dim prirucnik final

8/20/2019 Dim Prirucnik Final

1/92

OŠ MALEŠNICAZagreb

DIM – Udruga za građanskoobrazovanje i društveni razvoj, Zagreb

www.dimonline.hr

GRAD ZAGREBGradski ured za socijalnuzaštitu i osobe s invaliditetom

UČENICIMENTORI

Projekt razvoja društvenihvještina nenasilja, med -usobnog

poštovanja i uvažavanjarazličitosti kod starijih

osnovnoškolaca

PRIRUČNIK ZA VODITELJE RADIONICA


2/92

DIM – Udruga za građansko

obrazovanje i društveni razvojosnovana je 2000. godine i od tadaaktivno djeluje u cilju doprinosarazvoju aktivnog i društvenoodgovornog građanstva krozneformalno obrazovanje, izgradnjupartnerstva te istraživačko-zagovarački rad.

www.dimonline.hr

Autorica:Dalia Matijević

Izdavač:DIM – Udruga za građanskoobrazovanje i društveni razvoj

Oblikovanje: Bestias

2014.

Ovaj priručnik nastao je uz potporuGrada Zagreba Gradskog uredaza socijalnu zaštitu i osobe sinvaliditetom


3/92

/ 3učenici – mentoripriručnik za voditelje radionica

Ne pitaj zašto su nekadašnja

vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje.

Propovjednik 7,10

Pokretanje programa Učenici – Mentori bilo je od samog početka izazov, iako nadasvelijep izazov. Bio je to izazov tradicionalnom sustavu obrazovanja mladih, izazov osob-nim i društvenim predrasudama, izazov sustavu oblikovanja dnevnih i životnih priori-teta. Bio je to i početak putovanja s mnogim mladim, odgovornim, hrabrim i kreativnimsuputnicima koji su pred našim očima oblikovali svoja uvjerenja i svjetonazore.

Zahvaljujemo zaposlenicima OŠ Malešnica na trajnoj podršci svake vrste u provedbi

aktivnosti programa Učenici – Mentori, posebno u trenucima kada to nije bilo lako i jednostavno. Zahvaljujemo i Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invalidite-tom Grada Zagreba na vrijednoj novčanoj podršci.

Posebnu zahvalu dužni smo učenicima OŠ Malešnica – vrijednim sudionicima progra-ma, te njihovim roditeljima i profesorima – zato što ih vole i odgajaju u duhu najvišihvrijednosti ljudske kulture i civilizacije.

Autorica, Dalia Matijević


4/92

4 / učenici – mentoripriručnik za voditelje radionica


5/92


Cilj ovog projekta je učenicima Osnovne škole Malešnica omogućiti razvijanje soci- jalnih vještina temeljenih na nenasilju, uvažavanju i poštovanju osobnih i grupnihrazličitosti, na promicanju onih vrijednosti koje ih upućuju na aktivno i konstruktivnopromišljanje o vlastitom životu i društvenom kontekstu u kojem se taj život zbiva. Mi-sao vodilja je da škola postane mjesto gdje će učenici ne samo stjecati znanja, već pritom i razvijati demokratsku svijest, socijalne kompetencije, sposobnost za organizirano

učenje, kritički odnos prema sadržajima i događajima u društvu. Jednom riječi, školakao mjesto razvoja slobode, osobne kreativnosti i izoštrene građanske svijesti.

Jedan dio programa osmišljen je u formi tjednih radionica, a drugi predstavlja dobro-voljno organizirano zajedničko učenje i druženje Učenika-Mentora s učenicima kojimasu takva pomoć i podrška potrebni. Prijateljsko ozračje koje se pri tom razvija omogu-ćava otvorenost, primanje i davanje emocionalne podrške, razgovor o vrlo osobnimproblemima i potrebama. Svaki učenik ima priliku predstaviti se u pozitivnom svjetlu ipokazati drugima svoje sposobnosti i interese.

Osmišljavamo igre i aktivnosti kroz koje njegujemo pozitivan pristup prema sebi i

drugima, stvaralaštvo, suradnju, toleranciju, međusobno poštovanje. Takva okupljanjadovode do interakcije od koje su svi sudionici dobitnici. Kod učenika potičemo željuza oblikovanjem humanijeg društva, provociramo ih na dublje promišljanje stvarnostikoja ih okružuje, razvijamo osjećaj skrbi za druge ljude. Posebice nastojimo učenikesenzibilizirati za probleme najosjetljivijih društvenih skupina. Posjećujemo beskućnike,družimo se s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi, priređujemo zabavne sadržajeza umirovljenike, susrećemo se s djecom vršnjacima koji imaju motoričke poteškoće,posjetili smo i azil za napuštene životinje grada Zagreba.

Jedini učitelj dostojan tog imena

jest onaj koji pobuđuje duhslobodnog mišljenja i razvijaosjećaj osobne odgovornosti.

Komensky J. A.


6/92


Uspješnost projekta posebno se lijepo odražava kroz dobru suradnju školske pedago-

ginje i učitelja. Učitelji potiču uključivanje pojedinih učenika, pomažu pri organiziranjuzajedničkih učenja, odnosno prate napredak takvih učenika, a svoja saznanja i zapaža-nja razmjenjuju s pedagoginjom. Ipak, program svoje puno opravdanje nalazi u rastu-ćem broju učenika koji se žele uključiti i sudjelovati u radu, u sve većem broju učenikakoji redovito i dobrovoljno dolaze na radionice i koriste svoje slobodno vrijeme kakobi nekom pomogli u učenju ili se pak samo družili i razgovarali o svojim preokupaci- jama. Dobra volja učenika sudionika i njihov entuzijazam u radu dovoljni su da bi ovajprogram i dalje živio u našoj školi. Njihovo zalaganje i zainteresiranost velika su pomoći poticaj za daljnji rad.

Katarina Posavec

Školska pedagoginja


7/92


Î sadržaj

Æ svrha i struktura programa

Æ uvod

Æ radionice

Æ igre

Æ

literatura

9

12

15

71

91


8/92



9/92


Î svrha i strukturaprograma učenici –mentori

U OŠ Malešnica http://os-malesnica-zg.skole.hr/ (prosječno godišnje oko 1000 učenika,naselje Malešnica, gradska četvrt Susedgrad – Zagreb) kontinuirano od školske godine2010. - 2011. provodi se program Učenici – Mentori http://os-malesnica-zg.skole.hr/skola/projekti/uc_ment. Projekt je planiran i pripremljen 2009. u suradnji roditelja – volontera s ravnateljem škole i školskom pedagoginjom. OŠ Malešnica osigurala je

radni prostor i materijale za rad. Voditelji projekta su Katarina Posavec, školski pedagogi Dalia Matijević, Udruga za građansko obrazovanje i društveni razvoj DIM.

Program je usmjeren na usavršavanje društvenih vještina polaznika i sudionika pro-grama, vještina poput kulture nenasilja, uvažavanja različitosti, pomaganja drugima,osobnog rasta, uljudbe i pristojnosti, otvorene i poštene komunikacije. Program okupljaučenike viših razreda OŠ-e, kako učenike-mentore koji pružaju podršku drugima u uče-nju i oblikovanju kvalitetnih osobnosti i društvenih odnosa, tako i one učenike koji tupodršku primaju. Provodi se kroz redovne tjedne igraonice-radionice u trajanju od 60minuta, kroz organiziranu podršku u učenju i oblikovanju kvalitetnijih društvenih odno-

sa pojedinaca, posebice u trenucima usamljenosti, zbunjenosti, sukoba i nesigurnosti.Također uključuje tematske studijske posjete i druženja, te humanitarne akcije.

Prilikom provedbe redovnih tjednih radionica primjenjuje se radionički način zajed-ničkog rada u kojem su sva djeca i voditelji jednaki i ravnopravni (razgovor u krugu,međusobno oslovljavanje imenima, njegovanje kulture pohvaljivanja i poticanja, jasnoi konkretno izražavanje svojih osobnih potreba, uvažavanje i poštivanje različitosti, ...)Radionice se sastoje od igara, vođenih razgovora u krugu, samostalnog i grupnog obli-kovanja rješenja na pitanja gradnje odnosa, razrješavanja konkretnih primjera neprija-teljstava i nerazumijevanja, prepoznavanja predrasuda, stjecanja vještina kvalitetnog

organiziranja i korištenja vremena, poticanja osobne slobode i kreativnosti i sl.

Svake školske godine radi se sa 50-ak sudionika programa, koji su podijeljeni na razli-čite načine. Jednom su bili primjerice podijeljeni prema uzrastu na tzv. „MALE“ MEN-TORE – učenike 5. i 6. razreda i „VELIKE“ MENTORE – učenike 7. i 8. razreda. Drugi putprepoznate su skupine „HRABRICE“ i „RAZIGRANCI“. Sudionici su se spontano podijelilis jedne strane u skupinu ozbiljnijih, mirnijih i tematski zahtjevnijih polaznika, dok se sdruge strane našla skupina „razigranih“ sudionika kojima je odgovarao slobodniji načinrada i komunikacije, te neposredniji odabir tema iz svakodnevnog učeničkog življenja.

U radu s učenicima primjenjuju se slijedeće metode usmjerene na podizanje razineosobne i društvene svijesti, oslobađanje i njegovanje kreativnosti, razvijanje vještina


10/92


učinkovitog rada u grupi, oblikovanja kulture tolerancije, njegovanja međusobnog

poštovanja i partnerstva, dosljednog pružanja podrške i ohrabrenja:

> Vođeni razgovori u krugu

> Dogovaranje i postizanje konsenzusa

> Pregled i procjena kakvoće postojećeg znanja i iskustva

> Procjena osobnih vrijednosti i stavova

> Prepoznavanje i suočavanje sa osobnim i društvenim predrasudama

> Debate i otvorene rasprave

> Igre u većim radnim skupinama

> Rad i suradnja u malim radnim skupinama

> Uživljavanje u tuđe (osobne i društvene) uloge

> Njegovanje kreativnog izričaja

> Kritička analiza i sinteza

> Javno prezentiranje svoje osobnosti, stavova i razmišljanja

> Oblikovanje čvrstih argumenata

> Studijski posjeti, tematska druženja i humanitarne akcije

Prateće aktivnosti kojima je sadržajno bio nadopunjavan program Učenici-Mentoritijekom dosadašnje provedbe bile su:

1. Prikupljanje osobnih potrepština za beskućnike, te posjet skloništu za beskućnike„Dobri dom“ grada Zagreba u Kosnici – travanj 2011.

2. Posjet Domu za starije i nemoćne osobe „Sveti Josip“, Dunjevac 17 Zagreb i up-oznavanje s programima skrbi za osobe starije dobi – travanj 2011.

3. Vikend druženja s djecom iz obitelji s četvero i više djece, kao i djecom štićenicimaDoma za nezbrinutu djecu Dubec Zagreb u organizaciji Crvenog križa u NovomVinodolskom – svibanj 2011.

4. Prikupljanje kozmetičkih i higijenskih potrepština za mlade iz Doma Emaus, DubecZagreb – veljača 2012. i zajedničko druženje – studeni 2011.

5. Posjet i druženje s rehabilitiranim ovisnikom, gdin Matija Gorjanec – ožujak 2012.

6. Posjet Dječjem domu Laduč i druženje sa štićenicima Doma – svibanj 2012.

7. Posjet Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava, Zagreb – prosinac 2012.

8. Radionica provedena u suradnji s organizacijom Crveni križ Zagreb – „Trgovanjeljudima“ – siječanj 2013.


11/92


9. Tematska predavanja odabranih profesora na temu mladenačke spolnosti i prob-

lematike ovisnosti kod mladih – studeni 2012. i travanj 2013.10. Studijski posjet u Dumovec – Sklonište za nezbrinute životinje grada Zagreba, te

Dom za starije i nemoćne osobe „Sveti Josip“, Dunjevac 17 u Zagrebu s pripremomzabavnog učeničkog programa za štićenike Doma – studeni 2013.

Rad i druženje na radionicama strukturirano je u veće problemske cjeline koje nepo-sredno odražavaju konkretne potrebe i interese sudionika. Odabrane teme obrađujuse u nizu od nekoliko uzastopnih radionica uz primjenu raznolike metodologije. Slijede

primjeri odabranih tema:1. Upoznavanje. Strateško oblikovanje plana rada.

2. Načela timskog rada. Postavljanje osobnih ciljeva.

3. Bonton za tinejđere

4. Suradnja i zajedništvo – uvažavanje drugih, odgovornost za sebe i druge

5. Sukobi i mirotvorstvo – Nenasilno rješavanje sukoba

6. Tračevi i kako ih spriječiti

7. Mašta, kreativnost, duhovitost

8. O strahovima – Kako razumjeti i nadvladavati svoje i tuđe strahove?

9. Moji odnosi s drugima – obitelj, prijatelji, autoriteti, kolege

10. Opća kultura – Što će mi to?

11. Novac i business – moralno poslovanje, prot, međunarodne korporacije,reklamiranje i marketing, uloga politike i političara

12. Moj život u lokalnoj zajednici – Osnove građanskog aktivizma

13. Zaštita ljudskih prava

14. Ovisnost i kultura ovisnosti

15. Ljubav i spolnost

16. Kvalitetno organiziranje i korištenje vremena

17. Uspješno učenje

18. Moja budućnost – moje buduće školovanje, moje buduće zanimanje, moja zarada,ostvarenje životne sreće, društveni i osobni uspjeh


12/92


Î uvod: mentori imentorstvo

Mlađi tinejdžeri u višim razredima osnovne škole suočavaju se sa rastućom potrebomulaska u raznolike društvene odnose kako bi zadovoljili svoje potrebe za prijateljstvom,prikupljanjem znanja i vještina, ljubavlju, druženjem, oblikovanjem vlastitog identiteta,širenjem svojih intimnih svjetova na putu odrastanja u cjelovite uravnotežene osobe.Neki od njih bolje su pripremljeni za dobar početak jer odrastaju u kvalitetnijoj i poti-cajnijoj sredini.

U našim kriznim vremenima, djeca i mladi s manje izraženim sposobnostima i intere-sima oblikovanja konstruktivnih društvenih odnosa sve nam se više gube u virtualnimračunalnim, medijskim i inim svjetovima iz kojih ih je sve teže prizvati natrag i zaintere-sirati za tradicionalne obrasce društvenog življenja. Možda iz razloga što strahujemo daim zapravo nemamo što ponuditi zauzvrat?

Što nas to navodi da uvijek iznova bezidejno predemo o starim dobrim vremenima?Zašto naša lokalna zajednica više nije sigurno okruženje za odrastanje naše djece? Jeli to zbog nekih mračnih tipova koji vrebaju iza ugla, ili je ipak odgovornost na namasamima? Možda nismo dovoljno stručni da se pozabavimo životima naše djece? Možda

smatramo da bi to trebao učiniti netko drugi, a istodobno smo frustrirani jer se taj net-ko drugi nikako ne pojavljuje, ma koliko god mi bili spremni platiti za njegov/njezin rad.Sigurnost jednoznačnog odgovora nije zajamčena. Na raspolaganju nam ostaje „samo“potraga, uzbuđenje dosljednog istraživanja i odgovornog promišljanja koje se dešava udruženju s našoj djecom i zajedničkom življenju načela koja im nalažemo u duhu zrelehumanosti.

Kad smo već tu, razmislimo na trenutak o nastavnicima i profesorima naše djece. Uvje-rena sam da oni daju sve najbolje od sebe. Svoja najplemenitija načela, iskustva, zna-nja i uvjerenja ugrađuju u obavljanje svog posla. No njihova se dnevna stvarnost čestosvodi na sukobljavanje s pojedincima i njihovim roditeljima koji odašilju svojoj okoliniporuke poput: ne isplati se truditi u postizanju cilja, istinitost i pravednost su samo diouljepšane povijesti, svoj osobni stav treba isticati bez obzira na okolnosti, nenasilje jeza nerealne „slabiće“, poštovanje drugoga nije obavezno i treba ga prakticirati samokad to nama odgovara, uljudba i pristojnost svode se na površnu konverzaciju. Govorimovdje o iznimkama, no sve ih je više.

Vokabular naše djece postaje siromašan i izvještačen. Oni često nemaju volje prepriča-vati nam svoje dnevne i druge doživljaje. Bez stalnog poticaja od strane roditelja i dru-gih bliskih osoba, oni polako no bespovratno gube vještine i dobrobiti koje proizlaze izživahne razmjene misli s bliskim osobama, otvorene diskusije s poznavaocima važnih iaktualnih problema, „oštrenja“ osobnih zamisli kroz ravnopravni dijalog, jasnog izraža-vanja osjećaja, lakoće u uvažavanju različitosti, savladavanju nelagode u emocionalnozahtjevnim situacijama i sl.


13/92


Mladim ljudima danas nije lako pronaći pouzdanog mentora. Mnogi nemaju nekoga

tko bi mogao preuzeti ovu važnu ulogu u njihovom životu. Oni koji se pak nalaze uulozi mentora poput sportskih trenera, rodbine, nastavnika, odraslih prijatelja,... teku rijetkim prilikama u cijelosti razumiju težinu i važnost svoje uloge. Često je loše inepotpuno obavljaju.

Otiskivanje u „veliki svijet„ ne mora dakle nužno biti opasno i dramatično, posebiceako je mlada osoba okružena razgranatom mrežom kvalitetne društvene podrške.

Æ radionice i igreTeme, radionice, igre i druge aktivnosti u grupi koje se ovdje navode samo su mali diomogućnosti strukturiranog okupljanja mladih oko tema koje „život znače“. Voditeljigrupa prvenstveno se trebaju truditi upoznati svoje grupe, odnose koji u njima vladajui pojedince koji ih čine. To će im omogućiti da uspješno prepoznaju njihove potrebe, daživahno moderiraju radioničke procese, da pružaju potporu i ohrabrenje sudionicimau brojnim i raznolikim trenucima slabosti, te da se zajedno raduju s njima u trenucimauspjeha i veselja.

Opisan je niz radionica koje se mogu provoditi kronološki ili pak pojedinačno. Svaka jeod njih nadopunjena pažljivo odabranim igrama u grupi koje su u suglasju s osnovnomtemom. No grupe mladih podrazumijevaju različitu dinamiku i bogatu lepezu menta-liteta i senzibiliteta. Ozračje tijekom rada može se doslovce promijeniti nekoliko putatijekom samo jedne radionice. Uloga voditelja pri tome je da pažnju pojedinaca i grupeblago no dosljedno usmjerava ka korisnim i praktično primjenjivim saznanjima u okviruodabrane tematske cjeline. U tome mu svakako pomaže dobar odabir igara, od kojih suneke nabrojane i u ovom priručniku. Širi je tematski kontekst obuhvaćen literaturomkoja se navodi na kraju ovog priručnika.

Ovaj priručnik može se koristiti na način doslovne primjene nekih od programa razvija-nja društvenih vještina mladih, no može predstavljati i polazište za razvoj nekog novogi drugačijeg programa koji će neposredno odražavati potrebe i želje neke određeneskupine mladih. Voditelje potičemo da primjenjuju, kombiniraju i prilagođavaju pojedi-ne elemente koji se ovdje nude, kako bi ih oblikovali upravo za svoje grupe i za njihovsenzibilitet. Nadasve ih potičemo da okupljaju, dobro upoznaju i njeguju svoje grupemladih. Svima želimo puno sreće, slobodne i razigrane kreativnosti, strpljenja, odgovor-nosti i radosnog samopouzdanja.


14/92

14 / učenici mentoripriručnik za voditelje radionica


15/92

/ 15

radionice

učenici mentoripriručnik za voditelje radionica


16/92


Î cjelina 1.upoznavanje. strateško oblikovanjegodišnjeg plana rada.

Početak je niza radionica i voditelj se suočava sa radnom skupinom bez unutarnjekohezije. Sada je prioritet upoznavanje i privikavanje sudionika na zajednički rad idruženje. Za ove je aktivnosti potrebno osigurati okruženje sigurnosti, mira, povjerenjai međusobne podrške.

Æ upoznavanjePrimjenjuje se jedna ili više igara upoznavanja. Igru odabire voditelj obzirom naosobnu procjenu potreba i interesa okupljenih pojedinaca: otvorenija ili suzdržanijaskupina, sjedenje ili kretanje u prostoru.

Æ intervjuOvdje je predložena primjena metode intervjua, koja odmah i neposredno potiče otva-ranje pojedinca k nepoznatoj osobi i poticanje aktivnog interesa za drugoga. Voditeljpotiče sudionike, razumije nelagodnost situacije, no i naglašava blagotvornost otvo-

renosti prema drugima, korisnost društvene budnosti i aktivnog pristupanja drugimosobama.

Æ igra opuštanjaPredložena vježba opuštanja ima svrhu poticanja osjećaja zajedništva i pripadnostiskupini. Stvara osjećaj ugodne prisnosti. Voditelj treba naglasiti da vježba nije obave-zna ako se neki od pojedinaca ne osjeća ugodno. Važno je njegovati kulturu zajednič-kog rada bez prisile.

Æ plan rada

Podjela na manje radne skupine od po 4-5 sudionika. Prethodno strukturirani godiš-nji plan rada daje se malim skupinama. Nakon nekoliko minuta tihog razmišljanja iusaglašavanja, sudionici iznose prijedloge izmjena i dopuna tema koje se predlažu zaobrađivanje tijekom predstojeće školske godine. Voditelj treba osigurati okruženje ukojem se uvažavaju mišljenja i stavovi pojedinaca. Njeguje se kultura poštovanja sebei drugoga.

Æ osobna očekivanjaSvaku je radionicu potrebno završavati sa svojevrsnim pregledom – sažetim prikazom ipojašnjenjem značenja onoga što se dešavalo i o čemu se razgovaralo na radionici, biloto u obliku igre ili pak razgovora u krugu. Potrebno je redovno osiguravati vrijeme zaizricanje osobnih mišljenja i osjećaja pojedinaca. Također, kad god to vrijeme i okol-nosti dopuštaju, dužnost je voditelja radionicu završiti porukom ohrabrenja i podrške,te zahvaliti sudionicima na sudjelovanju.


17/92


trajanjevježbe

naziv vježbe ključne točkeučenja

metode potrebnasredstva

opis

10' UPOZNAVANJE Privikavanje nagrupu

Predstav-ljanje ukrugu

Svatko kaže svoje ime. Kaže sviđa li mu/ joj se i kako je ime dobio/la, poznaje liznačenje svoga imena, kako bi se eventu-alno želio/la zvati i zašto.

20' INTERVJU Početno oblikova-nje veće radne gru-pe i pozicioniranjepojedinaca unutargrupe.

Intervju uparovima.Slušanje,razumijeva-nje, pred-stavljanjedrugoga.

Listić spitanjima zaparove

Podijelimo se u parove s osobama skojima se inače ne družimo. Međusobnose intervjuiramo. Tražimo odgovore napitanja: Što je osobi trenutno najvažnijeu životu? Što ta osoba najbolje/namanjedobro radi? Što je najčudnije do sadadoživjela? Koja je najneobičnija osobakoju je do sada upoznala i zašto? Poslijesvatko na što interesantniji i angažiranijinačin predstavlja svog partnera predcijelom grupom.

5' Igra Opuštanje i gradnjapovjerenja

Masiranjeramena ukrugu

Oblikujemo krug. Svi se okrenu na desnustranu. Podignu ruke na ramena osobeispred sebe i lagano joj masiraju ramena igornji dio kičme. Sve ponovimo na drugu

stranu. Dodir treba biti ugodan.

15' Plan rada Strateško planiranje Razgovoru manjimskupinama,te izricanjeosobnihrazmišlja-nja i želja

Listovi sgodišnjimplanomrada

Voditelj moderira prikupljanje osobnihmišljenja o predloženom godišnjemplanu rada.

10' Osobnaočekivanja

Njegovanje osob-nog izričaja i otvo-reno iskazivanjesvog mišljenja.

Razgovor ukrugu

Svatko ima priliku osobno pokušatiodgovoriti na pitanja zašto je sudionikove radionice i što očekuje od daljnjegsudjelovanja.

60'


18/92


Î cjelina 2.načela timskog rada.postavljanje osobnih ciljeva.

Ovo je radionica razvijanja unutarnje kohezije radne grupe. Svi sudionici ravnopravnosudjeluju u oblikovanju pravila zajedničkog rada, pri čemu voditelj jasno i otvorenovodi računa o ravnopravnosti mišljenja, potreba i osjećaja svakog sudionika. Istovre-meno, voditelj naglašava koliko je važno da čitava grupa skladno funkcionira, te nakonkretnim primjerima ukazuje na usaglašavanje potreba pojedinaca i grupe.

Æ ulazna igra: zajedno pričamo pričuOvdje je primjenjena metoda zajedničkog pričanja jedne (cjelovite) priče. Voditeljpotiče sudionike da osjete uzbuđenje neočekivanih obrata u zajedničkoj priči i različitedoprinose pojedinaca koji se postepeno usmjeravaju ka istom cilju. Važno je naglasitikako je priča na početku bila svakome od sudionika potpuno nepoznata i kako su svi jednako doprinjeli ne samo odvijanju procesa, već i završnom oblikovanju priče.

Æ načela timskog rada

Svaki od sudionika ravnopravno sudjeluje u oblikovanju pravila zajedničkog rada. Vo-ditelj moderira proces u kojem se osvještavaju temeljni preduvjeti uspješene suradnjeu grupi koji zapravo vrijede u svakoj radnoj skupini slične veličine: dok jedan govori,drugi šute, bez nestrpljivosti, bez sebičnosti, bez egocentrizma, bez pasivnosti, i sl.

Æ postavljanje osobnih ciljevaUsvajanje SMART metodologije: S = specic (cilj treba biti specičan, određen, jasnooblikovan), M = measurable (mjerljiv), A = attainable, achievable (dostižan, moguće ga je postići), R = realistic (realističan) i T = time bounding (smješten u realno vrijeme i

određen vremenskim rokovima). Sudionici sami oblikuju svoje osobne godišnje ciljevei uz pomoć SMART metode provjeravaju njihovu kakvoću. Voditelj naglašava potrebupostavljanja osobnih ciljeva koji će potaknuti osobni rast, napredovanje i povećavanjekapaciteta svakog pojedinca. Osobni ciljevi se zapisuju na zajednički list kako bi setijekom odvijanja radionice moglo povremeno razgovarati o procesu postizanja ciljeva,provjeravati jesu li sudionici na dobrom putu, provjeravati kakvoću postavljenih ciljevai po potrebi ih preoblikovati i/ili mijenjati. Svrha je ove aktivnosti naučiti postavljatikvalitetne ciljeve i usvojiti postupak njihovog uspješnog ispunjavanja.

Æ osvrt na radionicuVrijeme za sažimanje, pregled i osobne reeksije sudionika.


19/92


trajanjevježbe



opis

10' ZAJEDNOPRIČAMO PRIČU

Opuštanje i kon-centracija

Igra ukrugu

Voditelj u tišini i pažnji započnezajedničku priču. Idemo redom u krug isvatko svojom novom rečenicom gradizajedničku priču: "Jednog hladnog jutrapoput današnjeg, probudio/la sam sena neočekivanom nepoznatom mjestu.Okruživala me nepoznata soba, nepoznatnamještaj, nepoznata pidžama. Ovo nijeslutilo na dobro, iako je ova soba bilapuno veća i bolje uređena od moje dobrestare sobice. Kratko sam razmišljao/la, apotom ustao/la iz kreveta ..." Pričamo pri-ču dok se svi sudionici ne izredaju baremdva puta, tj. dok se ima što zanimljivo zaispričati.

10' Načela timskograda

Artikuliranje i usa-glašavanje načinazajedničkog rada

Razgovor ukrugu

Flip chart Voditelj potiče cijelu grupu da pokušanabrojiti sva načela uspješnog timskograda. Potom postavlja pitanje: Po kojimpravilima pojedinci žele raditi zajedno uovoj grupi? Voditelj imenuje osobu kojaće prijedloge zapisivati na ip chart list.Kasnije se ta pravila ispisuju i stavljajutrajno na zid radnog prostora.

10' Postavljanjeosobnih ciljeva –temeljna načela

SMART Prezentaci- ja voditelja

Radni listić – SMARTciljevi

Voditelj najavljuje grupi da će svatko zasebe postavljati osobne ciljeve koji ćevrijediti u ovoj školskoj godini. To radimoda bismo samima sebi naučili postavljatidobre i kvalitetne ciljeve, te da bismonaučili te iste ciljeve postizati. U tu svrhu,učimo SMART načela. Voditelj cijeloj grupipojašnjava SMART metologiju.

20' Postavljanjeosobnih ciljeva –praktično

Osobna primjenaSMART metodo-logije

Osobni tihirad i na-stup pred

cijelomgrupom

Pribor zapisanje +ip chart

Svatko osobno oblikuje svoje ciljeve (10-ak min.). Potom se redom zapisuju osobniciljevi svakog pojedinca na zajednički ip

chart list. Voditelj moderira proces završ-nog oblikovanja osobnih ciljeva, vodećiračuna da su što je više moguće SMART.

10' Osvrt naradionicu

Sažetak, pregled iosobna reeksija

Razgovor ukrugu

Voditelj sažeto prepričava tijek radionicei značenje svake pojedine aktivnosti.Potom potiče sudionike da izraze svojaosobna razmišljanja i osjećaje.

60'


20/92


Î cjelina 3.bonton za tinejdžere

Uvodi se tema osobne i društvene pristojnosti i uljudbe. Sudionici se potiču na pro-mišljanje o osobnom djelovanju u različitim situacijama i prilikama, poput općenitihprilika za iskazivanje pristojnosti i uljudnosti kao što su guranje ili davanje prednostidrugima, ustupanje svog mjesta i prvenstva, nuđenje pomoći neznancima, ljubaznosti – čak i kad nismo raspoloženi, prilikom neplaniranih susreta na ulici, u kinu, situacija u

trgovini, za stolom, u restoranu, i sl. Za uzrast mlađih tinejdžera primjereno je detaljnijerazgovarati i o temama pozdravljanja, rukovanja, upoznavanja, oslovljavanja, vođenjarazgovora, zajedničkih izlazaka u dvoje, i sl.

Æ ulazna igra: grupne statueOvo je igra u kojoj sudionici djeluju osobno i neposredno, no istovremeno imaju prilikupratiti reakcije drugih sudionika u istim okolnostima i uspoređivati se. Svima je mogućeuspoređivati različite načine razmišljanja, izricanja osobnih odnosa i stavova, uvaža-vanje pravila rada u velikoj grupi, i sl. Voditelj potiče igru u tišini, ističe vrijednost i

važnost tihog promatranja i pažljivog promišljanja.

Æ bonton za tinejdžereVoditelj potiče razgovor u krugu prema zadanoj strukturi odabranih tema. Sudionicirazmjenjuju svoja razmišljanja i neposredna iskustva. Također komentiraju svoje i tuđenaučene obrasce pristojnosti i uljudnosti. Voditelj također potiče situacije sučeljavanjarazličitih mišljenja i obrazaca, konkretno ukazuje na postojanje predrasuda, potiče nauočavanje naslijeđenih sustava vrijednosti, kao i na razumijevanje osobnog odnosapojedinca prema tradiciji i naslijeđu. Razgovor je potrebno voditi u ozračju otvorenosti

i međusobne znatiželje, uvažavanja različitosti. Voditelj treba pažljivo kontrolirati even-taulne pokušaje istaknutijih pojedinaca da nameću svoje stavove i iskazuju samopra-vednost.

Æ praktični „bonton“Igra uživljavanja u tuđe uloge daje priliku sudionicima da u kontroliranim uvjetimaosjete i razumiju djelovanje grubosti, nepristojnosti i neodmjerenosti na vlastitoj koži.

Æ razmišljanje o sebi

Prilika davanja osobnih komentara na proces kroz kojeg su sudionici upravo prošli i ko-liko je to na njih osobno utjecalo. Voditelj potiče na razmišljanje o osobnoj spremnostina mijenjanje, usavršavanje i rast.


21/92


trajanjevježbe



opis

10’ Ulazna igra:GRUPNE STATUE

Zagrijavanje ikoncentracija

Igra ukrugu

Grupa se aktivno kreće po prostoriji,opušteno mašući rukama, opuštajućivrat i razgibavajući se. Voditelj uzvikneriječ a svi pojedinci u grupi pretvore se ustatue koje opisuju izgovorenu riječ. Npr.“SLOBODA”. Svi učesnici bez razgovorazauzimaju poze koje prikazuju “sloboda”na način kako oni zamišljaju uprizorenjeodabranog pojma. Vježba se ponavlja:ZAVIST, ISKRENOST, LAŽ, GUBITAK, ZIMA,LJETO, OBITELJ, SIGURNOST, STRAH,MRAK, POBJEDA, .... Voditelj potiče sudi-onike da promatraju i uočavaju različiteizričaje istog pojma.

15’ Bonton zatinejdžere

Temeljna načelaosobne i društvenepristojnosti

Prezentaci- ja voditeljai razgovor ukrugu

Pripremlje-ni ip-chartlist

Što je bonton? Bonton nekad i danas. Naj-važnija načela. Guranje ili davanje pred-nosti drugima? Ustupanje svog mjesta iprvenstva. Nuđenje pomoći. Ljubaznost – čak i kad nismo raspoloženi.Eventualno, u ovisnosti od interesa grupepridodajem slijedeće teme: Susret naulici, U kinu, U trgovini, U restoranu, i sl.

25’ Praktični“bonton”

Prepoznajemo ipovezujemo

Uživljava-nje u tuđeuloge. Radu malimgrupama.

Uživljavanje u različite odabrane uloge iuvježbavanje. Prikazivanje pred cijelomgrupom.

10’ Razmišljanjeo sebi

Introspekcija i javnoizražavanje osjećajai razmišljanja

Razgovor ukrugu

Svatko kaže kako se osjeća i na koji senačin mijenjao u posljednjih nekolikodana, posebice u kontekstu iskustava sradionice. Pojedinci također komentirajuna koji će se način mijenjati u slijedećemrazdoblju i koliko su spremni primjenjivatinaučeno?

60’


22/92


Î cjelina 4.suradnja i zajedništvo

Ova je radionica sastavljena naizgled od samih igara, no ukoliko je dobro izvedenanjezin je učinak na sudionike vrlo koristan. Ovakvim i sličnim aktivnostima učvršćujuse odnosi unutar grupe, pojedinci se počinju osjećati opušteno i iskazivati povjerenje.Ova je radionica preudvjet za uspješni daljnji rad i razgovor o „teškim“ temama, pose-bice u slučajevima kada su pojedinci u radnoj skupini temperamentniji i skloni manjku

tolerancije.

Æ imena i pridjevi. grakon rođendana.Voditelj potiče da se odabrana igra obavlja živahno, u poticajnom i brzom ritmu. Kodnabrajanja pridjeva uz osobna imena, dobro je poticati smišljanje smiješnih i zgodnih,po mogućnosti, otvoreno samokritičnih primjera koje će skupina dobronamjerno pri-hvaćati i uzvraćati jednako samokritično. Grakon rođendana prilika je za osobni izričaju veselom i poticajnom ozračju koje treba voditi ka zaključku o vrijednosti, dragocjeno-sti, posebnosti, specičnosti, ... svakog pojedinca.

Æ svedjeljaPrilog I. Ova igra potiče fantaziranje i dijeljenje osobnih maštanja u uvjetima potpuneosobne sigurnosti i uvažavanja. Svrha je njegovanje kulture otvorenosti i neposredno-sti u grupi, a s ciljem osobnog i grupnog rasta i razvoja.

Æ čvorVrlo dinamična i zanimljiva igra, jasne poruke i jednostavnih pravila. Mladi je izrazitovole igrati, iako zahtjeva tjelesnu bliskost cijele grupe. Svrha je osvještavanje činje-

nice da se gotovo svaki problem može riješiti ako mu se pristupa s pažnjom i mudrimstrateškim promišljanjem. Također je važna poruka mogućnosti zajedničkog pristupavrlo složenim zadacima, te zadovoljstvo kod uspješnog rješavanja teških zadataka (Štoteže, to zanimljivije!). Uloga voditelja je pažljivo vođenje procesa ka razrješenju, s timda ističe potrebu brižnosti postupanja prema svakom pojedinom sudioniku.

Æ davanje poklonaJoš jedna igra prisnosti u kojoj sudionici isprobavaju i razvijaju osjećaj ugode prilikomneuobičajenog načina iskazivanja i primanja ljubaznosti. Na kraju igre, voditelj otpušta

grupu uz izraze zahvalnosti, pohvale za rad i osobni trud.


23/92


trajanjevježbe



opis

10’ IMENA INADIMCI & GRAFIKONROĐENDANA

Samoizričaj, gradnjasamopouzdanja

Igre ukrugu

Svatko izrekne svoje ime i potom nabroji jedan ili dva pridjeva koji počinju istimslovom kao i ime, npr. Ja sam Katarina i ja sam krotka, krezuba, kosmata, krupna ikrakata. Potom, voditelj zatraži od sudio-nika da se poredaju po redoslijedu rođen-dana u godini. Slijedi razvrstavanje u 4skupine po godišnjim dobima. Svaka gru-pa nabraja karakteristike proljetne, ljetne,… djece. Zaključujemo da smo svi jednakozanimljivi, posebni i neponovljivi.

20’ SVEDJELJA Fantazija, prepozna-vanje i usklađivanjesa svojim osobnimželjama

Vođenafantazija

Prilog I U uvodu ove igre voditelj naglašava koli-ko je važno poznavati sebe, svoje želje ipotrebe, te i poznavati dobre načine za-dovoljavanja svojih potreba. Jedino takomožemo pomagati i drugima. Opuštanje islušanje priče. Zamišljanje i fantaziranje.Razgovor o doživljenom.

20’ ČVOR Svaki se čvor

(problem) možeraspetljati

Igra u grupi Sudionici su raspoređeni u širokom krugu.

Svatko podigne obje ruke i krene premasredištu kruga. Svatko pronađe neku dru-gu ruku i čvrsto je uhvate. To ne smiju bitiruke jedne osobe, niti ruke osobe poredsebe. Potom slijedi pažljivo raspetljavanje“čvora”. Voditelj potiče da se igra polako,razmišljajući, vodeći računa o svakome.

10’ DAVANJEPOKLONA

Međusobnakomunikacija iuvažavanje

Razgovor ukrugu

Listići papi-ra, olovke išešir

Stavljamo imena učesnika u šešir. Proslje-đujemo šešir s imenima tako da svatkoizvuče jedno ime. Ako netko izvuče svojeime, vraća ga nazad i izvlači drugi put.Grupa nekoliko minuta razmišlja o tomekoji bi zamišljeni poklon dali osobi čije suime izvukli.

60’


24/92


Î prilog I.priča „svedjelja“

Nalazite se u svojoj sobi, u svom krevetu. Rano je jutro. Budite se i postajete svjesni da je u vašoj sobi nešto drugačije no inače. Sa zaprepaštenjem na zidu sobe uočite nevje-rojatnu poruku ispisanu svijetlećim slovima:

„Čestitamo! Postao si sretan dobitnik u posebnoj svemirskoj nagradnojigri! Dobio si Svedjelju! Svedjelja je poseban dan. To je nagradni dan –dan za ostvarenje želja. Možeš ga provesti onako kako želiš. Svedjelja jeprilika da radiš sve ono što priželjkuješ, što ti čini veliku radost. Samo tiraspolažeš svojom Svedjeljom!

Pročitali ste poruku i pomalo ste zbunjeni. Ubrzo shvatite da je došao vaš dan, a nesamo vaših 5 minuta. Razmišljate o svojim mogućnostima. Važno je da sve što želitestane u jedan dan. Zato počinjete odmah. Krećete ostvarivati sve što vas veseli!

Počinje se događati sve ono o čemu ste sanjarili i maštali, otvorenih i zatvorenih očiju.

> Što radite?

> Čime se bavite?

> Kako vam prolaze dragocjeni sati vaše Svedjelje?

> Koji zvuci, mirisi, okusi, boje prevladavaju u vašoj Svedjelji?

> Zamišljajte što se dešava i što sve osjećate.


25/92



26/92


Î cjelina 5.sukobi i mirotvorstvo

Ovo je neiscrpna tema i mnogi će se voditelji njome puno baviti tijekom niza radionica.Problem nasilja jest naša svakodnevica i dužnost nam je shvatiti ga ozbiljno i potaknu-ti djecu na ozbiljno promišljanje. Ovdje su izneseni prijedlozi jednostavnih grupnihokupljanja na zadanu temu.

Æ o sukobima, općenitoPrilog II. Voditelj potiče sudionike da sudjeluju u oblikovanju zajedničkih izjava i stavo-va o tome kako i kada nastaju sukobi, tko biva uključen, tko su žrtve i nasilnici, ... i sl.

Æ priče iz životaPrilog III. Voditelj živopisno čita 3 priče cijeloj grupi. Potom male grupe odabiru svojupriču i predlažu načine rješavanja sukoba.

Æ predlažemo zajedno: kako rješiti sukob?

Male grupe iznose svoje prijedloge. Potom grupiraju odgovore u zajedničku tablicu uzpraćenje cijele grupe. Cijela grupa zaključuje o zajedničkim karakteristikama ponuđe-nih rješenja sukoba, uočava broj ponavljanja i tumači zaključke.

Æ nezadovoljni gost na recepcijiPrilog IV. Inačica igre pantomime koja osnažuje grupno zajedništvo u kontekstu izbje-gavanja sukoba.

Æ zaključak

Voditelj zaključuje kako se svaki sukob može riješiti. Ohrabruje sudionike da se nadaljeosobno usavršavaju u razumijevanju i rješavanju sukoba, ako i kada su dobro pripre-mljeni za takvu ulogu.


27/92


trajanjevježbe



opis

10’ SUKOB Temeljna načela Vođenirazgovor ukrugu

Prilog II Svi ulazimo u sukobe i to je normalno!Razmišljamo zajedno: Što je sukob? Zaštonastaje? Kako i kada nastaje? Kako serješava? Dobra i loša rješenja sukoba?

5’ Priče iz života Uočavanje “općih”načela

Voditelj naglas čitapriče.

Prilog III Voditelj čita priče, grupa pažljivo prati.Potom parovi odabiru svoju priču kojomse žele baviti i za koju će pokušati obliko-vati rješenja sukoba.

20’ Predlažemozajedno: Kakorješiti sukob?

Prepoznavanjei oblikovanjerješenja

Rad uparovima

Pribor zapisanje

Podijelimo se u grupe (MŽ ili osobe kojeinače ne rade zajedno). Svaki par odabiresvoju priču. Zajedno smišljamo, oblikujemo i predlažemo rješenja sukoba. Raz-vrstavamo odgovore na 1. -/- (nitko nijezadovoljan), 2. -/+ ili +/- (jedna je osobazadovoljna, druga nije), 3. ?/? (kompromis,obje su osobe djelimično dobile ono štožele), 4. +/+ (obje su osobe dobile onošto su željele). Uočavamo pravilnosti izakonitosti.

20’ NEZADOVOLJ-NI GOST NARECEPCIJI

Pokušavamo se ra-zumjeti, no svakakoizbjegavajući sukobkojeg izaziva GOST

Igra u grupi Prilog IV Grupa se rasporedi tako da sjedi uobliku potkove. Svi zajedno predstavljajurecepciju u hotelu. Jedan član grupe igrahotelskog gosta koji je nezadovoljan idolazi se žaliti na recepciji. Svoj problemizražava pantomimom, dok ostali =recepcija postavljaju pitanja i pokušavajuotkriti što gost iz Tadžebekistanuminama(ne zna niti jedan strani jezik!) treba. Gostobjašnjava svoju “poruku” (koju mu utišini daje voditelj na papiriću) sve dokne bude svima razumljiva. Kad je porukashvaćena, gost preuzima mjesto zarecepcijom, a slijedeći gost dobiva novu“poruku” od voditelja.

5’ Zaključak Pregledni sažetak Monologvoditelja

Svaki se sukob može riješiti. Postojedobra i manje dobra rješenja sukoba. Iakonam život ne daje priliku za idealno rješa-vanje sukoba, mi trebamo težiti k tome dapostanemo savršeni razrješitelji sukoba.

60’


28/92


Æ uvodPažljivo uvođenje u temu, temeljem osobnih iskustava sudionika.

Æ oprosti mi!

Voditelj potiče sudionike da zajedno izraze sve što znaju na temu ove „čarobne“ riječi:kako djeluje, kada se koristi, karakteristike situacija u kojima se pojavljuje...

Æ kad ti se netko ispričava.Prilog V. U malim grupama sudionici pokušavaju zajednički odgovoriti na zadanapitanja. Pred cijelom grupom iznosimo svoje zaključke i razmišljanja, te komentiramozaključke drugih grupa.

Æ kad se ti nekome ispričavaš.

Prilog IV. U malim grupama sudionici pokušavaju zajednički odgovoriti na zadanapitanja. Pred cijelom grupom iznosimo svoje zaključke i razmišljanja, te komentiramozaključke drugih grupa.

Æ igra: modeliranjeVoditelj pomaže u izvedbi ove igre. Naglašava važnost usklađivanja tjelesnog i emocio-nalnog doživljaja koniktne situacije.

Æ verbalizacija taktilnog doživljaja.

Voditelj potiče sudionike da detaljno prepričaju svoje tjelesne doživljaje.

Æ sažetak i zaključak

Slijedi i druga inačica strukture radionice na temu sukoba i mirotvorstva:


29/92


trajanjevježbe



opis

5’ Uvod Smirivanje i kon-centracija

Monologvoditelja

Uvođenje u temu: ispričavanje, davanjeisprike, priznavanje da nismo u pravu, ...Pokušat ćemo razumjeti što se dešavakada opraštamo i kada primamo oprost.

10’ OPROSTI MI! Pokušavamorazumjeti

Vođenirazgovor ukrugu

Riječ i što se krije iza riječi: “Oprosti” i“Žao mi je” ? Imamo li iskustva? Kakva sunaša iskustva?

7,5’ Kad ti se netkoispričava

Uživljavanje Rad umalimgrupama

Prilog V Podijelimo se u male grupe. Grupa zajed-no traži odgovore na slijedeća pitanja: 1.Kako se osjećaš kad se netko drugi tebiispričava? 2. Što misliš kako se ta osobaosjeća? 3. Što ta osoba želi postići?

7,5’ Kad se ti neko-me ispričavaš

Uživljavanje Rad umalimgrupama

Prilog V Zajedno tražimo odgovore na slijedećapitanja: 1. Kako se ti osjećaš kad senekome ispričavaš? 2. Što misliš, kako seosjeća osoba kojoj se ti ispričavaš? 3. Štoželiš postići ispričavanjem?

15’ Igra: MODELI-RANJE Taktilni doživljaj Rad umalimgrupamapo troje

Jedan je kipar, dvoje su “glina”. Kipar obli-kuje dva modela u osobe od kojih jednaDAJE, a druga PRIMA riječ “OPROSTI MI”.Razmjenjujemo uloge.

10’ Verbalizacija Pretakanje tjele-snog doživljaja uriječi

Zajedno Modeli zauzmu svoje prethodno uvjež-bane položaje. Voditelj pita: Koje vamriječi sada prirodno padaju na pamet?Prvo neka govori onaj koji DAJE a potomonaj koji PRIMA ispriku. Odigrajte scenudavanja i primanja isprike.

5’ Sažetak izaključak

Novo znanje iiskustvo


Prepričavamo i zaključujemo zajedno

60’


30/92


Î prilog II.sukob

Æ što je sukob?Voditelj treba u vođenju razgovora i traženju pravih odgovora naglašavati sljedećedetalje:

> Sukobi su normalni.

> Sve normalne osobe ulaze u sukobe.

> Uspješno rješavanje sukoba treba vježbati.

> Što više komuniciramo s puno različitih osoba postajemo uspješniji u rješavanjusukoba.

> Mir, staloženost, samokontrola, odgovornost, poštovanje drugih, znanje i razumije-vanje, ... neki su od „ključeva“ uspješnog rješavanja sukoba.

Æ zašto, kako i kada nastaje sukob?Prijedlozi mogućih načina razmišljanja koji dovode do sukoba:

> Imam „loš“ dan.

> Do sada sam nešto prešućivao/la, a više ne mogu.

> Ne mogu više trpjeti „nepravdu“.

> Izvlačio/la sam se do sada laganjem i pretvaranjem, no to više ne funkcionira.Situacija se mora raščistiti.

> Nestrpljiv/a sam i želim dokazati da sam u pravu. > Bolji/a sam od drugih.

> Ne mora uvijek sve biti onako kako su drugi zamislili.

> ...


31/92


Æ kako i kada se rješava?> Popuštanje

> Izmirivanje „zaraćenih“ strana

> Posredovanje u sukobu

> Traženje kompromisa

> Mir, staloženost, samokontrola, odgovornost, poštovanje drugih, znanje i razumije-vanje, ... neki su od „ključeva“ uspješnog rješavanja sukoba.

Æ dobra i loša rješenja sukoba? > Bez „nadoljevanja ulja na vatru“

> Bez izazivanja, provokacija, stajanja sa strane i smješkanja

> Smirivanje, podrška, ...

> Govorimo objim stranama da su obje ponekad u pravu, da postoji rješenje, da ćese sve već nekako riješiti, da ćemo se sutra tome smijati, ...

> Traženje tzv. win-win rješenja


32/92


Î prilog III.sukob – tri priče.

Æ priča – sukob 1Dvije sestre Tina i Mina oblače se ujutro za školu. U ormaru, obje u isti tren ugledajuomiljenu majicu i posegnu za njom. Za trenutak obje drže majicu.

Tina: „Daj! Pusti“

Mina: „Ti pusti! Daj mi je!

Navlačenje, mrštenje, ljutnja, bijes, guranje, ... povici ...

Tina (plačno i mazno): „Ajd pliz daj mi je. Samo danas.“

Mina (frajerski): „Ne šali se sa mnom. Danas je ja moram obući. Važno mi je.“

... priču molim nastavite sami ... Predložite nekoliko mogućih rješenja ovog sukoba.

Æ priča – sukob 2

u svlačionici poslije treninga, Damir i Tino se prepiru. Prijatelji isprva tiho razgovaraju,a kasnije prepirka postaje sve glasnija. Dječaci isprva sjede i presvlače se, a kasnijeustaju nervozno i prijeteći jedan prema drugome ....

Damir: „Zbog tebe smo izgubili! Uvijek igraš sam! Nikad ne dodaješ loptu suigraču!“

Tino: „Nikoga nije bilo blizu! Svi ste se negdje izgubili!“

Damir: „Ne gledaš oko sebe! Uvijek želiš ispasti glavni i jedini!“

Tino: „Malo ponekad potrči, pa ćeš možda ti biti glavniji!?!“


Æ priča – sukob 3Na školskom hodniku, tijekom, velikog školskog odmora. Krešo i Maja „nalete“ jedan nadrugoga.

Krešo: „Ti naravno znaš da sam ja zaslužio biti „najbolji učenik u školi“!?!“

Maja: „Ti!? Zašto baš ti!?! Zašto misliš da to ne bih mogla ipak biti ja!?!“

Krešo: „Bolji sam. Pitaj bilo koga. Osim toga, i razrednik je rekao da nam treba „muško“

za najboljeg.“

Maja: „“Ma on to uopće nije rekao! Umišljaš si!“



33/92


Î prilog IV.primjeri poruka nezadovoljnoggosta na recepciji hotela:

1. Tražila/o sam sobu s pogledom! Mislila/o sam na more, a ne na parking!

2. Moja žena/muž leži u sobi s glavoboljom! Imate li možda aspirin?

3. U moju sobu svake noći dolazi duh i pjeva: „Smrzavaš se, zima ti je ...”. Molim vasdrugu sobu!

4. Čovjek s crvenom bradom pratio me na ulici. Ako dođe ovdje i pita za mene, molimvas nemojte mu reći da ste me ikada vidjeli.

5. Nisam oka sklopila/o zbog komaraca! Imate li sprej protiv insekata?

6. Dođite! Ovo morate vidjeti! Leteći tanjur spušta se na hotelsko parkiralište!

7. Jučer sam izgubila/o svoj novčanik prilikom posjeta akvariju. Možete li molim vastamo telefonirati i pitati jesu li ga možda pronašli?

8. Moj/a je muž/žena završio/la u zatvoru jer je fotograrao/la kip na Glavnom trgu.Moram nazvati moju ambasadu!


34/92


Î prilog V.oprosti mi!

Æ Rad u malim grupama:

Æ Zadatak br. 1.Grupa zajedno traži odgovore na slijedeća pitanja:

1. Kako se osjećaš kad se netko drugi tebi ispričava?2. Što misliš kako se ta osoba osjeća?

3. Što ta osoba želi postići?

> PREDSTAVLJANJE ODGOVORA

Æ

Zadatak br. 2.Zajedno tražite odgovore na slijedeća pitanja:

1. Kako se ti osjećaš kad se nekome ispričavaš?

2. Što misliš, kako se osjeća osoba kojoj se ti ispričavaš?

3. Što ti želiš postići kada se ispričavaš?

> PREDSTAVLJANJE ODGOVORA


35/92



36/92


Î cjelina 6.tračevi i kako (zašto)ih spriječiti?

Radionica gradnje povjerenja i analiziranja neposrednih osobnih iskustava. Potrebno jenaglašavati koliko može biti opasno situacije tračeva promatrati „crno-bijelo“ i kako selako i sami možemo naći na strani „negativaca“ koji prenose tračeve i neistine, ukolikonismo pažljivi i dosljedno na strani istine.

Æ uvodna igra: sučeljavanje: „da“ i „ne“Vrlo intenzivna igra koja ima svrhu otvaranja i sukobljavanja u kontroliranim uvjetima.Korisna i blagotvorna među mlađim tinejdžerima. Voditelj treba jasno postaviti pravilao načinu igre i tumačenja. Kada je pravilno shvaćena i izvedena, ova igra ostavlja osje-ćaj zadovoljstva i osobnog uvida u narav otvorenog verbalnog sukoba.

Æ imitiranjeIgra radosnog zajedništva i opuštanja u grupi. Treba biti izvor veselja, smijeha, dobro-namjernog zezanja, razgibavanja, ugodnog tjelesnog doživljaja.

Æ priča iz školskog hodnikaPrilog VI. Metodologija „pokvarenog telefona“ na djelu. Voditelj upozorava sudionikeda pokušaju odigrati svoju ulogu što je najbolje moguće.

Æ razgovor o doživljenomVoditelj potiče i moderira razgovor cijele grupe u krugu u traženju odgovora na pitanjao nastanku tračeva, razlogu i načinu njihovog širenja, karakteristikama i sadržaju trače-va, ljudima koji ih šire, te kako se od svega toga obraniti i zašto. Ukoliko dođe do situa-

cije razgovaranja i analiziranja nekog konkretnog školskog primjera, tim bolje. Korisno je tražititi dobre i loše strane tračeva.

Æ neposlušni orkestarZabavno druženje koje se unutarnjim osjećajem sudionika nadovezuje na prethodneaktivnosti radionice. Osim poticanja zabave i grupne dinamike, od voditelja se očekujeda među sudionicima osvijesti dobre i loše strane osjećaja „sam protiv svih“.

Æ zatvaranje radionice

Voditelj ovaj put posebno treba posvetiti pažnju tome da isprati sudionike radioniceu miru i međusobnom povjerenju, te s osjećajem uspješnog raskrinkavanja pošasti„tračeva“ i jasnom strategijom kako ubuduće treba postupati prilikom pojave tračeva i sljudima koji ih potiču i šire.


37/92


trajanjevježbe



opis

2,5’ Uvodna igra:SUČELJAVANJE“DA” i “NE”

Energiziranje Igra u dvatabora

Podijelimo se u parove koji se postave jedan nasuprot drugom Jedan član parauvjerava drugog nadglasavanjem i snaž-nom mimikom tijela i lica, s tim da jedangovori isključivo DA a drugi isključivo NE.Nakon nekog vremena zamijenimo uloge.Kratko komentiramo doživljeno iskustvo.

10’ IMITIRANJE Koncentracija Zajedničkirad u krugu

Hodamo u krug polako, pazeći da sviimaju prostora i da ne smetamo jednidrugima. Imitiramo hod lika kojeg zadajevoditelj, npr. nogometaš koji se vraća sutakmice, robot, pijanica, dvogodišnje dijete, predsjednik države, jako stara žena,moj djed, policajac, provalnik, zavodnik/ca, dobitnik Nobelove nagrade, skrušenivjernik, ...

20’ Priča iz školskoghodnika

Proces i zakonitostikomunikacije

Rad umalimgrupama

Prilog VI Podijelimo se u male grupe od po triosobe. Osoba 1 – čita priču i prepričava jeosobi 2. Osoba 2 prepričava priču osobi

3. Osoba 3 priča priču cijeloj grupi. Zaočekivati je da se svih nekoliko konačnoispričanih priča međusobno razlikuje,ovisno od pažnje i interesa članova grupa.

15’ Razgovaramo odoživljenom

Glasine i tračevi.Kako ih prepoznati?

Razgovor ukrugu

Razgovaramo o doživljenom i pokušava-mo objasniti nastale razlike u pričanju.Kako nastaju i kako se prenose tračevi?Kako se može sprječiti njihovo širenje?Kako treba postupati s informacijamakoje dođu do nas?

10’ NEPOSLUŠNIORKESTAR

Timski rad i podjelauloga

Zajedničkaigra

Izaberemo jednog dirigenta, a svi ostalisu neposlušni orkestar. Dirigent rauzmnimpokretima dirigira što orkestar treba radi-ti, no članovi orkestra rade upravo suprot-

no, npr. dirigent stoji – orkestar čučne,dirigent digne lijevu ruku – orkestar dignedesnu nogu, dirigent se okreće oko sebe – orkestar skakuće na mjestu, ...

2,5’ Zatvaranjeradionice

Završno oblikova-nje doživljaja

Monologvoditelja

Voditelj zahvaljuje na sudjelovanju, po-hvaljuje grupu i pojedince za trud, ispraćasudionike s dobrim željama za vikend islijedeći tjedan.

60’


38/92


Î prilog VI.priča iz školskoghodnika

Ma zamisli samo što sam jučer vidio/vidjela!

Išao/išla sam hodnikom, znaš tamo gdje razredi 7.C i 7.F imaju likovni? Idem ja tako,idem, kad nailazi mali Ivić s malim Mikijem. Ivić u onoj svojoj žutoj jakni koju čini senikad ne skida, a mali Miki sav musav od pice koju je upravo na brzinu smazao. I s

njima, da ne povjeruješ, ona super cura, Lana iz 6.A!!! Čovječe, pa što će ona s tomdvojicom kretena!?! Toliko sam se zblanuo/zblanula da mi je skoro sve ispalo iz torbe.Miki je skrenuo u knjižnicu, a umišljeni Ivić nastavio prema dvorani za tjelesni, valjdana trening.

Kad je ostala sama, Lana se počela smijuljiti, pojma nemam zašto. Zamisli, sama nahodniku i smije se. Naišla je Katja i onaj njihov frend, znaš onaj s dobrim cipelama –Jurica, tako se valjda zove. Ušli su svi u dvoranu za tjelesni, ali brže su izašli nego ušli, aza njima profesorica iz tjelesnog, koja je doslovce urlala. Hodnik se tresao.

Nemam pojma što je to bilo. Ali poslije, kad sam išao/išla kući, vidio/vidjela sam Lanu

uplakanu.


39/92



40/92


Î cjelina 7.mašta, kreativnost,duhovnost

Radionica poticanja otvaranja i kreativnosti. Mogućnosti su brojne. Slijedi jedan odnaših prijedloga:

Æ roman o mom životuVoditelj traži od svakog sudionika da ispriča slobodno fantazirani roman o svom životu.Neka svi budu poptpuno slobodni ludo maštati i izmisliti najluđe priče u kojoj su oniglavni junaci. Voditelj treba poticati okruženje „igre bez granica“.

Æ prisilni odabirPrilog VII. Sad se sudionici suočavaju s potpuno drugim duhovnim okruženjem. Prisilnoodabiranje između ponuđenih stavova dočarava intiman osobni doživljaj suprotanslobodi i neograničenom maštanju.

Æ koliko smo duhovno slobodni?Voditelj za kraj potiče razgovor na temu potrebe i opravdanosti slobodnog oblikovanjaizražavanja ličnosti, njegovanja slobode govora i kreativnog izričaja.


41/92


trajanjevježbe



opis

15’ ROMAN O MOMŽIVOTU

Slobodna fantazija Vođenirazgovor ukrugu

Roman o vašem životu: kako bi se zvao,glavni likovi, kakav bi bio zaplet, rasplet,....?

30’ PRISILNI ODABIR Osobno grupiranje Igra za cije-

lu grupu

Prilog VII Zamolite sve sudionike grupe da stanu

u središte prostorije. Recite im da ćemorati opisati sebe odabirući jednu odponuđenih suprotnih riječi. Odreditenasuprotne dijelove prostorije gdje se na jednoj strani okupljaju oni koji se slažu sprvim odgovorom, a na drugoj strani onikoji se slažu s drugim odgovorom. Nijedopušteno ostati neutralan. Nakon prvogizbora i raspoređivanja, svi se iznovaokupljaju u središtu i pripremaju zaslijedeće pitanje.

15’ Koliko smo du-hovno slobodni?

Zaključujemo Vođenirazgovor ukrugu

Prepoznajemo ulogu slobodne mašte ineograničenog duha u našem svakodnev-nom životu, određivanju svoje osobnosti,druženju s drugima i sl.

60’


42/92


Î prilog VII.igra: prisilni odabir

lav / janje jastuk / stijena zima / ljeto

dan / noć putovanje / kuća aktivan / pasivan

natjecanje / suradnja razmišljanje / ispitivanje intenzivno / blago

skupo / besplatno rad / igra diskusija / slaganjeauta / truba biftek / hamburger sok / voda

zabavljač / izazivač avantura / sigurnost društven / duhovan

mudar / sretan agonija / ekstaza grupa / pojedinac


43/92



44/92


Î cjelina 8.o strahovima

Ovo je tematska cjelina koja pri izvedbi posebice zahtjeva suradnju i otvorenost. Vodi-telj treba biti posebno pažljiv ako na radionici prepozna prisutnost patoloških stanjai raspoloženja kod pojedinih sudionika. Posebna se pažnja treba ovaj put posvetititome da svi dobiju jednaku priliku pričati o svojim iskustvima. Također treba kontro-lirati pojedince koji su se skloni zapričati. Svrha radionice je pojasniti da su strahovi

uobičajeno prisutni kod svakoga, te da svi primjenjujemo gotova ista načela u suzbi- janju strahova. Što smo u tome dosljedniji, postajemo osobno uspješniji i sposobnijidrugima pružiti podršku. Ova se tema može razvijati tijekom nekoliko radionica u nizu,a sve u skladu sa interesima i potrebama grupe. Jedna od metoda koja je primjerena zakorištenje u grupama u kojima pojedincima posebno nije ugodno razgovarati o osob-nim iskustvima je čitanje odabranih tematskih priča i razgovor o tome. Prilog IX.

Æ igre za zagrijavanje: imena krešendo i dekrešendo. grimase.Voditelj treba ove igre voditi pažljivo i koncentrirano, pojašnjavajući sudionicima da će

njihova osobna budnost i otvorenost za osobni i grupni rad dovesti do boljih rezultatane samo ove igre i ove radionice, već i do boljih rezultata općenito u njihovom životu,te da će im uvježbana i snažno usmjerena pažnja polako postajati vrlo korisna i vrijed-na navika.

Æ osnovno o strahovimaVoditelj moderira proces usustavljivanja postojećih znanja grupe i pojedinaca na temustrahova. Dobro je biti unaprijed pripremljen uz konzultiranje ponešto od osnovnepedagoške i psihologijske literature (Prilog VIII). Svrha aktivnosti je upoznati sudionike

s činjenicom da su strahovi normalna pojava kod svakog čovjeka, te da se svaki odnjih može suzbiti, osvjestiti i kontrolirati, ma koliko god bio zastrašujuć strah ili njegovuzrok.

Æ koji su naši strahovi?Nabrajamo što više primjera iz osobnih iskustava, grupiramo ih i prepoznajemozajedničke karakteristike. Svrha aktivnosti je sustavni pregled nad vrstama strahova injihovim uzrocima, te uočavanje pravilnog pojavljivanja istoznačnih pojava kod gotovosvakog pojedinca. Rečena pravilnost treba nas navesti i ohrabriti na pružanje podrškedrugima.


45/92


Æ prepoznavanje uzroka naših strahovaVoditelj potiče parove bliskih pojedinaca da razgovaraju o uzrocima i načinima nasta- janja strahova, iz osobnog iskustva ili iskustva drugih osoba. Također, treba potaknutirazmjenu razmišljanja i iskustava na temu uspješnih metoda nadvladavanja, rješavanja

i uklanjanja strahova.

Æ pregled i zaključak radioniceVoditelj pregledno i kratko prepričava proces radionice. Potom zamoli svakog sudionikada odgovori na pitanje: Kako možemo pomoći sebi i drugima u borbi protiv strahova?Potrebno je da voditelj završi radionicu uz ohrabrivanje sudionika da se upuste u bor-bu protiv strahova.

trajanjevježbe naziv vježbe ključne točkeučenja metode potrebnasredstva opis

10’ IMENA KREŠEN-DO I DEKREŠEN-DO. GRIMASE

Zagrijavanje ikoncentracija

Igra ukrugu

Govorimo u krug tako da svaki sudionikizgovori svoje ime na način da se poste-peno mijenja glasnoća govora na tiše iliglasnije. GRIMASE: Jedan sudionik napravigrimasu i kad pljesne svi pokušaju pono-viti isti izraz lica ili … svi na znak zajednonaprave grimasu koja će njihovo licenapraviti najvećim mogućim ili najmanjimmogućim, ili najtužnijim, ili najokruglijim,ili naradosnijim, ili ...

10’ Što je STRAH? Što je strah, kakonastaje i koje suvrste strahova?

Prezentaci- ja voditeljai vođenirazgovor ukrugu

Prilog VIII Voditelj navodi osnovno o stahovima:kako nastaju, kako se ispoljavaju, što ihuzrokuje, kako nestaju, ...

15’ Koji su našistrahovi?

Analiziramo,prepoznajemo,usustavljujemo


Nabrajamo svoja osobna iskustvastrahova, uočavamo sličnosti i razlike,uvažavamo druge, …

15’ Prepoznavanjeuzroka našihstrahova

Otvaranje Rad uparovimas bliskomosobom

Flip-charti pribor zapisanje

Pokušavamo razotkriti i razumjeti što stojiiza naših strahova i kako su nastali.

10’ Pregled i zaklju-čak radionice

Pregledno sažima-nje i samoprocjena

Odgovori ukrugu

Voditelj pregledno prepriča procesi aktivnosti radionice. Potom zamolisvakog sudionika da odgovori na pitanje:Kako možemo pomoći sebi i drugima u

borbi protiv strahova? Voditelj završavaradionicu uz ohrabrivanje sudionika da seupuste u borbu protiv strahova.

60’


46/92


Î prilog VIII.strah – kako gapobijediti?

STRAH je emocija koja nastaje kad nam se (u većini slučajeva) nešto što je u potpunostinestvarno čini stvarnim.

Ne postoji osoba koja se nikada nije suočila sa strahom.

Obzirom da strah zadaje brojne simptome koji nam onemogućavaju normalan život,

idemo vidjeti kako se prema njemu postaviti:

1. STRAH je emocija koja nas izbacuje iz naše „zone sigurnosti“. Izaziva jaku nela-godu. Važno je saznati i razumjeti zašto nam se određeni strah pojavljuje. Kad znamouzrok svojih strahova, tada oni postepeno nestaju. Dakle, potrebno je tražiti odgovorena pitanja „zašto“ se strah pojavljuje i „kako“ ga mogu pobijediti.

2. STRAH je emocija koja nas zaustavlja u našem djelovanju. Ako strahu dopustimo danas zaustavi, samo ćemo ga ojačati. Umjesto toga, puno je bolje suočiti se sa strahom,dopustiti sebi da prođemo kroz njega nastavljajući raditi ono u čemu nas isti sprječava.

3. STRAH je emocija koja nas sprječava da živimo prema vlastitim pravilima. Kakvo-ća našeg života jako je duboko povezana s našim osjećajima. Što smo emocionalnosnažniji, postižemo bolju kvalitetu života. Osjećaji ljubavi, entuzijazma, slobode, za-dovoljstva, mira, radosti, hrabrosti …. potiču nas naprijed i na bolje. STRAH čini upravosuprotno.

4. Sve na što usmjeravamo pažnju, čini se važnijim no što zapravo jest. Ako nam jepažnja cijelo vrijeme na strahovima, tada će oni postajati sve veći i jači. U protivnom,ako svoju pažnju usmjerimo na stvari i osjećaje koje želimo postići, strah će za naspredstavljati samo jednu malu stepenicu koju trebamo prijeći da bismo došli do onoga

čemu težimo.

Pažnju može usmjeriti i usmjeravamo svojom voljom.

Trebamo postati vješti u upravljanju svojom pažnjom i svojim osjećajima. Svaka situ-acija koju proživljavamo ima svoje dobre, pozitivne i poželjne strane. Pitanje je samouočavamo li ih. Kad iskušavamo strah, usmjereni smo na potpuno suprotnu stranu, tj,okrećemo se od svega dobrog, pozitivnog i poželjnog.

5. STRAH nastaje pod utjecajem misli koje ga probude. Kad se nađemo u situaciji kojanas straši, dobro je usmjeriti svoju pažnju na dobra rješenja, jer tako pobjeđujemo i

umanjujemo strah.


47/92


Upravljanje vlastitim mislima traži dosta vježbe. No, ako se uistinu potrudimo i budemoustrajni, rezultati će biti odlični. Jednom kad nam to postane navika, sve će ići punolakše. Za početak je dovoljno osvijestiti svoje misli, posebice u situacijama kad nam seprobudi strah.

Što se više budemo trudili izazivati našu „zonu sigurnosti“ dopuštajući da prođemokroz strahove koje imamo, imat ćemo više vjere u život i ono što nam on donosi.


48/92


Î prilog IX.tri priče

Æ 1. priča: uzbudljiv večernji izlazakIzašao/la si navečer sa društvom u grad. U vašem društvu našli su se ljudi koje ti osob-no ne poznaješ. Predlažu da krenete u „akciju“ koja se tebi čini opasna i neugodna,no ne želiš biti jedini/a koji kaže “NE” i jedini/a ispasti “papak” koji kvari izlazak. Tvoji

frendovi/ice su “ZA”. Žele zabavu i uzbuđenje. Zajedno krećete provaliti u obližnji kioskradi “adrenalina”, čipsa i nekoliko limenki Coca-Cole.

Opiši kako se osjećaš, što ćeš učiniti, kako ćeš postupiti.

Æ 2. priča: loše ocjene, a nisam kriv/aDoma ti je već duže vrijeme teško. Čini ti se kako se tvoji roditelji stalno svađaju. Nara-sla je rata kredita kojeg tvoji roditelji otplaćuju svaki mjesec za novi stan, a i mama imaproblema na poslu u odnosima sa svojim pretpostavljenim. Tmurna lica i nestrpljivosttvojih roditelja već su neko vrijeme tvoja svakodnevica. Dobivaš treću lošu ocjenu za

redom i to iz gradiva koje je naizgled bilo lako, no ti nisi uspio/la pohvatati konce i ...desilo se.

Kako se osjećaš? Gdje ćeš potražiti pomoć? Što ćeš uraditi?

Æ 3. priča: nova „prijateljica“Zbližio/la si se sa djevojčicom iz višeg razreda. Odavala je dojam usamljenosti, noistovremeno uvijek ti je izgledala nekako „svoja“. Zanimala te jer je uvijek bila nekako“slobodna” i „neovisna“. Jednom ste priliko počeli/e razgovor i nastavili/e se družiti naškolskim hodnicima, a kasnije i izvan škole.

Kako upoznaješ svoju novu prijateljicu, sve se više suočavaš s njezinim osobinama kojeti se ne sviđaju: ona uvijek pronalazi ispriku i objašnjenje za nešto loše što joj se desiloi uvijek je netko drugi kriv. Ona traži od tebe da provodite sve više vremena zajedno jer je usamljena, a njezine priče te opterećuju.

Kako se osjećaš? Što ćeš uraditi? Gdje ćeš i kod koga potražiti pomoć?


49/92


Æ 4. priča: dom – bojno poljeTvoji roditelji prolaze kroz razdoblje ozbiljnih nesuglasica i svađe. Još uvijek ti nisurekli što se desilo i zašto se svađaju, a ti se ne usudiš pitati jer … ionako nitko nije zarazgovor. Pada ti na pamet da se sve dešava zato što si ih prošli mjesec nagovorio da ti

kupe skupu sportsku opremu, a primjećuješ da ovaj mjesec računi još nisu plaćeni. Tatavečeras kasno nije došao kući, a mama turobno šuti i povlači se u svoju sobu.

Što ćeš učiniti? Gdje ćeš, kako i kod koga potražiti pomoć?


50/92


Î cjelina 9.zaštita ljudskih prava

Ova tematska cjelina vjerojatno je prvo usustavljeno izlaganje za vašu grupu na temukršenja i zaštite ljudskih prava, te treba voditi računa da se sve iznosi kratko, jasno, jed-nostavno i pregledno, bez puno ulaženja u povijesne detalje (iako su se sudionici većsusretali s osnovnim informacijama, posebice u okviru gradiva iz Povijesti). Među pri-mjerima kršenja ljudskih prava treba odabirati primjere bliske i razumljive vašoj dobnoj

skupini. Posebice treba biti pažljiv s iznošenjem brutalnih primjera kršenja ljudskihprava. Voditelj treba upozoriti svoje sudionike da ni za koga nije obavezno sudjelovatiu ovom razgovoru, posebice ako se kod pojedinaca javi nelagoda. Treba naglasiti dapriklanjanjem takvom načinu rada, poštujemo i štitimo ljudska prava svakog pojedincai istovremeno stvaramo preduvjete da drugi poštuju i štite naša osobna prava.

Æ uvodna igra: žive skulptureVoditelj potiče međusobno promatranje kreativnih uradaka pojedinaca i dobronamjer-no izricanje pohvala i uočavanje posebno interesantnih i originalnih detalja.

Æ zaštita ljudskih prava: temeljna načelaKratko i živahno predavanje na zadanu temu, popraćeno obiljem slikovnog materijala.Voditelj se ovdje odmjereno poziva na znanja sudionika iz Povijesti (no svakako bezprozivanja). Izlaganje treba imati notu popularnosti, preglednosti, aktualnosti.

Æ vlak „a la carte“Prilog X. Voditelj dijeli radnu skupinu na male grupe, ali na način da se u pojedinoj gru-pi ostavi dovoljno sudionika za živahnu diskusiju, sučeljavanje stavova i predrasuda, te

kako bi sudionici osjetili težinu procesa oblikovanja konsenzusa. Skupine dakle trabajubiti sastavljene od najmanje 5-6 sudionika. Voditelj posebno treba naglasiti potrebuusuglašavanja stavova svih članova grupe kao temelj za donošenje konačne odluke.

Æ koliko poštujem ili kršim ljudska prava drugih?Voditelj moderira razgovor cijele radne skupine. Potiče osobnu i društvenu samokri-tičnost, te konstruktivne prijedloge za neposrednu primjenu u svakodnevnom životu.Dobronamjerno komentira i pohvaljuje ponuđena rješenja.

Æ

zamotavanje radionicePosljednje minute radionice treba osigurati za pojašnjenje radioničkog procesa i do-življaja, te za ohrabrenje sudionika da primjenjuju svoje „nove naočale“ prepoznavanjakršenja ljudskih prava.


51/92


trajanjevježbe



opis

5’ Uvodna igra:ŽIVE SKULPTURE

Koncentracija isuradnja

Igra ukrugu

Svaki sudionik cijelim svojim tijelom imimikom lica oblikuje živu skulpturu natemu koju zadaje voditelj, npr. “Baš mi je ugodno”, “Zadovoljan sam”, “Bijesansam”, “Strah me”, “Ljudi me ne vole”,“Nadasve sam plemenit i zaslužan”, ....Potom komentiramo kako smo se osjećalikao skulpture, pohvaljujemo dobre izanimljive primjere, ... Voditelj pojašnjavapotrebu svake osobe da može u sebi pri-zvati osjećaj ugode i/ili zadovoljstva kadgod je to potrebno, jer to je moćan sustavsamoobrane i samoočuvanja.

15’ Zaštita ljudskihprava: temeljnanačela

Upoznavanje smaterijom

Prezentaci- ja voditelja

LCD projek-tor i prezen-tacija

Power point prezentacija: “Povijestprepoznavanja ljudskih prava, vrste prava,načini zaštite”

20’ VLAK “A LACARTE”

Osvještavanje krše-nja ljudskih prava

Igra umalimgrupama

Prilog X U malim grupama, sudionici trebajupostići dogovor o osobama-tipovima skojima mogu i s kojima nikako ne mogu

“putovati”. U svojim prezentacijama ko-mentiraju svoje osobno iskustvo kršenjaljudskih prava.

15’ Koliko ja/mipoštujem/o ikršim/o ljudskaprava drugihosoba?

Prepoznavanje irazumijevanje druš-tvenog konteksta isamoprocjena


Osobna reeksija: Poštujem li prava dru-gih? Poštuju li drugi moja prava? Što sedešava u mojoj okolini? Primjer Ustanovaza zbrinjavanje djece bez primjereneroditeljske skrbi i kako sustav poštujeprava takve djece.

5’ Zatvaranjeradionice

Sažetak, zaključak,samoizričaj

Slobodnirazgovorcijelegrupe

Da li me, koliko i na koji način ovaj razgo-vor promijenio?

60’


52/92


Î prilog X.vlak „a la carte“

Æ Vježba za rad u malim grupama:Ukrcavate se na vlak. Putujete na relaciji Zagreb – Moskva. Put će trajati tjedan dana.Putujete u kupeu koji trebate dijeliti s još tri osobe.

Osobe su slijedeće:

1. Debeli švicarski homoseksualac

2. Invalidni srpski vojnik iz Bosne

3. Krupna starija Ruskinja kojoj se činiš poznat

4. Mladi slikar iz Nizozemske koji je HIV pozitivan

5. Rom iz Mađarske koji je tek izašao iz zatvora

6. Njemački reper koji glasno sluša kazetofon

7. Indijka s jednogodišnjim djetetom u rukama

8. Pretučena ukrajinska prostitutka9. Hrvatski „skinhead“ pod vidljivim utjecajem droge

10. Afganistanski izbjeglica koji putuje u Rusiju s izrazito malo stvari

11. Seljak iz Francuske s košarom punom sireva

12. Pripadnik Jehovinih svjedoka iz Slovenije

13. Zgodni nogometni navijač iz Engleske u alkoholiziranom stanju

14. Talijanska porno glumica koju svi prepoznaju, a koja putuje na snimanje svog no-vog lma

15. Neugledna albanska studentica s kožnim oboljenjem i peruti

Vaš je zadatak ZAJEDNO SE DOGOVORITI I USUGLASITI s koje ste TRI osobe voljnidijeliti kupe tijekom tjedan dana puta, te s koje TRI osobe nikako ne želite dijeliti kupe.Također, potrebno je pojasniti svoj izbor i izbor cijele grupe.


53/92


Voljni smo dijeliti kupe sa: Nikako ne želimo dijeti kupe sa:

1.

2.

3.


54/92


Î cjelina 10.ovisnost i kulturaovisnosti

Ova je tema uobičajeno iznimno interesantna mlađim tinejdžerima, te ih treba pota-knuti da se unaprijed pripreme za tematske radionice na temu ovisnosti (da unaprijedrazmišljaju na zadanu temu, da razgovaraju s roditeljima i dr. o iskustvima, da zapišusvoja pitanja, ...). Dobro je također i organizirati susret i druženje s nekim od rehabi-litiranih bivših ovisnika koji su voljni podijeliti svoja iskustva sa sudionicima radioni-

ce koji pak tako dobivaju priliku da „iz prve ruke“ dobiju odgovore na svoja pitanja.Sudionici trebaju za takav susret biti dobro pripremljeni i spremni na dobronamjernost,poštovanje sugovornika i odmjerenost.

Æ uvodna igra: predstavljanje pokretomVoditelj potiče živahni ritam ove grupne igre. Upozorava na potrebu dobre koncentraci- je i pažnje prema grupi i pojedincima. Voditelj može, ako to dopušta senzibilitet radneskupine, poticati pojedince na složenije i originalnije pokrete.

Æ temeljno i pregledno o kulturi ovisnostiVoditelj treba pripremiti jednostavno, popularno i živopisno predstavljanje ove teme.

Æ koja su i kakva naša neposredna životna iskustva u vezi sovisnošću?Prilog XI. Voditelj potiče otvoreni razgovor u malim grupama u sigurnom okruženjupovjerenja i međusobne podrške.

Æ zajedno se smijemo

Prilog XII. Voditelj daje uputu sudionicima da se trebaju pokušati smijati na tvrd-nje koje će im on glasno čitati. Voditelj pojašnjava kako se radi o tvrdnjama koje sunotorne laži. Potiče sudionike da se isprva pokušaju smijati na silu, no postepeno sesmijeh cijele grupe pojačava, postaje iskren, sve dok se ne postigne situacija smijanjalažima „od sveg srca“. Voditelj zaključuje kako je to jedan od pravilnih i iznimno zdravihpristupa lažima.

Æ sažetak i pregledPrilika za smirivanje cijele grupe, stavljanje doživljaja u kontekst realnosti. Ohrabriva-

nje i pohvaljivanje.


55/92


trajanjevježbe



opis

15’ Uvodna igra:PREDSTAVLJA-NJE POKRETOM

Tjelesni doživljajgrupe i grupnekomunikacije

Igra ukrugu

Radna skupina oblikuje krug. Svatko seu tišini osobno “predstavi” jednim (jedno-stavnim) pokretom. Ostali pažljivo prate, apotom svi ponove pokret kojeg su vidjeli.Svi se tako izredaju u krugu. Potom, jedanodabrani sudionik ponovi svoj pokret, azatim napravi pokret nekoga iz grupe. Tajse prepozna, ponovi svoj pokret i učinipokret neke druge osobe iz grupe. Onajkoji se prepozna, nastavlja igru dalje, ....Igra se nastavlja dok traje uživanje u igri.

15’ Temeljno i pre-gledno o kulturiovisnosti

Usustavljivanjeznanja


Flip chart i/ili PPP

Što je ovisnost? Neurokemija ovisnosti?Vrste ovisnosti? Kako prepoznatiovisnika?

15’ Koja su i kakvanaša nepo-sredna životnaiskustva u vezi sovisnošću?

Prepoznavanjeosobnog konteksta

Rad umalimgrupama

Prilog XI Tražimo odgovore na pitanja: 1. Koje vrstenaoko bezazlenih ovisnosti najčešćenalazimo danas među mladima? 2. Kakose sami odnosimo prema tim ovisnosti-ma? 3. Smatramo li ih opasnima? 4. Kako

možemo prestati s “našim malim” ovisno-stima i/ili pomoći drugima? 5. Zašto trebaprestati biti ovisan i što time dobivamo?

10’ Smijanje Smijemo se“lažima” ovisničkogsustava vjerovanja.

Zajedničkosmijanje

Prilog XII Voditelj čita “lažne” izjave identiteta(radni list), a grupa se smije lažima.

5’ Sazetak ipregled

Sinteza i samopro-cjena


60’


56/92


Î prilog XI.rad u malim grupama

Tražimo odgovore na slijedeća pitanja:

1. Koje vrste naoko bezazlenih ovisnosti najčešće nalazimo danas među mladima?

2. Kako se sami odnosimo prema takvim ovisnostima?

3. Smatramo li ih opasnima? Zašto?

4. Kako možemo prestati s našim „malim“ ovisnostima i/ili pomoći drugima da ih seriješe?

5. Zašto treba prestati biti ovisan i što time dobivamo?


57/92


Î prilog XII.ovisnički sustavvjerovanja:

1. Nitko me ne razumije

2. Nikome nisam zanimljiv/a

3. U mene se ne može pouzdati

4. Ja se ne mogu u nikoga pouzdati

5. Uvijek kasnim i zaboravljam6. Nisam vrijedan/na ljubavi i povjerenja

7. Ne vrijedi se truditi

8. Brže je bolje

9. Ne treba se opterećivati detaljima

10. Drugi nisu važni

11. Novac je nevažan i bezvrijedan

12. Obrazovati i školovati se besmisleno je

13. Svi me ogovaraju i preziru

14. Nemam se kome obratiti za pomoć

15. Napravit ću još samo ovaj put, a onda prestajem

16. Život je dosadan i predvidljiv

17. Samo želim spavati

18. Ljubav je laž

19. Istina je relativna

20. Pravda ne postoji21. Nitko za mene nema vremena

22. Drugi su površni i malograđani

23. Drugi mi žele zlo


58/92


Î cjelina 11.ljubav i spolnost

Radionica je pripremljena na način da je voditelj tijekom dužeg razdoblja (3-5 tjedana)prikupljao od svojih sudionika anonimna pitanja na temu ljubavi i spolnosti. Prilikomizvedbe radionice, voditelj treba posebno povesti računa o različitim mišljenjima,predrasudama tradicijama i svjetonazorima iz kojih dolaze pojedinci. Sudionike trebapozvati na toleranciju, otvorenost, pažljivost i razumijevanje.

Æ uvodna igraPohvaljivanje i riječi pohvale za svakoga. Voditelj bez posebne pripreme i pojašnjenja„napada“ sudionike lijepim riječima. Ustraje sve dok polako ne dobije pažnju cijeleradne skupine. Potom obraća pažnju svima na ugodu djelovanja lijepih riječi, posebnokada su autentične.

Æ teško pitanjeSvima je postavljeno „teško“ pitanje. Svi se kad-tad suočavaju s potrebom smišljanja

odgovora na „teška“ pitanja. Ovdje se navodi samo jedan od bezbroj primjera. Voditeljtreba naglasiti kako na ovakva i slična pitanja nema krivih odgovora, te da se do pravihi dobrih odgovora dolazi znanjem, iskustvom, poznavanjem i prisnošću, konstruktivno-šću, otvorenošću i dobrim namjerama.

Æ razgovaramo otvoreno: pitanja i odgovoriVoditelj je unaprijed prikupljao anonimna pitanja svojih sudionika. Poticao ih je da raz-govaraju sa svojim bližnjima i prijateljima u oblikovanju relevantnih i raznolikih pitanjana temu ljubavi i spolnosti. Pitanja prikupljana kroz neko duže razdoblje (3-5 tjedana)

voditelj je poredao i pripremio se za proces traženja pravog odgovora u grupi, te je popotrebi konzultirao i odgovarajuću literaturu. Tijekom radionice, potrebno je održavati jednolik odnos između tzv. tehničkih pitanja i pitanja koja se tiču gradnje i razumijeva-nja ljudskih odnosa.

Æ spolnost i kreativnostZavršna otvarajuća, no istovremeno i zaključna aktivnost radionice. Voditelj potiče su-dionike da u svojim razmišljanjima i međusobnoj razmjeni stavova ostanu konstrutivni,pozitivni i da daju najbolje od sebe.

Æ priča za krajPrilog XIII


59/92


trajanjevježbe



opis

10’ Uvod Koncentracija, opu-štanje i priprema


Voditelj pozdravlja i smiruje grupu, po-hvaljuje, svakome dijeli lijepe riječi. Vodi-telj komentira blagotvornost ohrabrujućihi poticajnih riječi, te potiče sudionikeda koriste ovu metodu komunikacije igradnje odnosa redovito i s voljom.

10’ Pitanje Uživljavanje Razgovor ukrugu

Odrasli ste i roditelj. Vaše vas dijete pita:Koji je tebi i tati/mami najdraži položajdok vodite ljubav? Što biste mu/joj odgo-vorili? Koji je “pravi” odgovor?

20’ Razgovaramootvoreno: Pitanjai odgovori

Prepoznajemo ioblikujemo pravapitanja i tražimoodgovore


Pripremlje-na pitanjaučenika

Da li je ok biti sramežljiv kad se razgovarao spolnosti? Primjerena dob za spolneodnose? Spolna zdravstvena skrb? Zaštonema lijeka za AIDS? Koja je najbolja pozaza spolni snošaj? Kako izgleda pobačaj ikako se to radi? Što je to french-kiss i za-što se tako zove? Može li se uz prisustvokondoma “pokupiti” spolna bolest? Je liprotuzakonito imati spolni odnos prije

18-te? Kako se ponašati “prvi put”? Što je zapravo orgazam? Što je masturbacija?Kako ćemo prepoznati da je osoba spolnooboljela? Kako voditi ljubav? Je li sexvažan? Erogene zone? Kako zavesti curu/dečka? Oralni sex? ...

15’ Spolnost ikreativnost

Što nas pokreće?Obnavlja? Osna-žuje?


Najbolje strane naše spolnosti? Kakva jedobro usmjerena i pažljivo odnjegovanaosobna spolnost?

5’ Priča za kraj A-ha učinak Čitanjepriče

Prilog XIII Voditelj na početku zamoli sudionike da umiru i tišini saslušaju šokantnu ljubavnupriču iz stvarnog života, te da ovaj putaiznimno napuste radionicu u tišini i bezkomentara, svatko sa svojim mislima.

Voditelj polako i mirno čita priču. Na krajuništa ne komentira. Svi u tišini završavajui napuštaju radionicu.

60’


60/92


Î Prilog XIII.ljubavna priča izstvarnog života

Æ Preuzeto iz „The Fine Art of Friendship“, Ted Engstrom:Mladi suprug obolio od teškog neurološkog oboljenja u posljednjem stadiju života pišepismo svom nerođenom djetetu koje raste u utrobi njegove mlade supruge, a koje onvjerojatno nikada neće imati priliku vidjeti:

“Tvoja majka je sasvim posebna i čudesna. Samo rijetki muškarci znaju osjetiti što značiprimiti zahvalnost od svoje žene zato što su je izveli na večeru. Kada ja izvodim svojuženu – tvoju majku na večeru, to izgleda ovako:

Prije izlaska ona me obuče, obrije, opere mi zube, počešlja me, smjesti me u kolica,spusti niz stepenice i odveze do garaže, otvori garažu, doveze kolica do auta,

dim prirucnik final

Documents