljudi poticati da stvaralaki misle i

djeluju.

Kritiko miljenjeje ono koje nedozvoljavan stereotipno, uobiajeno razmiljanje.

Kako Stevanovi (2002) navodi, kritiko miljenje odnosi se na sposobnost pojedinca da

otkriva neke skriveneideje itd (str.74). Kreativne osobe ne prihvaaju injenice samo tako,

bez ikakvog promiljanja, rasuivanja, ralanjivanja. Jednostavno imaju potrebu kritiki se

osvrnuti na detalje, uoiti neke relacije, meusobne odnose koji ranije nisu postojali.


14/67

14

3. STVARALATVO U KOLIUsudila bi se rei kako sustvaralatvo i kreativnost pojmovi koji su trenutno u modi.

Ti pojmovi se esto koriste u neodgovarajuem kontekstu, tj. stvara se kriva predodba o

stvaralatvu. Budui da sam poticala stvaralatvo u razrednoj nastavi, osvrnula bih se samo na

stvaralatvo u koli, kao odgojno obrazovnoj ustanovi. Veina kola smatra kako su njihovi

uenici i uitelji kreativni i kako potiu kreativnost u nastavnom procesu i kolskim

aktivnostima. Smatram kako neki od njih i ne znaju to je stvaralatvo. Uitelji gotovo svaku

aktivnost pripisuju stvaralatvu. Jednostavno dodaju pridjev stvaralaka ispred imenice

nastava. Meutim, ono to seodvija tijekom takve nastave, vrlo esto ne slii stvaralatvu.

Uitelj i dalje potie samo konvergentno miljenje, trai injenino znanje, uenje napamet i

sl. To nisu odlike stvaralake nastave i smatram kako bi trebalo jo vie educirati uitelje ostvaralatvu (moda i ravnatelje, pedagoge) . Zato je vano razluiti stvaralako uenje od

tradicionalnog naina uenja.

Nastavni proces u svojim etapama podrazumijeva poticanje kreativnosti. Kreativni

uitelji e uz pomo nastavnog plana i programa, sredstava i pomagala, ali i na osnovi svoje

vlastite kreativnosti, razliitim stvaralakim aktivnostima poticati stvaralako miljenje i

uenje. Nauiti uenika kako se ui stvaralatvom za stvaralatvo, najvaniji je zadatak

suvremene kole. Ve od prvog razreda djecu treba uiti kako se ui kreativno, a onda

zahtjeve postepeno proirivati dok god po zavretku osnovne kole ne budu u svemu

osposobljeni za samostalnu edukativnu- stvaralaku aktivnost na razliitim sadrajima

(Stevanovi, 2003a, str. 5).

3.1 Djeje stvaralatvoDjeca u sebi uvijek nose klicu nemira, radoznalosti i razigranosti. Zato uvijek nastoje

pronai situaciju gdje e imati priliku biti radoznali, razigrani. Uenike treba osposobljavati i

pripremati za cjeloivotno uenje. To podrazumijeva i zadovoljavanje osnovnih potreba

uenika.Nastavniproces trebao bi osigurati uvjete kako bi svaki uenik imao mogunost stei

odreena injenina znanja i nauiti stvaralaki misliti. Stevanovi (2001) smatra kako nema

kvalitetnog nastavnog rada u koliko se ne zadovolje osnovne potrebe subjekta. Navodi ove

potrebe:


15/67

15

Potreba za ljubavljupodrazumijeva ukljuivanje uenika u razliite zajednike

nastavne aktivnosti. Primjenom skupnog oblika rada i rada u parovima to e posebno doi do

izraaja . Tako se kod uenika javlja osjeaj pripadnosti ime se razvija sigurnost i

prijateljstvo.

Potreba za autonomijompodrazumijeva mogunost odabira pravog trenutka za svoj

intelektualni rad, onako kako uenikupsiho -bioloki najvie odgovara u danoj situaciji.

Potreba za slobodomoznaava nezavisnost u pogledu mogunosti izbora svega onog

to je u vezis nastavom i uenjem, odnosno izvravanjem kolskih i nastavnih obaveza.

Potreba za moipokazuje prednost svakog pojedinca u nekoj aktivnosti. Razliiti

uenici imaju i razliite komparativne prednosti u odnosu na druge. Nastavnik e tu mo

afirmirati tako to e takvom ueniku dati mogunost da se izrazi (pokae) pred ostalim u

skupini. Takva mo e biti mo za, za razliku od moi nad.

Potreba za stvaralatvom elementarna je potreba u edukaciji mladih.

Kreativnost/stvaralatvo svojstvena je od roenja do duboke starosti. Razlikujemo se samo po

stupnju i vrsti stvaralatva. Zadovoljavanje potrebe za stvaralatvom doprinosi ostvarivanju

pedagoke doktrine prema kojoj je uenik subjekt nastavnog procesa.

Potreba za zabavom vana je pretpostavka kako bi pojedinac osjeao radost,

uivanje i elju za uenjem. Ukljuuje odmor, relaksaciju, promjenu aktivnosti, osvjeenje,

prikupljanje novih snaga, razmjenu iskustava, ideja, uenje i sl. (str. 49).

Stevanovi (2002) smatra kao je djeci stvaralatvo naroito dostupno u procesu

nastave. Meutim, nije svako uenje stvaralatvo. Pretjerano uenje napamet nikako ne ide u

prilog stvaralakom uenju. Navodi kako je stvaralako uenje ono koje se zasniva na

kritikom rasuivanju i na rjeavanju problema. To je uvijek novi nain kojim se neto

promatra, vidi, izraava ( str. 40).

Poticala sam stvaralatvo u nastavnom procesu birajui stvaralake aktivnosti u kojima

e uenici moi zadovoljiti gore navedene potrebe. Nastojala sam osigurati pozitivno

nastavno ozraje u kojem e se osjeatisigurno i kojem nema straha od netonih odgovora.

Promjene koje sam postigla su vee ueniko zadovoljstvo i kreativniji ueniki uradci.

Najpoznatiji istraiva djejeg stvaralatva S. Torrance smatra kako je kreativnost proces koji

se javlja kad god je osoba suoena s problemom za koji nema niti nauen niti iskustvom

steen odgovor (Miljak, 1996, str. 35). Sloila bih se s tom tvrdnjom jer su uenici upravo utakvim situacijama najvie pokazali svoju kreativnost.


16/67

16

3.1.1. Mata i inteligencija

Mata radi svata, tvrdnja je koju esto koristim u svom izrazu. Smatram kako je

mata jvirtualni prostor koji posjeduje svaka linost. U njemu je sve dozvoljeno, sve je

mogue, sve zamisli koje ovjek nije mogao ostvariti u realnom ivotu ovdje moe. Bitnaobiljeja mate su to to nema granica i to je uvijek dostupna. Mata je razmiljanje koje ide

dalje od zamisli (George, 2003, str. 63).

Mata je, prema Stevanoviu (2003a), bitna odrednica kreativne osobnosti.

Stvaralaka mata proizlazi od trijadnog oblika: percepcija- ono to se mora percipirati,

izolacija- neke pojedinosti se odvajaju od drugih kako bi se bolje promatrale, asocijacija-

izdvojene injenice povezati s ostalim podacima s kojima dosad nisu bile asocirane i to na

novim, realnim, stvarnim ili prividno nemoguim relacijama (str. 149).

Inteligencijaje, po mome miljenju, uvijek vezana za injenino znanje, a manje za

stvaralatvo. Sria (1992) navodi kako kreativnost nema izravne veze s inteligencijom, koja je

u prvom redu vezana za konvergentno miljenje (str. 22). Osobe, koje se smatraju

inteligentnima, uvijek slijede neki logian put ka pronalasku rjeenja, esto imaju samo jedno

rjeenje za neki problem i koriste ve poznate strategije i metode. Rekla bih kako su takve

osobe esto preozbiljne, nekomunikativne i povuene. Ne kaem da te osobe nemaju

stvaralaki potencijal, nego ga jednostavno ne znaju pokazati. Dok osobe koje se ne

zadovoljavaju jednim rjeenjem, koje imaju smisla za humor, koji uvijek otkrivaju nove veze,

odnose, rjeenja nekog problema smatram kreativnim. Za sve zadatke, probleme, situacije

postoji uvijek vie rjeenja, ali inteligencija nudi, veinom, samo jedno, dokstvaralatvo nudi

vie. O pojedincu i njegovoj okolini, u ovom sluaju kola, ovisi hoe li osoba pokazati svoj

stvaralakipotencijal. Naalost, jo uvijek ivimo u drutvu koje radije prihvaa jedno tono

rjeenje, koje mu je sigurnije i razumljivije.


17/67

17

4. POTICANJE I SPUTAVANJE STVARALATVAStvaralatvo se, osim u koli, moe poticati i u obiteljskom domu. Roditelji, ali i

uitelji, su ti koji odgajaju svoju djecu i ue ih kako se snai u ivotu koji je pun

nepredvidivih situacija. Roditelji mogu biti vaan imbenik u poticanju stvaralatva svoje

djece. esto su majke te koje inzistiraju, ve u ranoj dobi, da im djeca ue pisati, itati, crtati

itd. Smatram kako djeca ve u toj fazi pokazuju svoje stvaralake sposobnosti. Ali ako ih se

prepozna, i potie njihov razvitak, onda e osoba imati mogunost razvijati svoje stvaralake

sposobnosti i uit e stvaralaki misliti i djelovati. Meutim, ako se djeci nameu neija

razmiljanja, neiji stavovi, onda e u toj osobi, najvjerojatnije, ostati zarobljen njegov

stvaralaki potencijal. Smatram kako se danas situacija mijenja i kako roditelji imaju veu

mogunost, putem razliitih medija, informirati se o stvaralatvu. Broj informacija koje

ujemo, primamo mnogostruko se poveao, tako da smo svakodnevno bombardirani

informacijama htjeli mi to ili ne.

Budui da djeca mnogo vremena provode u koli, smatra se kako su tu najpovoljniji

uvjeti za poticanje ili pak sputavanje stvaralatva.Kojim e smjerom poi uenici, u velikoj

mjeri ovisi o uitelju. On je taj koji planira, organizira i priprema nastavni proces. Odlika

izvrsnog uitelja, odgajatelja, je sposobnost prepoznavanja potreba svojih uenika, jer on je

taj koji najbolje zna kako njegovi uenici diu, osjeaju i misle. Treba uenicima omoguiti

istraivaku, stvaralaku nastavu jer u takvim se uvjetima potie stvaralakomiljenje. Ako je

uitelj osoba koja stvaralaki misli i djeluje, onda e i njegovi uenici slijediti njegov primjer.

Smatram kako djeca esto ue imitirajui odrasle. Zato je kreativan uitelj jedan od

najvanijih uvjeta u poticanju stvaralatva u koli.

Mnogo se vie pie i govori o poticanju stvaralatva, nego o sputavanju stvaralatva.

Vano je poznavati imbenike ili bolje reeno postupke koji ometaju, sputavaju djeje

stvaralatvo.Navest u nekoliko postupaka koji ometaju djeje stvaralatvo i s kojima sam se

susretala. Uiteljevo nametanje vlastitog miljenja uenicima: uitelji pitaju uenike za

njihovo miljenje, dopuste im da iznesu svoja razmiljanja, ali ih neuvaavaju i daju prednost

svojim stavovima. Ako se uitelj tako uestalo ponaa, nije za oekivati da e uenik nauiti

stvaralaki misliti i da e mu se poveati samopouzdanje. Crtanje ili dovravanje uenikih

crtea nikako ne ide u prilog stvaralatvu jer rezultat nee biti stvaralaki proizvoduenika,

nego zamisao osobe koja je dovrila crte. Razliitim pitanjima (est univerzalnih pitanja)

moe se poticatistvaralakomiljenje uenika. Dok uenik iznosi svoj odgovor, uitelj mu


18/67

18

esto sugerira odgovor ili dovri reenicu umjesto njega. To esto demotivira uenike. Kad su

uenici ogranieni vremenom, kad ih se pouruje u njihovom stvaralakom djelovanju, kad se

osjeaju nesigurno, nemaju povjerenja u uitelja i imaju strah od uenja, onda su to uvjeti koji

nikako ne idu u prilog stvaralatvu. Prilikom jedne stvaralake aktivnosti, tijekom ovog

istraivanja, uenike sam pourivala da privedu kraju zadatak. Nisam odmah shvatila kako

ometam njihov stvaralaki izraz, nego tek kasnije prilikom drugih aktivnosti u kojima ih

nisam ograniila vremenom. Ismijavanje uenikih odgovora, pretjerano naglaavanje

uenikovih loih strana, pretjerano naglaavanje vanosti ocjena, kanjavanje u smislu

dodatnih zadataka, kritiziranje neijih ideja, naglaavanje dobrih i loih uenika takoer

negativno utjee na razvoj djejeg stvaralatva. Na jednom satu likovne kulture uenicima

sam rekla neka likovni problem (ono to trebaju nacrtati) rijee kako oni zamiljaju i kako to

neu ocijeniti. Meutim, uiteljica im je sugerirala, ako uskoro crte ne privedu kraju, kako e

ona to ocijeniti. Ocjene kao vanjski motivi i stvaralatvokao unutarnji motiv dva su razliita

puta. Smatram kako se provoenjem akcijskih istraivanja mogu, osim unaprjeenja vlastite

prakse, uoiti i postupci koji sputavaju stvaralatvo. Strager i Fullan (citirano u Bognar,

2006b, str. 66) navode kako se svrha akcijskog istraivanja nalazi prije u otvaranju novih

perspektiva nego u davanju gotovih odgovora.


19/67

19

5. EMPIRIJSKI DIO5.1 Kontekst istraivanjaStudentica sam etvrte godine Uiteljskog fakulteta u Osijeku, Dislociranog studija u

Slavonskom Brodu. Ovo je moje prvo akcijsko istraivanje u sklopu kolegija Istraivanje u

odgoju i obrazovanju, ali nadam se ne i zadnje. Svoje akcijsko istraivanje provela sam za

vrijeme trajanja struno - pedagoke prakse (od 25. veljae do 21. oujka 2008.) u jednoj

gradskoj osnovnoj koli.

Sudionici mog istraivanja su: uiteljica, uenici etvrtog razreda i mentor mr. sc.

Branko Bognar. Uiteljica i Martina Tomljenovi, studentica 4. godine, bili su u ulozi

kritikih prijatelja. Budui da je Martina i sama provodila svoje akcijsko istraivanje uparalelnom razredu, nije bila prisutna na svim satima. U razredu ima 31 uenik od toga 18

djevojica i 13 djeaka. Svi uenici pohaaju nastavu po redovnom nastavnom programu.

Razred poznajem od prole godine (2007.) jer sam u njemu odraivala struno- pedagoku

praksu.

U uionici se nalaze ormarii za razne materijale i veliki pano na kojemu su izloeni

reprezentativni ueniki radovi. Uenici su donijeli i nekoliko biljaka o kojima sami vode

brigu tijekom kolske godine to je jo vie doprinijelo pozitivnom razrednom ozraju.

Nastava se odvija u dvije smjene (svaki tjedan smjene se mijenjaju) tako da uenici 4. razreda

svoju uionicu dijele s 1. razredom. Budui da u razredu ima prilian broj uenika, raspored

sjedenja uvijek je tako organiziran da ostavlja dovoljno prostora za kretanje. Veinom sjede u

skupinama. Tijekom mog boravka u razredu nekoliko puta sam promijenila nain sjedenja.

Uionica ne sadri nastavna pomagala kao to su TV-prijamnik, video (VHS), DVD-Player,

CD-Player i raunalo. Pomagala se nalaze u prostoru kolske knjinice.

5.2 to je bio moj interes?U dananje vrijeme sve se vie spominju pojmovi kreativnost istvaralatvo. Klasina

nastava, u kojoj dominira frontalni oblik predavanja i reproduktivno uenje, polako ustupa

mjesto suvremenoj nastavi u kojoj veinom prevladava uenje putem stvaralatva.

Razmiljajui o tim pojmovima, eljela sam istraiti koliko jestvaralatvo prisutno u ovom

razredu i kako se moe poticati. Odredila sam polazne vrijednosti koja sam ovim akcijskom


20/67

20

istraivanjem eljela ostvariti: stvaralako miljenje, sloboda izraavanja i zadovoljstvo

uenik.

Prole godine sam u ovom razredu provela tri tjedna. Razred funkcionira skladno,

ozraje u razredu je ugodno, na licima uenika nema straha, komunikacija izmeu uenika iuiteljice je dobra.Unato svemu tome, primijetila sam kako uenici nemaju mnogo prilika u

kojima e zadovoljiti potrebu za stvaralatvom. Planom predvieno gradivo mora se ostvariti,

stoga ne ostane mnogo vremena za stvaralatvo u nastavi. U razgovoru s uiteljicom saznala

sam da ona, kroz radionice, nastavne oblike i metode rada, potie stvaralaki izraz uenika.

Nisam uspjela sve vidjeti, jer je vrijeme mog boravka u tom razredu bilo kratko. Zanimalo me

hou li uspjeti unutar planiranih nastavnih jedinica poticati stvaralako miljenje kod uenika.

Na osnovi toga definirala sam problem akcijskog istraivanjaKako poticati

stvaralatvouenika?

Tijekom studiranja morali smo sami (u paru) odrati nekoliko sati u odreenim

razredima i u razliitim kolama. Upoznajui tako razliite razrede, primijetila sam koliko je

iroko shvaanje pojmova kreativnost i stvaralatvo. Kod nekih uitelja se tijekom cijelog sata

potie stvaralako miljenje kod nekih samo na kraju sata, a kod nekih ga i nema. Mene je

zanimalo kako kod uenika mogu poticati stvaralako miljenje, kao to uiniti u sklopu

nastavnih jedinica, a da uenici i ja budemo zadovoljni. Primijetila sam kako se stvaralatvopotie zadnjih 10 ili 15 minuta nastavnog sata i to mi se nije svidjelo. Prvo sam razmiljala da

kroz sve nastavne predmete pokuam potaknuti stvaralatvo uenika, ali shvatila sam kako bi

mi za to trebalo mnogo vremena kojeg nemam. Odluila sam se stoga za nastavne predmete

matematika, hrvatski jezik,priroda i drutvo i likovna kultura. Pokuala sam unutar nastavnih

jedinica razliitim aktivnostima, koje sam veinom sama smiljala, poticati stvaralako

miljenje i slobodu izraavanja.

Stvaralako miljenje se obino definira kao otkrivanje nepoznatog u poznatom izadanog u danom. To je instrument kojim se stvara neto novo, dotle nepoznato, ali i

originalno (Stevanovi, 2001, str. 44).

Uenik u procesu stvaralatva aktivira sve svoje intelektualne, fizike i stvaralake

potencijale, s ciljem da ostvari slobodu izraavanja... (Stevanovi, 2001, str. 102).Uenici e

imati veu motivaciju za uenjem i sudjelovanjem u nastavi ako se osjeaju slobodnima i ako

se mogu slobodno izraziti (usmeno, pismeno, likovno...). Zadovoljstvo je takoer bitno u

nastavnom procesu jer zabavni sadrajipotiu veu motiviranost uenika.


21/67

21

6. PLAN AKCIJSKOG ISTRAIVANJA6.1 to je to akcijsko istraivanje?Kao to sama rije kae to je akcija, angairanost sudionika koji sudjeluju u

istraivanju. Mui (1999, str. 25) navodi akcijsko istraivanje kao varijantu razvojnih

istraivanja1 jer se i u njima uvode novosti u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i to na temelju

njihove znanstvene provjere.

Kako sam prvi put na fakultetu ula za akcijska istraivanja, i to u sklopu kolegija

Istraivanje u odgoju i obrazovanju, nisam ni znala to se pod tim podrazumijeva. Bila sam

uvjerena kako je to uobiajeno istraivanje koje traje odreeni period i u kojem dolazimo do

mnotva podataka na osnovi kojih izvodimo zakljuke. Kad sam postala sudionikom svogakcijskog istraivanja, uvidjela sam i bilo mi je jasnoto ono podrazumijeva i kako se odvija.

Kurt Lewin se smatra utemeljiteljem akcijskih istraivanja. On smatra kako je

nemogue razumjeti neki sistem ukoliko ga ne pokuamo promijeniti (citirano u Bognar,

2006a, str. 3). Carr i Kemmis (citirano u Bognar, 2006a, str. 7) razlikuju tri osnovna tipa

akcijskih istraivanja: tehnika, praktina i emancipacijska akcijska istraivanja. Mills

(citirano u Bognar, 2008, str. 48) razlikuje kritiko-emancipacijska i praktina akcijska

istraivanja.

Moje akcijsko istraivanje (podjela prema Millsu) bilo je praktino jer se naglasak u

takvim istraivanjima stavlja na pitanje kako rijeiti odreene probleme na kojepraktiari

nailaze u svojoj praksi (citirano u Bognar, 2008, str. 48).

Mui (1999, str.26) navodi sljedee znaajke akcijskih istraivanja:

okolnost da onaj koji vri odnosno sudjeluje u odgojno-obrazovnojdjelatnosti, nju ujedno i istrauje

visok stupanj elastinosti posebno u svezi nacrta provoenja istraivanja, akcijska istraivanja nisu preteito individualna, ve mogu biti i zajednika, akcijsko istraivanje je u biti empirijsko istraivanje.

1

Razvojno istraivanje podrazumijeva sustavan rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraivanja ipraktinog iskustva, a usmjeren je stvaranju novih proizvoda i sustava u novom podruju uvoenju novihprocesa ili znatnom poboljanju postojeih (tehnolokih) rjeenja (Milat, 2005., str. 47).


22/67

22

Prema Reasonu (citirano u Bognar, 2006a, str. 8) akcijska istraivanja

podrazumijevaju aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih sudionika, dakle ona se ne provode

naljudima ves ljudima.

Klafki (citirano u Knig & Zedler, 2001, str. 141) navodi kako seakcijska istraivanjasvojim spoznajnim interesom, a time i svojim krugom pitanja od poetka usmjeravaju na

drutvenu odnosno pedagoku praksu; ona ele sluiti rjeavanju drutvenih odnosno

praktino pedagokihproblema.

Muanovi (citirano u Rai, 2001, str. 128) smatra kako je prvi korak u akcijskom

istraivanju istraivanje aktualnog stanja i problema u odgojnoj praksi. Nakon to sam

definirala problem u obliku pitanja, postavila sam vrijednosti koje ovim akcijskim

istraivanjem elim poboljati i unaprijediti. Plan je jako vaan prilikom svakog akcijskogistraivanja. Postavila sam ciljeve koje elim ostvariti i prema njima sam odredila aktivnosti

pomou kojih u realizirati ciljeve. Kriteriji su mi posluili za procjenu uspjenosti

postavljenih ciljeva. Za prikupljanje podataka koristila sam osim istraivakog dnevnika i

fotografije, intervju, evaluacijske listie, video zapise, uenike radove.

Svojim akcijskim istraivanjem postigla sam vie nego to sam mislila. Na samom

poetku nisam bila toliko motivirana, jer sam smatrala kako nisam dovoljno iskusna u tom

podruju. Meutim, situacija se okrenula i usporedno s tim poveala se i moja motivacija.Osim pronalaenja rjeenja za definirani problem, nametnuli su mi se i drugi problemi:

Problem u vremenu, trajanje aktivnosti, koji sam uspjeno rijeila smanjujui broj aktivnosti

na satu; problem u neprimjerenom ponaanju uenika koji sam rijeila zajednikim

odreivanjem pravila za vrijeme mog boravka u razredu. Uspjela sam pronai rjeenje za ove

nepredviene probleme i ujedno sam poticala stvaralako miljenje, slobodu izraavanja i

zadovoljstvo uenika. To samo dokazuje koliko je proces akcijskog istraivanja krivudav, jer

zahtijeva vrijeme i strpljivost. Rado sam sudjelovala u istraivanju i preporuila bih svimuiteljima koji ele unaprijediti svoju praksu i rijeiti svakodnevne probleme koji im se

pojavljuju u nastavnom procesu, akcijska istraivanja.


23/67

23

6.2 Pitanja, nedoumice i dilemeNa samom poetku mog akcijskog istraivanja nametnula su mise odreena pitanja,

nedoumice i dileme. Razmiljala sam hou li stii ostvariti neke promjene, kako u prikupiti i

dokumentirati sve ono to se dogaalo. Brinula me i reakcija uiteljice i uenika hou li imbiti dosadna i hoe li eljeti sudjelovati. eljela sam pronai odgovore na sljedea pitanja:

Kako organizirati nastavni sat? Kako poticati stvaralako miljenje kod uenika? Kroz koje predmete poticati stvaralatvo? Kako potaknuti uenike da se slobodno izraze? Koje aktivnosti odabrati? Koliko su uenici zadovoljniji odabranim aktivnostima?

6.3 Ciljevi istraivanjaCiljevi mog akcijskog istraivanja, proizali na osnovi definiranog problema Kako

poticati stvaralatvo uenika?, su:

Poticati kod uenika stvaralako miljenje kroz razliite aktivnosti, unutar planiranihnastavnih jedinica, u okviru nastave matematike, hrvatskog jezika, prirode i drutva te

likovne kulture

Omoguiti uenicima da zadovolje potrebu slobodnog izraavanja Poveati zadovoljstvo uenika nastavom

6.4 Plan aktivnostiKako bih ostvarila postavljene ciljeve, provela sam 23 aktivnosti u okviru nastave

matematike, hrvatskog jezika, prirode i drutva i likovne kulture. Neke sam vjebe, aktivnosti

preuzela iz proitane literature:Nacrtajte svoj znak, Matematika umjetnost i Kreativno

pisanje preuzela sam iz prirunika Moe i drukije (Cvetkovi Lay, Pejak, 2004.).

Aktivnosti est univerzalnih pitanja, Oluja ideja i Umna karta preuzela sam iz prirunika

(Bognar,2003).


24/67

24

Tablica 1: Plan aktivnosti

AKTIVNOST CILJ AKTIVNOSTI

1. Neobini razgovor, (10 minuta)

Dobacivati lopticu jedni drugima i

razgovarati o pojmovima stvaralatvo ikreativnost (to oni o tome znaju).

Dobiti povratne informacije o tome koliko su

uenici upoznati s pojmovima stvaralatvo ikreativnost

2. Knjievni jezik izaviajni govor, (90 minuta)

Prva aktivnost- Svaki par dobiva po jednu

kratku pjesmu pisanu knjievnim jezikom

koju svatko od njih treba napisati naakavskom narjeju (tri razliite pjesme,svaki trei par dobio je istu pjesmu). Usmeno

podijeliti s ostalima gdje bi oni tu pjesmu

mogli primijeniti.

Druga aktivnost Smisliti 2 do 4 stiha izapisati ih. Nakon zavretka ustaje jedanuenik koji e prvi proitati svoje napisanestihove. Iz arobne kutije, koja je s nama bilatijekom cijelog mog boravka, izvlaila sam

papirie na kojima su bila imena uenika kojitrebaju itati.

Trea aktivnost Podijeliti papire na kojetreba napisati aljivu pjesmu koristei sesvim rijeima iz jedne od pjesama U srcu,Ljubav i Ljepota .

etvrta aktivnostNa listu formata A5, A4ili A3 smisliti i nacrtati neobian, novi znakza jednu od ovih reenica Mravi u umi,Zabranjeno sunanje i Pazi maslinik.

Reenice e biti napisane na plou.

Uiniti nastavnu jedinicu dinaminijom iuoiti razlike knjievnog jezika i zaviajnoggovora.

Poticati uenike na razmiljanje i podravatiih u njihovu miljenju.

Stvoriti ugodno i oputeno razredno ozrajekako bi se uenici mogli slobodno izraziti,

pismeno i likovno.

Razvijati stvaralako miljenje smiljanjemnovih stihova.

Uvesti humor na nastavu.

Poticati uenike na kreativno pisanje izadovoljiti potrebu za stvaralatvom.


25/67

25


3. Pravokutni k i kvadrat, (90 minuta)

Prva aktivnost Udobno se smjestiti,nasloniti i zamiriti. Priom ih voditi krozsvijet geometrijskih likova i istovremeno

davati upute. Iznenaenje je bila velikakocka u mojoj ruci. Objava dojmova i

razgovor.

Druga aktivnost Pomou geometrijskihlikova, zalijepljenih na ploi, nacrtati neto iimenovati to.

Trea aktivnost Matematika umjetnost.Na ploi je zalijepljena slika nekog licasastavljenog od brojeva. Prepoznati sve

jednoznamenkaste brojeve na slici i zbroji ih.

Saznati koliko ta osoba ima godina. Na slici

nema broja 9.

etvrta aktivnost Budite matoviti inapravite neobino lice kakvo jo nitko nijevidio, sluei se brojevima.

Poticati uenike na matanje i zamiljanje.

Uiniti nastavnu jedinicu zabavnom.

Poticati uenike na sloboduizraavanja.

Potaknuti ih na matanje u crtanju neegnovog, originalnog.

Vee zadovoljstvo i vea aktivnost uenika nasatu matematike.

4. Optiko mijeanje boja, (45 minuta)

Razgovor o tome to je optiko mijeanjeboja. Zamisliti kako se to dogaa, jesu liikada to radili, to je to bilo. Blii se Uskrsrazgovor o tom blagdanu. Iz mate ilizamiljanjem naslikati kako oni vide uskrsne

pisanice ili vie njih.

Poticati stvaralako miljenje.

Usmjeravati uenike da budu originalni usvom likovnom izrazu.

Neometati stvaralaku matu uenika.

Zadovoljstvo uenika.

5. Kul tur no -povijesne znamenitosti H rvatske, (90 minuta)

Prikupiti kod kue materijal potreban zaplakat. Jedna skupina obala i otoci, druga

unutranjost Hrvatske. Napraviti dosadnevien, originalan plakat koji e predstavitiHrvatsku. Odabrati predstavnike skupine koji

e svojim komunikacijskim vjetinamapredstaviti ostalima svoj plakat.

Uiniti nastavnu jedinicu zabavnijom, pruitiuenicima osjeaj zadovoljstva.

Poticanje stvaralatva.

Uiti o kulturno povijesnim znamenitostima

na drugaiji nain.


26/67

26


6. I ntegrir ani dan -Proljee, (5 kolskih sati)

Prva aktivnost Pronai dobrovoljca.Pokazati mu kutiju koju treba pronai, alidok ju ostali skrivaju, dobrovoljac mora

izai iz uionice. Tijekom traenja kutijeuenici upuuju na toplo ili hladno. U kutijise nalazi naa dananja tema- Proljee.

Druga aktivnost Oluja ideja. Temaproljee.

Trea aktivnostUmna karta. Razgovarati

o znaajkama proljea. Zadatak: napravitisvoju umnu kartu na tu temu. (Napraviti na

kraju zajedniku umnu kartu na ploi).

etvrta aktivnost - Stavljam znak na plou(znak u obliku pravokutnika u kojem su

nacrtana 3 cvijeta), a njihov je zadatak bio

napisati to taj znak izrie.

Peta akti vnost Izlazak u kolsko dvorite.etiri skupine, svaka ima vou, voe itajulanovima naputak koji u im podijeliti.Povratak u uionicu (sjediti u krugu) i objavadoivljaja. Zamisliti sebe kao biljku i opisatiostalima kakva je on biljka, njenu boju,

miris, uvjete za rast itd. Napomena: Svaka

biljka je originalan, posebna.

esta akti vnost est univerzalnih pitanja.Razgovor o Zelenoj biljci. Imenovati dijelove

sjemenke graha i graka koje su nalijepljenena ploi.

Sedma aktivnost Smisliti koreografiju,plesati, na zadanu glazbu.

Osma akti vnost Sjesti ukrug i udobno sesmjestiti. Uenike voditi kroz proljetnu priu.Objava doivljaja.

Motivirati uenike za dananju temu.

Potaknuti ih na razmiljanje.

Poticati uenike na slobodno izraavanje.

Uoiti razliitost biljka, upoznati biljni svijetu kolskom dvoritu.

Potaknuti ih i usmjeriti na kreativno miljenje.

Uiniti nastavnu jedinicu dinaminijom iomoguiti uenicima jednostavnijerazumijevanje kljunih pojmova.

Poveati zadovoljstvo uenika i njihovuaktivnost i sudjelovanje na satu.

Pomou glazbe smanjiti pad koncentracije urazredu.


27/67

27


Deveta aktivnostDanas ulazimo u svijet

pravokutnika i kvadrata kod koji je doloproljee. Iz omotnice izvlae sliice nakojima su vjesnici proljea. Izmjeriti opsegsliice, zamisliti da su oni ta biljka, podijelitis ostalima dojam kako je to kad doe

proljee u svijet pravokutnika i kvadrata.

Deseta aktivnost Kreativno pisanje. Izarobne vreice izvlae sliice leptiria,sunca, oblaia....Zamislite da ste leptir inapiite svoju priu u sadanjem vremenu(ujedno ponoviti nastavnu jedinicu iz

hrvatskog jezika- Sadanjost)

Jedanaesta akti vnost Nacrtaj svoj znak.Nacrtati ili napraviti znak koji e upozoriti nauvanje proljetnica.

Dvanaesta aktivnost Izrada plakata.Stvaralaka aktivnost u tri skupne.

Ponoviti naueno, ali ujedno poticatistvaralako miljenje.

Potaknuti uenike na kreativno pisanje.

Pruiti uenicima osjeaj zadovoljstava,omoguiti im slobodu u stvaralakom izrazu.

Poveati aktivnost uenika na satu.

Poticati suradnju meu lanovima.

Usmjeravati uenike ka stvaralakommiljenju.

6.5 Kriteriji za procjenu uspjenosti istraivanjaKako bih procijenila koliko sam bila uspjena u realizaciji postavljenih ciljeva

odredila sam kriterije koji su mi pomogli tijekom ostvarivanja akcijskog istraivanja.Polazei

od postavljenih ciljeva i kriterija uoavala sam to trebam mijenjati tijekom istraivanja.

Kriteriji koje sam postavila su bili sljedei:

u nastavi su koritene nove i neobine aktivnosti uenici imaju dovoljno vremena kako bi se usmeno, pismeno ili likovno izrazili uenici stvaraju originalne radove uenici se osjeaju zadovoljno uenici su aktivniji tijekom nastave.


28/67

28

6.6 Postupci prikupljanja podatakaTijekom istraivanja prikupljala sam podatke kako bih dokumentirala sve rezultate, ali

i sam proces istraivanja. Bognar (2006a) navodi kako prikupljanje podatka slui

informiranju sudionika istraivakog procesa kako bi tijekom cijelog procesa istraivanjamogli unositi potrebe promjene sa svrhom unapreivanja prakse u skladu s postavljenim

ciljevima (str.11). Postupci prikupljanja podataka koje sam koristila bili su:

Promatranje Tijekom mog boravka u ovom razredu, promatrala sam ponaanje

uenika tijekom aktivnosti, njihove reakcije na pojedine aktivnosti, koliko su zadovoljni

odabranim aktivnostima, jesu li aktivni na satu, uenike izjave, komentare i ideje. Zapaanja

sam upisivala u istraivaki dnevnik koji sam vodila tijekom istraivanja.

FotografijeFotografirala sam stvaralake radove uenika tijekom istraivanja.

Evaluacijski listii Kako bih saznala sviaju li se uenicima pojedine aktivnosti,

koristila sam evaluacijske listie. Tako sam dobila povratnu informaciju o uspjenosti

pojedinih aktivnosti. Nisam htjela ponuditi nikakve odgovore, nego samo prazne papire.

Svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo izraavali su u obliku razliitih simbola ili reenicama.

Neformaln i konverzacij ski i ntervju Intervju sam provodila s uenicima tijekom i

poslije aktivnosti i tijekom malog odmora. Pitanja su bila spontana i mijenjala su se ovisno osituaciji i tome to sam eljela saznati.

Ueniki radoviNeke smo radove izloili na zidne novine (pano), a neke su radove

uenici prezentirali pred razredom.


29/67

29

6.7 Etiki aspekt istraivanjaPrije nego je poela struno pedagoka praksa, otila sam u kolu kako bih provjerila

u kojem u razredu odraivati svoju praksu. Otila sam zatim kod uiteljice i razgovarala s

njom o zadatcima koje trebam realizirati tijekom prakse. Objasnila sam joj problem svog

akcijskog istraivanja i ujedno ju upoznala s planom akcijskog istraivanja. Uiteljica nije

imala nita protiv i bila je spremna pomoi ukoliko bude potrebno.

Tijekom ovog istraivanja fotografirala sam uenike radove. Fotografije radova

pomogle su mi prilikom analiziranja ostvarenih aktivnosti. Namjeravala sam traiti pismenu

dozvolu roditelja za snimanje i fotografiranje uenika, ali ravnateljica kole to nije dopustila.

6.8 Kritiki prijateljiTijekom akcijskog istraivanja moji kritiki prijatelji bili su uiteljica i studentica

Martina Tomljenovi. Budui da je Martina svoju struno pedagoku praksu ostvarila u

susjednom razredu, nije bila prisutna na svim satima. Uiteljica je bila na svim satima. Svoje

komentare i savjete biljeila je nakon zavretka nastavnih aktivnosti koje sam vodila.

Komentari uiteljice bili su veinom u pisanom obliku, ali neke sam savjete i sugestije dobila

u razgovoru. Tako sam znala jesam li dobro odabrala aktivnosti, koliko aktivnosti odabrati na

jednom ili dva nastavna sata, jesu li uenici zadovoljni.

6.9 Validacija akcijskog istraivanjaValidacija akcijskog istraivanja provedena je na sljedeenaine:

Samovalidacijom Validacijom studenata unutar moje studijske skupine (forum

http://www.pedagogija.net)

Akademskom validacijom mentora i voditelja kolegija Istraivanje u odgoju iobrazovanju, mr.sc. Branko Bognar
http://www.pedagogija.net/http://www.pedagogija.net/http://www.pedagogija.net/


30/67

30

7. PROCES OSTVARIVANJA AKCIJSKOG ISTRAIVANJASvoje akcijsko istraivanje provela sam na satima matematike, h rvatski jezik, priroda

drutvo i likovna kultura. Prije nego sam poela s aktivnostima, dogovorila sam se s

uiteljicom koje nastavne jedinice u ja predavati. Nastojala sam sve aktivnosti prilagoditi

nastavnoj jedinici. Tako sam ujedno eljela realizirati i nastavnu jedinicu i poticati kod

uenika stvaralako miljenje, slobodu izraavanja i njihovo zadovoljstvo na nastavi. eljela

sam svoje ciljeve ostvariti u razliitim dijelovima sata. Tako sam realizaciju nekih aktivnosti

zapoela na poetku sata, u glavnom dijelu sata i na kraju sata.

7.1 Neobini razgovorCilj aktivnosti:Dobiti povratnu informaciju koliko su uenici upoznati s pojmovima

kreativnost i stvaralatvo ividjeti koliko su spremni sudjelovati u stvaralakim aktivnostima.

Neobini razgovor provela sam na satu razrednika. Uenicima sam rekla kako emo

sada razgovarati o pojmovima kreativnost i stvaralatvo jesu li ikada uli za to; to je to;

sve to veu uz te pojmove; misle li oni da su kreativni itd. Kako bih izbjegla dosadne

uobiajene razgovore, gdje uenici moraju mirno sjediti i razgovarati, smislila sam neobian

razgovor s lopticom. Uenici su stajali i lagano poskakivali tj. bil su u pokretu, ali bez

razgovora. Dobacila sam jednom ueniku lopticu i on je zapoeo razgovor dok su ostali

stajali i sluali govornika. Nakon odgovora isti uenik baca lopticu dalje. Planirala sam

razgovorna poetku sata razrednika, no ipak smo ga zapoeli pri kraju sata.

Napomena:Odgovore uenika sam zapisivala u biljenicu.

Neki od uenikih odgovora:

Da, uo sam za to. Stvaralatvo je kad netko stvara neku stvar. Ja to isto radim. Kreativnost je kad radi to hoe. Ja to uvijek radim, kad mi mama kae da

napravim neto, ja to neu nego napravim to hou.

Kad ja neto nacrtam uiteljica mi kae kakosam ja kreativan/na . Kreativnost i stvaralatvo je kad napravi neto drugaije.


31/67

31

7.2 Knjievni jezik i zaviajni govorNastavna jedinica Knjievnijezik i zaviajni govor- Hrvatski jezik. Predvidjela sam

realizirati etiri aktivnosti unutar te nastavne jedinice. Sat sam zapoela motivacijom, zatim

najava teme pa glavni dio gdje smo zapisali najvanije o knjievnom jeziku i zaviajnomgovoru. Kakao bih uenike usmjerila i potakla na lake usvajanje novih injenica, crtala sam

umnu mapu na ploi, a oni u biljenicu. Uenici su sjedili u tri skupine koje su se zvale

Lastavice, Cvrak i Mravi.

Cil j prve aktivnosti:Uiniti nastavu dinaminijom, uoiti razlike izmeu knjievnog i

zaviajnog govora, poticati uenike na razmiljanje i podrati razliite ideje te poticati

ueniko stvaralatvo.

Opis Svakom paru podijelila sam po jednu kratku pjesmu pisanu knjievnim

jezikom (Prilog 1). Svatko od njih trebao je napisati pjesmu na akavskom narjeju. Tri

razliite pjesme, svaki trei par dobio je istu pjesmu. Uenicima sam podijelila papire na koje

e zapisati pjesmu i ako ele mogu neto nacrtati. Nakon pisanja, nekoliko je uenika

proitalo svoju pjesmu. Trebali su smisliti gdjebi primijenili tu pjesmu.

Napomena:Svi su napisali pjesmu na akavskom narjeju, ali nisu svi smislili gdje bi

pjesmu mogli primijeniti. Neki uenici su rekli da im je pjesma glupa i da ne znaju gdje bi ju

primijenili. Djevojice su bile slobodnije i navele sljedee:

Izjave uenika:

proitati pjesmu dragoj osobi, recitirati na nekoj priredbi, zapisati u svoj leksikon, nacrtati crte, napraviti veliku pjesmu od tih stihova, pjevati uz sintetizator.


32/67

32

Slika 2. Lipota

Slika 3. U srcu


33/67

33

Cil j druge aktivnosti:Stvoriti ugodno i oputeno razredno ozrajekako bi se uenici

mogli slobodno izraziti, poticati stvaralako miljenje smiljanjem novih stihova, uiniti

nastavnu jedinicu zabavnijom.

OpisUenicima sam rekla kako trebaju smisliti 2 do 4 stiha i zapisati ih. Uenici suse javljali i itali svoje stihove ostalima u razredu.Nakon to je pet uenika proitalo svoje

stihove, izvlaili smo novih pet imena. Tako smo dobili uvijek razliitu pjesmu. Nisam htjela

prozivati uvijek iste uenike, stoga sam izvlaila papirie na kojima su pisala njihova imena.

Napomena: Izvlaenje imena im se svidjelo i bili su nestrpljivi ekajui koga u

izvui. Pitali su me mogu li oni izvlaiti imena. Tako sam etala razredom, a uenik koji je

proitao svoje stihove izvlaio je sljedee ime. Tako samo dobili tri nove, razliite pjesme.

Cilj tree aktivnosti: Razvijati stvaralako miljenje smiljanjem novih, aljivih

stihova, uvesti humor na nastavu,poticati uenike na kreativno pisanje te zadovoljiti potrebu

za stvaralatvom.

Opis - Pitala sam uenike vole li se oni smijati. Svi su u glas vikali Da, da.Na

pitanje bi li voljeli da razredom zavlada smijeh, s oduevljenjem su odgovorili potvrdno.

Rekla sam uenicima neka okrenu papir na koji su pisali pjesmu na akavskom narjeju.

Zadatak je bio napisati svojualjivupjesmu koristei se svim rijeima iz jedne od pjesama U

srcu, Ljubav i Ljepota . Govorila sam neka pokuajubiti to originalniji i neka neprepisuju od

drugih.

Zapis iz istraivakog dnevnika:

Malo su se bunili i govorili Ja to ne znam. A to trebamo napraviti? Tako

da sam nekoliko puta objanjavala zadatak. Pa su pitali Kojim slovima moramo

pisati, Moemo li flomasterom, Moemo neto nacrtati? Na kraju su sami dodali

jo po neku rije. Kasnije smo itali i smijali su se jer im je bilo smijeno smiljati

stihove .


34/67

34

Napomena: Predvidjela sam samo itanje pjesama. Neki su uenici izmislili svoje

umjetniko ime i sjeli na stolicu ili na pod i proitali svoju aljivu pjesmu. Uenici su rado

sudjelovali u ovoj aktivnosti to se vidi iz priloenih rezultata. Budui da sam prepisivala

pjesme s papira na koje su ih uenici pisali, nisam ispravljala pogrjeke.

Tablica 2: aljive pjesme

Cilj etvrte aktivnosti: Poticati uenike na slobodu izraavanja; potaknuti ih na

matanje u crtanju neeg novog, originalnog; poticati djeje stvaralatvo.

Opis Rekla sam uenicima neka malo razmisle o reenicama koje sam napisala na

plou.Na listu formata A5, A4 ili A3 smislite i nacrtajte neobian, novi znak za jednu od ovih

reenica Mravi u umi, Zabranjeno sunanje i Pazi maslinik. Pustite matu na slobodu i

pokuajte nacrtati dosad nevien znak drugog oblika ili boje. Kasnije moete ostalimuenicima prezentirati svoj znak i objasniti ga.

Nikola Tesla uima vesla!!Zubima ruje, da doe do struje!

Ja sam bio tako mal

da samo obukao na sebe alimao sam mali rog

u mojoj sobi se osjeti smog.

aljiv i dosadan

Japiem ovu aljivu pjesmu,to znai da je aljiva i dosadna.

Tko ju proita samo da znazauvijek e biti aljiv i dosadan.

udni slon

U dungli ivio slon koji je znao priat i

zbrajati sve brojeve. Sve je ama ba sve je znao.Pita ga noj kako se zove. On je zbrajao i

razmiljao. Nije znao kako se zove. Dabe musva pamet kada ne zna ni svoje ime.

Jednom je ivjela moja baka Ilinca. Uzgajala jesmokve, masline i voljela je jako Boga, onog

malog iz jaslica. Takoer i moj djed Ilija. Volio jepecat ribe na moru i volio je radit u polju.


35/67

35

Slika 4. Zabranjeno sunanje

Komentar kritikog prijatelja:

Vrlo uspjeno pripremljeno i izvedeno. Suradnja s uenicima izvrsna. Komunikacija otvorena,

vedra, uvaava ueniko miljenje, nenametljivo korigira pogrjene odgovore. Uenici su

radili u paru i u skupinama. Meuuenika suradnja je bila izvrsna jer su uenici naviknuti na

rad u skupinama i meusobno se potiu na aktivnost. (uiteljica, 5. oujka 2008.)


Tijekom rada sluali su glazbu. Kako bih dobila povratnu informaciju podijelila

sam im papirie na koje su trebali nacrtat i sunceako im se sviaju aktivnosti ili oblakako im se nisu svidjele. Rezultat je bio odlian,jer sam dobila samo 1 oblak i 2 papiria

sunano s naoblakom.Tih troje uenika reklo je kako im je bilo dobro, ali malo previe

aktivnosti. (Prilog 2)


36/67

36

Slika 5. Mravi u umi

Uenici su imali na izbor tri tvrdnje, ali nitko nije pokuao smisliti znakPazi maslinik.

Mislim kako je to zanimljiva informacija jer su uenici ipak odabrali reenice u kojima su

pojmovi s kojima se svakodnevno susreu. Dva bih uenika rada izdvojila jer su drugaiji.

Slika 6. Oprez mravi


37/67

37

7.3 Pravokutnik i kvadratUenici su zavrili cjelinu Pisano mnoenje i prelaze na novu cjelinu Pravokutnik i

kvadrat. Ovo je bio sat uvjebavanja. Posebno mi je bilo zanimljivo poticati stvaralatvo u

nastavnom predmetu matematika. Zanimalo me mogu li se unutar nastavne jedinice planirati

aktivnosti koje potiu stvaralako miljenje, slobodu izraavanja i zadovoljstvo uenika.

Predvidjela sam etiri aktivnosti tijekom dva kolska sata. Uenicima sam rekla neka sjednu u

skupine i pokuaju ne sjediti uvijek s istim uenicima.

Cil j prve aktivnosti:Poticati uenike na matanje i zamiljanje, uiniti nastavnu

jedinicu zabavnom te motivirati uenike.

Opis Rekla sam im neka se udobno smjeste, naslone i zamire. Naravno, bez

razgovora sa susjedom. Smislila sam kratku priu kojom u ih voditi kroz svijet geometrijskih

likova. Budui da sam priu mijenjala tijekom izlaganja, navela sam dio prie zapisane u

istraivakom dnevniku. Istovremeno sam im davala upute. Kad su otvorili oi, iznenaenje

je bila velika kocka u mojoj ruci. eljela sam otkriti kako su se osjeali u svijetu

geometrijskih likova, stoga samo razgovarali o dojmovima. Budui da je kocka, geometrijsko

tijelo, a kvadrat geometrijski lik, ujedno sam im objasnila razliku.


Sat sam zapoela ovako: Rekla sam im neka se naslone i zamire, kad su se

smirili ja sam tihim glasom govorila: Zamislite kako hodate po jednoj dugakoj stazi i

polako ulazite u svijet geometrijskih likova, tu se nalazi mnogo pravokutnika i

kvadrata i odjednom se pojave velika vrata itd. Davala sam i im upute: Pokucajte sad

na vrata, vrata se otvaraju polako, kad odjednom skoi neto ispred vas (tada sam ja

skoila, oni su ionako mirili) i brzo otvorite oi...Stajala sam i drala veliku kocku u

aci. Smijali su se. Poeli smo razgovor o tome ...tako smo nastavili sat.


38/67

38

Cilj druge aktivnosti: Uiniti nastavnu jedinicu zabavnom, potaknuti uenike na

matanje, zamiljanje crtanjem neeg novog, originalnog, pobuditi interes za geometrijske

likove i poticati stvaralako miljenje te vee zadovoljstvo i vea aktivnost uenika na satu

matematike.

OpisVjebali smo i rjeavali neke zadatke pa sada prelazimo na sljedeu aktivnost.

Geometrijske likove koji su zalijepljeni na ploikoristili smo u prethodnom matematikom

zadatku. Trebali su u tablicu upisati koliko kutova, paralelnih stranica imaju ti likovi. Pitala

sam uenike to oni misle, moe li se pomou tih likova neto nacrtati. Veina ih je

odgovorila kako se moe neto nacrtati. Zadatak je bio pomou ovih geometrijskih likova

nacrtati neto novo, moda neku osobu, stroj ili neto tree.

Napomena: Budui da im je opala koncentracija, prije poetka druge aktivnostizajedno smo ustali i razgibali se. Demonstrirala sam kratke vjebe, a oni su ponavljali.

Budui da su me mnogo ispitivali kako ovo, je li moje dobro, pretpostavljam da im je bila

neobina aktivnost. Nisu navikli koristiti stvaralaku matu u nastavi matematike.

Slika 7. Geometrijski likovi


Dok su poinjali s radom pitali su Samo pomou tih likova? Moramo li sve likove

koristiti? Moemo li neto i dodati? Hoemo to bojati? Nisu se uope bunili nego su

odmah uzeli papir i poeli matati.Dok sam etala razredom neki su me pitali Je li ovo

dobro? Valja li moje? itd. Primijetila sam da tako neto nisu radili na satu matematike.

A B C

DE


39/67

39

Slika 8. Labudovi

Uenici su svoje zadovoljstvo izrazili u obliku ovih stvaralakih crtea. Budui da sam

im rekla kako smiju proetati razredom kad osjete potrebu, neki su to doslovno shvatili pa su

etali i kad nije bilo potrebe.

Slika 9. Robot


40/67

40

Slika 10. Tulumarka

Komentar kritike prijateljice:

Sam poetak sata zapoeo je matovitom priom koja je potaknula njihovo

stvaralatvo za daljnji tijek sata. Uenicima je bilo zadovoljstvo sluati priu nakon koje su

na kreativan nain rjeavali matematike zadatke. Na uenicima se vidio zadovoljan izraz

lica, u uionici je vladalo pozitivno ozraje u kojem su svi rado i aktivno sudjelovali. Dojmilo

me se kako je studentica u pravo vrijeme koristila mikropauze i u pravom trenutku prepoznala

njihove potrebe. To samo pokazuje koliko je vana snalaljivost u konkretnoj situaciji i kako

sve ne mora tei po planu. Druga aktivnost je bila kreativno osmiljena to se vidjelo po

djejim originalnim i neobinim radovima. Na satu je dominiralo ueniko stvaralatvo koje

je studentica svojim vjetim predavanjem uspjeno poticala. (studentica Martina Tomljenovi,

osobna komunikacija, 6. oujka 2008.)


41/67

41

Cilj tree aktivnosti: Vee zadovoljstvo i vea aktivnost uenika na nastavi

matematike, poticati uenike na razmiljanje te potaknuti sve uenike na aktivnost.

Opis Matematika umjetnost. Uenici su naviknuti kako se pomou brojeva

veinom rauna. Brojevi se spominju i u drugim predmetima. Kod kue sam na dva papiraformata A4 ispisala lice sastavljeno od brojeva. Zalijepila sam to lice na plou. Trebali su

promotriti ovo lice i prepoznati sve jednoznamenkaste brojeve na slici i zbrojiti ih. Tako e

saznati koliko ta osoba ima godina. Na slici nema broja 9.

Napomena: Neki su uenici odustali od tree aktivnosti pa su crtali neto ili rjeavali

zadatke iz udbenika. Kako je slika bila zalijepljena na ploi, ustajali su i dolazili do ploe

kako bi izraunali koliko osoba ima godina. Primijetila sam kako situacija polako izmie

kontroli jer su bili glasni i skakali su. Neke sam uenike smirila, neke uputila na mjesto. Nisusvi dobili isti rezultat tj. nisu otkrili koliko ta osoba ima godina.

Slika 11. Sastavljeno lice od brojeva


42/67

42

Cilj etvrte aktivnosti:Unijeti humor na nastavu, uoiti raznolikost primjene brojeva,

poticati stvaralako miljenje te zadovoljiti potrebu za stvaralatvom.

OpisPrije etvrte aktivnosti rjeavali smo zadatke koje sam sama smislila. Ovom

sam aktivnou eljela vidjeti koliko su uenici kreativni kad su u pitanju brojevi. Rekla samim neka budu matoviti i naprave neobino lice kakvo jo nitko nije vidio, sluei se

brojevima.

Napomena: Uenici su napravili mnogo zanimljivih i matovitih lica od brojeva.

Ueniki radovi rezultat su uloenog truda, koritenja stvaralake mate i njihovog

zadovoljstva u smiljanju novog, neobinog lica.

Slika 12. Lice od brojeva 1 Slika 13. Lice od brojeva 2


43/67

43

7.4 Optiko mijeanje bojaCil j aktivnosti: Poticati stvaralako miljenje, usmjeravati ih ka drugaijem vienju

uskrsnih pisanica, poticati uenike da budu originalni u svom likovnom izrazu, ne ometati

stvaralaku matu uenika.

Sat likovne kulture nastavna jedinica Optiko mijeanje boja. Sat sam poela

razgovorom o pojmu optiko mijeanje boja. Uenike sam pitala jesu li kada uli za optiko

mijeanje boja, kakvo bi to bilo mijeanje boja, gdje se te boje mijeaju. Razgovarali smo

openito o bojama, koje su osnovne boje, koja je njihova najdraa boja. Objasnila sam im

kako optiko mijeanje boja nastaje kad dvije osnovne boje kistom nanosimo na povrinu

papira u sitnim potezima ili malim mrljama. To je prividno mijeanje boja i dogaa se u

naem oku. Pokazala sam im primjer na ploi pomou krede u boji. Uslijedio je razgovor o

blagdanu koji nam se blii- Uskrs. Iz mate ili zamiljanjem naslikali su svoje vienje uskrsne

pisanice ili vie njih. Pustili su matu neka radi i uronili u svijet neobinihpisanica.

Slika 14. Jaje leptir

Napomena: Zadovoljna sam njihovim radovima. Iako su me tijekom slikanja pisanica

esto zvali i pitali Kako trebato nacrtati? Jel' moje dobro?, nisam im pomagala jer to ometa

stvaralatvo, nego sam ih poticala da razmiljaju i izraze na papiru ono to misle.


44/67

44

Slika 15. Jaje u travi

Slika 16. Jaje kao zeko


45/67

45

7.5 Kulturnopovijesne znamenitosti HrvatskeCilj aktivnosti: Uiti o kulturno povijesnim znamenitostima na drugaiji nain,

poticati uenike na meusobnu suradnju, pobuditi interes svih uenika te razvijati stvaralaku

matu.

Nastavna jedinica Kulturno povijesne znamenitosti Hrvatske obale i otoka;

unutranjosti iz predmeta Priroda i drutvo. Uenici su mnogo saznali o znamenitostima u

Hrvatskoj. Nabrajali su one koje poznaju, zatim su pisali karakteristine znamenitosti za

pojedine gradove Hrvatske unutranjosti, obale i otoka. Uenicima sam rekla neka kod kue

prikupe materijal potreban za izradu plakata. Njihov je zadatak bio napraviti neobian plakat,

originalan plakat koji e predstaviti Hrvatsku. Jedna skupina izraivat e plakat Kulturno

povijesne znamenitosti Hrvatske obale i otoci, druga skupina Kulturno povijesne

znamenitosti Hrvatske unutranjosti. Svatko je kod kue prikupio materijal i donio u kolu.

Nisam strogo odredila u kojoj e skupini biti svaki uenik, nego sam ih usmjeravala, ovisno o

materijalu i naslovu plakata. Na sljedeem su satu izraivali plakate.

Napomena: Uenici se nisu mogli dogovoriti oko izgleda plakata. To je usporilo

cijelu aktivnost. etala sam razredom dok su uenici smiljali izgled plakata i vidjela sam

kako sporo napreduju. Prepirali su se oko veliine slova naslova, kako e okrenuti hamer.

Budui da sam im govorila kako moraju malo ubrzati s izradom plakata, mislim da je to

utjecalo na njihovu aktivnost. Moram priznati kako sam oekivala manje teksta na plakatima,

a vie njihovih ideja. Vjerojatno im nisam dala dovoljno uputa primjerice o koliini teksta na

plakatu, veliini slova, koliini slika na plakatu pa je rezultat takav kakav je. Oekivala sam

arenije plakate, vie pisanog teksta, vlastitih crtea. Nastojala sam pri sljedeoj izradi plakata

biti konkretnija pri davanju uputa. Skupina koja je izraivala plakat Kulturno povijesne

znamenitosti Hrvatske unutranjosti dovrila je svoj plakat. Druga skupina nije bila

zadovoljna rezultatom, stoga su me zamolili da ne predstavljajuplakat. Sloila sam se snjihovom odlukom. Jedna je uenica izradila televizor od kartona, ukrasila ga i donijela u

kolu. Ostalim se uenicima svidjela ideja, stoga smo televizor koristili u prezentaciji plakata,

ali i drugih radova. Uenica je koristila svoju stvaralaku matu, a rezultat je vidljiv (Slika 17.

Kreativni televizor) .


46/67

46

Slika 17. Kreativni televizor

7.6 Integrirani danVano je napomenuti kako integrirani dan podrazumijeva povezanost svih nastavnih

predmeta. Integrirani dan moe trajati etiri, pet ili est nastavnih sati ili nekoliko dana.

Trajanje ovisi o odabranoj temi, broju aktivnosti, radionica i vjebi. Tijekom svog akcijskog

istraivanja provela sam jedan integrirani dan za koji sam predvidjela provesti dvanaest

aktivnosti tijekom pet kolskih sati.

U takvoj nastavi prisutno je aktivno uenje. Dinaminom izmjenom oblika i metoda

rada potie se pozitivan odnos uenika prema sebi i drugima, a suradnike aktivnosti

omoguuju aktivnije uenje jer uenici promatraju aktivnost svojih prijatelja te zajednikislijede i raspravljaju o postupcima, nainima rada i ostvarenim rezultatima (Puh, 2007, str. 5).

Tema integriranog dana bila je proljee. Stvaralake aktivnosti provedene su u okviru

nastave prirode i drutva, hrvatskog jezika, matematike, glazbene kulture, likovne kulture,

tjelesne i zdravstvene kulture. Iako sam planirala 12 stvaralakih aktivnosti, provela sam 11.

Uenici su bili nestrpljivi i eljeli su umjesto jedanaeste aktivnosti odmah poeti s

dvanaestom. Sve se to odvijalo u trajanju od 5 kolskih sati.


47/67

47

Cil j prve i druge aktivnosti: Motivirati uenike za temu, poticati ih na razmiljanje,

poticati usmeno izraavanje i iznoenje to vie ideja.

Opis prve i druge aktivnosti - Uenicima sam prije poetka nastave najavila kako

emo danas imati integrirani dan. Objasnila sam im to to znai i upoznala ih s planom. Kakobih izbjegla uobiajenu najavu teme i motivirala uenike, smislila sam sljedeu aktivnost.

Traila sam da mi se javi dobrovoljac. Javilo se nekoliko uenika, a ja sam odabrala jednog

uenika. Pokazala sam mu kutiju koju treba pronai, ali dok ju ostali skrivaju dobrovoljac

mora izai iz uionice. Nakon skrivanja kutije uenik se vratio u uionicu i poeo potragu.

Tijekom traenja kutije ostali su uenici upuivali na toplo ili hladno. U kutiji je bila napisana

dananja tema - Proljee. Sljedea aktivnost bila je oluja ideja na zadanu rije - proljee.

Napisala sam na plou proljee, a uenici su izlazili pred plou i zapisivali svoje ideje,asocijacije.

Cilj tree aktivnosti: Upoznati i ponoviti znaajke proljea, povezati dosadanje

znanje s ivotnim iskustvom, motivirati sve uenike na sudjelovanje u aktivnosti, usmjeriti ih

ka lakem usvajanju znanja pomou umne karte.

OpisUmna karta. Nakon oluje ideja vodila sam s uenicima razgovor postavljajui

im sljedea pitanja: Tko e mi rei kada poinje proljee? Do kada traje proljee? Kakvo jevrijeme u proljee? to je s temperaturom? Kako izgleda priroda uproljee? A to je s

pticama? to rade kukci? Koji su vjesnici proljea? ime se bave ljudiu proljee? Je li borave

u prirodi? Igrate li se vi u proljee?...Nakon upoznavanja znaajki proljea, zadatak je bio

napraviti svoju umnu kartu na tu temu. Napravili smo i zajedniku umnu kartu na ploi.

Slika 18. Umna karta

Trajanje I zgled pri rode

-od 21. oujka (ravnodnevnica) -doba zelenila

-do 21. - pjev pticaPROLJEE -drvee puno mirisa

i cvijea-proljetnice

Vrijeme Djelatnosti

-sunano, toplo - u vrtu, vinogradu-tople kie - u polju-ugodan vjetar - u vinogradu


48/67

48

Ci lj etvrte aktivnosti: Potaknuti ih i usmjeriti na stvaralako miljenje, poveati

aktivnost na nastavi, usmjeravati ih ka pronalaenju novih ideja tepotivati tua razmiljanja.

OpisKod kue sam na kartonu napravila znak u obliku pravokutnika na kojemu su

nacrtana 3 cvijeta. Zalijepila sam znak na plou. Uenicima sam rekla kako je njihov zadataknapisati to taj znak izrie. Budui da su uenici sjedili u skupinama, poslala sam u svaku

skupinu papir na koji su trebali napisati to misle da taj znak izrie. Pisanjem na zajedniki

papir i uvidom u ostala razmiljanja, htjela sam vidjeti koliko na njih utjee miljenje susjeda

i ostalih lanova skupine.

Slika 19. ZnakTri cvijeta

itajui odgovore uenika, na pitanje to ovaj gore znak izrie, vidi se koliko su ipakbili pod utjecajem tuih miljenja (Slika 20, 21). Mislim da uzrok lei u tome to su mogli

itati to su ostali pisali. Mogla sam uenicima rei da svatko napie odgovor u biljenicu ili

moda na papir, pa bih onda vjerojatno dobila mnogo vie razliitih miljenja. Moda sam

uenicima trebala rei da smisle to vie razliitih i neobinih znaenja, jer ih je vjerojatno

moje pitanje potaklo na konvergentne odgovore. Informaciju koju sam dobila na osnovi ove

aktivnosti,pokazuje mi samo koliko je vano postii slobodu izraavanja uenika i koliko je

potrebno poticati stvaralako miljenje.


49/67

49

Slika 20. Odgovori uenika 1

Napomena:Uenici su izabrali predstavnika koji je izaao pred plou i na kreativnom

televizoru proitao to su njegovi lanovi napisali o tome to navedeni znak izrie.

Slika 21. Odgovori uenika 2


50/67

50

Cilj pete aktivnosti: Uoiti razliitost biljaka, upoznati biljni svijet u kolskom

dvoritu, potaknuti kreativno miljenje, uiniti nastavu dinaminijom i omoguiti uenicima

jednostavnije razumijevanje kljunih pojmova.

Opis - Izlazak u kolsko dvorite. Uenike sam podijelila u etiri skupine, svakaskupina ima vou, voe itaju lanovima naputak koji sam im podijelila. (Prilog 3) Vratili

smo se u uionicu, sjeli svi u krug. Razgovarali smo o biljkama koje su pronali, njihovoj

boji, mirisu itd. Uenicima sam rekla neka zamisle sebe kao biljku i opiu ostalima kakva je

on biljka, njenu boju, miris, uvjete za rast koje treba itd. Sluajte svoju matu, zamiljajte sve

to elite i podijelite dojmove s ostalima.

Napomena: Budui da je taj dan padala kia, petu aktivnost ostavili smo za sat

razrednika. Umjesto toga govorili smo o zelenoj biljci, iva priroda ( esta aktivnost).

Cilj este aktivnosti: Poticati slobodu izraavanja pomou est univerzalnih pitanja te

upoznati i usvojiti dijelove sjemenke graha i graka.

Opisest univerzalnih pitanja ( tko, to, kada, gdje, kako, zato). Promatrali smo

sliice ive prirode u udbeniku prirode i drutva. Pitanja su mi pomogla u zajednikom

razgovoru s uenicima.Usmjeravala sam ih i poticala iznoenje to vie odgovora. Kod kue

sam nacrtala i izrezala sjemenku graha i graka. Zalijepila sam ih na plou te smo zajedno

imenovali dijelove sjemenke graha i graka.

Cil j sedme aktivnosti :Ukazati na vanost glazbe u nastavi, potaknuti sve uenike na

sudjelovanje, poticati stvaralako miljenje smiljanjem koreografije, plesnih koraka.

Opis Smatram kako glazba pozitivno utjee na uenje i veina uenika rado slua

glazbu na nastavi. Tijekom struno pedagoke prakse provela sam s ovim uenicimaIstraivanje glazbenih sposobnosti uenika iz predmeta Glazbena kultura. Iz ankete koju su

uenici ispunjavali, saznala sam njihovomiljenje o glazbi. Gotovo svi dijele miljenje kako

je glazba vana i kako ju svi vole sluati. eljela sam vidjeti koliko su uenici spontani i

kreativni kad je u pitanju glazba, plesanje i koreografija. Zadatak je bi plesati na zadanu

glazbu i pokuati smisliti koreografiju. Uenici su se meusobno dogovarali s kim i kako e

plesati. Dala sam im na izbor tri skladbe: P. I. ajkovski- Ples eerne vile; A. Vivaldi-

Proljee i R. Schumann- Proljee.


51/67

51

Napomena:Oekivala sam sudjelovanje svih uenika, ali situacija je bila drugaija.

Djeaci nisu bili voljni plesati jer ima je glazba bila dosadna. Nekoliko smo puta sluali sve

tri skladbe na cd-playeru, ali dugo je trajalo dok su se odluili. Veina je skakala i govorila na

to ih skladba podsjea. Prilino buno nastavno ozraje. Smirila sam situaciju i poslala ih sve

na mjesto. To je bio problem koji je nekoliko puta ometao nastavni proces. Djevojice, koje

inae pleu, imale su elju predstaviti svoju koreografiju uz skladbu P. I. ajkovskog Ples

eerne vile.

Cil j osme aktivnosti :Poticati stvaralaku matu, ohrabrivati ih na iznoenje vlastitog

miljenja te motivirati uenike za ostatak integriranog dana.

Opis Nakon plesa, svi su sjeli u krug i udobno se smjestili. Uenike sam vodila kroz

proljetnu priu. Govorila sam polako i tihim glasom kako bi se mogli dublje uivjeti u priu.

(Prilog 4) Nakon prie uslijedila je objava dojmova. Pomou nekih od est univerzalnih

pitanja (tko, to, kako, gdje) pokuala sam voditi razgovor.

Napomena: Pojedini uenici nisu bili koncentrirani te im je sve bilo smijeno. Zbog

njihovog nemirnog ponaanja, priu sam itala dva puta. I nakon drugog voenja kroz priu,

nisu svi uenici bili koncentrirani i nisu se mogli opustiti.. Ipak je samo nekoliko njih,podijelilo svoj dojam s ostalima.


Nakon toga sjeli su u krug, zamirili i opustili se, ja sam ih vodila kroz proljetnu priu.

Objava dojmova, kreativno pisanje. Neke izjave uenika: Ja sam zamislila da sam labud.

Kako je ovo dobro. Joj ja se nisam mogla opustiti jer su me ova dvojica smetala i smijala se.

Ajmo ponovo, Majo!! Neki su uenici uspjeli izrei dojam , ali sam opet morala ponoviti to

isto.

Cil j devete aktivnosti: Ponoviti naueno, ali ujedno poticati stvaralako miljenje,

poveati aktivnost uenika na satu, pruiti uenicima osjeaj zadovoljstava i omoguiti

slobodu u stvaralakom izrazu.


52/67

52

OpisNastojala sam tijekom integriranog dana uiniti prijelaz iz predmeta u predmet

neprimjetnim, stoga sam ovu aktivnost zapoela ovako:Danas ulazimo u svijet pravokutnika i

kvadrata kod koji je dolo proljee.to mislite kao jesvim tim likovima? to oni rade? ...Iz

velike omotnice uenici su izvlaili sliice na kojima su bili vjesnici proljea. Njihov prvi

zadatak bio je izmjeriti opseg sliice, zatim zamisliti da su oni upravo ta biljka, vjesnik

proljea koji je u

558865.diplomski rad maje marti

Documents