fizioloski kriterijumi optimalne i stabilne okluzije zuba
TRANSCRIPT
6poj I
AKTUELNE TEME
BOJHOCAHHTETCKH nPErJ1E.l\ Cll'aHa 59
UDC: 616.314-007.272
Fizioloski kriterijumi optimalne i stabilneokluzije zuba
Zivorad Miljkovic, Milan Zcljkovic, Milo~ Tcodosijcvic
Vojnomedicinska akudemija. Klinika za stomatologiju. Beograd
K Ij u Cncr C C i :
Key words:
zubi, okluzija; vilice, odnosi; temporomandibularnjzglob; centrj~kj odnos.
dental occlusion; jaw relation record;temporomandibular joint; centric relation.
Uvod
U savremenoj S1omalolo!koj leoriji i peaksi pod okluzijom sc podrazumeva kOnlaklni odnos zuba gornje i donjevilice pod konlIolom cCillralnog i perifernog ncrvnog sistema odgovornih za aktivnOSI i koordinaciju homeoslalskogrnehanizma. To su lcmporomandibularni zglobovi (TMZ).mastikacijski mi!iCi i okluzijski kompleks (1-4). Okluzijskeodnose wba prvi su opisali Alfred Gysi 1895. i EdwardAngle 1899. god. (5). Tokom prelhodnih godina okluziju suizutavali mnogi autori (6-9) pri ccmu je ustanovljeno visekoncepala okluzijc, klasifikacija okluzianih odnasa i tipavaokluzije (idealna, f1ziolo!ka, patolo!ka i malokluzija).
Problem sa kojim sc suocava savremena stomatologijaevidentan je kada u ordinaciju dade bolesnik sa znacima isimptomima patoloske okluzije. Slomatologu se imperalivno namecc pitanje: kojc su granice normalnog kada je u piwnju okluzija, s obzirom na to da granica izmedu fizioloskei palolo~ke okluzije nijc uvek jasna? Sta se smatra normalnom, fiziotoski oplimatnom oktuzijom?
Fizioloski oplimalna i stabilna okluzija. prcma savremenim shvatanjima i jedinstvcnom rumatenju, defini~e sckao okluzija koja obezbedujc normalno i cfikasno odvijanjevital nih funkcija stomatognarnog sistema (ivakanje. gutanje, govor i disanjc), bez simploma bola, nelagodnosli i o!tccellja stomalognatnih struklura (10-12).
Takvu okluziju karakterisc apsolutna ravnotcla izmcdu zagrizajnih sila kojc dcluju na zube u toku razliCitih funkcija stomatognatnog sistcma.
Cilj rada jc prikaz savrcrnenih gnatoloskih tumacenjafizio\o§k..ih raktora oplimalne i stabilne okluzije zuba. U sa-
vremcnoj stornatoloskoj teoriji i praksi postoje cetiri kritcrijurna za vrednovanjc fizioloski optirnalne i stabilnc okJuzi
je:
Funkcijski optimalan oftopedski stabilan odnoszglobnih sfruktura TMZ u svim polofajima ikrctnjama donje vilice
Tcrnporomandibularni zglob je dec kraniornandibularnog sistema koji spaja donju vilicu sa lobanjorn. Osnovneana{Qmo-histolo~ke strukture (capirulum mandibulae. fossamandibularis. discus arricularis. capsula Gl1icularis i ligamend articulan·s) nisu samo skup medusobno povezanih elemcnata, vee su visokointegralni funkcijski kompleksi u kojirna uccstvuju ncurolo~ki mehanizmi u odr".atvanju funkcijskesprege kondil-diskus. U funkciji ove sprcgc dallas jc najprihvatijivija ncuromi~icna leorija (13, 14) prema kojoj dominantnu ulogu imaju sinhronizovane aktivl10sti lateralnih plerigoidnih misica, bilaminama zona i snaini temporomandibulniligamcnti. Sloicl1i kinematski pokrcti u TMZ u sprezi sa ncuromuskulamim mehanizmima ornogueavaju slozene polozajei krctnje donje vilice (slika I).
Ranija ispitivanja i definicije ukazivalc su na to da jepoloi:aj struktura TMZ ortopcdski stabilan ako zubi ostvarcmaksimalan broj kontakala (interkuspalni polozaj - [KP,ccntralni polozaj) pri cemu sc kondili nalaze u maksimalnoretrudovanom poloiaju. PO~{Q je ovaj poloiaj odrcden Iigamcntill1a TMZ nazvan je i ligamcllloznim polozajem. Mcdutim, novija istrazivanja (15-17) na polju anatomije. fiziologijc, gnatologijc, biomchanike doprinela su savrerncnomtumaccnju ortopedski stabilnog poloiaja struktura TMZ.
Miljkovic t, el.1. Vojnosanit Prcg12003; 60(1): 59-65.
C11laHa 60 BOJHOCAHHTETCKI1 nPErJlE.ll bPOj I
Stabilan interkuspalni poloiaj mandibule
J p po J napred Ihna;wd iz gomjeg polozaja pomeraju i nadole (I).
Slepen pokretljivosti u anlcroposlcriornompravcu 7..avisi cd ocuvanosli zglobnih struktura. Kodzdravih TMZ moguc je vrlo mali pokrct unazad izmiSicno-skelclnog siabilnog poloZaja. Rczultati naSih EMG ispilivanja akla ivakanja, koji ,u saglasnisa nalazima drugih aUlora (23-25) ukazuju na 10 daje mali pokrcl kondila unazad (oko I mm) normalanu funkciji ivakanja 5 obzirorn na cinjenicu da se rotirajuci kondil (radna strana u toku zvakanja) krcceunazad iz lKP u delu ciklusa zvakanja kada se ustalalVaraju.
Gelb predlaie drugaCiji polozaj kondila kaorunkcijski oplimalan i stabilan. Prerna njcgovim istraiivanjirna kondili TMZ su u optimalnorn polozaju aka skJil.llu na oko poln puta niz 7.adnju padinueminencije arlikularis (26). Ispilivanja na humanimlobanjarna otkrilo su da je zadnja padina cminencijcarlikularis koslano zadebljana i fizioloski sposohnakao I u gomje prednjem porozaju kondila, da pod
nosi sile kojima dcluju zvakaci misici bez ostccenjazglobnih stmktura. Razlika il.rnedu ova dva polozaja je u funkciji misiea. U gomje-prednjem polozaju
uSl1lcrcni su dejslvom medijalnih plerigoidnih misica. masc-lernih i temporalnih, dok kondile naprcd i nadole na zadnjojpadini cmincncije artikularis slabilizuje dejstvo donjih snopova spoljasnjih plerigoidnih miSiea.
Ortopcdski optimalan rni~icna-skclelno stabilnn polotaj TMZ moze se odrZali samo ako jc u hannoniji sa stabilnom funkeijski vrednom okluzijol11 (27. 28). Maslikacijskimisici mogu da proizvedu mnogo veee silc od Iizioloski po
Irebnih za zvakanje, gutanje, gavor i zato je ncophodno uspostavili takvc okJuzjjske odnosc koji mogu da prihvate silcsa rninirn.linom verovatnoeom da ostctc stornatognalne struklUre. a iSlovremeno da budu funkcionalno efikasne. StabiIan IKP mandibule kamkleri!u sledeb raklOn:
- podjcdnak i simultan kontakt svih poslojccih zuba;- zubni nizovi kontaktiraju najvecorn povrSinorn;
IPOLOtAJI DONJE ( 19-22) polvrduju da navcdeni miSici sinerglsllVILICE funkcioni~u hannonicno ukoliko kondih zauzimaju
najvi~i antcriorni polozaj u zglobnim jamama. U
1 1 ovom polozaju kondila i oonos oSlalih zglobnihslruklUra jc lakav da sile kojima deluju maslikacij-
INTERKUSPALNI RETRUZIJSKIski misi,,; ne mogu da oSlele zglobne slrukture. Da-
SlnQoJm" Slnqolm" klc, savremena definicija ortopedski oplimalnog i• c.nt~n. oklu.zJ1- • cenlralnl rNc:lla siabilnog polozaja TMZ je stanje u kome su kondili• t-bth.-Inl cenlrlk • twmln"na Zlilobnll pcWeljl
Uprcdlljc gornjem polo1aju u zglobnim jamama os-
1 1 lonjcni on l.adnJu padiou cminenciJc ilnikularis sa
RETRUZIJSKIpravilno interponirnim diskom.
MUSKULARNI KONTAKTNI Dawson. postavljajuci pitanjc da Ii u antcropos~
KONTAKTNI Sinonim' Icrionlom pravcu postoji odgovarajuci poloZaj kondi-.1tOMtUf'J~ ~'" la. na osnOvu ispitivanja zakljucuje da nc postoji i
ukazu'c na to cia se kondili n mcran'u ..
POKRETIDONJE VILICE
1 1LATEROTRUZlJA MEDIOTRUZIJA
SiollJlIm;Sinonlmi'
• t.:lNl kretMiII• n.lldn. k.-.lnJ-• ~.n'N1 kr.ln~.. ~
LATEROTRUZIJSKA MEOIOTRUZIJSKASTRANA STRANA
Singnlml: Sinonimi'• t.:lNl "ran. • nerlldn••lrllnl• funkc:Ion"'"1 11111"1 • belan'NI .111INI
! !
PROTRUZIJA RETRUZIJA
81. 1 - Okluzijski kontakti pri razliCilim polozajima i pokrelima donje vilicc
Oplimalan ortopedski slabilan polozaj poorazumevaodrcdcn odnos anatomskih struktura TMZ pri cernu zubi ostvaruju IKP, a kondili su u svom najvisem antcriornom po
lohju u zglobnim jarnama intirnno priljubljeni uz artikularne eminencije, sa bikonkavnim visokoelasticnim diskusimapravilno interponiranim izmedu zglobnih povrSina. Tacnaiznad sredine gomje konveksne povr~ine kondila nalazi sczadnji zadebJjani rub diskusa, dok jc srcdnji iSlanjeni deodiskusa (intennedijama zona) intcrponiran izmcdu zadnjcpadine erninencije artikularis i artikulacijskc povrsine zgloba. Medutim, pozicijska stabilnosl zgloba nijc odredcna sarno medusobno opisanirn anatomskirn struklurama vee jcprema Okesonu runkcijski optimalan ortopedski i siabilanpolozaj zgloba dctcnninisan funkcijom rngica aduktora donje vilice i definise sc kao slabilan rnuskulo-skclclni polozaj(18). Funkcija temporalnih misiea usmcrava kondile navi~e,
dok masclerni i mcdijalni pterigoidni mi~ici usmcravajukondile navise i napred. ElektTOmiografska (EMG) iSlraiivanja mnogih aUlora, kao i rczuhali nasih ispitivanja
6poj 1 BO)HOCAHHTETCKH nPErJlE.l\ CTPaHa 61
- potpomc kvrlice boCnih zuba ostvaruju makslmalan brojlackastih kontakata sa zubima antagonistima (okludujuci zubisuprotnc vilicc), time se optcreecnje prcnosi prcko vecepov~ine.
Medutim, izncti faklori fiziolo~ki optimaInc okluzije ustabilnorn IKP poloz.ju rnandibule nalalost su retki i u detijern dobu, a pogOlovu kod odraslih,
Navdccmo nekoliko situacija bilateral nih kontakataboCnih zuba koji slabilizuju mandibulu u IKP:
A. Preastac samo donji i gornji desni prvi molar
U ovom slucaju zubni kontakti ostvareni su same na jcdooj Slrani i jcdina su pOlpora mandibuli u IKP koji jc ncst3bilan, pri ccmu se danja vilica rotira aka oslonca koji ~jne
preostali zubi pomcrajuCi sc prcma bczuboj srrani. Jake Lvakate silc usmcrcnc su same oa preostalc zube. dok je zglob nabezuboj stfUni mnago optcrec':eniji nego 113 slrani gdc su preoslali lubi. U ovom slanju moze da se o~tetj potpomi aparatpreoslalih zuba i TMZ na bczuboj sirani (slika 20),
B. Prcostala cetiri prva malara
AVO slanje je bolje od prcLhodnog s obzirom na 10 daposloje bilateralni konlakli bocnih zuba koji slabilizuju donjuvilicu u IKP. Zvakacc optcrccenje takode je obostrano, jerdodatni par prva dva molara pomazc da se sile dislribuisu naprcostala cetiri prva molara. Manja je moguc':nost o~tec':enja
polpornog aparata zuba, kao i slnlklura TMZ (slika 2b),C. Preostala tetiri prva molara i cetiri druga prcmolaraPovecanjcm cetiri zuba premolara koji okluduju ostva·
rujc se podjcdnak i simultan zubni kontakt. time e donjavilica dovodi u stabilan mi~icno-skelctni polozaj. Povec':anjem broja okludujueih luba smanjujc sc :zvakacc optcrece·nje na svaki lub ponaosob, a time mogucnost o~tccenja nji·hovog polpornog aparaLa i slruklura TMZ (slika 2e),
It. S. pn:osuhnl 10&11I0 donJlrn i B Sa PftOSllla tclltl Pf''ll molanlJOfIlJun dtsnml pl'\'r,m=m="~=, -,
C. Sa pt'eOsul, telln pn" 1l1Oiara Itellti mul' prelOOl.~
81. 2 - Shcmatski prik<1l oklulijskih kOnlakala zuba
Slabilan IKP mandlbule odredenje:brojem centralni" komakatQ - nijc presudan da bi se
okluzija okarakterisala fiziolo~ki optimalnom, vee su zapravilan prenos i distribuciju zvakaCih sila vainiji brojnipravllno rasporcdeni la~kasti kontakti u IKP mandibulc.Podaei ukazuju na to da u lKP donje vdiee kod prirodnogzubnog nh:a taj broj varira i krcee se u jednom zubnom lukuizmedu 9 i 19 (I R. 29);
ripom centra/IIi" kOlllakClla -nacin na koji potpomc(nosecc, kvrticc oslonca) kvriice ostvaruju kontakt sa kvriicama zuba antagonlsta (palatimske kvdicc gomjih i bukalnc kvriicc donjih zuba). Ovakav odnos kvriica individualno varira i uslovno nijc presudan za funkciju zvakanja.Idealan kOnlaklnl odnos jc lripodilacija. lj. da svaka pot·porna kvrtica ostvarujc okluzijsku interakciju u tri tackc sa;wbom antagonistom, pri ccmu vrh pOlporne kvri:ice nc as·tvaruje okluzijski kontakl (sitka 3), Medulim, potpuna lripodizacija retko se sreec cak i kod potpuno oCuvanog prirodnog inlaklnog zubnog nlza, Nepo"ol)na lokalizaeija iii brojkontakata kornpenzuje se polpororn zuba agonista (dodirujuci suscdni zubi iste vii icc) tako da jc zasliecn integritetpotpomih slruktura zuba i omoguccne su fizioloskc funkcijestomatognalnog sislema:
2
ORALNO
HUKALNO
Sl. 3 - Odnos kvriicc i fisure (jamicc) okludujuCih 7Uba.A. Vrh polpornc kvrliee (1) ne dodiruje dno "sure (2), B.
Okluzijski konlukli A.B, i C
tipom konroklllog odnosa bmedu potpomih hriicaokludujuCi" zuba - je odnos vrha potpomc kvri:ice okludu·juceg luba sa minijaturnol11 ravnom povr~jnom naCinjcnomu jamici (fossa demo/is) iii na ivicnom grcbenu (crista margillalis) odgovarajuceg antagonistickog zuba. Ovaj tip kon·taktnog odnosa obezbcduje u zavrSnom okluzijskorn poloz.ju donje vii ice tzv.odredenu slobodu (sloboda u ccnlru), time se pnl'za mogucnost da se maksimalan broj okluzijskihkontakala izmedu zuba amagonisla oSlvari u lKP. Nijc karnktcristican za prirodnu okluliju i preporucujc sc kao jcdnaad mogucnosti rekonstruktivne revcr.libilnc iii ireverzibilncokluzijske lerapijc kod bolcsnika sa kraniomandibularnimdisfunkcijama.
Fizioloskl oplimalnu i slabilnu okluziJu karaklcri~c iapsolutna ravnoteza izmedu svih sila kaje dcluju na lube utoku razlititih funkcija mastikacijskog sistema. Zato jc i aksijalno optcreccnje zuba vrlo bitan faktor koji karak(cri~c
ovu okluziju. Aksijalno oplerecenje je proccs usmeravanja
CTPaHa 62 BOJHOCAHHTETCKH nPErnELl 5poj 1
okluzijskih sila dul vertikalnih osovina zuba. KontaktnJ adnos antagonisli~kih parova zuba trebalo bi da jc takav da seokluzijske sile prenosc dui. osovinc iIi paralclno sa OSQvi
nom zuba. Pastoje dva na~ina postizanja aksijalnog apleTetenja zuba. Prvi na~in je da vrh potpome kvnice zuba budeu kontaktu sa antagonistickim zubom Ulri tackc (tripodizacija) pri temu sam vTh kvnice ne dodiruje dno okluzijskcrose. Drugim nacinom vrh pOlpomc kvrficc dolazi u kanlakl sa ravnim poljcm u fosama iii marginalnim grcbenomantagonistitkog zuba (slika 4).
. ~... _.',
B
81. 4 - Aksijalno 0plcrcccnjc TUba A. Vrh potpomc
kvrfice zuba (a i b) jc u kontaktu sa Tavnim poljcm u fisurama
(I) i maTginalnim gTcbcnom (2) kvnice okludujuceg zuba B.Rcciprocno inklinirajuci konlakti kvriica okludujul:ih zuba u
lri latke -lripodizacija (I. 2 i 3)
KO~lano tkiva nc Loleri~c silc iznad liziolo~ke granicctolerancije. Izmcdu korena zuba i alvcolnc kosti nalazi scpcriodoncijum koji se smatra prirodnim apsorbcrom kojikonlrOli~ i distribui~e jacinu dejstava sila na kosI. Sile koje dcluju duz aksijalnc osovinc zuba podjcdnako opterecujusva pcriodonlalna vlakna koja prctvaraju ave sile komprcsije, koje ko~tano tkiva slnba podnosi, u sile tcnzijc, Cije dejstvo kOSl efikasno prihv3ta i slimuJalivno deluju oa ostcoblaSlnu aktivnoSl (4, 30). Medulim, kada jc vTh potpome kvr2ice u prcdclu kosinc kvrlice antagonistickog zuba, rClultanl3
silc nije paralclna sa osovinom zuba, vee posloji horizontaJoa komponenta koja delujc U smislu uvrtanja zuba. Daklc,sile horizontalnog smcra ncjcdnako optcrccuju zub i periadoncijuma i nc prcnosc se efikasno na alvcolnu kosI. Pcrio·dOnlalna vlakna u smeru delovanja horizoillainc sile sukomprimovana. pritisak na kost sc povccava i posledica to·
ga je neravnOOlcma rcsorpcija kosli. Nasuprol smeru hori·zontalnih sila pcriodontalna vlakna su produi,cna, stimulisa·nn jc osteoblastna aktivnost, ~to dovodi do ap()licijc alveol·nc kOSli (slika 5).
Vai.no je istaci i znacaj jakih sila venikalnog smera zafiziolo~ki oplimalnu i stabilnu okluziju. Sistem polugc do·njc vilicc maie sc uporediti sa krckalicom za orahe. Orah seprilikom krcanja posl3vlja izmcdu rucica i pnmcnjuje sc si·la. Aim je izuzctno tvrd. postavlja se blizc uporistu da bi
mogaa da se slomi, ~to ukazuje na to da je moguce primcnitlmanju silu aka sc abjekat pastavi bliie upori~tu. Mcdutim,danja vilica u saSlnvu mastikacijskog sistema je komplcksnija. U IKP donjc vilice na zube deluju jake silc vcrtikaJnog smcra i jate su ukoliko su zubi bliii centrima ratacije,Ij.TMZ i pripojima generatora sila (maseteritni i unutraslljiplcrigoidni miSici). Dve sile prihvataju najveCim delom 00cni zubi koji su anatomski oblikovani za prihvatanje vecegaplcrcccnja uz istovrcmeno aktivisanjc tcmporalnih i spoljasnjih ptcrigoidnih misica radi: stabilizacije donje viI ice,postizanja odgovarajucih okluzijskih odnosa zuba i zaslitemastikacijskog sistema od jakih siln vertikalnog smera. Naprednjc zube ave sile deluju nepovoljno. Medutirn, oni suzasticcni boenim zubirna i okluzijskim konlakllma slabijegintenziteta od kantakata izmcdu bocnih zuba. Mnogobrojnim studijama. kao i rezultalima na~ih ispitivanJa pOlvrdenjc zna~aj opisanih sila za fizioloskl optimalnu i stabilnuokluziju wba (31-34).
51. 5 -Konlakt luba u prcdclu kosinc anlagonistitkog 7Uba A.
Smcr sile B. Rezultanta sile nijc parnlelna sa aksijalnom osovj.nom zuba i poslaji hori/ontalna komponenti) koja deluje u
smislu uvnilnja luba
Optimalan okluzijski odnos zuba pri ekscentrifnimkrctnjama donje \'ilice
Ekscentritni pokrcli mandibulc su laterotTUzija, pokrelkoji naMajc kada sc mandibula udaljava u str-mu od mcdiJalnc linije i protruzija. pokrcl koji sc odvija kada sc mandl-
6poj I BOJHOCAHHTETCKH nPErJlEJl CTIla"a 63
->,. .. /
B
51. 9 - Kolaps zadnjeg - bocnog zagrizaja zuba A. Jakiokluzijski kontakti na prednjim zubima javljaju se kada nc
dostaju bocni zubi B. Labijalno pomeranjc prednjih zuba dovodi do povecanja interdcntalnih proslora proksimalna ad
gomjcg lalcralnog sckutica
A
Sl. 8 - Komakl prcdnjih zuba pri prolruziji donje vilice uz disokluziju bocnih zuba
Kad osoba kajc su izgubilc bocne zube. kolaps zadnjcg - bocnog zagrizaja ispoljava sc jacim okluzijskim kontaktima na prednjim zubima, sto c:esto ima za poslcdicu labijalno pomeranjc zuba i povccanje interdcntalnih prostoraproksimalno od gomjeg bocllog sckulica (slika 9).
- k01llakrom prednjilt zuba pri prOlnwj; donje vi/iceuz disok/uziju bocnih zuba - kada sc donja vilica pemeriunapred u prolIuzivni kontakl samo prednjih gornjih i donjih zuba, elimini~u se stetne horizontalne sile na bocne zube. Kao i kod latcralnih krctllji prcdnji zubi najboljc podnose i razlazu ove sile. Dakle, prednji zubi oll1oguc:uju pravilno vodenje mandibulc pri protruziji, adekvatan i ravnomerno rasporeden konlakt salllO prednjih zuba uz iSlovrcmcnudisokluziju bocnih zuba (slika 8).
SI. 6 - Okluzija zuba vodena ocnjakom
- ok/uzijom vodenom grupom zllba - U mnogim slucajevima ocnjaci nisu u odgovarajucem polozaju da prihvate horizontalnc sile oa lateroLruzijskoj sLrani i najboljaallcrnaliva je grupno vodenje pri cemu su u kontaktu zubipremolari i meziobukalna kvriica prvog molara. Svakikontakt iza prvog molara je nepozeljan zbog pojacane sile(blizina vektora sila misica i centri rotacije TMZ). Takode. prilikom grupnog vodenja pozeljniji jc kontakt izmeduzuba bukalna-bukalna kVrZica nego lingvalna-lingvalnakvriica (slika 7);
51. 7 - Okluzija vodcna grupom zuba
bula krece napred iz IKP. Prj ovim pokrctima donje vilice
povrsina okluzijskih kontakata izmedu gornjih i donjih zubaje smanjena, ali oa zube deJuju sterne horizolltalnc silc i njihoy efekat je razornij i ukoliko su zubi bliii centrima rotaci~
je TMZ i vektorima mi~icnih si\a. Daklc, sHe honzontalnogsmera su stetnije za boenc zube i da hi U ovim uslovimaokluzija bila ftzioloski optjmalna i slabilna, sile lreba usmc·riti prema prednjim zubima. To je moguce postici:
- okluzijom vodenom ocnjakom - zubi ocnjaci su naj
podesniji za prijcm horizolllalnih sila (odnos kruna/koren,okruicnost kornpaktnom kosti) za vreme lalcrotruzije. NalatcrOLruzijskoj strani (radoa sLrana) u kOnlaklU su sarno oenjaci koji razlazu horizontalnc sile, a na mcditruzijskoj strani (neradna strana) bocni zubi su u disokluziji, time jc obezbedena njihova zallila (slika 6);
GrpaHa 64 BOJHOCAHHTETCKH nPErJlEJj 6poj I
Yazoo je istaci i zaSlitni nervnomisicni mehanizam koji sc aklivi~e aferentnim impulsirna ckscilacijol11 scnzornihreccplora parodoncijuma pri ~lelnim kontaktima zuba zavrcme cksccntrienih krctnji mandibule. Ovim mchanizmomsprefava se prejaka kontrakcija mi~ica aduklorn donjc viliceiznad granice fizioloSke lolcrancijc zuba i okolnih slruktura,time sc zMticuju stomatognalne slrukture ad prckomcmogpritiska.
Fiziolosko mirovanje donje viHce i stnbilaninterokluzijski proslar zuba
Fiziolosko mirovanje (FM) je poloiaj koji zauzimadanja vilica karla su misici aduktori u stanju minimalnogmisicl10g loousa. a aduktori su u rcciprocnoj inhibiciji u ad"asu oa aduktore. U poloiaju FM mandibulc postoji razmak- imerokluzijski proslOr, koji u predelu prcdnjih zuba prosefno iznosi 1-3 mm. a u predelu prvih molara 0.9-2.7 mmi odnosi se na osobe sa I skeletnom klasom (ko~tani odnosvili¢nih tela u sagitalnom praveu). Najmanji je kod III skeletne klase - progenija oko I mm, a najve¢i je kod II skeletne klase [J odeljenje - dubok zagrizaj 4-8 mm. edostatakovog prostora, tj.njegovo blokimnje uzrokovnno najtc~cc
neadekvutnim zubnim nadoknadama dov<X!i do preopteretcnja stomatognatnih struktura pmccnih bolnim senzacijarna i poremccenom funkcijom mastikacije. Daklc, imcrokluzljski prostor je imperallvni uslov fizioloski optimalne istabilnc okluzije. Velikim brojem elcktromiografskih sludijaUlvrdcn jc znacaj optimalnog odrcdivanja FM donje vilicckod bezubih osoba u loku izrade lOtalnih zubnih protez3.Na temelju ovih saznanja primenom nasih EMG ispilivanja i dobijenih rezultata koji su u korelaeiji sa drugim aulorima dokazano je da FM donje vilice zavisi od neurofiziolo~kc ulogc gama-cfcrentnog sistema u miSicnoj refleksnoj aktivnosti temporalnih i masetemih misica u stanjuminimalnc bioclcktri~nc aktivnostl (35-39). Na osnovuopisanih faktora fizioloski optimalne i stabilnc okluzijeizneta su najpovaljnija funkcijska okluzijska stanja. kaa iana koja su najmanjc stctna. Podaci navedeni u radu ukazuju oa znacaj fizioloskih faktora optimalnc I stabilneokluzije u slozenom mehanizmu funkcije stomatognatnogsisLcma. Uloga okluzijc zuba u savremenoj stomatologijijc vrlo aktuelna i istovremeno je podslrek za dalja islrazivanja oa polju stomatoloske proletike, onodoncijc. gnatologije sa ciljem pravovremene i precizno postavljene dijagooze i efikasnc lcrapijc.
LITERATURA
I. Dawson PE. Evaluation Diagnosis and Trealment ofOcclusal Problems. 2nd cd. St. Louis: MosbyCompany; 1989.
2. Smukler H. Equilibration in the atural and RestoredDentition. Chicago: Quintessence Publishing; 1991.
3. Clark JR, E,'am RD. Functional occlusion: I. A review.J Onhod 200 I; 28( I): 76-81.
4. Ash MM, Rallifjard S. Occlusion. 4th cd. Philadelphia:W.B. Saunders Company; 1995.
5. Suvin M. Occlusion in Dcntal Prosthetics. zagreb:5kolska knjiga; 1983. (in Serbian)
6. Douglass GD, Jenson L, Mendoza D. A pracLical guidcto occlusal management for the general practitioner. JCalif Dent As oc 2000; 28(10): 792-9.
1. Kao RT, Clm R, Curtis D. Occlusal considerations indctennining treatment prognosis. J Calif Dent Assoc2000; 28 (10); 760-9.
8. Zimmer 8, Jager A. Kubei,,-Meesenburg D. Compari·son of 'normal' TMJ-funclion in Class I, II, and III individuals. Eur J Onhod 1991; 13(1): 27-34.
9. McNeill C. Occlusion what it is and what is not. J CalifDent Assoc 2000; 28( I0): 748-58.
10. Nawlill IP, Nowlill lA. Occlusal analysis occlusion:dental.report 199611. Current problems in dentistry.Stuttgart: Medizina Verlag; 1996. (in German)
II. Baurdial p. Mioelle L. Correlalions betwcen funclionaland occlusal looth-surface areas and food lexturc du-
ring natural chewing sequence in humans. Arch OralBioi 2000; 45(8); 691-9.
12. Lotzmaflfl U. Occlusal splints and other occlusal appliances. Basics for theory and praxis. MOnehen: VerlagNeuer Merkur GMBH; 1992. (in German)
13. BraWl S, Kim K, Tomazic T. Lega" HL. The relationship of glenoid fossa to the functional occlusal plane.Am J Orthod Dentofaeial Onhop 2000; 118(6):: 658-61.
14. Pradllam NS, White GE, Mehta N. Forgione A. Mandibular deviaLions in TMD and non-TMD groups relaled10 eye dominance and head posture. j elin Pedialr Dent200 I; 25(2); 147-55.
IS. Svellssoll B. Adell R. Kopp S. Temporomandibular disorders in juvenile chronic arthritis patients. A clinicalstudy. Swed Dcnt J 2000; 24(3): 83-92.
16. Pullillger AG, Seligmall DA, Gombeill lA. A multiplelogislic regression analysis of Ihe risk and relalive oddsof temporomandibular disorders as a function of common occlusal features. J Dent Res 1993; 72(6): 968-79.
11. Seligman DA, Pllllinger AG. Analysis of occlusal variables. denial attrition, and age for distinguishinghealtJ1Y conlrols from female patients with inLracapsular temporomandibular disorders. J Prosthet Dcnt 2000;83( I); 76-82.
18. Okensson lP. Management of Temporomandibular Disorders and Oc lusion. 4th ed. St. Louis: MosbyCompany; 1998.
6poj I BOJHOCAHHTETCKH nPErJlEll C",aHa 65
\9. Hickman DM, Cramer K, S,auber wr. The effecl offOUf jaw relations on elcclromyographic aClivily inhuman masticatory muscles. Arch Oral Bioi 1993:38(3): 261-4.
20. Kim YK, Lee SW, Chung SC, KIlO HS. Comparison ofmuscle activity and occlusal cootaLS during maximaland habitual clenching in varied chair positions. JOralRehabil 1997; 24(3): 237-9.
21. Shi SG, Guall OY, Zhang CF. Preliminary study ofeleclromyographic characteristics for distinguishingcemric relation and protrusion in edentulous palienLS. JProsthet Dent 1993; 69(2): 171-5.
22. Milj'kovic t. Zeljkovic M, Teodosijevic M, MajstorovicZ. AllojCic M. Physiological duration of "silent period"in m..tsicatory muscles. Vojnosanit Pregl 1999; 56(5):; 499-503. (in Serbian)
23. TrllfsSOIl M. Johansson RS. Enconding of tooth loadsby human periodontal affcrenlS and their role in jawmotor control. Prog Neurobiol 1996; 49(3): 267-84.
24. Turkcr KS, Jenkins M. Rencx responscs induced bytooth unloanding. J Neurophysiol 2000; 84(2):: 1088-92.
25. Miljkovic t, Zeljkovic M, Allaji'ic M. The masticatoryefficiency test in evaluation of the functional value ofrhem rcbased newly made lotal dental prosthesis. Vojnosanit Pregl2ool; 58(5): 505-13. (in Serbian)
26. Gelb H. Clinical Management of Head Neck and TMJPain and Dysfunction. Philadelphia: W.B. SaundersCompany; 1977.
27. Abekura H, Kotarl; H. Tokuyama H, Hamada T.
Asymmetry of masticatory muscle activity during inlcrcuspal maximal clenching in healthy subjects and
subjects with slomalOgnathic dysfunction syndrome. JOral Rehabil 1995; 22(9): 699-704.
28. Egermark I, Carlsson CE. Magnusson T. A 20-yearlongitudinal study of subjective symptoms of temporomandibular disorders from childhood (0 adulthood.Acta Odomol Seand 200 I; 59( I): 40-8.
29. Reis AC. HOlla TH, Ferreira-Jeronymo RR, de FeliciaeM, Ribeiro RF, Ear symptolll31ology and occlusal factors: a clinical repen. J Prosthel Dent 2000; 83( I): 21-4.
30. Darvenizo M. Full occlusal protection - theory and practice of occlusal therapy. Aust Dent J 2001; 46(2): 70-9.
31. Morimoto T. Abekura H. Tokuyama H. Hamada T. Alteration in the bite force and EMG activity with changes in the vcnical dimension of edenLUlolls subjeCL'i. JOral Rehabil 1996; 23(5): 336-41.
32. Hidaka 0, Iwasaki M, Saito M, Morimoto T. lnnuenceof clenching intensity on bile force balance. occlusalcontact area, and avcrage bile pressure. J Dcnt Res1999; 78(7): 1336-44.
33. Teadasijevic M, Miljkavic t, Allaji'ic M. The Comparison of Maximal Volunlary Biling Forces in DentureWearers and Dentate Subjects. Stomatol Glas Srb1995; 42(1): 41-3, (in Serbian)
34. Teodosijevii: M. Mi1jkovii: t, Majstorovii: Z. Use of themaximal physiologic load lest in the evaluation offunctional valucs of newly made completc dentures anddentures Rebased by the rchm method. VojnosanitPregl 1998; 55(2): 161-70. (in Serbian)
35. Malllls A, Miralles R, Valdivia J, Bull R. Innuenee ofvariation in anteroposterior occlusal conlacts oneleClromyographic activity. J Prosthet Dent 1989;61(5): 617-23.
36. Uu ZI. Yamagata K, Kasa"ara Y, 1'0 G.Electromyographic examination of jaw muscles in relation to symptoms and occlusion of patients with temporomandibular joim disorders. J Oral Rehabil 1999;26(1): 33-47.
37. Gllrdsapsri W, Ai M, Babo K, Fueki K. Inlluenee of clenching level on intercuspal contact area in vanous regionsof the dental arch. J Oral Rehabil2ooo; 27(3): 239-44.
38. Miljkovic t, Anojcii: M, Teodosijevic M, Majstorovii: Z.Electromyography recording of the silent period inmasseter muscles in persons with total dental prostheses wilh various venical occlusal dimensions. Vojnosanit Pregl 1996; 53(5): 387-92. (in Serbian)
39. Miljkavic t. Zeljkavic M. Allaji'ic M. Comparison ofphysiologic methods of determinalion of occlusal venical dimension in edentulous persons. Vojnosanil Pregl2001; 58(4): 381-7. (in Serbian)
Rad je primljen 7. VI 2002, god.
Correspondence to: Livorad Miljkovic, Vojnomcdicinska akademija, Klinika za siomalologiju; CmoLravska 17, 11040Beograd, Srbija i Cma Gora. Tel: +381 1I 661 122. Ext. 31 383.