Sadržaj:

1. UVOD.........................................................................................................12. Elementi svjetlosne signalizacije................................................................2

2.1 Svjetla za maglu................................................................................32.2 Farovi i oborena svjetla....................................................................32.3 Svjetla za voznju unazad,svjetla registracione tablice zadnja

poziciona svjetla...............................................................................62.4 Pokazivaci smjera i sigurnosna svjetla.............................................62.5 Svjetla ..............................................................................................7

3. VRSTE SIJALICA ZA OSVJETLJENJE NA AUTOMOBILU................83.1 Klasične sijalice (inkandescentna)....................................................83.2 Halogene sijalice...............................................................................83.3 Ksenonska svjetla............................................................................103.4 LED sijalice....................................................................................13

4. ODRŽAVANJE I OPRAVAK UREĐAJA ZA OSVJETLJENJE...........155. ZAKLJUČAK...........................................................................................186. LITERATURA..........................................................................................20

1. UVOD0

Današnji stepen razvoja motornih vozila karakteriše se proizvodnjom vrlo širokog spektra različitih vrsta, tipova i katergorija vozila. Savremena vozila karakterišu se velikom složenošću mehanizama, koji se nalaze na njima. Posebno treba istaći automatizaciju i elektronsku kontrolu pojedinih procesa navozilu sa ciljem zadržavanja njegove konkurentnosti. U budućnosti se očekuje dalji intenzivni razvoj motornih vozila uz maksimalno angažovanje stručnjaka različitog profila (mašinci, elektroničari, tehnolozi, električari, dizajneri, ekonomisti, ekolozi, itd).

Karakteristike vozila se mogu podijeliti u četiri grupe i to:- Performanse, koje obuhvataju energetske, eksploatacione i ekološke karakteristike vozila.- Pouzdanost, koja obuhvata sve one parametre kvaliteta, koji se odnose na mogućnost nesmetanog obavljanja svih funkcionalnih zadataka u toku eksploatacije u svim radnim uslovima.- Ekonomičnost, koja obuhvata sve elemente, koji se odnose na ekonomsku opravdanost korištenja vozila.- Bezbijednost, obuhvata sve one komponente kvaliteta, koje se odnose na stepen sigurnosti korištenja vozila sa stanovišta vozača, putnike i okoline u najširem smislu riječi.Sve veća gustoća prometa i rastuće brzine postavljaju sve više zahtjeve pred sustav osvjetljenja automobila. U budućnosti se predviđa ugradnja kompjuterom kontrolisanih farova, koji bi omogućavao vozaču da ostavi glavna svetla konstantno uključena. Uz pomoć kamera ovaj sistem bi prepoznavao nailazeću situaciju u saobraćaju i prema njoj podešavao raspodelu svjetlosti.

1

2. ELEMENTI SVJETLOSNE SIGNALIZACIJE

Elementi svjetlosne signalizacije su:

1. Svjetla za maglu2. Farovi i oborena svjetla3. Poziciona i gabaritna svjetla4. Stop svjetla5. Svjetla za vožnju unazad, svjetla registracione tablice, zadnja poziciona

svjetla6. Pokazivači smjera i sigurnosna svjetla

Sl.2.1 Položaj svjetlosne signalizacije na vozilu

2.1. Svjetla za maglu

2

Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila mogu biti bijele ili žute boje, a na stražnjoj strani - crvene boje. Na osnovu zakona o sigurnosti u saobraćaju, svjetla za maglu mogu da se upotrebljavaju samo po magli ili u slučaju smanjene vidljivosti i ne mogu istovremeno da se koriste sa dugim svjetlima.

Sl.2.2 Položaj svjetala za maglu na vozilu

2.2. Farovi i oborena svjetla

Farovi i oborena svjetla nalaze se sa prednje strane vozila i na osnovu zakona o sigurnosti u saobraćaju, oni moraju biti isključivo bijele boje. Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosnosignalne ili reflektirajuće uređaje ili tvari koje daju svjetlo crvene boje, a na stražnjoj strani - uređaje ili tvari koje daju svjetlo bijele boje. Za sigurnu vožnju je vrlo važno da uređaji za osvjetljavanje budu pravilno izrađeni i ugrađeni. Da bi automobil mogao osvjetljavati cestu na većoj ili manjoj razdaljini, ima dugi i kratki svjetlosni snop.

3

Sl.2.3. Far i instalacija neophodna za funkionisanje farova

Vozač smije uključiti duga svjetla samo kada njima neće zablještavati druge vozače i sudionike usaobraćaju, koji mu dolaze u susret ili voze u istom smjeru. Kad uključi duga svjetla, cijelom površinom reflektora isijava svjetlosni snop na cestu, a kad uključi oborena svjetla, onda su svjetlosne zrake usmjerene koso prema dolje. To se postiže zaslonom u žarulji, koji usmjerava zrake na gornji dio reflektora, a od tamo se odbijaju prema dolje i izlaze kroz rasipno staklo fara. Dugo i oboreno svjetlo su najčešće u sklopu jednog fara, jedne funkcionalne jedinice i to tako da je u faru dvonitna (biluks) žarulja. Neki automobili imaju i odvojene farove za dugo i oboreno svjetlo, obično četiri fara zajedno. Kakvoća svjetlosti ovisi o jačini žarulja i obliku, optici i podešenosti farova. Dvonitne sijalice, koje se danas najviše upotrebljavaju imaju jačinu 40W za oborena i 45W za duga svjetla. Kod razmjerno je novih, neistrošenih žarulja i farova ta snaga dovoljna za dobro osvjetljenje ceste. U posljednje vrijeme sve više se upotrebljavaju halogene sijalice s dvije žarne niti (tzv. sijalice H4), čija jačina je 55-60 W, koje daju bolju svjetlost i dulje traju. Obične halogene sijalice imaju različite podnoške i ne mogu se međusobno zamjenjivati. Ako hoćemo zamijeniti običnu žarulju halogenom, treba zamijeniti cijeli far. Radi dobrog osvjetljenja ceste i da se izbjeglo zablještavanje drugihna cesti, potrebno je da farovi budu pravilno podešeni. Vijcima za podešavanje se mogu pomicati u svom ležištu u okomitom i vodoravnom smjeru. Neke možemo pomicati vijkom na ploči s instrumentima, a neki

4

automobili imaju farove koji automatski zauzmu pravilan položaj, bez obzira na nagib vozila.

Sl.2.4 Uključena pozicija ili oborena svjetla

Sl.2.5 Uključena pozicija, pritisnuta kočnica

Sl.2.6 Uključena oborena svjetla pritisnuta kočnica i uključeno stražnje svjetlo za maglu

2.3. Svjetla za vožnju unazad, svjetla registracione tablice, zadnja poziciona svjetla

5

Svjetla za vožnju unazad: osvjetljava put pri kretanju vozila unazad i bijele je boje, dometa do 10 m, ona nisu obvezna,

Svjetla za registracione tablice: moraju biti isključivo bijele boje, moraju biti takve jačine da se broj može pročitati sa 20 m.

Zadnja poziciona svetla na motornom vozilu na četiri ili više točkova, motornom uključuju se automatski prebacivanjem u rikverc vozilu na tri točka koja su šira od 1,3m i na priključnom vozilu moraju biti ugrađena i izvedena kao dva zadnja poziciona svjetla, a na motornom vozilu na dva točka i motornom vozilu na tri točka koja nisu šira od 1,3m kao jedno zadnje svjetlo tako da daju svjetlost crvene boje.Ako je ugrađeno jedno prednje i jedno zadnje poziciono svjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdužnoj srednjoj ravni vozila

Sl2.7 Svjetla za vožnju unazad

2.4. Pokazivači smjera i sigurnosna svjetla

Pokazivači smjera na vozilu služe za pravovremeno obavještavanje, upozoravanje i pokazivanje naših namjera drugim vozačima i ostalim sudionicima u prometu. Ne dajući znak pokazivačem smjera o namjeri skretanja, već samo naglim kočenjem, prisiljava vozaèa iza sebe na opasnu radnju i iznenadni nagli pokret upravljačem kako bi izbjegao nalijetanje na vozilo ispred . Zbog toga treba pomno paziti na davanje znakova pokazivačima smjera. O svojoj namjeri skretanja treba pravovremeno obavijestiti druge vozače, u pravilu 50, pa čak i 100 metara prije samoga skretanja treba uključiti pokazivač smjera i

6

ne isključivati ga sve dok se radnja skretanja ne obavi. U protivnom, izludit ćemo vozače oko nas i dovesti u pitanje sigurnost prometa.

2.5. Svjetla

Prednja svjetla: mogu biti bijela ili žuta, a dijele se na:

- poziciona ili parkirna: bijela (otpozada crvena), za označavanje vozila, a moraju se vidjeti sa 200 m (uključuje se pomakom ručice za žmigavac kod isključenog motora)

- oborena ili kratka:osvjetljavaju 40 do 80 m

- duga ili velika:osvjetljavaju dulje od 100 m

- osim njih tu su i svjetla za maglu (nisu obavezna, domet im je do 35 m, mogu biti samo dva i ne smiju gorjeti sama niti sa drugim svjetlima, žuta ili bijela) i žmigavci

Zadnja svjetla: uglavnom su crvene boje i služe za označavanje vozila:

- stop svjetla: ne smatraju se svjetlima, jača su, može ih biti dva, tri ili više, ali onda u paru

- svjetla za registarsku pločicu: bijele boje, moraju biti takve jačine da se broj može pročitati sa 20 m

- svjetla za rikverc: bijele boje, domet do 10 m, nisu obvezna, uključuju se automatski prebacivanjem u rikverc

- svjetla za maglu: crvene su boje, nisu obvezna, indicira ju uključena kontrolna

sijalica kod vozača (žute ili zelene boje)

- katadiopteri: mačje oči, crvene boje, moraju biti vidljive na 100 m i ne smiju biti trokutastog oblika

Ostala svjetla:

7

- svjetla na priključnom vozilu: otraga sve isto kao i na vučnom vozilu, te još mačje oči trokutastog oblika sa dužinom stranice od 15 cm sa vrhom okrenutim prema gore, a na prednjoj strani dva bijela okrugla mačja oka

- svjetla na motociklu i mopedu: sve isto kao i na osobnom vozilu, samo u jednom

komadu, a i moraju goriti uvijek (po danu kratka, po noći duga)

- svjetla na biciklu: s prednje strane dovoljna je džepna baterija, na pedalama žute ili bijele mačje oči a straga jedno crveno mačje oko

- svjetla na zaprežnom vozilu: dovoljno je samo na lijevoj strani (naprijed bijelo,

straga crveno) ili lampaš u boji, a straga dva katadioptera

Kontrolne sijalice plave boje označuje dugo svjetlo, a crvena boja kad se pojavi stajemo vozilom: za ulje (provjerimo nivo ulja i dotočimo, promjena u pravilu svakih 5000 – 7000 km), za visoku temperaturu (isključimo motor, pričekamo 15 do 30 min i nadolijemo vode), za kočnice (provjerimo da li se kotači okreću i da li su vrući) i za akumulator (zategnemo klinasti remen ili, ako nam se isprazni, spojimo prvo plus i plus, pa onda tek minus i minus sa akumulatorom drugog auta koji mora raditi i onda obrnuto skidamo).

3. VRSTE SIJALICA ZA OSVJETLJENJE NA AUTOMOBILU

3.1. Klasične sijalice (inkandescentna)

U ovoj žarulji svjetlo nastaje žarenjem žarne niti u atmosferi niskog tlaka ili potpunog vakuuma. Veći dio privedene energije (95%) pretvara se u toplinu (IR) a samo manji dio (5%) u vidljivo svjetlo, te neznatni dio u ultraljubičasto zračenje (UV).

3.2. Halogene sijalice

Halogene sijalice su također sijalice sa žarnom niti, te koriste princip termičkog zračenja pri generisanju svjetla. Dodatak halogenida (brom, hlor,

8

fluor i jod) plinskom punjenju gotovo potpuno sprijčava crnjenje balona sijalice, čime se održava gotovo konstantan svjetlosni tok kroz cijeli vijek trajanja. Zbog toga je moguće napraviti balon puno manjih dimenzija, s višim pritiskom plinskog punjenja, čime se dodatno povećava iskoristivost inertnih plinova u punjenju – kriptona i ksenona. Također, moguće je žarnu nit zagrijati na puno višu temperaturu, čime se podiže svjetlosna iskoristivost (ovo nije bilo moguće kod standardne sijalice zbog pojačanog isparavanja volframa pri višim temperaturama. Glavna karakteristika halogenih sijalica je halogeni kružni proces. Volfram koji isparava sa žarne niti odlazi prema stjenci balona, gdje se pri temperaturi < 1400 K spaja s halogenidima. Termičko strujanje odvodi ovaj spoj bliže prema žarnoj niti, gdje se pri temperaturi > 1400 K razgrađuje, a atom Wolframa se ponovno vraća na žarnu nit. Pri tome on ne dolazi na staro mjesto, tako da ipak dolazi do pucanja žarne niti na kraju vijeka trajanja. Pri ovom procesu temperatura žarne niti doseže 3.000 K, a stakla i do 250ºC. Zbog toga se mora koristiti balon od kvarcnog stakla, koje je specijalno dotirano tako da ujedno i zadržava štetno UV zračenje. Halogene sijalice daju mnogo jaču svjetlost, jer im je stupanj svjetlosne iskorištenosti 100% veći od običnih. Prve halogene sijalice (H1, H2 i H3) imale su jednu žarnu nit i upotrebljavaju se uglavnom samo za duge farove i dodatna svjetla. Sada postoje halogene sijalice (H4), primjerene za kombinirane farove s oborenim i dugim svjetlom. Prednost halogenih žarulja je u tome da njihova staklena kruške ni nakon duge upotrebe ne potamni (obične sijalice potamne i smanji se jačina svjetlosti).

Sl.3.2 Halogene sijalice

3.3 Ksenonska svjetla

9

Nema razlike. Ako kupujete u “kitu” tada je sve vec skupa. Princim Ksenon sijalice ili službeno znane pod nazivom: „sijalice visokog intemziteta“ (high-intensity headlamps – HID) kriste se kao učinkovitije riješenje u odnosu na halogene sijalice. Učinkovitije su zbog količine svijetla i boje koje stvaraju. Takva žarulja sadrži plin xenon. Prve xenon sijalice počele su se koristiti u BMW-u serije 7, davne 1991 god“prava” ksenonska svijetla. Princip je slican kao na neonskoj žarulji. Zbog toga takav sistem osim žarulja još zahtijeva balast i starter (ballast unit, ignition). Neki proizvodaci vec u balastu nude starterbi-xenonskih sijalica je slican. Kad pogledate obicnu H4 žarulju vidite da ima dvije niti. Jedna je otvorena, a ispod druge je mali komad nekog lima koji zaustavlja dio svijetlosti. Kad su upaljena oborena svijetla tada svijetli nit koje je zasjenjena, a pri dugom svijetlu se ta gasi a pali se druga, nezasjenjena nit. Kod bi-xenona, je princip slican, samo što se onaj mali dio lima koji zasjenjuje, pomocu elektromagneta mice naprijed-nazad nekoliko milimetara. U bixenonskoj žarulju je samo jedno polje koje daje svijetlost.Snaga ksenonskih svijetala se mjeri u Kelvinima,a ne u watina (zbog toga jer sva xenonska svijetla trose 35W – manje nego obicna halogena). Zašto u kelvinima? Osnova takvih izvora svijetlosti je prvenstveno bolja vidljivost i nikako ne šminka. Dobra vidljivost je u idealnim uvijetima sunceva svijetlost koja iznosi oko 5250K. Dakle ksenonske zarulje s vrijednosti 5250K daju potpuno bijelu, suncevu svjetlost na cestu. Što idemo niže to je manje svijetlosti (mjereno u luxima ili lumnima) i boja ide prema žutoj. Najbolje halogene zarulje imaju oko 4000K. Obicne oko 3.200K. Što idemo gore iznad 5250K to boja ide prema plavoj (nakon 8000K prema ljubicastoj – dugin spektar boja), ali se isto tako smanjuje kolicina svjetlosti (iako se jacina takve svijetlosti ne moze usporedjivati s halogenim žaruljama jer je puno jaca). Neki proizvodaci automobila ugraduju baš takve sisteme vrijednosti 5250K i kod njih nema nikakvog plavog efekta, nego potpuno bijela boja. Vecina ih ugradjuje do 6800K. Na tržištu je moguce nabaviti i do 12.000K, ali su nelegalne i ljubicaste boje. Legalno je do vrijednoti 8000K, a i te su vec JAKO plave. Oko 7.000K je jedna oku ugodna plavo-bijela svijetlost (da ne bude zabune – plavija nego kod serijskih HID, ne treba pretjeravati). To je samo temperatura izmedju dvije elektrode gdje nastaje svijetlost. U osnovi se manje griju nego halogene. O upotrebi takvih svijetala treba nešto znati. Kao prvo, osjetljivije su nego obicne halogene sijalice, ali s pravilnom upotrebom životni vijek im je mnogo duži. Kod ksenonskih žarulja zaboravite na blendanje, ako ih imate vezane na duga svijetla (ili ako se prilikom blendanja pale i duga i kratka – japanski auti).

10

Kad se ugase, treba sacekati da se ohlade. Neki proizvodaci savjetuju od 30 sekundi do 2 minute. U slucaju da vam je pregorjela žarulja i nije se upalila obavezno ugasite svijetla i NIKAKO NE PALITI PONOVO! Naime, starter je dao 25.000volti na žarulju. Iskra je preskocila, a žarulja se nije upalila. Pri sljedecem paljenju iskra više NECE preskociti i struja ceka u kondenzatoru. Prilikom vadenja takve sijalice, gotovo sigurno je da ce ta struja preskociti na masu auta i uništiti vam svu elektronsku opremu ili u najgorem slucaju na vas i ubiti vas!!!ine i od tada polako broj vrsta žarulja raste. No zbog visoke cijene, ogranicene dostupnosti i neznanja, tuneri se odlucuju na kupnju razno raznih halogenih žarulja u plavoj boji. Kao prvo, vecinu ljudi zanima je li to legalno. Pri pravilnom odabiru i montazi JE! Za legalizaciju, takvih, naknadno ugradenih svjetala potrebno je dobiti homologaciju. Homologacija za svjetla s izbojem u plinu (popularno zvanim xenonkama) zahtijeva da je vozilo opremnjeno automatskom regulacijom visine snopa svijetala i pranjem tih istih. Da odmah pojasnim što NIJE automatsko podešavanja visine. To nije regulator unutar vozila (najcešce na kokpitu) u obliku okruglog prekidaca s vrijednostima od 0-3 (ili 4). Vec toga nema i visina se prilagodava senzorima koji su ugradeni u autu. Taj dio je i najproblematicniji, jer se pranje farova lako montira na odbijac. Neke države u homologaciji imaju i navedenu najvišu dozvoljenu vrijednost snagu u kelvinima(kod ovakvi Žarulja snaga se mjeri u Kelvinima, to nije temperatura) koje HID sijalice smiju imati. Princip po kojem radi ksenoska žarulja je potpuno drugaciji nego princip drugih žarulja. Naime takva žarulja nema žarnu nit vec manji prostor koji je ispunjen plinom (više vrsta plinova, medu ostalim merkuri i ksenon – njega je najmanje J) i dvije elektrode. Da bi se uspostavio kontakt izmedu dvije elektrode potrebna je jaka struja (oko 20.000-25.000 volti), a kad je u tom, plinu ispunjenom, prostoru doslo do povezivanja, tada se napon smanji na 85V. To traje dijelic sekunde, a tada svijetla jako zabljesnu, a onda se u roku 5-10 sekundi griju i svijetle sve jace dok ne postignu radnu “snagu”. Po tome se vide

11

Sl.3.3 Ksenonske sijalice

Prilikom montaže treba biti jako oprezan. Naime sijalica je punjena plinovima medu ostalim i merkurijem koji je iznimno otrovan i punjene su pod pritiskom od oko 100 bara. U slucaju da sijalica pukne u blizini vas, može biti smrtno opasna. Osim toga pri paljenju se razvija struja oko 20-25KV. Balast ne smije nigdje biti u dodiru s masom auta i preporucljivo je da nije izložen direktnom izvoruvode. Takvi sistemi se mogu montirati na sve novije automobile. Postoje dvije vrste žarulja i to su D2R i D2S. D2R sijalice se danas više ne koriste. Napravljene su samo za stari model Mercedes E klase koji je tada dao odgovor na BMW-ove ksenonske sijalice u seriji 5. Mercedes je tada upotrebljavao reflektorske farove,a ne projektorske (s lecama). Slicne su H4 žaruljama odnosno djelomicno su zasjenjene. Danas se upotrebljavaju D2S. Slicne su H1, H3, H7 žaruljama, odnosno nisu zasjenjene, a farovi su tako napravljeni da pravilno lome takav izvor svijetlosti. D2R se teško može naci na tržištu. Ksenonske sijalice se mogu ugraditi u sve tipove farova. Važno je samo da imaju grlo istog tipa. Preporucuju se farovi s lecama, buduci da su reflektorski napravljeni za halogene sijalice i takvi u kombinaciji s ksenonskim žaruljama daju puno jacu svijetlost, što može prouzrociti zasljepljivanje vozaca koji dolazi iz drugog smjera.

12

3.3. LED sijalice

Možemo reći da su proizvođači sijalica dosegnuli novi nivo kada su stvorili LED sijalice. Ako uspoređujemo (barem na papiru) led sijalice su sijalice budućnosti stvorene za široke mase. Najvažniji segment u radu LED žarulja je to što koriste vrlo malo energije u svom radu što znaći da je zagrijavanje minimalno pri proizvodnji svijetlosti ali problem je u tome što dolazi do zagrijavanja dosjeda sijalice što može predstavljati problem za žice i kontakte. Zbog tog problema za sada proizvođači automobila izbjegavaju upotrebu LED žarulja u farovima ali su zato našle svoju primjenu u farovima na zadnjem dijelu automobila (štop svijetla).

LED (Light Emitting Diode) tehnologija je u veoma jakom rastu i svi je vide kao "rasvjetu budućnosti". LED izvori imaju duži životni vijek – traju i do 50 puta duže od inkadescentnih žarulja

niska potrošnja energije visoka iskoristivost u boji izuzetno dug vijek trajanja izuzetno rijetki prijevremeni kvarovi male dimenzije visoka otpornost na udarce i vibracije usmjerena karakteristika isijavanja bez IR/UV zračenja mala snaga nisko termičko opterećenje

Slika 3.4.1. dnevna LED svijetla

13

Sl.3.4.2. LED H7 sijalice

Svjetlosne diode temelje se na poluvodičima koji pretvaraju električnu struju direktno u svjetlost. Samo nekoliko milimetara dugačak, LED je korisna alternativa za klasične izvore svjetla u mnogim područjima opće rasvjete gdje također otvaraju do sada nepoznate mogućnosti i perspektive.

LED (dioda koja emitira svjetlo) sastoji se od nekoliko slojeva poluvodičkog materijala. Ukoliko je dioda pravilno priključena, svjetlo se proizvodi u jednom od ovih tankih slojeva, u aktivnom sloju. Nasuprot žaruljama sa žarnom niti, koje proizvode kontinuirani spektar, LED daje svjetlo određene boje. Boja svjetla ovisi o korištenom materijalu.

Ove vremenom) i karakterizira je veoma mala potrošnja električne energije (ušteda od 80 %) i dug radni vijek (do 100 000 sati, tj. pri svakodnevnu neprekidnu radu primjerice od 12 sati, trajala bi oko 11 godina i pritom bi izgubila samo 30% svoje prvotne kvalitete svjetla). Prema izvedbi je možemo podijeliti na nekoliko vrsta:

mogu se naručiti u sustavu svjetleće cijevi u nekoliko boja (zalivene u obojenu savitljivu PVC-cijev)

u obliku raznih rasvjetnih tijela

Postoje i u kombinaciji tri boje (RGB – crvena, zelena, plava). Era LED rasvjete polako kuca na vrata. Iako LED izvori uslijed malih snaga i ograničene

14

efikasnosti u rangu živinih žarulja još imaju problema da preuzmu ključne rasvjetne segmente - unutrašnju i vanjsku funkcionalnu rasvjetu (kojima dominiraju niskotlačni i visokotlačni izbojni izvori - fluo cijevi odnosno natrijeve i metal halogene sijalice), oni nezadrživo prodiru u tradicionalne sfere rasvjete klasičnim i halogenim žaruljama (pozicijska svjetla, stop svjetla i žmigavci) i prometnice a sada se šire na akcentnu rasvjetu malih izložaka u trgovinama te na dekorativnu i scensku unutrašnju i vanjsku rasvjetu. Potonja je posebno prikladna za LED izvore zbog niskih zahtjeva na ukupnu angažiranu snagu te visokih zahtjeva na trajnost i jednostavnost održavanja.

Karakteristike LED-a-   visoka svjetlosna efikasnost – garantirani svjetlosni tok od 50-130lm\W, nema UV ili IR zračenja-   osjetno manja potrošnja, trenutno paljenje, nema strobo efekta-   prosječni vijek trajanja 10-15 godina rada gotovo 100 puta duže od inkadescentnih (klasičnih) žarulja-   izuzetna trajnost, otpornost na mehanička oštećenja i vibracije-   ne sadrži opasne tvari ( živa, olovo, štetni plinovi )-   veoma male dimenzije i masa, razne mogućnosti konstrukcije-   fokusiranost svjetlosnog snopa, izrazita efektivnost – RGB – 16 000 000 boja

Sl 3.4.3 Kucista za LED zarulje

4. ODRŽAVANJE I OPRAVAK UREĐAJA ZA OSJVETLJENJE

Održavanju svjetlosno – signalnih uređaja na vozilu mora se dati posebna važnost, jer od njihove ispravnosti zavisi sigurnost vožnje. Kako je poznato, farovi moraju osigurati svjetla odgovarajućeg intenziteta i propisane podešenosti

15

po pravcu – visini i širini. Takođe treba osigurati pritegnutost zaptivke između stakla i obloge, tako da ne ulazi prašina, voda i vlaga. Pri ugraživanju sijalicu treba držati čistom krpom, papirom ili maramicom, a ne golom rukom, jer i najčistiji prsti ostavljaju mrlje koje isparavanjem zamagljuju parabolično ogledalo i slabi intenzitet svjetla.

Kvarovi na instalaciji osvjetljenja, njihovi uzroci i način otklanjanja su:

a) Svjetla ne rade (jedna ili obje sijalice ne gore) Pregorjelo vlakno sijalice Ležište sijalice zahrđalo ili ima slab kontakt na ležištu Provodnik prekinut ili spoj olabavio Spoj provodnika sa masom ili spoj olabavio Pregorio osigurač u glavnom vodu za svjetla Prekidač neispravan, pa struja ne dolazi do sijalica Ispražnjen akumulator

Ispitivanje i opravka navedenih kvarova vrši se tako što se izvadi sijalica i kontroliše njena ispravnost, zatim se provjeri čistoća njenog ležišta. Ako ima hrđe, odstrani se brusnim papirom i čistom krpom. Probnom lampom – spajanjem dovodnog provodnika sa masom – provjeriti da li struja dolazi. Ako ne dolazi, pregledati vodove i pritegnutost spojeva, kao i priključak na akumulatoru, koji mora biti dobro spregnut. Prije svake opravke, skidanjem poklopca sa kutije osigurača, treba kontrolisati ispravnost osigurača i pregorjeli zamjeniti. Neispravan prekidač zamjeniti.

b) Svjetla se prekidaju u vožnji

Ako se sve sijalice istovremeno pale i gase u vožnji, uzrok je u lošem spoju vodova sa akumulatorom ili voda za masu. Spojeve treba pritegnuti. Ako se pali i gasi samo jedna sijalica, uzrok je u lošem spoju sijalice i ležišta ili lošeg spoja sa masom. Ležište očistiti i sijalicu pričvrstiti.

c) Svjetla su slabog intenziteta

Uzroci ovog kvara mogu biti slab akumulator, neispravno parabolično ogledalo, nečistoća farova i stakala, sijalice slabijeg napona, neregulisana svjetla. Opravku

16

treba vršiti punjenjem akumulatora, zamjenom neispravnog ogledala, čišćenjem farova, ugradnjom odgovarajućih sijalica.

d) Svjetla su suviše jaka

Uzroci mogu biti neispravan regulator napona, čime bi regleru trebalo premjeriti napon i reglažu, te prekinuta neka od veza dinamo – akumulator, tako da dinamo šalje struju direktno u sijalice.

e) Nestabilna jačina svjetla

Ako se pri radu moora svjetla pojačavaju i smanjuju proporcionalno jačini rada motora, uzrok tomu može biti kvar na akumulatoru ili nepodešenost reglera.

f) Ampermetar ne pokazuje punjenje ili upaljena kontrolna sijalica diname

Ovo je znak da dinama ne stvara struju, a uzrok tome može bii nepritegnutost pogonskog kaiša diname, neispravnost diname, pregoren osigurač u kolu diname (ukoliko postoji), prekinuta veza između reglera i diname, neispravan ampermetar, pri čemu bi ga trebalo zamjeniti.

17

5. ZAKLJUČAK

Kao što se moglo vidjeti u mom izlaganju, brzim napretkom u tehnološkim dostignućima došlo je do velike revolucije u razvoju automobilskih osvjetljavajućih tijela, koja imaju jednu od najznačajnijih uloga u sigurnosti u saobraćaju. Pri tome svaka od njih ima svoje prednosti i svoje mane.

Ukratko, prednosti halogenih sijalica su:

Dug životni vijek Različite dimenzije Velika učinkovitost Čišća svijetlost

nedostatci su:

Visoka potrošnja energije Zahtijevanje veće pažnje pri montaži Osjetljivost na vanjske utjecaje

Prednosti xenon (HID) sijalica su:

Duži životni vijek Veća učinkovitost u odnosu na halogene sijalice i upotreba manje snage Bolja vidljivost za vozača

nedostatci su:

Problemi kod nadolazećeg prometa – zasljepljivanje Visoki troškovi instalacije i nabavke žarulja Štetni materijali

18

Prednosti LED sijalica su:

Male      dimenzije Mala      potrošnja energije

nedostatci su:

visoki      troškovi proizvodnje mala      količina generirane snage visoke      temperature na dosjedima kontakata

Sl.5.1Temperaturna boja sijalica

Sl.5.2 prikaz radnog vijeka sijalica19

6. LITERATURA

„Remont i održavanje motora i motornih vozila“ Drago CVITANOVIĆ

„Motori i motorna vozila“ – Ivan FILIPOVIĆ

http://www.oktani.com

http://www.seatclubcroatia.com

20