korak [broj 31, april-juni 2013.]

8/13/2019 Korak [broj 31, april-juni 2013.]

1/168

ASOPIS ZA ZATITU TEKOVINA BORBE ZA BOSNU I HERCEGOVINU

BROJ 31 GODINA XI

APRILJUNI 2013.

ISSN 15129411

U ovom broju:

Odrana Izborna skuptina Udruenja za zatitu tekovina borbe za BiH

BORBA ZA BOSNU I HERCEGOVINU I BIOLOKI OPSTANAK BONJAKA JO TRAJE

Sanja Seferovi DrnovekCHICAGO - ZNANSTVENI KOLOKVIJUM O GENOCIDU

General Ekrem Duri

Sedamdeset godina od Bitke na Sutjesci

PARTIZANSKI MORAL SLOMIO NIJEMCE

Jasmin Gani

Okrugli sto u Travniku:

Srednja Bosna od Vaingtona do Dejtona

BOSANSKO PROLJEEKRENULO SA VLAIA

Avdo Huseinovi

Velika ispovijest Nasera Oria

SREBRENICA JE BILAPRVI OSLOBOENI

GRAD U BiH


2/168

KORAK

ASOPIS ZA ZATITU TEKOVINA BORBE ZA BIH

BROJ 31 GODINA XI; APRIL JUNI 2013.; ISSN 15129411

Sarajevo, 2013.


3/168

Izdava:Udruenje za zatitu tekovina borbe za Bosnu i HercegovinuSarajevo, Nedima Filipovia 19Tel.: (033) 658 015, fax: (033) 658 015E-mail: [email protected]; www.zatebebih.ba

Za Izdavaa:Mustafa Polutak

Redakcija:

Dr. Orhan Bajraktarevi, Mirsad Begi, Zahir Dervievi, Neven Kazazovi,mr. Safet Keo, dr. Demal Najetovi, mr. Emir Rami, Samija Rizvanovi imr. Husnija Sejdinovi

Glavni urednik:efko Hodi

Sekretar Redakcije:Devad Hadi

Lektor i korektor:Nazif Osmanovi

Dizajn i raunarski prelom:Kenan Brankovi

tamparija:tamparija Fojnica

Za tampariju:ehzija Buljina

Prva strana korica:Uesnici historijskog asa na Paklini, Konjic (Snimio: Vehid ii)


4/168

KORAK broj 31

3

SADRAJ

ODBRANA BOSNE I HERCEGOVINE

Odrana Izborna skuptina

Udruenja za zatitu tekovina borbe za BiH

BORBA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

I BIOLOKI OPSTANAK BONJAKA JO TRAJE 7

Podveleje: Obiljeena 21. godinjica oslobaanja Mostara

BONJACI HERCEGOVINE I DALJE TRPE POSLJEDICE

UDRUENOG ZLOINAKOG PODUHVATA 15

Sanja Seferovi Drnovek

Chicago

ZNANSTVENI KOLOKVIJUM O GENOCIDU 18

General Fikret Muslimovi

ULOGA FIKRETA ABDIA U AGRESORSKIM PLANOVIMA

I AKTIVNOSTIMA NA PROSTORU BOSANSKE KRAJINE 25

General Ekrem Duri


PARTIZANSKI MORAL SLOMIO NIJEMCE 38

Mr. Amra HodiPLANIRANJE BUDUNOSTI KROZ UDRUENE BONJAKE FONDACIJE 42


5/168

KORAK broj 31

4

Jasmin Gani

Okrugli sto u Travniku: Srednja Bosna od Vaingtona do Dejtona

BOSANSKO PROLJEE KRENULO SA VLAIA 45

Dr. Selmo CikotiO SUTINI PREGOVORA U DAYTONU 48

General Mustafa Polutak

UTICAJ G ORUANIH SNAGA RBIH NA PLANIRANJE I

IZVOENJE BORBENIH DEJSTAVA NA PODRUJU SREDNJE BOSNE 53

Mr. Amer Durakovi

BORBE ZA OSLOBAANJE DONJEG VAKUFA SEPTEMBRA 1995. 65

Zijad aber

OSLOBAANJE KOMARA I OSTATKA VLAIKOG PLATOA 69

Mr. Fahir amdi

BORBENA DEJSTVA NA VLAIKOM PLATOU 1994. GODINE 73

UMIJEE SJEANJA

Bakir Izetbegovi

SLAVNO I ASNO IME 77

General Mustafa Polutak

Dvadeset godina od osnivanja 6. korpusa Armije RBiH

OGROMAN DOPRINOS ODBRANI DOMOVINE 81

Fadil Karii

Dvije decenije od osnivanja Prve slavne olovske brdske brigade

HEROJSKO DJELO ASNIH RATNIKA 87

efko Hodi

Trea godinjica smrti Rasima Delia

BEZ LJUDI POPUT DELIA ITAVA BOSNA I HERCEGOVINABI BILA PRETVORENA U AHMIE I SREBRENICU 91


6/168

KORAK broj 31

5

efko Hodi

Iz knjige Sve je mogue

PRVI GOST 93

Esad PelkoDVA SAFETA, DVA VITEZA 96

A. Dedaji

Nasiha Klipi, hrabra ena iz Kozarca

DOK SU ME SILOVALI, MOJ ETVEROGODINJI SIN

MOLIO JE ETNIKA DA ME NE UBIJE 103

air HrustemoviSarajevo: Obiljeena 97. godinjica bitke na Monte Meletti

SLAVNA POBJEDA BOSANSKIH RATNIKA 106

Mar sjeanja u Glaviinama - Konjic

POHOD NA PAKLINU 110

KULTURA

Dr. Safet Bandovi

NAUNO PROMATRANJE BLISKE PROLOSTI 113

Avdo Huseinovi

Velika ispovijest Nasera Oria

SREBRENICA JE BILA PRVI OSLOBOENI GRAD U BiH 118

Kemal Balukovi

Iz knjigeAbeceda uspjeha i dobrog ivota & Tajne i vrline uspjenih

MR. ESMA PALI PUT ISTINE I PRAVDE 124

Promovisana zbirka poezije generala Saliha Malkia U vremenu

PJESME O DOMOVINI I VJERI 130

Salih MalkiU VREMENU 132


7/168

KORAK broj 31

6

BOSNA I HERCEGOVINA I SVIJET

Doc. dr. Muhamed SmajiASPEKTI DJELOVANJA UJEDINJENIH NACIJA

U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI OD 1992. DO 1995. GODINE 135

Posueni intervju: Bill Stubner, svjedok rataHOLBROOKE JE ZNAO DA DAYTON NIJE RJEENJE ZA DEMOKRATSKU BIH 154

Muhamed JusiSRPSKI DESNIARSKI POKRETI PRIJETNJA STABILNOSTI BIH I REGIONA 157


8/168

KORAK broj 31

7

Odrana Izborna skuptina

Udruenja za zatitu tekovina borbe za BiH

BORBA ZA BOSNU I HERCEGOVINU

I BIOLOKI OPSTANAK BONJAKAJO TRAJE

Udruenje za zatitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu sa budetom od23.000 maraka u proloj godini je uradilo vie nego sva ostala slina udruenja sa

ukupnim budetom od milion maraka. Ovo je istaknuto na Izbornoj skupini Udru-enja za zatitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, koja je 12. juna ove godineodrana u Sarajevu. Predsjedavao je predsjednik Skuptine prof. dr. Mesud Hadia-li.

Skuptina je usvojila izvje-taj o radu Udruenja za pro-teklih 12 mjeseci i plan rada zanarednu godinu.

S obzirom na to da je Udru-enje veoma dobro radilo nesamo u protekloj, nego i viegodina, Skuptina nije mijenja-la tim koji dobija, pa je potvr-dila mandate svim organimaSkuptine za naredne etirigodine. Tako je za predsjednikaSkuptine ponovo izabran prof.dr. Mesud Hadiali, dopred-sjednika Esad Begi, a sekretaraRasim Hodi. Za predsjednika

Radno predsjednitvo (zdesna):Rasim Hodi, prof. dr. Mesud Hadiali i Remzija iljak



9/168


8

Udruenja, ujedno i predsjed-nika Predsjednitva Udruenja,ponovo je izabran general Mu-stafa Polutak, a dopredsjednika

Sakib Selmanovi. Skuptina jetakoe izabrala lanove Pred-sjednitva Udruenja, Nadzor-nog odbora, Statutarne komisi-

je i Suda asti.

U sveanom dijelu Skupti-ne prof. dr. Omeru Ibrahimagiui prof. dr. Smailu ekiu uruenesu zahvalnice za dugogodinju

saradnju sa Udruenjem. Za-hvalnice su dodijeljene i Institu-tu za istraivanje zloina protivovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Bonjakom institutu.

Za dugogodi-nji rad u Udruenjuposmrtno su dodije-ljene zahvalnice jed-nom od osnivaa i

predsjedniku Udru-enja generalu Ra-simu Deliu i dugo-godinjem glavnomuredniku KORAKAAsafu Daniu.

PREDSJEDNITVO UDRUENJA

Sudjelovali smo na svim sastancima i u aktivnostima Koordinacionog odbora 17borakih udruenja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koji je svoju djelatnostkoncentrirao na rjeavanje pitanja statusa boraca, vojnih penzionera i borake po-pulacije u naem drutvu, kazao je u uvodnom izlaganju predsjednik Udruenja ge-neral Mustafa Polutak. Takoer, u koordinaciji sa tim udruenjima nastojali smo kodnadlenih ministarstava obezbijediti sredstva za djelovanje Udruenja i ostvarivanje

Asaf Dani i Rasim Deli

Prof. dr. Omer Ibrahimagi i prof. dr. Smail eki


10/168

KORAK broj 31

9

pojedinih njegovih programa.On je dodao kako tokom 2012.godine Udruenje nije dobilosredstva za programske aktivno-

sti od Federalnog ministarstvaza pitanja boraca i invalida od-brambeno-oslobodilakog rata,dodue i vlastitom grekom.

No, i pored takve nepovolj-ne finansijske situacije, dodao

je on, Udruenje je nastavilo save tradicionalnim aktivnostimana obiljeavanju znaajnih do-

gaaja i linosti iz rata za odbra-nu Bosne i Hercegovine. Udrue-nje je ove godine uestvovalo u

obiljeavanju 8. aprila - Dana Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine.Sudjelovali smo i u obiljeavanju 15. aprila Dana Armije RBiH i prateim manife-stacijama. Udruenje je 16. aprila organizovalo i sjeanje na generala Rasima Deliapovodom tree godinjice njegove smrti.

Udruenje je, kako pie u Izvjetaju, u proteklih 12 mjeseci organizovalo ili po-moglo u organizaciji slejdeih asova historije:

Dana 16. 09. 2012. godine organizovan je as historije za uenike eljeznikogkolskog centra iz Sarajeva u rejonu Igman Bjelanica.

U saradnji sa Udruenjem Druga viteka Sarajevo 03. 11. 2012. odran je ashistorije na Dujmovskim brdima, Treskavica, gdje je voena uvena Bitka za tenko-

Predsjednik Udruenja general Mustafa Polutak podnosi uvodnoizlaganje

Delegati Skuptine


11/168


10

ve. Prisustvovalo je oko 400 uenika osnovnih i srednjih kola iz Sarajeva i boraca 2.viteke brigade.

Dana 02. 11. 2012. godine Opinski odbor Udruenja Bugojno bio je nosilac or-ganizacije asa historije za uenike bugojanskih srednjih kola povodom obiljeava-

nja godinjice Kupreke operacije. U organizaciji ovog asa historije participirali suPredsjednitvo Udruenja Za tebe BiH i Kantonalno Udruenje Za tebe BiH SBK.

Na Proskoku je 18. 05. 2013. organizovan as historije za uenike Pete gimnazijeu Sarajevu.

Udruenje za zatitu tekovina borbe za BiH Srednjobosanskog kantona i u pro-teklih 12 mjeseci bilo je, po tradiciji, veoma aktivno. Uestvovalo u obiljeavanjugodinjice smrti generala Alagia, godinjice Operacije Vlai, osnivanja 7. korpusaArmije RBiH; uetvovalo u organizacijii izvoenju memorijalnog pohoda za Srebre-nicu, u obiljeavanju jubilarne godinjice formiranja jedinica ARBiH na opinskim

nivoima u svim opinama gdje je formiran OO Za tebe BiH, kao i u obiljeavanjuznaajnih datuma i linosti u svim opinama SBK gdje je formiran OO Udruenja.

A evo ta je u Izvjetaju navedeno o radu Izdavake i ostalih djelatnosti Udrue-nja u proteklih godinu dana:

IZDAVAKA DJELATNOST

U proloj godini, kao to je i planirano, Udruenje je objavilo etiri broja asopisaKORAK, i to svaki na vrijeme. Tira asopisa je 1.000 primjeraka po broju.

Nova Redakcija nije mijenjala koncepciju asopisa, niti rubrike. Ali, u skladu sauobiajenom praksom u asopisima, nova Redakcija je uvela izvjesne novine i u sa-draju KORAKA, kao i u njegovom tehnikom izgledu. Teilo se da tekstovi budukrai, konkretniji, ija je tematika preteno vezana za dogaaje i linosti iz naegodbrambenooslobodilakog rata 1992.-1995. godine, kao i NOB-a (1941.-1945.).Zahvaljujui tim inovacijama, u svakom broju smo mogli da objavimo tridesetaktekstova.

Prola godina je bila 20-ta jubilarna od poetka agresije na BiH, pa je i razumljivoto smo u okviru rubrika Odbrana Bosne i Hercegovine i Umijee sjeanjaobjavili naj-

vie tekstova. Tako smo objavili tekstove o korpusima Armije RBiH koji su 2012. obi-ljeavali 20-tu godinjicu osnivanja, o herojima odbrambenooslobodilakog rata,kao i drugim poznatim ratnicima, to je nailo da dobar prijem kod italaca.

U Koraku su 2012. godine objavljivani izvodi iz referata sa konferencije o po-litikom i vojnom znaaju odbrane Sarajeva, pa izvodi iz referata sa okruglih sto-lova koje su organizovali Udruenje za zatitu tekovina borbe za BiH, kao i Udru-enje za zatitu tekovina borbe za BiH Srednjobosanskog kantona. Objavili smo itekstove o asovima historije koji su odrani na Proskoku, Dujmovskim brdima iu Bugojnu.

U Koraku je objavljeno i vie tekstova o dogaajima i linostima iz Drugog svjet-skog rata (ZAVNOBiH, Bitka na Neretvi i slino).


12/168

KORAK broj 31

11

Objavljivali smo i tekstove o novim knjigama, filmovima itd.

Razumije se, objavili smo tekstove i stranih autora, a koji se odnose na BiH, kao itekstove o dogaajima u Palestini, Siriji, arapskim zemljama i slino.

Na prijedlog Redakcije Predsjednitvo Udruenja je sredinom prole godine od-

luilo da poveamo format Koraka, jer je depno izdanje postalo pretijesno za ova-kav sadraj. Tri posljednja broja tampana su na novom, veem formatu.

Stav nove Redakcije od poetka je bio da u Koraku treba objavljivati i fotografije,koje su, takoe, znaajni dokumenti, posebno o naem odbrambenooslobodila-kom ratu.

U 2012. godini Redakcija je uloila odreen napor na afirmaciji Udrue-nja, a posebno asopisa Korak kroz sredstva informisanja. Dnevni list Oslobo-enje je u dva navrata, na udarnim stranama svog priloga Pogled, prenijelo

tekstove iz Koraka, a u Jutarnjem programu Kantonalna TV 20-tak minuta jepredstavljala Udruenje i na asopis. Nakon toga ira javnost je vie saznala onaem asopisu, dosta novih autora nudi saradnju, a i vie graana je zainterso-vano za KORAK.

Sredstva informisanja su, takoe, znaajnu panju posvetila naem okruglomstolu o paradravnim tvorevinama u Bosni i Hercegovini.

KNJIGE

U proteklih 12 mjeseci Udruenje za zatitu tekovina borbe za Bosnu i Hercego-vine izdalo je sljedee knjige:

1. Paradravne tvorevine oslonci unitavanja Bosne i Hercegovine generalaHasana Efendia.

2. Mudahedini u Bosni i Hercegovini borci ili teroristi, drugo, dopunjeno izda-nje takoe generala Hasana Efendia.

3. Predratna 1991. i ratna 1992. - SREDNJA BOSNA PRKOSNA, Zbornik radova saokruglog stola odranog 14. aprila 2012. u Travniku.

4. Razvoj odbrambenooslobodilakih snaga Bosne i Hercegovine u periodu1992.1995. godine, separat, autor general Avdulah Kajevi.

5. Bugojno u odbrani BiH od 1991. do 1993. godine, autori: Abdulah Jele, mr.Edin Rami i Besim dralovi.

OSTALE DJELATNOSTI

U Sarajevu je 19. septembra 2012. godine uspjeno odren okrugli sto Paradr-avne tvorevine u funkciji ratnog unitavanja RBiH i kao izvorite poratnih opstruk-cija provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i njenog ukljuivanja u Evropskuuniju.


13/168


12

U pripremi ovog okruglog stola, a na osnovu veoma sadrsjnog okvirnog kon-cepta sa odabranih tridesetak pitanja za naune koreferate i strun raspravu, ui-njen je vaan iskorak Udruenja prema odgovarajuim nauno-obrazovnim i istra-ivakim institucijama, kao i prema znatnom broju kompetetnih javnih naunih i

drutveno angaovanih linosti.Obiljeavajui znaajnije datume i dogaaje koji su proistekli iz posljednjeg rata,dajui akcenat na godinjicu 7. korpusa i ARBiH, 13. 04. 2013. godine Udruenje zazatitu tekovina borbe za BiH SBK odravalo je u Travniku okrugli sto Srednja Bosnaod Washingtona do Daytona.

Udruenje je u saradnji sa ostalim borakim udruenjima uzelo uee upokuaju spreavanja donoenja Zakona o povoljnijem penzionisanju brani-laca Bosne i Hercegovine koji je tetan po penzionisane pripadnike vojnihosiguranika. U tome nismo uspjeli i zakon je usvojen. Nastavljaju se daljnja

djelovanja na spreavanju njegove primjene na penzionisane vojne osigura-nike.

Nastavljaju se i aktivnosti na prikupljanju video i pisanog materijala za pisanjeknjiga o narodnim herojima 1992.-1995. godine, kao trajnog zadatka Udruenja,to, kao i veina ostalih njegovih aktivnosti, u najveoj mjeri zavisi od raspoloivihmaterijalnih sredstava.

IZ DISKUSIJE:

Mr. Zijad Rujanac: Ovo udruenje uradi vie za 23.000 maraka nego svadruga udruenja na nivo Federacije za milion. Meutim, Udruenje za zatitutekovina borbe za BiH stidljivo govori o svojim aktivnostima. Mora biti jasnije iglasnije.

General Jusuf Jaarevi: Ovo udruenje se bavi vanim stvarima, a rukovodstvoje previe skromno. Udruenje je uspostavilo saradnju sa eminentnim sredinama ilinostima. Saradnju sa mladima treba i dalje potencirati.

Mi smo svi doivjeli ponienja zbog smanjenja penzija, bez nae krivice. Sada ekapetan dobijati veu penziju nego to je dobija ratni general.

General Hasan Efendi: estitam rukovodstvo udruenja na uzspjenom radu.Imamo neprijatelje i u institucijama. Nema censure u KORAKU. Mi uvamo tekovineborbe za BiH, borimo se za istinu.

Ahmed Kulenovi, predsjednik Saveza udruenja vojnih penzionera u FBiH:Koordinacija ima dobru saradnju sa Udruenjem za zatitu tekovina borbe za BiH.Istina je, imamo udruenja koja dobijaju stotine hiljada maraka, a ne rade nita. Aimamo onih koja dobijaju malo novca, a urade mnogo.

U vezi sa smanjenjem naih penzija apelacija ide na Ustavnih sud.

Abdulah Jele, predsjednik OO Udruenja Bugojno: Predlaem da se u planrada ugrade aktivnosti na poboljanju finansijske situacije u udruenju. Takoe


14/168

KORAK broj 31

13

predlaem da se u plan rada ugrade i aktivnosti na pruanju pomoi naim ljudimakojima se iz politikih razloga sudi za navoidne ratne zloine. Politika sudi SenaduDautoviu zbog njegovog doprinosa osloboenju Bugojna.

Remzija iljak,predsjednik Udruenja SBK: U Srednjobosanskom kantonu te-

ite rada Udruenja je u optinskim udruenjima. U Vitezu je objavljena knjiga 48sati pepela, a uskoro objavljuju monografiju ehida. U toku je izrada Monografijeehida Travnika. U svim optinama SBK odravamo asove historije. Nedavno smoorganzovali okrugli sto u Travniku Od Vaingtona do Dejtona.

air Arnautovi, predsjednik Udruenja Kantona Sarajevo:

Teite aktivnosti Udruenja za zaptitu tekovina borbe za BiH Sarajevskog kan-tona bila je na organizaciji asova historije, jer je to najbolji nain afirmiranja naeborbe. Nae udruenje dvije godine ni feninka nije dobilo od drave. Promjena vla-sti u Sarajevskom kantonu negativno se odrazilo na rad Udruenja. Izradu zavrnog

rauna platili smo iz vlastitih depova.Prof. dr. Smail eki: ast mi je to sam prisustvovao ovoj skuptini, jer se

radi o braniocima nae drave i naeg naroda. Vi ste od prvog dana organizovaliotpor i dali za odbranu drave i naroda ono to se moglo dati. I zato je vaa ulo-ga, dragi branioci, dragi borci, u odbrani drave i naroda od historijskog znaaja.Vidite koliko se falsifikuju injenice o naoj odbrani od agresije. Borba za Bosnui Hercegovinu i bioloki opstanak Bonjaka jo traje. Vaa finansijska situacija jeponiavajua.

Prof,. dr. Omer Ibrahimagi: Osjeam se jako ugodno ovdje, meu borcima,

gazijama. to vrijeme odmie, vae djelo postaje sve vee i znaajnije. Znaenjemtog djela poveava se znaenje vas samih, pojedinano. Vae djelo je ogromno, aistoriari e vrednovati tu injenicu. Zahvaljujem se na priznanju koje ste mi kaoasni ljudi dali. elim vam da vaa borba bude nauno vrednovana.

PLAN RADA

Skuptina je usvojila plan rada Udruenja za narednih 12 mjeseci. Prema tomplanu, Udruenje e i u narednom period uestvovati u demokratskim reformamaiji je cilj jaanje i afirmacija Bosne i Hercegovine, pruati podrku borakoj popu-laciji u poboljanju njihovog statusa i ouvanuju steenih prava. Pruae i podrkusudovima u BiH u procesuiranju ratnih zloina, kao i pripadnicima Armije RBiH kojise procesuiraju pred tim sudovima.

Udruenje e i u narednih godinu dana, kroz vie projekata, raditi na na-unoj valorizaciji tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu. U planu rada nave-dena su tri: Vojna iskustva iz rata 1992.-1995. godine, Sanitetska sluba u zoniodgovornosti Prvog korpusa u period 1992. 1995. godine i 1995. zavrna go-dina rata u BiH.Udruenje ja planiralo da i u narednih 12 mjeseci organizujeili uestvuje u organizaciji najznaajnijih datuma, dogaaja i linosti iz naegodbrambenooslobodilakog rata (1992.-1995.), kao i Narodnooslobodilakog


15/168


14

rata (1941.-1945.). U tom cilju planirano je organizovanje vie okruglih stolovai asova historije.

I pored tekih materijalnih uslova, Udruenje za zatitu tekovina borbe za BiHplaniralo je da u narednih 12 mjeseci objavi etiri broja asopisa KORAK, te, samo

ili u saradnji sa kantonalnim optinskim organizacijama, vie zbornika radova saokrzglih stolova. Izmeu ostalog, u toku su pripreme za izdavanje zbornika radovasa okruglog stolaUdruenjaParadravne tvorevine u borbi protiv RBiH i kao izvorite

poratnih opstrukcija provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je odran u Sa-rajevu prole godine. Planirano je da Udruenje, ukoliko obezbijedi sredstva, objaviknjigu Muharema Krese Vojno-historijska iskustva odbrane BiH od rimskog vreme-na do danas.

ORGANI UDRUENJA ZA ZATITU TEKOVINA BORBE ZA BIH

SKUPTINA UDRUENJA

Prof. Mesud Hadiali, predsjednik, Esad Begi, dopredsjednik, Rasim Hodi, se-kretar.

PREDSJEDNITVO UDRUENJA

Mustafa Polutak, predsjednik, Sakib Selmanovi, dopredsjednik, lanovi: Osmanengi, efko Hodi, Fadil Karii, dr. Demal Najetovi, Avdulah Kajevi, Remzijailjak, Travnik, Selim Isi, Mostar, Sejdalija Ferhatovi, Gorade, Ismet Mujanovi, Bi-

ha, air Hrustemovi, Sarajevo i Devad Smailagi, lan, Zenica.

NADZORNI ODBOR

Nedad Sulji, predsjednik, lanovi: Sabahudin Mahmi i Abdulah Jele.

STATUTARNA KOMISIJA

Kadir Jusi, predsjednik, lanovi: Mehdija Bahtijarevi i Tahir Grani.

SUD ASTI

Avdulah Kajevi, predsjednik, lanovi: Osman engi i Muhamed Delali, Biha.

efko Hodi


16/168

KORAK broj 31

15

Podveleje: Obiljeena 21. godinjica oslobaanja Mostara

BONJACI HERCEGOVINE

I DALJE TRPE POSLJEDICE

UDRUENOG ZLOINAKOG

PODUHVATA

U Podveleju je 15. juna odrana manifestacija Putevima pobjede Armije BiHkojom je obiljeena 21. godinjica oslobaanja Mostara od Jugoslovenske narod-

ne armije i srpsko-crnogorskih paravojnih formacija. Sveanosti je porisustvovalovie hiljada Hercegovaca, posebno Podveleaca i Mostaraca, ali i graana iz drugihkrajeva nae zemlje. Prisustvovali su i lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi, rei-su-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazovi, mostarski muftija Seid ef.Smajki, predsjednik Udruenja za zatitu tekovina borbe za BiH, inae ratni koman-dant 4. korpusa general Mustafa Polutak i mnogi hercegovaki borci i komandanti.

Iako je zvanino obiljeavana godinjica oslobaanja Mostara, dosta segovorilo i o oslobaanju Podveleja 16. juna 1992., odnosno odmah nakonoslobaanja Mostara i istone obale Neretve. Manifestacija je poela pola-

ganjem cvijea i uenjem Fatihe pred spomen - obiljejem ehidima Pod-veleja. A njih je 110 izgubilo ivote na ratitima irom Bosne i Hercegovine.U kulturno-zabavnom dijelu programa nastupili su KUD Podvele, KUD Jablanica,KUD Kanjon Rakitnice, hor Mostarske kie, te uenici osnovnih kola Omer Mak-sumi i Zalik.

Govorei o oslobaanju Mostara i Podveleja juna 1992. godine poznati ratnikomandant, inae mjetanin, erif pago je kazao kako je HVO, u skladu sa dogo-vorom o podjeli BiH, odmah nakon pobjede, Podveleje predao srpskom agresoru.

O dogovoru o podjeli BiH govorio je i general Mustafa Polutak. On je kazao kakosu se Miloevi i Tuman u Karaorevu dogovorili o podjeli BiH jo 1991. godine,dok je postojala Jugoslavija, te naredne godine u Beu Karadi i Boban.


17/168


16

Uvijek treba da imamo na umu ta su nam spremali agresori i sa istoka i sa za-pada, rekao je Polutak. Jer, slino rade i sade njihovi sljedbenici. Cilj im je isti, ametode drukije. Ali, mi emo odbraniti BiH i Bonjake.

Mostarski muftija Seid ef. Smajki je kazao kako Bonjac Hercegovine trpe po-sljedice udruenog zloinakog poduhvata, jer se ovdje pokuavaju, u koaliciji saSNSD i nekim tzv. bonjakim strankama, ostvare ti ciljevi. On je izrazio zabrinutostzbog katastrofalnog stanja u kome se nalaze Bonjaci u Hercegovini.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazovi je rekao kako nasje ovdje okupio isti cilj da branimo nau domovinu i nau slobodu i da budemo

istinski nosioci slobode. On je dodao kako se u Hercegovini, posebno u Mostaru,rjeava bonjako pitanje.

Detalji sa sveanosti u Podveleju (Snimio: Mirsad Behram)


18/168

KORAK broj 31

17

lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi je kazao kako se i dalje vodi borba zanezavisnu i jedinstvenu BiH, uprkos viegodinjim naporima susjeda da se zemljapodijeli. Najuticajniji politiar iz RS ve godinama pokuava da iscrpi novu zemlju,kazao je Izetbegovi. Iscrpio je sebe. Ostae Bosna. Njega emo uskoro vidjeti kakoodlazi.

Izetbegovi je rekao kako je haka presuda Jadranku Prliu i drugima zasluena.

Ne radujemo se niijem jadu, ali su ga zasluili. Kazao sam prije dvije godine dae Bosna bre ili sporije ii ka EU i napretku, a oni e ii u Hag. To su i zasluili, rekao

je on i dodao:

Bio je to udrueni zloinaki poduhvat hercegovakih Hrvata s Tumanovim re-imom. Od sada, ko god pomene trei entitet i Herceg-Bosnu nastavlja zagovaranjetog zloinakog poduhvata.

Izetbegovi je, takoe, kazao da je Mostar je postao grad sluaj kada su 1993.

godine sruili 600 godina star most, otvaranjem konclogora za Bonjake, njihovimprotjerivanjem i koritenjem vjerskih simbola za pokazivanje dominacije.

U toku sveanosti pojavili su se sa zastavama uesnici mara do Nevesinja i nazadi dobili dugotrajan aplauz. Oni su pjeaili putevima kojim su se poetkom agresijena nau zemlju iz Nevesinja do Podveleja i Mostara probijali nevesinjski Bonjaci.Za veinu njih bio je to put spasa i slobode, za nekoliko stotina, naalost, put smrti,

jer su ih etnici presreli, zarobili i pobili. Za kostima veine njih jo se traga.. H.

Borci na Vuijoj glavi - Podveleje - Foto Ifet Kapidi


19/168


18

Sanja Seferovi Drnovek

Chicago

ZNANSTVENI KOLOKVIJUM

O GENOCIDU

Bosansko-ameriki institut za genocid i edukaciju (BAGI) u saradnji sa Northwe-stern univerzitetom, Komisijom drave Ilinois za holokaust i genocid i ogrankomnacionalne organizacije mladih posvjeene prevenciji genocida STAND na Nort-hwestern univerzitetu, odrali su 5. i 6. aprila ove godine u ikagu Znanstveni ko-lokvijum o genocidu. BAGI je ovim kolokvijem, ije je rad inicirao, obiljeio 21. go-

dinjicu poetka opsade Sarajeva, agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nadBonjacima.

Specijalni gost na naunom kolokviju bio je Dejvid Pettigrew, profesor filozofijesa Southern Connecticut dravnog univerziteta, lan savjetodavnog tijela Yale uni-verziteta I Meunarodnog ekspertnog tima Instituta Kanada, kao i lan Upravnogodbora BAGI-ja. U fokusu njegove prezentacije bilo je identifikovanje kulturoloke ipsiholoke diskriminacije i eliminacije u Republici Srpskoj, to spreava Bonjake dase vrate svojim kuama. Ustanovio sam, kazao je on, da je ovo orkestrovani planda se Bonjacima uskrati osnovno ljudsko pravo, pravo kretanja u njihovoj zemlji,

to je krivino djelo, tanije - zloin protiv ovjenosti, koji bi se mogao izvjesti predsudove meunarodnog prava.

Profesor Pettigrew i BAGI su pripremili Rezoluciju u kojoj su ukazali na primjerediskriminacije Bonjaka u Republici Srpskoj, a to su direktno krenje meunarod-nog prava i simptomi genocida koji jo nije zavren. Rezolicija se zasniva na doktriniOdgovornost za zatitu, koja poziva na meunarodnu akciju u cilju zatite Bonja-ka od diskriminacije koja se odvija i danas u Republici Srpskoj.

Dr. Fabri je internacionalni konsultant i trener za traumu i mentalno zdravlje ljudikojima je zdravje narueno kao posljedica rata, agresije, torture, a ije se posljedice

jo uveliko osjeaju. Ukazala je na kompleksnost uzroka, posljedica i prevencije ge-nocida. ta pojedinac moe da uini, ta porodica moe da uradi, drutvo, svjetska


20/168

KORAK broj 31

19

zajednica? - postavila je ona pitanje i odgovorila kako ovakva pitanja treba konti-nuirano da postavljamo, da organizujemo ovakve i sline skupove na svim nivoima- ako mislimo da imamo uspjeha u prevenciji genocida.

Kelley Szany, direktor Obrazovnog centra za genocid u okviru Holokaust muze-

ja drave Ilinois, informisala je sluaoce o predavanjima koji se redovno odvijaju uEdukativnom centru ovog muzeja. Uvjerena u znaaj i ulogu obrazovanja, naglasilaje da se moraju stalno istraivati nove metode kako bi se ova tema pribliila stu-dentima. Nije dovoljno samo zainteresovati studente, treba kontinuirano raditi narazvoju svijesti i znanja kod mladih ljudi da bi imalo trajnijih efekata, rekla je ona.

Komisija drave Ilinois za holokast i genocid je osnovana da bi pratila sprovoe-nje Zakona o obaveznom obrazovanju o genocidu (usvojen u Ilinoisu 2005. godine),u kome su navedeni genocidi u Bosni, Rwandi, Sudanu, pa armenijski, kambodan-ski, ukrajinski genocidi. Jedan od zakljuaka sa ovoga skupa je da se podstie do-

noenje zakona o obaveznom obrazovanju o genocidu u svih 50 drava SAD. In-spirisan saznanjem o iskustvima Ilinoisa, Dejvid Pettegrew je izjavio da e pokuatiuticati na dravu Connecticut da usvoji isti zakon.

Danny M. Cohen, profesor na Northwesternu, kola za obrazovanje i socijalnupolitiku, gdje predaje i o genocidu, moderator panela, naglasio je znaaj ovog sku-pa, jer su studenti Northwesterna imali priliku da se susretnu i razgovaraju sa lano-vima bosanke zajednice, to se do sada nije nikad desilo.

Snaan uticaj na mlade imaju svjedoenja onih koji su preivjeli genocid, kaoto je bilo svjedoenje Jean Cloude, iz Rwande. Govorio je o komijama koji su iveli

zajedno i okrenili se jedni protiv drugih, o njegovoj familiji koja je pobijena. Radioje odigrao glavnu ulogu u podsticanju i irenju mrnje meu Hutima prema Tutcisusjedima. est dana bi ubijali, a nedeljom bi ili u crkvu. Prilikom snimanja 10 do-kumentarnih filmova razgovarao sam sa izvriocima zloina i pitao sam ih za razlo-ge zloina. Orao uvijek pojede pile, rekao mi je jedan od zloinaca koji se nalazi uzatvoru.

Publici je predstavljen Mirsad auevi, koji je preivio najgnusniji koncentracio-ni logor Omarska (Prijedor), sada uspjeni biznismen u ikagu, koji je donirao hranuiz svojih restorana za ovaj skup. Takoe je predstavljena pjesnikinja Senada Cvrk Par-

gan , koja je bila u Srebrenici tokom rata i genocida i borac bosanke armije MirsadKurtagi, invalid. Mila lica djece (i podaci o njihovom ivotu i smrti) sa izlobeniheksponata Putujui spomenici u sklopu BAGI izlobe Zloini nad djecom tokomagresije na BiH i genocida nad Bonjacima, autora Sanje Seferovi Drnovek i AneZuljevi, snano su dojmili uesnike ovog skupa.

Da nije dovoljno samo obrazovati mlade ve ih treba i podstaknuti na aktivnouee u prevenciji genocida, potrvdilo je izlaganje Kenana Rahmanija, iz Sirij-sko-amerikog odbora, borca za ljudska prava.

elim se zahvaliti mojoj bosanskoj brai i sestrama za poziv da doem ovdje kaoi brigu za deavanja u Siriji. Danas u Siriji doivljavamo poetak genocida. Naalost,svijet je utio dok smo gledali uasne masakre u Bosni i Hercegovini i zlodjela koja


21/168


22/168

KORAK broj 31

21

utvren taan broj logora i logoraa. Udruenja logoraa raspolau podacima da jeoko 200.000 logoraa prolo kroz 632 logora. Meutim, njihove podatke institucijene priznaju. Njih 78 odsto nisu ostvarili nikakva statusna prava budui da nisu moglidokazati status u skladu s vaeim zakonodavstvom. Kako bi se prekinulo krenje

prava ove populacije BiH mora hitno uspostaviti jedinstvenu i preciznu bazu poda-taka o svim osobama koje su prole logore, uzimajui u obzir i one koji danas ivevan BiH. Teka je materijalna situacija u kojoj se nalaze mnogi bivi logorai. ivebez zdravstvene zatite, a esto se osjeaju odbaenim i diskriminiranim jer im upostupcima pred sudovima nije omoguena besplatna pravna pomo, kao to jesteoptuenima za zloine.Treba hitno da se usvoji predloeni zakon o rtvama torturekoji e konano definisati status i poloaj bosanskohercegovakih logoraa bez ob-zira da li se nalazili u zemlji ili inostranstvu.

Imam Islamskog kulturnog centra (ICC) u Northbrooku efendija Amir au je go-

vorio o ulozi Islamske zajednice u obnovi bosanskohercegovakog drutva u BiHi dijaspori. On je istakao historijski znaaj islama u formiranju identiteta Bonjaka(pored bosankog jezika i drugih komponenata koji ine identitet svakog ovjeka).Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pomae Bonjacima da uspostave to nor-malniji i zdraviji ivot poslije rata i genocida koji im se dogodio. I pored toga, kazao

je efendija au, Bonjaci, muslimani, vjeruju u suivot sa drugima; ne zaboravljaju,ali prataju i grade mostove multireligioznog zajednitva u BiH.

I imam Bosanskog islamskog kulturnog centra efendija Muriz Mei je uestvo-vao u razgovoru o poloaju islamskih centara u BiH, koji se bez adekvatne podrke

drave BiH trude da izau u susret svojim sljedbenicima.Dr. Dajvid Pettigrew je svoje izlaganje o dananjoj diskriminaciji ilustrovao slaj-

dovima islamskih grobalja u istonoj Bosni i gradnjom crkavi na imanjima Bonjaka,poput legendarne nane Fate Orlovi iz Konjevi Polja, u ijem se dvoritu jo uvijeknalazi pravoslavna crkva.

Postoji opasnost da se izgubi jezik, tradicija i kultura Bonjaka u dijaspori, rekaoje Muhammad Al-Alhari, koordinator kole za podmladak, koja se odrava svake su-bote u ovom centru. Muhammad je doveo svoje ake da sluaju predavanje profe-

sora Davida i ostalih uesnika kolokvijuma, to je dalo vaan peat i drugom danuseminara, jer su se predavai obraali mladima.

Na pitanje profesorice knjievnosti i bosanskog jezika Selene Seferovi, direkto-rice BB, doktoranta na temu Bosanski jezik u dijaspori, ko od prisutnih aka znabosanki jezik, samo dvoje djece je podiglo ruke.

Muhammed je istakao znaaj biblioteka i rada sa djecom na ouvanju identiteta,prije svega bosanskog jezika i tradicije i kulture i upoznao prisutne o saradnji ICC iBB na objedinjavanju kapaciteta knjiga, prostora, znanja i obrazovanja u radu samladima.

U tom kontekstu o znaaju pisane rijei, o ulozi pisaca u dijaspori i BiH, govorilaje Senada Cvrk Pargan, lan redakcije BB, pjesnikinja, Srebrenanka.


23/168


22

Poznato je da BiH nema ministarstvo za kulturu, to govori da se radi o drutvu ukome se marginalizira kulturna batina i umjetniko stvaralatvo, kazala je ona. Sli-

jedei primjer je Muzej pozorine umjetnosti i knjievnosti koji je jedan od sedaminstitucija kulture od znaaja za dravu BiH, kome nije rijeen status i nema rijeenopitanje finansiranja. U tom stanju ova institucija ne moe obavljati funkciju koja joj

je u drutvu dodijeljena, to vodi zatiranju kulturnog blaga i tradicije naroda. Po-djelom drave BiH na dva entiteta (a i zaseban kulturni i knjievni prostor je DistriktBrko) podijeljen je jedinstven kulturni, umjetniki, a time i knjiievni prostor, to zaposlijedicu ima usitnjavanje i fragmentaciju knjievnog miljea u BiH.

Alternativne knjievne produkcije postoje, to dokazuju da u BiH ima snagaspremnih za normailzaciju drutvenog i kulturnog ambijenta. BB je uspostavila iuspostavljae odnose sa segmentima revitalizacije knjievnog stvaralatva u BiH.

Predsjednik BKZ Preporod dr. Senadin Lavi nedavno je uputio pismo podrke

radu BB povodom obiljeavanja Dana nezavisnosti i promocije knjiga; uputio jei izvjestan broj knjiga kao dar ove renomirane kulturne ustanove. Osnivanje Bo-njake akademije nauka i umjetnosti je novi podstrek obnove kulturne sredine, anjen predsjednik prof. dr. Ferid Muhi BB-eu je poslao pismo podrke povodomorganizovanja ovog dvodnevnog znanstvenog kolokvijuma. Pismo podrke je upu-tio i prof. dr. Smail eki, direktor Insituta za istraivanje zloina protiv ovjenosti imeunarodnog prava Univerziteta u Sarajevo.

S obzirom na to da kroz Bosansku biblioteku Chicago na odbor vrijedno radi naformiranju udruenja bosanskohercegovakih knjievnika Sjeverne Amerike, ovo

su odlini temelji koji e upotpuniti na rad i aktivnosti, kako ovdje tako i u povezi-vanju i programskoj saradnji sa slinim i bliskim organizacijama u BiH, a sve u ciljuouvanja bosankog jezika i knjievnosti u naoj dijaspori.

Selena Seferovi je istakla znaaj obrazovanja u obnovi bosanskohercegovakezajednice u BiH i dijaspori, posebno novih generacija, na emu vie od deset godinaradi Bosanska biblioteka Chicago.

Ida Sefer, rukovodilac grupe Empowerment project i neposredni saradnikBAGI- ja, u okviru programa za mlade, istakla je znaaj saradnje i solidarnosti mladihiz dijaspore sa mladima u BiH, Srbiji, Kosovu, Hrvatskoj. Ona je uputila pisma organi-

zacijama mladih sa tog podruja u kojima je navela znaaj komuniciranja, razmjeneinformacija i zajednikih manifestacija, koji bi mogli da dovedu do pozitivnih pro-mjena.

Mirsad Kurtagi, borac Armije Bosne i Hercegovine, invalid, govorio je o znaajunjegovanja dravnosti Bosne i Hercegovine. Mirsad i drugi borci, meu njima i inva-lidi, kao to je i on, su se borili za nezavisnost BiH, multietnike i multireligiozne za-

jednice, bazirane na toleranciji. Oni i dalje istrajavaju na tome, iako im je poloaj ne-povoljan: primanja su im mala, a neprecizni propisi koji se odnose na njihova prava.

Uesnici u dijalogu o ustavnosti i dravnosti BiH, koja ne funkcionie zbog togato je drava Dejtonskim sporazumom postavljena na etnike, a ne graanske osno-ve, kako je predviao Ustav BiH, ponudili su rjeenje sluaja Sejdi Finci. Rjeenje


24/168

KORAK broj 31

23

je u postojanju dva doma Parlamenta BiH, kao to je i u mnogim evropskim drava-ma. U jednom bi bili predstavnici vladajuih partija, a u drugom graani. Briselskimsporazumom se, takoe, nije izalo ususret graanskoj opciji ve su etnikoj podjelipravljeni daljnji ustupci - preovladava miljenje u BiH I dijaspori.

O ulozi medija u BiH u period od 1990.-2013. godine, posebno o izvjetavanju ogenocidu, govorio je Ferid Sefer, urednik chicagoraja. net i lan Borda BAGI-ja. Me-diji su, rekao je on, odigrali negativnu ulogu u raspirivanju mrnje i stvaranju ratneatmosphere u bivoj Jugoslaviji, a da za to niko nije odgovarao pred sudom. estosu medije u slubi nacionalizma. Poslednjih godina vide se pomaci ka poboljanjukvaliteta urnalizma koji se ne zasniva samo na komentarisanju ve i istraivanju.Mediji treba da se vie otkrivaju negativne pojave u drutvu, korupcije i da time po-vrate povjerenje naroda u drutvu. Novinari koji negiraju genocid i raspiruju mrnju,treba da odgovaraju po Zakonom o zabrani negiranja genocida i zloina raspiriva-

nja mrnje.O vanosti uestvovanja dijaspore u parlamentarnim izborima 2014. godine u

BiH govorila je Sanja Seferovi Drnovek, direktorica BAGI-ja. BAGI, BACA, UdruenjeKozarana i Bosanski centar prole godine su, kada se glasalo na lokalnim izborima,ukazivali, a ukazuju i sada, na znaaj glasanja dijaspore na parlamentarnim izborimai nude pomo u popunjavanju i slanju prijava za registrovanje i glasanje. Ono sto jenovo u odnosu na prolu godinu je formiranje graanske koalicije Prvi mart, iji jeosnovni moto rada - uticanje na to vei odziv graana u dijaspori na parlamentar-nim izborima, prije svega u RS. BAGI je uspostavio kontakt sa koalicijom i pozdravio

njen izuzetni angaman.BAGI je prole godine, u saradnji sa Kongresom i Institutom u Kanadi i BH klubom

Chicago, poslao protestno pismo Ministarstvu za vanjske poslove i Ministarstvu zacivilne poslove zbog diskriminatornih izbornih pravila za registraciju dravljane BHu inostranstvu.Traili smo da se graani koji izvade bio pasoe u generalnim kon-zulatima automatski budu upisani, registrovani za glasanja. U cilju efikasnijeg gla-sanja dravljana Bosne i Hercegovine koji privremeno ive u inostranstvu, predla-emo otvaranje poasnih konzulata BiH u SAD i Kanadi. Za poasne konzule bili biimenovani istaknuti Amerikanci i Kanaani, prijatelji drave BiH. Treba institirati na

otvaranju poasnih konzulata u gradovima u kojima ima mnogo naih zemljaka.Na primjer, u ikagu ivi oko 50. 000 naih zemljaka. Samo je u SAD brojnija naadijaspora u St. Luisu. Meutim, na na apel niko iz ovih ministarstava nije odgovorio.

ZATITE BONJAKA

I DRUGOG NESRPSKOG STANOVNITVA U REPUBLICI SRPSKOJ

Kao rezultat ovih seminara i rasprava o spreavanju genocida u nae vrijeme,izraavamo urgentnu zabrinutost u obliku Rezolucije koja je poslata Odboru zaspreavanje zlodjela (The Atrocity Prevention Board at the White House) Uredu Vi-sokog predstavnika ( The Office of the High Representatives) i amerikom ambasa-doru u Sarajevu ( The US Ambassador in Sarajevo).


25/168


24

To je Rezolucija o odgovornosti meunarodne zajednice za zatitu Bonjaka idrugog nesrpskog stanovnitva u Republici Srpskoj, koji nisu zatieni od progona,to predstavlja zloin protiv ovjenosti po meunarodnom pravu.

Rezolucijom se nalae meunarodnoj zajednici da zatiti bonjako i nesrpsko

stanovnitvo koje je predmet progona, psiholokog zastraivanja i diskriminacije uRepublici Srpskoj.

Potpisnici Rezolucije su: dr. David Pettigrew, profesor filozofije, Southern Conne-cticat dravni univerzitet, lan Upravnog odbora, Studije o Genocidu, Yale Univerzi-teta, lan Meunarodnog tima strunjaka Instituta za istraivanje genocida Kanada,lan Upravnog odbora, Bosansko ameriki institut za istraivanje genocida i edu-kaciju; Sanja Drnovek Seferovi, J.D., M.Ed., predsjednik, Bosansko - ameriki insti-tut za istraivanje genocida i edukaciju (BAGI); Selena Seferovi, doktorant, direktorBosanska biblioteka Chicago (BLC); Mesud Kulauzovic, predsjednik Bosansko-ame-

rika kulturna asocijacija (BAKA); hafiz Muriz ef. Mesic, direktor Bosanskog Islam-skog kulturnog centra Chicago (BICC); prof. dr. Senadin Lavi, predsjednik Bonjakakulturna zajednica Preporod, Sarajevo; Haris Alibai, MPA, predsjednik, KongresBonjaka Sjeverne Amerike (KBSA); Ajla Delkic, MA, izvrni direktor, Savjetodavnovijee za Bosnu i Hercegovinu (ACBH); profesor Emir Rami, predsjednik Instituta zaistraivanje genocida Kanada (IRGC); prof. dr. Smail eki, direktor Instituta za istra-ivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu;Satko Mujagi, Udruenje rtava i svjedoka genocida; dr. Hariz Halilovi, vii preda-va za drutveno-kulturnu antropologiju, Ured provicekancelara, Monash Universi-ty, Victoria, Australija.


26/168

KORAK broj 31

25

General Fikret Muslimovi

ULOGA FIKRETA ABDIA

U AGRESORSKIM PLANOVIMA

I AKTIVNOSTIMA NA PROSTORU

BOSANSKE KRAJINE

Iz referata na okruglom stolu Bosanska krajina tokom agresije 1992.-1995., koji je odran u Bihau18. oktobra 2012. godine.

Fikret Abdi je prije rata bio dugogodinji direktor poljoprivredno prehrambe-nog kombinata Agrokomerc ije je sjedite bilo u Velikoj Kladui, sa razgranatomposlovnom infrastrukturom irom bive SFRJ. Taj kombinat je bio simbol razvojaBosanske krajine. Zapoljavao je oko 14.000 radnika i bio izvor egzistencije dese-tina hiljada ljudi u kraju koji je preteno naseljen bonjakim stanovnitvom. FikretAbdi je afirmiran kao zasluan za razvoj Agrokomerca, u emu se koristio i svojompolitikom pozicijom u najviim strukturama Saveza komunista Jugoslavije i Bosnei Hercegovine. Uporedo s ekspanzijom velikosrpskog nacionalizma, 1997. godine,desila se i velika afera Agrokomerc u kojoj je Fikret Abdi, zbog izdavanja mjesnicabez pokria, osuen na 26 mjeseci zatvora. Dok je afera trajala, dok je suen i dok

je bio u zatvoru, njemu je euforino izraavana podrka naroda Bosanske krajine,posebno Bonjaka. Taj narod je zbog posljedica afere u pogledu devastiranja pri-vredne infrastrukture, izraavao negovodovanje, jer su za mnoge ljude nestali izvoriegzistencije. U poetku viestranakog politikog organiziranja u R BiH i irom biveSFRJ, 1990. godine Fikret Abdi je uao u rukovodstvo Stranke demokratske akcije, ana prvim viestranakim izborima, 1990. godine, kao kandidat za lana Predsjedni-tva dobio je veliku izbornu podrku. Ali, ubrzo, zbog karijeristikih ambicija, ulazi usukob sa ostalim bonjakim liderima u vrhu SDA. Prema svom tajnom sporazumuo podjeli BiH, ovu situaciju vjeto koriste Tuman i Miloevi angairajui Fikreta


27/168


26

Abdia da svoj ugled u bonjakom narodu upotrijebi za postizanje njihovih, veli-kodravnih ciljeva, a na tetu opstojnosti drave BiH, to ga je dovelo na put izdaje.

Za razumijevanje sadraja i metoda agresije prema prostoru Bosanske kraji-ne, vana je analiza izdajnike uloge Fikreta Abdia, koji je u provedbi sporazuma

Tumana i Miloevia djelovao jednako u interesu i velikosrpske i velikohrvatskepolitike. S obzirom na svoju poziciju u dravnoj i politikoj strukturi BiH, posebnona svoju poziciju u bonjakom narodu pred agresiju i poetkom agresije na RBiH,Fikret Abdi je u oba velikodravna projekta imao strateki znaaj, pa je on upotre-bljavan za izvrenje vanih podrivakih zadataka i za dostizanje krupnih agresorskihciljeva protiv drave BiH u cjelini, a specifino prema prostoru Bosanske krajine. Po-zicija Fikreta Abdia je omoguavala da najvii velikodravni agresorski centri prekonjega realiziraju specijalne operacije stratekog znaaja u obavjetajnom, psiholo-ko -propagandnom, podrivakom, prevratnikom, teroristikom i vojnom smislu,

sve sa ciljem unitenja drave BiH, slabljenja i poraza patriotskih snaga. Podrujenajkonkretnijeg djelovanja Fikreta Abdia, u skladu sa dobivenom ulogom, bilo jeupravo Bosanska krajina. Njegova izdajnika uloga je najbitnije obiljeila specifi-nosti snaga, sredstava, sadraja i metoda agresije prema prostoru Bosanske krajine.

Iz poznatih dogaaja poetkom i tokom agresije na RBiH, treba istai sljedeesadraje podrivake uloge Fikreta Abdia u korist ostvarivanja sporazuma Tumanai Miloevia:

- Fikret Abdi je iskoriten da izazove sukobe u vrhu bonjakog rukovod-stva, te da tako oslabi front snaga u borbi za odbranu BiH kao drave. Te

Abdieve aktivnosti su se odvijale tokom 1990., 1991. i 1992. godine, kadasu kadrovi u institucijama vlasti provodei poltiku predsjednika Izetbegovi-a imali ulogu organizatora odbrane od sve vie i vie uoljivih genocidnihnamjera velikosrpskih nacionalista za iji je raun Abdi tada djelovao.

- Kreatori velikosrpske i velikohrvatske agresije koji su usmjeravali izdajnikuulogu Fikreta Abdia, znali su da se razbijanjem bonjakog rukovodstvapribliavaju glavnom cilju slabljenja patriotskih snaga i drave BiH u cjeli-ni. Trebalo im je da onesposobe za djelovanje sve dravne institucije RBiHkoje su postojale po Ustavu ove drave. Zbog toga nije sluajno to, odmah

nakon otpoinjanja oruane agresije, Fikret Abdi odlazi iz Sarajeva u Ve-liku Kladuu, gdje uspostavlja svoj politiki, a kasnije i vojni tab, negira-

jui ustavne institucije RBiH i formirajui takozvanu Autonomnu pokrajinuZapadna Bosna, a kasnije tzv. Republiku Zapadna Bosna. Nije sluajno toFikret Abdi ovo ini u isto vrijeme kada lan Predsjednitva iz reda hrvat-skog naroda Franjo Boras odlazi u Grude, gdje ga prihvata Mate Boban, dadjeluje na stvaranju takozvane Hrvatske republike Herceg Bosna, a lanoviPredsjednitva RBiH iz reda srpskog naroda Nikola Koljevi i Biljana Plaviodlaze na Pale, gdje ih prihvata Radovan Karadi da djeluju na stvaranjutakozvane Republike Srpske. Sve ovo nije sluajno upravo zbog toga to jesporazum Tumana i Miloevia o podjeli BiH bio osnova za koordinaciju


28/168

KORAK broj 31

27

aktivnosti ovih lanova tadanjeg Predsjednitva RBiH u cilju ukidanja insti-tucija ove drave, a time i njenog nestanka. Takozvana HR HB je formiranapod kontrolom Tumana, a takozvana RS pod kontrolom Miloevia. Tako-zvana Republika Zapadna Bosna je formirana pod jednakom kontrolom i

Miloevia i Tumana. Poznato je da su u ovo vrijeme, isto kao i Predsjed-nitvo RBiH, napadnute i ostale njene institucije, Parlament, Vlada, ministar-stva ...

- Odmah, poetkom oruane agresije, rasplamsavanjem borbenih djejstava,intenziviraju se ove i druge aktivnosti kako bi se domaem stanovnitvui faktorima meunarodne zajednice pokazalo da RBiH kao drava vie nepostoji i da umjesto njenih institucija treba legalizirati institucije koje su na-vedeni lanovi Predsjednitva RBiH uspostavljali na Palama, u Grudama iVelikoj Kladui.

Formirajui parainstitucije koje su bile u funkciji negiranja najviih dravnih or-gana RBiH, Fikret Abdi je djelovao i u pravcu pridobijanja lokalnih politikih, dr-avnih, vojnih, policijskih, kulturnih, privrednih, obrazovnih, zdravstvenih i drugihinstitucija na prostoru Bosanske krajine kako bi bile lojalne njemu, a ne legalnimorganima i institucijama koje su djelovale iz Sarajeva.

Smisao pridobijanja lokalnih institucija na prostoru Bosanske krajine i njihovogstavljanja pod kontrolu Fikreta Abdia bio je da onemoguavaju legalne organe i in-stitucije da suvereno ostvaruju svoju ustavnu ulogu na ovom prostoru, na kome sukreatori agresije usmjeravali Fikreta Abdia. Tenje za stavljanje lokalnih institucija

pod kontrolu paradravnih institucija Abdia su imale cilj dokidanja suvereniteta iunitenja drave BiH.

Vojna blokada teritorija pod kontrolom legalnih vlasti RBiH i komunikacijskaizolacija sarajevske, srednjobosanske, tuzlanske, goradanske, podrinjske, mostar-ske i bihake regije, imala je za cilj da se onemogui legalnim organima vlasti RBiHda ostvaruju kontakte sa lokalnim organima, to je na podruju Bosanske krajineznailo uspostavu boljih uvjeta za podrivako djelovanje Fikreta Abdia, naroito usmislu pridobijanja vanih lokalnih institucija pod svoju kontrolu. U tom pogledu,Abdi je uporno djelovao da pod svoju kontrolu stavi komande i jedinice 5. korpusaArmije RBiH, slube sigurnosti i policiju, organe Okruga Biha i krajikih opina, kojesu se u proljee i ljeto 1992. godine, uspjele odbraniti od vojne, subverzivne i propa-gandne kampanje agresora na tom prostoru.

Usmjeravajui Abdia na takvu ulogu, kreatori agresije su eljeli ostvariti viestratekih ciljeva, od kojih je najvaniji da se bez klasinih oruanih borbenih djej-stava vojno okupiraju preostali dijelovi Bosanske krajine, a bonjaki narod protjerai genocidom uniti, te osigura prostor za razmjenu teritorija po sporazumu Tuma-na i Miloevia.

- Djelovanje Fikreta Abdia je bilo pod potpunom agresorskom kontrolom,tako da su paradravne institucije koje je uspostavljao i njihove aktivnostibile, ustvari, institucije i aktivnosti agresora. U tom smislu za agresora je bilo


29/168


28

naroito znaajno da se preko Abdievog taba razviju vojne, policijske,obavjetajne i propagandne institucije i aktivnosti.

Kao dokaz ovakve uloge Miloevia i Tumana u usmjeravanju i kontroli podri-vake uloge Fikreta Abdia, pokazuju i injenice o linom ueu ili ueu najviih

predstavnika Tumana i Miloevia u procesu formiranja takozvane Autonomnerepublike Zapadna Bosna. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine potpisana Zajed-nika izjava predsjednika tzv. HR HB Mate Bobana i predsjednika tzv. AP ZapadnaBosna Fikreta Abdia. U Beogradu je 22. oktobra 1993. godine potpisana Dekla-racija predsjednika tzv. Republike srpske Radovana Karadia i predsjednika APZapadna Bosna Republike Bosne Fikreta Abdia. Predsjednici vlada tzv. HRHB Ja-dranko Prli, tzv. RS dr. Vladimir Luki i tzv. APZB Zlatko Jui, te predsjednik tzv. APZB Fikret Abdi su 7. 11. 1993. godine potpisali zajedniku izjavu. U Beogradu 24.2. 1994. godine predsjednik tzv. RS Radovan Karadi i predsjednik tzv. APZB Fikret

Abdi su potpisali sporazum o granicama izmeu tzv. RS i tzv. APZB.

PISMO FIKRETA ABDIA PREDSJEDNIKU IZETBEGOVIU

Sredinom jula 1993. godine predsjednik Izetbegovi me pozvao i dao pismokoje jeupravo dobio od lana Predsjednitva RBiH Fikreta Abdia, iz Velike Kladue.Izetbegovi je tim povodom rekao da je Abdievo ponaanje kritino, da njegovopismo treba izuiti i poduzimati odgovarajue mjere. Zahtijevao je da izuim topismo i da ga o svojim ocjenama i prijedlozima obavijestim. Shvatio sam da samdobio vaan, osjetljiv i znaajan zadatak. Izuavajui pismo, napisao sam i predao

predsjedniku Izetbegoviu slijedei tekst:Sarajevo, 27.07.1993. godine

Fikret Abdi se u pismu eksponira stavovima o naoj oslobodilakoj borbi, baonako kako eli agresor. Abdi pie da na putu srpskim zemljama prema Saraje-vu nema zapreka, da stanovnici i borci Sarajeva vie nemaju ni snaga ni morala zadalju borbu, da muslimanski narod ovakav kakav je daje povoda meunarodnimfaktorima da dignu ruke od nas, da nedostatak subordinacije u Armiji R BiH ne dajegaranciju da e se naredba, u vezi zaustavljanja sukoba izmeu Hrvata i Muslimana,izvriti, da funkcioneri u Sarajevu, a posebno predsjednik Izetbegovi, provode me-dijsku kampanju protiv pregovora i pregovarakog procesa, da je svijet prema BiHdosljedno ispotovao svaku donesenu rezoluciju i strogo se drao ovlatenja koja jeimao, da su Izetbegovi i njegovi vojni emisari, u estom mjesecu prole godine, od-bacili mogunost da HVO izvri deblokadu Sarajeva i da zbog toga, od tada poinjepropagandni rat protiv Hrvata, da punih petnaest mjeseci ovoga traginoga rataIzetbegovi, Gani i Silajdi nita dobroga nisu uspjeli uraditi, tako da su nakodilivelikom dijelu muslimanskog naroda, da je Izetbegovi na elu puistikog akta,izvedenog osnivanjem paralelne Islamske zajednice u BiH sa naibu reisom Musta-fom Ceriem.

Ovakve stavove Fikreta Abdia treba razmatrati u kontekstu injenice da je onlan Predsjednitva R BiH, to bi podrazumijevalo da treba, u najmanju ruku, kao i


30/168

KORAK broj 31

29

ostali graani koji su mu dali povjerenje na izborima, razumijevati uzroke rata u BiH,kao i sve politike i vojne okolnosti koje su dovele na narod u tako teku situaciju,sa katastrofalnim posljedicama ovoga rata.

Meutim, iz navedenih stavova Abdia, jasno je vidljivo da su njegove ocjene

u pogledu uzroka i posljedica rata u BiH blie ocjenama koje bi o tome izrekli Mi-loevi, Karadi, Tuman i Boban, kao glavni krivci za agresiju i zloine poinjenenad Muslimanima u BiH, nego ocjenama koje ima bilo koji, najkritiniji prema svomnarodu, bosanski Musliman. Ako je to tako, a jeste, to e ovaj tekst i pokazati, ondase opravdano postavlja mnotvo pitanja od kojih su najloginija: Iz kojih razlogaAbdi razmilja slino najeim zloincima nad muslimanskim narodom? Kako jemogue da jedan lan Predsjednitva R BiH, pa jo predstavnik muslimanskog na-roda, tako plitko, odnosno, povrno shvata glavne politike kategorije ovoga rata njegove uzroke, nosioce i posljedice? Kako Abdi nije u stanju shvatiti da e njegov

muslimanski narod znati procijeniti mjesto i ulogu svakog pojedinca, a posebnosvakog svog predstavnika kome je dao povjerenje na izborima?

Dobro nam je poznato da je agresorska, pa i tumanovsko-bobanovska pro-paganda agilna u tumaenju da su ba oni mirotvorni, da ele prekid rata, da elepregovorima rijeiti bosanskohercegovaki problem, a da je to nemogue zbogfundamentalista i njihovih mudahedina koji napadaju i teroriu srpsko i hrvatskostanovnitvo i da je za sve to kriv Alija Izetbegovi, koji, nasuprot, njima nee iskrenoda pregovara. Kad Abdi kae, pa jo napie da Izetbegovi provodi medijsku kam-panju protiv pregovora i pregovarakog procesa, onda nam nema druge nego da

zakljuimo kako se takvi njegovi stavovi idealno podudaraju sa etnikom i tuma-novskom propagandom i uklapaju u strategijske ciljeve onih koji ele na temeljimarezultata u ruenju politikog subjektiviteta Muslimana u BiH, pocijepati teritorijunae drave i po dijelovima je prisajediniti u sastav velike Srbije i Hrvatske. Meu-tim, i dalje ostaje pitanje zato Abdi nee da vidi, odnosno, to preutkuje brojneinjenice koje ukazuju na suprotno da su predstavnici legalnih institucija R BiH,posebno Izetbegovi, inili mnogo toga dokazujui da ele sporazum i mirno rje-enje bosanskohercegovakog pitanja, a da su ba predstavnici srpskocrnogorskogagresora i Tumanove politike izigravali svaki sporazum.

Pred potpisivanje Vens - Ovenovog plana, koji je u odnosu na poetne nae cilje-ve otetio Muslimane, Tuman je gotovo molio Izetbegovia da potpie taj plan, aodmah nakon potpisivanja, Tuman i Boban su pokrenuli svoje postrojbe u ofanzi-vu na Mostar i tako podstakli etnike da i oni otponu jo eu ofanzivu na drugimdijelovima ratita. Zar je mogue da jedan lan Predsjednitva, pa jo predstavnikMuslimana, pored svega toga, tereti Muslimane za nastavak rata i tako rehabilitujeobje zloinake politike koje ine monstruozna ratna zlodjela radi unitenja njego-vog naroda. U ovom pitanju, Abdi djeluje po mjeri politikih interesa neprijateljasvog naroda. Ostaje samo pitanje da li to ini politiki svjesno, da li zbog toga to

je line ambicije stavio iznad interesa svoga naroda, odnosno, ostaje pitanje s kimse Abdi dogovorio da ovako djeluje da li sam sa sobom, da li sa Miloeviem ili


31/168


30

Tumanom. Jedno je sigurno da se nije dogovorio sa predstavnicima svog naroda uSkuptini, Vladi i Predsjednitvu R BiH.

Da djelovanje Abdia nije rezultat timskog rada sa svojim kolegama u zvaniniminstitucijama R BiH, jo argumentovanije pokazuje njegova teza da stanje rukovo-

enja i komandovanja u naoj vojsci, u pogledu, navodno, odsustva subordinacije,ugroava perspektivu odnosa izmeu Hrvata i Muslimana, jer predstavnici ArmijeR BiH kre primirje, po Abdiu, izazivaju sukobe, tako da mi Muslimani postajemokrivi to gubimo Hrvatsku i hrvatski narod za saveznike u ovom ratu. U istom smisluznaajna je pomena i Abdieva teza da su Izetbegovievi vojni emisari, u estommjesecu prole godine, odbacili mogunost da HVO deblokira Sarajevo i da od tadaMuslimani otpoinju propagandni rat protiv Hrvata. Nema ni jednog pripadnika Tu-manovog i Bobanovog propagandnog taba, niti jednog bojovnika koji je ubijao,pljakao i palio po muslimanskim mjestima u Hercegovini i sredinjoj Bosni, koji

se ne bi zadivio ovakvom Abdievom objanjenju uzroka naruenih odnosa, pa ioruanih sukoba izmeu Armije R BiH i ekstremnog dijela HVO. Znai, Abdi se i naovom pitanju idealno uklapa u propagandnu logiku onih koji su zainteresovani daMuslimani na ovim prostorima nestanu. Teko je pomisliti da to i Abdi eli, ali jesasvim sigurno da Abdi ili ne zna ili je zaboravio, a duan je da zna i da nikada ne za-boravi kako su postrojbe HVO i HV prve otpoele oruane sukobe protiv ne samo

jedinica Armije R BiH, nego, ponajprije, protiv muslimanskog civilnog stanovnitvau Prozoru, a zatim u Gornjem Vakufu, pa redom i u mnogim drugim mjestima, azloini koje su poinili u Ahmiima govore da su postrojbe HVO pristupile genocidunad Muslimanima, jednako monstruozno kao i etnici.

Na primjerima Prozora i Gornjeg Vakufa, mi smo odmah rekli da granatiranje ci-vilnog stanovnitva od strane postrojbi HVO, na isti nain kako su etnici granatiraliDubrovnik, Vukovar i brojna druga hrvatska mjesta, osporava pravo Tumanu dakritikuje genocidnu ratnu praksu koju su etnici poveli protiv hrvatskog naroda. Zar

je mogue da jedan lan Predsjednitva, pa jo predstavnik muslimanskog naroda,uzroke sukoba izmeu Armije RBiH i HV (HVO) ne vidi kao rezultat politike koja jeista kao i velikosrpska, koja eli dokinuti Muslimane kao politiki, pa i demografskifaktor na ovim prostorima, nego za te sukobe okrivljuje rtvu monstruoznih zloi-na, nikoga drugoga do svoj narod. Kako je mogue da se Abdi idealno uklapa i ukoncept velikosrpske i u koncept velikohrvatske propagande? Mogue, jednostav-no zbog toga to se te dvije politike i propagande, bez obzira na svoju meusobnusuprotstavljenost, na pitanju interesa za unitenje Muslimana na ovim prostorima,slau i zajedniki nastupaju, to je u osnovi proizvelo tajne i javne sporazume Tu-mana i Miloevia. To zna itav muslimanski narod (minus Abdi), ali su argumentitoliko jaki da je izgledno da e i Abdi kad-tad shvatiti svoje zablude.

Kako bi se potpunije pokazao da je protivnik politike strategije legalnog Pred-sjednitva R BiH, iji je i sam lan, Abdi istie da je svijet u odnosu na rat u BiH is-potovao svaku donesenu rezoluciju i strogo se drao ovlaenja koja je imao, te da

je za bosanskohercegovaki narod bila porazna strategija vjerovanja u vojnu inter-venciju i ukidanje embarga na uvoz oruja, istiui da politiko i vojno vostvo nisu


32/168

KORAK broj 31

31

sprovodili strategiju oslonca na sopstvene snage. Abdiu, izgleda, nije jasno da jenaa zemlja prije poetka rata bila bez vojne organizacije i da je, pored te nesretneokolnosti, na svojoj teritoriji imala savremeno naoruanog okupatora sa dovoljnomrnje prema naem narodu da ga tako bezobzirno ubija i progoni. Abdiu nije

jasno da je ba orijentacija oslonca na vlastite snage rezultirala formiranjem Armijekoja se herojski bori protiv nadmonijeg agresora. Abdiu bi, takoer, trebalo biti ja-sno da je uz takvu orijentaciju oslonca na sopstvene snage, bilo potrebno podsticatisvjetske faktore da ispolje svoju ulogu i odgovornost, tako to bi se vojno interve-nisalo ili pomoglo ukidanjem embarga na uvoz oruja. Dok se jedan narod ubija, asvijet to posmatra, donosei rezolucije UN, koje se ne sprovode, lan PredsjednitvaAbdi smatra da je to idealno ponaanje meunarodnih faktora prema ratu u BiH.Uzgred da kaemo kako i etnika strana smatra da je svijet odgovoran to podstieborbu protiv Republike Srpske.

U istom smislu, zavreuje panju i Abdiev stav da je Alija Izetbegovi puistikidoveo na elo Islamske zajednice naibu reisa Ceria, valjda ocjenjujui da Islamskuzajednicu i dalje treba organizirati za prostor cijele SFRJ, pa daje podrku bivemreisu Selimovskom.

U cjelini gledano, Abdi se bitno razilazi u ocjenama uzroka, tokova i posljedicarata u BiH, suprotstavljajui svoje stavove ocjenama i aktivnostima legalnih institu-cija R BiH, u kojima se i sam formalno nalazi, pri emu su mu ocjene ili podudarneili sline ocjenama koje su poznate iz krugova oko Tumana i Miloevia. Abdieveocjene o linosti Izetbegovia, takoer, nisu daleko od ocjena Tumana i Miloevia,

jer i njih dvojica isto kao i Abdi tvrde da Izetbegovi, Gani i Silajdi snose odgo-vornost za rtve koje je rat donio Muslimanima, ime se rehabilitiraju i Miloevi iTuman.

AKTIVNOSTI PODRIVANJA SISTEMA ODBRANE U REGIJI BIHAA

Poslije prvih viestranakih izbora u RBiH, 1990. godine, na funkciju naelnikaCSB Biha postavljen je Zijad Kadi, a njegov zamjenik je bio Irfan Saraevi ile.Veina kadrova srpske i hrvatske nacionalnosti u tom Centru su irili razne glasi-ne protiv kadrova koji su imenovani ispred politikih faktora bonjakog naroda.

Posebno se irilo nepovjerenje prema SDA i njenim kadrovima, tako da je dolazakZijada Kadia na dunost naelnika CSB doekan na no. Uporedo s tim, srpski ihrvatski kadrovi u tom Centru favoriziraju Irfana Saraevia, kome se dopala takvapodrka, pa je uao u sukob sa Zijadom Kadiem. Zbog toga Irfan Saraevi nijedolazio redovno na posao, a kada je dolazio, svoje kontakte sa pripadnicima CSB ko-ristio je za klevete protiv Zijada Kadia, kadrova SDA, a naroito protiv predsjednikaIzetbegovia. Pri tome je veliao linost Fikreta Abdia.

Mnogi pripadnici srpske i hrvatske nacionalnosti u CSB Biha se povezuju i za-jedniki provode kampanju protiv naelnika Zijada Kadia, tako da su marta 1993.godine otvoreno zahtijevali smjenu Kadia i postavljanje na dunost naelnika CSBIrfana Saraevia. Kadrovi bonjake nacionalnost u CSB su u takvoj situaciji bili


33/168


32

preputeni sami sebi, da se snalaze u toj konfuznoj situacji i opredjeljuju ovisno odnjihovih mogunosti da osjete i shvate sutinu problema u vezi djelatnosti koja seodvijala na tetu BiH kao drave i na tetu zajednikog, mirnog ivota ljudi razliitihnacionalnosti u naoj zemlji. Teina situacije u kojoj su se nalazili kadrovi bonjake

nacionalnosti ogledala se i u tome to su se osjeali loi uticaji nekih kadrova SDAkoji su za Bonjake u CSB Biha govorili da su komunjare kojima ne treba vjerovati.To je pogodovalo onome to su eljeli eksponenti politike SDS u CSB Biha.

U takvim uslovima onemoguen je uticaj Zijada Kadia kao naelnika CSB. Tokoristi Irfan Saraevi i u mnogome preuzima inicijativu. On u poetku agresije or-ganizira proslavu 13. maja Dana slubi i organa bezbjednosti SFRJ, to doprino-si njegovoj popularnosti, dok naelnik CSB Zijad Kadi ne prisustvuje toj proslavi.Njegovi funkcionalni uticaji, kao naelnika, nisu se osjeali. Bio je potpuno blokiraninicijativom svog zamjenika Irfana Saraevia. ak se i fiziki povlai iz svog ure-

da u Bihau i odlazi u jednu privatnu kuu u Cazinu. Juna 1992. godine, nakon toje okupirana Bosanska Krupa, Skuptina okruga Biha imenuje Irfana Saraevia zavrioca dunosti naelnika CSB Biha, to je euforino prihvaeno od sljedbenikapolitike SDS u Bihau i od kadrova u CSB, koji su djelovali pod uticajem SDS.

Poetkom oruane agresije na R BiH se pokazuje pravo lice kadrova srpske naci-onalnosti u CSB Biha, jer oni naputaju Biha i po naredbi SDS odlaze, uglavnom,u Bosanski Petrovac. U Bihau ostavljaju svog miljenika Irfana Saraevia koji jetrebalo da radi sa savjetnikom Safetom Dupanoviem, naelnikom Sektora javnebezbjednosti Marijanom imiem, naelnikom Sektora SDB Milanom Ljubojeviem

i naelnikom Slube javne bezbjednosti Biha Muharemom Begiem. Od 15. juna1992. godine na dunost naelnika Sektora SDB, umjesto Milana Ljubojevia po-stavljen je Enver Rami. Kad je pridobio na svoju stranu Muharema Begia, Irfan Sa-raevi je s njim formirao jaku specijalnu, intervencijsku jedinicu policije koja je biladobro naoruana i opremljena, ali pod njegovom punom kontrolom. Pripadnici ove

jedinice su bili najbolje plaeni policajci, ali njima Irfan Saraevi nije dozvoljavao dauestvuju u borbenim djejstvima protiv etnika.

Maja i juna 1992. godine odvijaju se pregovarake aktivnosti naelnika opineBiha Nenada Ibrahimpaia sa liderima SDS, uglavnom, o naputanju jedinica JNA

iz kasarni u i oko Bihaa. Lideri SDS su insistirali na podjeli teritorija, privrednih ka-paciteta i raznih institucija. Pripadnici JNA, naoruani do zuba, provokativno su sekretali po Bihau. U to vrijeme, Nenad Ibrahimpai je bio najpopularniji politiar, saveim ugledom u narodu od ugleda koga je imao dr. Irfan Ljubijanki, predsjednikSkuptine okruga Biha.

Bitne promjene politikih uslova u Bihau i ire u Bosanskoj krajini nastaju od-laskom jedinica JNA i mnogih Srba iz Bihaa i dolaskom Fikreta Abdia iz Sarajevada djeluje na podruju Bihakog okruga. Odmah po dolasku, Fikret Abdi angai-ra svoje ljude u svim institucijama lokalnih vlasti u opinama Biha, Velika Kladua,Cazin i Bosanska Krupa, kao i u institucijama Bihakog okruga. Abdi preuzima ini-cijativu, preko svojih poslunika, u Skuptini okruga, emu se suprotstavlja dr. Irfan


34/168

KORAK broj 31

33

Ljubijanki kao predsjednik te Skuptine. Uslijedili su veliki politiki sukobi. FikretAbdi odvlai panju od zadataka odbrane i oruane borbe protiv etnika i nameekao prioritete proizvodnju u kombinatu Agrokomerc. Uspostavlja kupoprodajneodnose izmeu Agrokomerca i jedinica Armije RBiH, a Petom korpusu po mnogoviim cijenama prodaje prehrambene artikle. Tako, naprimjer, 5. korpusu prodajepiletinu najloijeg kvaliteta (dijelove pileih lea) po 12 DM, kada je trina cijena

jednog kilograma junetine bila 8 DM.

I pored brojnih injenica o genocidnoj agresiji na RBiH u kojoj JNA, odnosno, et-nike snage, vre pokolje i progone nesrpskog stanovnitva irom BiH, a naroito naprostoru Bosanske krajine, Fikret Abdi plasira udne teze da je proizvodnja teinizadatak svih struktura drutva, da, u vezi s tim, treba reducirati vojnu mobilizaciju iodbrambene snage RBiH to vie smanjiti. Sluio se raznim metodama, kao to supodmiivanje i ucjene samo da bi pridobio znaajne kadrove na svoju stranu. U tom

smislu, za Fikreta Abdia je bilo znaajno pridobiti naelnika opine Biha NenadaIbrahimpaia, koga je usmjerio za svoj obraun sa dr. Irfanom Ljubijankiem. Jednovrijeme Nenad Ibrahimpai se eksponirao kao najjai zagovara ideja Fikreta Abdi-a u borbi protiv dr. Ljubijankia, to je u konanom rezultiralo smjenom Ljubijan-kia i dolaskom Ejuba Topia na funkciju predsjednika Skuptine Bihakog okruga.Ovim je Fikret Abdi zaokruio i uvrstio kontrolu na prostoru Bihakog okruga usvim segmentima vlasti. Imao je veinu u Skuptini Bihakog okruga. Preko IrfanaSaraevia kontrolirao je policiju, osim Sektora SDB i odjeljenja saobraajne policije,na elu sa Feli Irfanom. Sve do eskalacije bonjakih sukoba na prostoru Bihakogokruga, Fikret Abdi se susretao sa tadanjim komandantom 5.korpusa RamizomDrekoviem, koji se u odluujue vrijeme distancira od Abdia.

Borbu za uticaje u policiji, Fikret Abdi vodi preko Irfana Saraevia, to se zao-trava kada se, poetkom 1993. godine, vraa na posao naelnik CSB Biha, ZijadKadi. Tada Irfan Saraevi ne dozvoljava da Zijad Kadi obavlja svoju funkciju, pa seovaj problem postavlja na dnevni red Skuptine Bihakog okruga. Ovim se otvaradirektnija borba Fikreta Abdia sa najviim organima vlasti RBiH. Dolazi do potpu-nog raslojavanja unutar policije na podruju Bihakog okruga tako to jedan diopolicije ostaje lojalan legalnim organima vlasti RBiH, a jedan dio se stavlja na stranuFikreta Abdia i Irfana Saraevia, koji se premijeta iz dotadanjih slubenih prosto-rija u Robnoj kui u prostorije Privredne banke Sarajevo (PBS) u Bihau.

Februara 1993. godine na stranu Fikreta Abdia, uz Irfana Saraevia, stao je go-tovo cjelokupan tadanji sastav CSB Biha, osim Sektora SDB i Odjeljenja saobraaj-ne policije. I Stanica javne bezbjednosti opine Biha sa naelnikom MuharemomBegiem izraava potpunu lojalnost Fikretu Abdiu. Isto ponaanje imaju i stanice

javne bezbjednosti opina Cazin i Velika Kladua, dok je rukovodstvo Stanice javnebezbjednosti Bosanska Krupa preutno stalo na stranu Irfana Saraevia, odnosnona stranu Fikreta Abdia. U to vrijeme najjaa Stanica javne bezbjednosti bila je uopini Biha, gdje je Irfan Saraevi organizirao i jedan specijalni policijski odred.Angairajui ovaj odred, Fikret Abdi i Irfan Saraevi kontroliraju itavu teritorijuopine Biha. Policajci ovog odreda paradiraju gradom i manifestiraju mo Fikreta


35/168


34

Abdia. Osiljen, Irfan Saraevi marta 1993. godine izjavljuje da e krv pasti, ali daon nee predati vlast. Kao nagradu za sve pripadnike policije koji su stali na stranuFikreta Abdia Irfan Saraevi je osigurao razne privilegije kao to su poveavanjeredovnih plata u DM i besplatna podjela prehrambenih artikala, goriva i cigareta.

Pripadnici policije, koji su ostali lojalni legalnim organima vlasti RBiH, nita od toganisu imali. ak su im ukinita neka prava, kao to je pravo na topli obrok. Ovim jevren svojevrstan pritisak na pripadnike policije da se stavljaju na stranu Fikreta Ab-dia i da budu angairani po volji Irfana Saraevia. Preko medija - tampe, radija iTV popularisani su Fikret Abdi i Irfan Saraevi, a kadrovi lojalni legalnim organimavlasti RBiH su izvrgavani klevetama, a spreavani su i fiziki kako ne bi davali svojeizjave i odgovore na takve klevete. U ovim uslovima, na stranu Fikreta Abdia odlazii jedan broj kadrova Slube dravne bezbjednosti.

U to vrijeme na strani legalnih organa vlasti RBiH ostaje mali broj pripadnika CSB

Biha: naelnik CSB Zijad Kadi, sekretarica Esma Aljuki, inspektor policije MaliAgi, komandir Saobraajne policije Irfan Feli , naelnik Sektora javne bezbjedno-sti Ramo Brki i policajci Ibrahim Hodi Baja i Emir Selimovi. U Sektoru Slubedravne bezbjednosti na strani legalnih organa vlasti RBiH ostali su: naelnik En-ver Rami, zamjenik naelnika Safet arganovi, operativci Husein Alijagi, IbrahimHadi, Osman Alibabi i Omer Ferozovi, radnik na sredstvima veze Besim iri,rezervni radnici SDB iz Bihaa Zdravko Butorac, Ibrahim eti, Bekir eti, Ivan Duj-movi i Rifat Baanovi, te rezervna radnica iz Cazina Halida Muli.

Da bi uvrstio podrku u korist politike Fikreta Abdia, Irfan Saraevi je poet-

kom aprila 1993. godine organizirao da pripadnici policije potpiu izjave o graan-skoj neposlunosti prema legalnim organima vlasti RBiH. Ovu izjavu su potpisali svikoji su se stavili na stranu Fikreta Abdia i Irfana Saraevia. Izjava je ponuena da jepotpiu i radnici CSB koji su ostali lojalni legalnim organima vlasti RBiH.

Ohrabren odzivom u potpisivanju izjave o graanskoj neposlunosti, Irfan Sara-evi radikalizira svoju borbu protiv legalnih organa vlasti RBiH tako to 04. 04. 1993.godine angaira odred specijalne policije koji, naoruan do zuba, upada u prosto-rije CSB, plijeni svu dokumentaciju i inventar, peati prostorije i daje saopenje daZijadu Kadiu i Enveru Ramiu zabranjuje ulazak u prostorije CSB, a da ostali radnici

koji su sa njima bili mogu doi u nove prostorije i nastaviti sa radom pod njegovimrukovoenjem.

Nakon ovoga, uslijedio je tajni sastanak pripadnika CSB lojalnih legalnim organi-ma vlasti RBiH. Dogovoreno je da se Zijad Kadi povue i izmjesti u Cazin, da EnverRami organizira ilegalni rad, a da ostali prihvate rad kod Saraevia kako bi bili utoku zbivanja. Mali Agi nije prihvatio da po tom dogovoru radi kod Saraevia, pa

je sa Enverom Ramiem nastavio ilegalni rad. Ovi ljudi su organizirano bili u kontak-tu sa dr. Ljubijankiem i Mirsadom Veladiem. Koristili su satelitski telefon za vezusa svojim nadreenim u MUP RBiH u Sarajevu. Djelovali su u cilju pridobijanja toveeg broja radnika policije i SDB da se distanciraju od izdajnike politike FikretaAbdia. Izvjetavali su MUP RBiH u Sarajevu, to je Bakiru Alispahiu, kao ministru,


36/168

KORAK broj 31

35

bio glavni put za sagledavanje stanja u Bihakom okrugu. Izvjetaji koje je Alispahidobivao bili su od velikog znaaja za informiranje najviih dravnih funkcionera. To

je omoguilo da se u MUP RBiH u Sarajevu pravilno procjenjuje stanje na tom po-druju i da se sa tog nivoa preduzimaju mjere koje je u tim uslovima bilo mogue

preduzeti.Konaan obraun Fikreta Abdia sa ljudima koji su bili lojalni legalnim organima

vlasti RBiH poinje sredinom juna 1993. U tom cilju odrana je sjednica Skuptine Bi-hakog okruga 21. 06. 1993. godine, sa poetkom u 09.00 sati. Sjednici su prisustvo-vali i poslanici Skuptine RBiH sa teritorije Bihakog okruga, komandant 5. korpusaRamiz Drekovi, cjelokupan rukovodni sastav CSB, na elu sa Irfanom Saraeviem iEnver Rami, kao novi naelnik SDB. Sjednica se odravala pod velikim pritiskom po-licije Fikreta Abdia i Irfana Saraevia. Biha je bio prepun policije, naroito ispredzgrade, u zgradi i u sali gdje se odravala sjednica. Na oblinjim zgradama vidno su

istaknuti snajperisti. Centar grada je bio prepun policije. Dnevni red Skuptine je bioBezbjednosno-politika situacija u Bihakom okrugu. Procjenu bezbjednosno-po-litike situacije, u ime prisutnog Irfana Saraevia, proitao je Marijan imi.

Poseban akcenat je stavljen na opasnosti od ilegalnog rada Envera Rami i naopasnosti od politikog djelovanja dr. Irfana Ljubijankia i Zijada Kadia. Isticana jeopasnost od djelovanja Stranke demokratske akcije i zahtijevana zabrana djelova-nja ove stranke. Nenad Ibrahimpai je posebno bio agresivan u zahtijevima da sezabrani rad SDA, da se zabrani poslanicima Skuptine RBiH da dolaze na sjedniceSkuptine Bihakog okruga. Usvojeno je da poslanici Skuptine RBiH ne mogu ue-stvovati u radu Skuptine Bihakog okruga, pa su prisutni, na koje se odnosila taodluka, napustili sjednicu. Pristalice Fikreta Abdia su bili u veini, a dr. Ljubijanki

je bio gotovo usamljen. Na pauzi sjednice pristalice Fikreta Abdia su fiziki napaliZijada Kadia. Verbalno su prijetili Enveru Ramiu. Komandant 5. korpusa Dreko-vi je angairao vojnu policiju i rastjerao policajce Irfana Saraevia od zgrade, gdje

je odravana sjednica Skuptine. To je doprinijelo da Skuptina usvoji zakljuak dadelagacija Bihakog okruga ode u Sarajevo i da se u institucijama RBiH pronaurjeenja.

Pripadnici CSB, lojalni legalnim organima vlasti R BiH, su se izmjestili u kasarnu5. korpusa. Komandant 5. korpusa Drekovi je pregovarao sa Irfanom Saraeviemda CSB u cjelini preuzmu legalni organi vlasti, to je Saraevi uporno odbijao, ali

je, napokon, 01. 10. 1993. godine, napustio Biha i otiao u Veliku Kladuu, gdje je uVladi takozvane APZB bio ministar odbrane i policije. Od tog dana u Bihau je djelo-vao samo legalni CSB.

U to vrijeme ministar Alispahi odluuje da za naelnika CSB Biha, umjesto Zija-da Kadia, postavi Edhema Beia.

itav se ovaj sukob u poetku odvija kao sukob Irfana Saraevia i Zijada Kadia,a kasnije eskalirao kao sukob Fikreta Abdia sa predsjednikom Predsjednitva RBiHAlijom Izetbegoviem.


37/168


36

Cijenei da Fikret Abdi koristi svoje pozicije da se suprotstavlja legalnim orga-nima vlasti RBiH i da se u tom pogledu najvie oslanja na kadrove u Centru slubibezbjednosti u Bihau, 02. 07. 1993. godine ministar Bakir Alispahi je depeombroj 10-148 naredio Enveru Ramiu, novopostavljenom naelniku Centra slubibezbjednosti, da sa dunosti u CSB udalji Irfana Saraevia, Marijana imia, Muha-rema Begia i Rasima Alibegia. Istom depeom Alispahi je naredio da se postupipo rjeenjima o postavljenju na dunosti Irfana Felia, Fikreta Hadia i Safeta ar-ganovia. Cijenei kao mogue da e se ova lica suprotstavljati, ministar Alispahi

je naredio da se, u vezi s tim, primijene odgovarajue mjere prinude u okviru mo-gunosti policije, pa ako se i na takav nain to ne postigne, da se zatrai pomo odkomandanta 5. korpusa. Glavni oslonac Fikretu Abdiu bio je Irfan Saraevi, koji jepo instrukcijama Abdia zastupao stav da Vlada RBiH, odnosno ministar unutarnjihposlova u Vladi RBiH, nema nadlenosti u pogledu postavljanja i smjenjivanja ka-drova Centra slubi bezbjednosti u Bihau. Takvim stavovima Fikret Abdi je prekoIrfana Saraevia elio imati odluujui uticaj u pogledu kadrova tog Centra, to biimalo teke i pogubne posljedice za sudbinu slobodnih teritorija Bihakog okruga.

Alispahieva upozorenja na odgovarajue odredbe Zakona o unutranjim poslo-vima, kao i na odredbe Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu Okruga,po kojima se rukovoenje oruanom borbom ostvaruje sa nivoa Vrhovne komande,nije nailazilo na njihovo razumijevanje. Oni su ignorirali odredbe po lanu 2. Uredbesa zakonskom snagom o obrazovanju i radu Okruga, koju je Predsjednitvo RBiHdonijelo 18. februara 1993. godine. Ovim je nedvosmisleno regulirano da Organi-zovanje oruane borbe na podruju Okruga i rukovoenje oruanom borbom, vriVrhovna komanda oruanih snaga Republike u skladu sa planovima odbrane Repu-blike i Okruga, a realizuje preko taba Vrhovne komande Oruanih snaga Republi-ke . Ovim je sprijeeno da lokalne politike strukture naruavaju jedinstvo sistemarukovoenja i komandovanja oruanom borbom. lanom 162. Ustava RBiH precizi-rano je da u sluaju rata Oruane snage, pored Armije, ini i policija...

etiri dana nakon Alispahievog nareenja, 06.07.1993. godine, Irfan Saraevije za njega, kao ministra unutranjih poslova u Vladi RBiH i za Savjet za zatitu ustav-nog poretka RBiH, poslao opirnu depeu kojom obavjetava da nee potivati

nareenje ministra Alispahia i da ni jedan zahtjev iz Alispahievog nareenja podepei 10-148 od 02. 07. 1993. godine nee biti izvren. U potpisu, Irfan Saraevije ispod svog imena i prezimena stavio jo 51 radnika Centra slubi bezbjednosti uBihau i stanica javne bezbjednosti iz opina. Od znaajnih kadrova, uz Irfana Sa-raevia, potpisali su se Marijan imi, efik Smlati, kao naelnik Sektora dravnesigurnosti i Pero Petrovi, kao zamjenik naelnika Sektora dravne sigurnosti. Meupotpisnicima su radnici u stanicama javne sigurnosti opina Bosanska Krupa, Biha,Velika Kladua i Cazin. Dosta je onih koji nisu razumjeli tekst koga su potpisali, pa sukasnije bili lojalni legalnim organima vlasti RBiH. To je bila svojevrsna manipulacijaljudima u slubi. Sadraj depee koju je poslao Irfan Saraevi obiluje prijeteim to-novima da e u Bihakom okrugu buknuti rat i da e izvrenje Alispahieve naredbeunititi 308.000 stanovnika Bihakog okruga.


38/168

KORAK broj 31

37

Alispahi je, kao ministar, postupao po zakonu, jer je bio nadlean za rukovo-enje centrima slubi bezbjednosti. Ovi centri, u ratu organizirani za sedam okru-ga (Banja Luka, Biha, Doboj, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Zenica), bili su sastavni dioMinistarstva unutarnjih poslova. To je regulirano lanom 6. Uredbe sa zakonskomsnagom o obrazovanju i radu Okruga, od 13. augusta 1992. godine. U lanu 31. oveUredbe je regulirano da Poslove i zadatke u oblasti unutarnjih poslova u Okruguvri Centar slubi bezbjednosti kao organizaciona jedinica Ministarstva unutarnjihposlova. Ovo je sasvim jasna odredba, po kojoj je ministar unutarnjih poslova Alis-pahi imao odgovornost u rjeavanju kadrovskih i ostalih pitanja za sve centre slu-bi sigurnosti, pa i za Centar u Bihau. Prema ovome, sasvim je jasno da je FikretAbdi, preko Irfana Saraevia, djelovao protivzakonito, u vezi ega su se sa nivoaministra Alispahia morale preduzimati odgovarajue mjere.


39/168


38

General Ekrem Duri


PARTIZANSKI MORAL SLOMIO NIJEMCE

Poslije uspjeno zavrene Bitke za ranjenike na Neretvi, Glavna operativna grupaVrhovnog taba i Tita nastavila je prema Crnoj Gori i Sandaku, te je do maja 1943.godine oslobodila prostranu teritoriju i pripremala se za naredni prodor na istok.Situacija se povoljno razvijala i u ostalim krajevima Jugoslavije, u kojima je Narod-nooslobodilaki pokret poprimao veliki zamah.

OPERACIJA SCHWARZNOV Jugoslavije tada je vezivala oko 40 neprijateljskih divizija na jugoslaven-

skom tlu. Situacija sila osovine se stalno pogoravala. Dolo je do sloma njema-ko-italijanskog fronta u sjevernoj Africi. Poslije poraza kod Staljingrada, njemakei italijanske snage su trpjele neprekidne neuspjehe. Njemaka vrhovna komanda

je u toj situaciji realno ocijenila kakvu opasnost predstavlja NOV Jugoslavije, po-sebno Glavna operativna grupa, za njene odbrambene planove na Balkanu, gdje semogao oekivati savezniki pomorski desant. Zato je rijeila da ubrza ve zapoetepripreme za operaciju Schwarz s ciljem unitenja Glavne operativne grupe Vrhov-

nog taba i Tita. Osnovne karakteristike njemakog plana bile su: sa krune osnoviceGorade Pljevlje Prijepolje Bijelo Polje Podgorica Niki Trebinje Gacko Foa stvoriti obru oko Glavne operativne grupe, a zatim koncentrinim udarimaprii i zapoeti njeno unitenje. Angaovane su etiri njemake i tri italijanske divi-zije, jedna bugarska brigada i kvislinke snage u jaini 130.000 vojnika podranihsnanom artiljerijom i avijacijom, kao i pozadinskom podrkom.

Nareen je najbrutalniji postupak prema stanovnitvu i strijeljanje zarobljenihpartizana. Glavna operativna grupa imala je u svom sastavu etiri divizije i opera-tivnu grupu (6. istonobosanska i 15. majevika brigada), ukupno 18.000 boraca savie od 3.000 ranjenika i bolesnika. Pored velike brojne i tehnike nadmonosti, sna-ge napadaa su raspolagale i vrlo dobro organizovanim snabdijevanjem borbenim


40/168

KORAK broj 31

39

i drugim potrebama, za razliku od jedinica Glavne operativne grupe koje su imalevrlo mali broj topova i minobacaa, a snabdijevanje municijom je bilo mogue samozarobljavanjem od neprijatelja. Ishrana je bila krajnje oteana. Kada je poela nepri-

jateljska ofanziva, Tito je, kao iskusni vojskovoa, procijenio da su se bitno izmijeniliuslovi za dalje usmjeravanje dejstava Glavne operativne grupe na istok. Izvlaenje

iz obrua i spaavanje ranjenika izbilo je u prvi plan. Tito je ve 18. maja odluio dase sve snage pregrupiu sa istoka na sjeverozapad radi izvlaenja jedinica i ranjeni-ka ispod udara daleko nadmonijeg neprijatelja, natrag u Bosnu. Da bi preduhitrioneprijatelja, na foanskom pravcu koncentrisao je potrebne snage za proboj: Prvuproletersku diviziju i Drinsku grupu. Naredio je svim jedinicama NOV i POJ da svojimdejstvima pomognu proboj Glavne operativne grupe. Brigade pod komandom KoePopovia pokuavale su izvriti proboj na sektoru Foe, ali je neprijatelj, osloncem naizuzetno povoljne poloaje, sprijeio proboj naih snaga u tom rejonu. Vrhovni tabse 22. maja premjestio u rejon abljaka, gdje je stigla engleska misija za vezu. Bilo je

to veliko priznanje Narodnooslobodilakoj vojsci za njen doprinos saveznikom ratu.

PROBOJ NA ZELENGORU

Zbog neuspjeha na sektoru Foe, Tito je traio nova rjeenja kako bi se izalo izsituacije koja je postajala sve tea. On donosi odluku da se cijela grupacija sa bol-nicom usmjeri na proboj preko Pive, Vueva, Sutjeske i Zelengore, te da se Glavnaoperativna grupa podijeli u dvije grupe kako bi se dejstvom na odvojenim pravcima

jedinice sa bolnicom bre probile iz obrua. Prvu grupu je obrazovalo deset brigada(1. i 2. proleterska divizija, 6. istonobosanska i 15. majevika brigada), a drugu estbrigada (3. i 7. divizija sa bolnicom). Prva grupa dobila je zadatak da se probije prekoSutjeske na Zelengoru, a druga preko Tare u Sandak. Tito je nastojao da pronae

Kolona 15. majevike brigade u susretu sa ranjenim borcima 2. dalmatinske brigade, koji su ranjeni na Barama.Snimljeno 9.VI 1943. na Milinkladama, kod Sutjeske, za vreme 5. neprijateljske ofanzive.


41/168


40

najbolja rjeenja za proboj iz obrua i da se proboj izvri sa to manje gubitaka. Ima-jui u vidu situaciju, naredio je da se teko naoruanje zakopa ili uniti.

Poto je propao pokuaj da se uski prolaz izmeu Tjentita i Suhe proiri, Tito jenaredio da se jedinice prve grupe probijaju na Zelengoru. Divizije druge grupe suvie puta bezuspjeno pokuavale da se probiju preko Tare u Sandak.

Proboj Vrhovnog taba od Sutjeske vrio se u najteim uslovima. Neprijatelj jebio veoma blizu, a neprijateljska avijacija zasipala je bombama itav prostor. Titose nalazio na prvoj borbenoj liniji gdje je i ranjen, tu na Ozrenu. Poginuo je i efengleske misije. Dok je situacija divizija druge grupe bila jako teka, pogoravao sei poloaj divizija prve grupe na Zelengori gdje su Nijemci dovlaili nove jake snage.

tab Prve proleterske divizije, ocjenjujui opasnost od grupisanja svjeih nje-makih snaga, odluio je da preuzme inicijativu i krene u proboj. Prva proleterskabrigada ove divizije je 10. juna izbila pred poloaje 369. njemake legionarske divi-

zije u rejonu Balinovac, kojoj je njemaki komandant za jugoistok, general Ler, koji jeiz Soluna stigao u Fou, dao naredbu da pristupi unitenju razbijenih partizanskihbandi. U snanom iznenadnom juriu u cik zore Prva proleterska brigada je izvrilaproboj i unitila dva njemaka bataljona. Odmah je ubaena u borbu i Trea krajikabrigada, tako da su dvije brigade produile napad na komunikaciju Foa Kalinovik.

Poraeni na Zelengori, Nijemci su pokuali da brzo organizuju poloaje na relacijiFoa Kalinovik, koje su jedinice Prve proleterske divizije probile 12. juna. Vrhovnitab i ostale jedinice prve grupe, kao i jedinice Sedme divizije, izvukle su se iz obru-a do 14. juna. Za to vrijeme Trea divizija sa bolnicom probijala se prema Sutjesci,gdje su poloaje organizovali jedna njemaka i jedna italijanska divizija. Borei se dokraja za spaavanje ranjenika, jedinice ove divizije bile su primorane da se probijaju

Dijelovi 2. proleterske divizije prelaze Sutjesku kod Tjentita 8. juna 1943.


42/168

KORAK broj 31

41

po grupama iz obrua. U juriu, hrabrei svoje borce, poginuo je i komandant Treedivizije Sava Kovaevi.

VELIKE POBJEDE

Udruene snage njemakog, italijanskog i bugarskog okupatora i njihovih sluganisu uspjele da ostvare postavljeni cilj unitenja Glavne operativne grupe Vrhovnogtaba i Tita. Iako znatno oslabljene, nae snage su se probile iz obrua razvijajuipotom iroka ofanzivna dejstva u istonoj Bosni. Nijemci su 14. juna zavrili opera-ciju Schwarz i poeli povlaenje. Komandant njemakih trupa u zavrnom izvjetajusvojoj vrhovnoj komandi bio je prisilje

korak [broj 31, april-juni 2013.]

Documents