Seminarski rad iz kolegija: SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE RESURSIMA PODUZEA(ERP)

Tema:

Microsoft Dynamics NAV

1

SADRAJ1. Ope karakteristike ERP sustava.................................................Error: Reference source not found 1.1. 1.2. 1.3. Opis ERP ssustava.................................................................Error: Reference source not found Moduli ERP sustava..............................................................Error: Reference source not found Osnovne karakteristike ERP sustava :...................................Error: Reference source not found

1.4. Osnovni razlozi zbog kojih se poduzea okreu ka ERP rjeenjima su:...........Error: Reference source not found 2. Microsoft Dynamics NAV...........................................................Error: Reference source not found 2.1. 2.2. Ope karakteristike Microsoft Dynamics NAV-a.................Error: Reference source not found Troslojna arhitektura Microsoft Dynamics NAV-a...............Error: Reference source not found

2.3. Pregled moguih konfiguracija za Microsoft Dynamics NAV.......Error: Reference source not found 3. Financijska funkcija u poduzeu..................................................Error: Reference source not found 3.1. 3.2. 3.3. Financijska funkcija kao podsustav poslovnog sustava........Error: Reference source not found Odnos financijske i nabavne funkcije...................................Error: Reference source not found Strategija obaveza prema dobavljaima................................Error: Reference source not found

4. Obrada realizacije financijskih obaveza u MS Dynamics NAV-u.........Error: Reference source not found 4.1. 4.2. Uvodna analiza......................................................................Error: Reference source not found Kartice podmodula Dugovanja:.............................................Error: Reference source not found 4.2.1. Opis kartice Dobavljaa..........................................Error: Reference source not found 4.2.2. Kartica Nalog plaanja............................................Error: Reference source not found 4.2.3. Kartica Ulazna faktura............................................Error: Reference source not found 4.3. Knjienje naloga plaanja.....................................................Error: Reference source not found 4.3.1. Kartica Ulazna faktura.......................................................Error: Reference source not found 4.3.2. Kartica Avansna faktura.....................................................Error: Reference source not found 4.4. Povezivanje proknjiene uplate dobavljau sa ulaznom fakturom..Error: Reference source not found 4.5. Prikaz proknjienog zatvaranja.............................................Error: Reference source not found 5. Obrada financijskog dugovanja u informacijskom sustavu pod In formo Error: Reference source not found 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5. Informacijski sustav In formo............................................Error: Reference source not found Proces knjienja isplate i zatvaranja otvorenih stavki...........Error: Reference source not found Dodavanje novog poslovnog suradnika:...............................Error: Reference source not found Modul robnog poslovanja......................................................Error: Reference source not found Modul financijskog poslovanja............................................Error: Reference source not found

5.6. Povezivanje modula Robno poslovanje sa modulom Financijsko poslovanje..Error: Reference source not found 5.7. Analitika kartica komitenta.................................................Error: Reference source not found 2

6.

Usporedna analiza........................................................................Error: Reference source not found 6.1. 6.2. 6.3. 6.4. 6.5. 6.6. 6.7. Razliiti moduli.....................................................................Error: Reference source not found Grafiko korisniko suelje...................................................Error: Reference source not found Informacije o dobavljaima...................................................Error: Reference source not found Ulazna faktura.......................................................................Error: Reference source not found Nalog plaanja.......................................................................Error: Reference source not found Promet dobavljaa.................................................................Error: Reference source not found Razvojno okruenje...............................................................Error: Reference source not found

7.

Zakljuak......................................................................................Error: Reference source not found

3

UVODSvako poduzee dananjice koje vodi brigu o svojoj budunosti primorana je ulagati u svoje znanje, kontrolu, kvalitetu kako bi bila to je mogue vie konkurentnija na tritu, jer trite je nemilosrdno, samo jedan krivi korak je dovoljan da bi se nali u problemima. Stoga e se u ovome seminarskom radu pokuati pomoi da se objasne neki nuni koraci koji su potrebni da se upravo tako neto ne bi dogodilo. Svako poduzee ako eli sebi bolju budunost mora imati neki od ERP (sustavi za upravljanje resursima) kako bi mogao to je bolje mogue djelovati u gospodarstvu. Radi stvarne konkurentnosti, proizvodne kompanije moraju svoje proizvode isporuiti brzo, ekonomino i na vrijeme. Skupina poslovnih procesa objedinjenih pod imenom "Upravljanje resursima poduzea" (ERP Enterprise Resource Planning) dokazala se kao kljuan alat u ostvarenju ovih ciljeva. ERP nudi sredstva za uinkovito upravljanje potrebnim resursima: materijalom, radom, opremom, alatima, tehnikim uvjetima, prostorom i vremenom. Imati usklaen set resursa, u pravo vrijeme i u pravoj koliini,kljuno je za ekonomian i brz odgovor na zahtjeve kupca. Posebno treba naglasiti da ERP nije raunalni sustav. ERP je ljudski sustav koji je omoguen raunalnim sustavima. esto se softverski paketi za obradu transakcija nazivaju ERP-om. To je pogreno. Ispravno bi bilo zvati ih "Enterprise software" (ES) jer ti paketi podravaju i ine moguim uinkovito planiranje i upravljanje resursima, ali realnost je da ga oni zapravo ne rade umjesto nas. Upravljanje resursima poduzea jest i uvijek e biti ljudski posao. ERP je sustav, skupina poslovnih procesa koji moemo opisati kao: komplet alata za upravljanje na razini kompanije koji uravnoteuje potranju i opskrbu, sadri sposobnost povezivanja kupaca i dobavljaa u jedinstven lanac opskrbe, prua visok stupanj integracije meu funkcijama prodaje, marketinga, proizvodnje, operacija, logistike, nabave, financija, razvoja novih proizvoda i upravljanja ljudskim resursima te zato omoguava da ljudi vode posao ostvarujui visoku razinu usluga kupcima i produktivnosti, uz istovremeno smanjenje trokova i zaliha.

4

1. Ope karakteristike ERP sustava 1.1. Opis ERP sustavaERP (Enterprise Resource Planning sustavi za upravljanje resursima) su poslovni sustavi tj. komercijalni softverski paketi za mala, srednja i velika poduzea. Obuhvaaju sve standardne poslovne funkcije i imaju mogunost prilagoavanja konkretnim potrebama poduzea, podravajui meunarodne standarde. Primjena ERP softverskih paketa mogu pridonesti znaajnom poboljanju kvaliteta proizvoda i usluga. Ova vrsta sustava realizira, ili bolje reeno, omoguava integraciju kompletnog funkcioniranja poslovnog sustava pomou jedinstvenog softverskog rjeenja. 1 ERP predstavlja niz aktivnosti aplikacijskog softvera, koji pomae u upravljanju poslovnim, financijskim aspektima poslovanja i ljudskim resursima. Njegov cilj je da uspostavi jedinstveno softversko reenje koje integrira razliite funkcije i aktivnosti u jednu cjelinu u kojoj e odjeljenje i sektori dijeliti informacije potrebne za donoenje odluka. Na neki nain to je udruivanje ljudi, hardvera i softvera u cilju efikasne realizacije proizvoda ili usluge koji kreiraju profit za poduzee.

1.2. Moduli ERP sustavaDa bi postigli integraciju tipini ERP sustavi koriste sloene softverske i hardverske komponente, u ijem je sreditu jedinstvena baza podataka koju koriste svi moduli. Najei moduli u ERP paketu su :

Upravljanje financijama Supply Chain Management Customer Relationship Management (CRM) E-Business Upravljanje proizvodnjom Upravljanje uslugama Distribucija Prodaja i Marketing

1

CD Microsoft Dynamimcs NAV u praksi, Microsoft Hrvatska

5

1.3. Osnovne karakteristike ERP sustava: Fleksibilnost svakom postavljenom zahtjevu se prilagoava i sposoban je da prui neophodne odgovore Nezavisnost podrazumijeva da je nezavisan od hardvera, operativnog sustava i sustava za upravljanje bazom podataka, od organizacije poslovnih procesa i izgraenih organizacijskih struktura Sveobuhvatnost pogodan za sve poslovne funkcije i organizacije svih vrsta djelatnosti (proizvodne, trgovinske, socijalne, obrazovne, zdravstvene...) Modularnost sastavljen od podsustava i modula koji se mogu proizvoljno mijenjati a da se pri tome ne poremeti funkcioniranje cjeline Otvorenost pristupaan za razliite hardverske platforme i za vezu sa aplikacijama drugih proizvoaa softvera Prilagodljivost lako se prilagoava zahtjevima organizacije u zavisnosti od djelatnosti i organizacione strukture Iskustvenost u njemu su ugraena viegodinja iskustva i reenja koja su se dokazala u praksi.

1.4. Osnovni razlozi zbog kojih se poduzea okreu ka ERP rjeenjima su:Integracija financijskih informacija - ERP kreira jednu verziju informacija za sve funkcionalne oblasti, tako da se njihova ispravnost ne moe dovesti u pitanje; Integracija informacija o narudbama klijenata - narudbe klijenata, kroz ERP, se prate od trenutka primanja, pa sve do isporuke i slanja fakture; Standardizacija poslovnog procesa - dovodi do ubrzavanja poslovnih procesa, ERP sadri standardizirane metode za automatizaciju nekih koraka proizvodnog procesa i na taj nain skrauju vrijeme i poveavaju produktivnost; Smanjenje zaliha - s obzirom na praenje toka porudbine kroz ERP, to za posljedicu ima i smanjenje zaliha sirovina ili gotovih proizvoda; Ljudski resursi - standardizacija informacija, rjeava probleme praenja radnog vremena zaposlenih i komunikacije sa njima. 6

ERP ispunjava veliki broj vanih ciljeva od maksimalizacije protoka informacija, minimalizacije vremena odaziva na upite kupaca i dobavljaa, pa do osiguranja adekvatnih informacija donosiocima odluka. Poboljava pristup informacijama koje su dostupne svim organizacijskim jedinicama, osigurana je konzistentnost podataka. Moda najvanija prednost ERP sustava je standardizacija poslovnih procesa, poslovna praksa je implementirana u ERP softver to za posljedicu ima utedu i poveanje produktivnosti kako poduzea tako i radne snage .

2. Microsoft Dynamics NAV 2.1. Ope karakteristike Microsoft Dynamics NAV-aMicrosoft Dynamics NAV predstavlja prilagodljiv i fleksibilan ERP sustav koji objedinjuje veliki broj segmenata poslovanja, u kome ne postoji potreba za viestrukim unoenjem jednog podatka i koji prua precizne i pravovremene izvjetaje. Microsoft Dynamics NAV standardno nudi veliki broj analiza i izvjetavanja, i omoguava analizu i izvjetavanje prilagoeno posebnim potrebama kompanije. Microsoft Dynamics NAV je dizajniran specijalno za poduzea male i srednje veliine koja ele da poveaju produktivnost bez poremeaja svakodnevnih poslovnih operacija. Microsoft Dynamics NAV obuhvaa sve poslovne transakcije i integrirano prati etiri glavna toka:

Upravljanje financijama Supply Chain Management Customer Relationship Management (CRM) E-Business

Slika 1. Glavni tokovi u Mycrosoft Dynamics NAV-u 2

2

CD Microsoft Dynamimcs NAV, Microsoft Hrvatska

7

Najvanije je to to se ova rjeenja mogu dobiti od globalne mree partnera koji nude lokalne, prilagoene usluge. To su usluge planiranja, uvoenja, prilagoavanja, stalne podrke i odravanja. To znai da se vodea svjetska poslovna rjeenja mogu dobiti kod lokalnog strunjaka koji e prilagoditi reenje uslovima poslovanja i rastu poduzea.

Slika 2. Prilagodljivost Microsoft Dynamics NAV-a razliitim poduzeima, 3

2.2.

Troslojna arhitektura Microsoft Dynamics NAV-a

Kod Microsoft Dynamics NAV-a koritena je troslojna arhitektura. To je klijent-server sustav sa troslojnom arhitekturom u kome su korisniko suelje, procesi poslovne logike i pristup podacima projektirani i upravljani kao nezavisni moduli. Osnovne komponente ove arhitekture su : Klijentski ( prezentacijski ) sloj grafiki korisniki interface ili browser za unos podataka i pristup funkcijama sustava Sloj poslovne ( aplikacijske ) logike - pravila, funkcije, logika i ponaanje programa prilikom primanja/slanja podataka od/do servera baze podataka Sloj podataka upravljanje operacijama i transakcijama podataka . Omoguava adekvatno auriranje podataka u bazi, bez obzira to je koristi vie klijenata i modula istovremeno.

3

CD Microsoft Dynamimcs NAV, Microsoft Hrvatska

8

Slika 3. Troslojna arhitektura Microsoft Dynamics NAV-a, 4

2.3.

Pregled moguih konfiguracija za Microsoft Dynamics NAVMicrosoft Dynamics NAV Database Server

Microsoft Dynamics NAV Database Server omoguava da vie korisnika pristupa istim informacijama uskladitenim u istoj bazi podataka na serveru. Microsoft Dynamics NAV 4.0 Database server je usko integrirani i specijalno napravljen za Microsoft Dynamics NAV aplikacije. Lako se podeava i odrava . Sa ovom konfiguracijom mogue je imati jedan server pokrenut na TCP/IP u a drugi na NetBIOS-u, a oba na istoj bazi podataka. Potrebno je da svi serveri budu instalirani na istom raunalu.

4

CD Microsoft Dynamimcs NAV, Microsoft Hrvatska

9

Slika 4. Mogua konfiguracija za Microsoft Dynamics NAV, 5

5

CD Microsoft Dynamimcs NAV, Microsoft Hrvatska

10

Microsoft Dynamics NAV option for Microsoft SQL Server

Microsoft Dynamics NAV moe raditi sa Microsoft SQL Serverom. Microsoft SQL Server prua mogunost koritenja OLAP (Online Analytical Processing) analiza i data warehousinga.

Slika 5. Mogua konfiguracija za Microsoft Dynamics NAV, 6

6

Microsoft Dynamics NAV Application Server

CD Microsoft Dynamimcs NAV, Microsoft Hrvatska

11

Microsoft Dynamics NAV Application Server omoguava povezivanje sa eksternim aplikacijama. Mogue je koristiti dva ili vie Microsoft Dynamics NAV Application servera.

Slika 6. Mogua konfiguracija za Microsoft Dynamics NAV, 7

Mogue je koristiti dva ili vie Microsoft Dynamics NAV Application Servera zbog razmjene podataka sa razliitim eksternim aplikacijama.7

CD Microsoft Dynamimcs NAV, Microsoft Hrvatska

12

Slika 7. Mogua konfiguracija za Microsoft Dynamics NAV, 8

3. Financijska funkcija u poduzeu

8

CD Microsoft Dynamimcs NAV, Microsoft Hrvatska

13

3.1. Financijska funkcija kao podsustav poslovnog sustavaFinancijska funkcija , kao poseban podsustav je usko povezana sa svim ostalim funkcijama. Financijska funkcija proima sve interne i eksterne poslovne procese i operacije. Sa ovom funkcijom zapoinje i zavrava kruno kretanje kapitala. Sa stanovita organizacije cirkuliranje sredstava poinje nabavkom a zavrava se prodajom. I poetna i zavrna faza su u novanom obliku, a novac je potrebno posjedovati ili pribaviti, pa naknadno pod izvjesnim uvjetima vraati. Problem nabavke, posjedovanja i vraanja novca je u domeni financijskih odnosa. Centralna kategorija financijske funkcije je novac u svim njegovim osnovnim ulogama.

3.2. Odnos financijske i nabavne funkcijeOdnosi financijske funkcije i drugih funkcija moraju se promatrati kao odnosi izmeu aktivnosti koje su vane za ostvarivanje zadataka, jer financijska funkcija i ostale funkcije predstavljaju sastavne dijelove poslovnog procesa. Glavni instrument preko koga se uspostavlja veza izmeu financijske funkcije i komercijalne funkcije, odnosno izmeu nabavke i prodaje je plan ( plan nabavke materijala, plan nabavke poluproizvoda, sklopova, gotovih proizvoda, robe, usluga i slino ). Moe se rei da plan predstavlja osnova za planiranje i pribavljanje potrebnih obrtnih sredstava. Veliki znaaj imaju i informacije o raspoloivim novanim sredstvima za nabavku. Potrebna je kontinuirana suradnja financijske funkcije i nabavne funkcije da bi se osiguralo da su sredstva osigurana za odreene nabavke. Naroito treba biti paljiv kod nabavki koje odstupaju od planirane dinamike, a koje su prouzrokovane poveanom proizvodnjom, poveanom prodajom, smanjenom prodajom i gomilanjem zaliha, izmjenama u rokovima isporuke i sl. Financijska funkcija i nabavna funkcija ostvaruju stalnu suradnju u vezi sa plaanjem obaveza dobavljaima. Postoji potreba za kontinuiranom suradnjom financijske i nabavne funkcije i kada su u pitanju odreeni naknadni popusti vezani za nabavku. Ovi popusti su usko vezani sa obujmom nabavke po koliini i vrijednosti, u vezi sa naplatom ili osiguranjem naplate i sl. Suradnja financijske i nabavne funkcije je neophodna i prilikom rjeavanja reklamacija i naplate povraenih koliina isporuenog materijala, poluproizvoda i dijelova, gotovih proizvoda , robe nezadovoljavajueg kvaliteta i drugo. Takoer, postoji suradnja i u vezi reguliranja drugih razlika koje su utvrene poravnanjem rauna npr. stanje obaveza prema dobavljaima.

3.3.

Strategija obaveza prema dobavljaima

Prilikom kupovine robe i usluga potrebno je definirati i ugovoriti rokove izmirenja obaveza prema dobavljaima. Ovi rokovi plaanja su u veini sluajeva : 14

Kreditnim bonitetom kupca Poloajem robe i usluga na tritu Ponaanjem konkurencije na tritu

U sluajevima kada je kreditna sposobnost kupca slaba tada od njega se zahtjeva ili avansno plaanje ili plaanje u trenutku preuzimanja robe. U sluajevima kada je kreditna sposobnost kupca dobra ugovaraju se rasponi rokova plaanja od jednog do 120 dana. Taj rok plaanja je mogue podijeliti na dva perioda: diskontni i kreditni. Diskontni period predstavlja odreeni broj dana u tokom kojih kupac ima pravo da iskoristi ponueni kasa-skonto. Kasa-skonto predstavlja popust koji prodava daje kupcu u sluaju plaanja odmah pri preuzimanju robe ili pre ugovorenog roka plaanja. Kada dobavlja kupcu ne odobrava kasaskonto kupac ima interesa da obavezu plati posljednjeg dana kreditnog perioda. Kreditni period predstavlja broj dana nakon isteka diskontnog perioda u kojima kupac mora da izmiri obaveze prema dobavljaima. Plaanje e se u ovom periodu izvravati bez ponuenog kasa skonta. U kreditnom periodu kupac praktino koristi trgovaki kredit ( uzimanje robe na kredit koji kupac mora otplatiti u odreenom roku ) koji je bez kamate. Najee prodavai iz iste djelatnosti dogovaraju duinu kreditnog i diskontnog perioda da bi se izbjegla nelojalna konkurencija. Ipak, nije redak sluaj da pojedinci odstupaju od tog dogovora. Prilikom odreivanja kada poinje diskontni period najee se uzima datum izdavanja fakture. Faktura se ne moe izdati prije isporuke robe odnosno uinjene usluge. Poetak diskontnog perioda odreuje se na sljedei nain: Poetak diskontnog perioda za sve kupovine u toku mjeseca pomjera se na prvi dan sljedeeg mjeseca ( EOM - end of the month - kraj mjeseca).

Strategije za reguliranje obaveza prema dobavljaima : 1. Ukoliko se kupcu nudi isporuka sa kasa skontom koji vai tokom diskontnog perioda, kupac moe nastojati izmiriti svoje obaveze posljednjeg dana diskontnog perioda 2. Kupac se moe odluiti i da izmiri obaveze posljednjeg dana kreditnog perioda i odrekne se koritenja kasa skonta.

Formula pomou koje se moe izraunati stopa troka skonta: % kasa skonta 15 365

------------------------------ x ---------------------------------------- x 100 (100 - % kasa skonta) (rok plaanja rok diskonta)

Strategija nabavke treba da bude ugovaranje na to due rokove. Sa financijske take gledanja, idealno bi bilo kada bi prosjeni rokovi dospijea obaveza prema dobavljaima bili dui od prosjenih rokova naplate potraivanja od kupaca, ili barem jednaki . U tom sluaju e se podudarati priljev gotovine od naplate potraivanja od kupaca sa dospijeem plaanja obaveza prema dobavljaima.

4. Obrada realizacije financijskih obaveza u MS Dynamics NAV-u 4.1. Uvodna analiza

Pravilna evidencija i kvalitetno voenje odnosa sa dobavljaima su znaajni za svako poduzee. Da bi se to postiglo, za svakog dobavljaa otvara se poseban konto ili raun. Kada dobavlja isporui materijal dolazi do poveanja obaveze prema njemu i zato se to knjii na stranu potrauje. Kada se dobavljau plati, dolazi do smanjenja obaveza prema dobavljau i zato se odgovarajui iznos knjii na stranu duguje. Upravljanje financijama je jedna od najvanijih obaveza svakog poduzea. Neophodno je voditi evidenciju o svim poslovnim transakcijama koje zahtijevaju slanje faktura, isplate, odobrenja i druge vrste dokumenata. U ovom radu , u okviru dugovanja prema dobavljaima bie objanjen sam proces knjienja naloga, faktura, kao i povezivanje proknjienog naloga sa fakturom i zatvaranje stavki poslije knjienja. Sustavski preduvjeti moraju biti ispunjeni i vezani su za dobavljae i naloge gotovinskih isplata. S obzirom da se realizacija poslovnog procesa obrade dugovanja izvrava preko modula Upravljanje financijama neophodno je definirati interakciju sa modulom Administriranje gdje se podeavaju administrativni parametri sustava .

16

Slika 8. Simboli i njihovi opisi u poslovnom procesu

17

Slika 9. Grafiki prikaz realizacije knjienja isplate dobavljau

18

4.2.

Kartice podmodula Dugovanja:4.2.1. Opis kartice Dobavljaa

Kartica Dobavljai se nalazi u podmodulu Upravljanje financijama/Dugovanja. Novog dobavljaa moemo kreirati tako to emo otvoriti formu Dobavljai iz podmodula Upravljanje financijama/Dugovanja , pritisnuti F3 da bismo obrisali sva polja. Pritiskom tipke ENTER biti e dodijeljena sljedea slobodna ifra dobavljaa na nain koji smo definirali u brojanoj seriji. Nakon toga moemo unijeti podatke o novom dobavljau.

Slika 10. Kartica dobavljaa 9 Drugi nain za kreiranje dobavljaa je koritenjem podmodula: Nabavka/Planiranje/ Dobavljai. Dobavljai predstavljaju jako bitan dio upravljanja financijama u poduzeu. Kartica Dobavljai se sastoji iz niza podkartica. Na kartici Ope moemo vidjeti osnovne podatke o dobavljau. Slijedi kartica Komunikacija gdje su unijete kontakt informacije odnosnog dobavljaa. Kartica Fakturiranje slui za povezivanje izabranog dobavljaa sa glavnom knjigom. Povezati e se preko ifre dobavljaa, u smislu knjienja promjena koje e se dogoditi nakon transakcije. Svaki dobavlja ima svoj raun u glavnoj knjizi koji se razlikuje od ostalih po jedinstvenoj ifri. Ukoliko kliknemo na pomono dugme pored polja Grupa knjienja dobavljaa moemo vidjeti tono na koja konta u glavnoj knjizi e se vriti knjienja, a na nain koji je prethodno definirana. Postoje specifini naini poslovanja sa svakim dobavljaem pa je vano pravilno podesiti uvjete plaanja za svakog dobavljaa. Tu mogunost nam daje podkartica Plaanje . Uoavamo da postoje specifinosti za: Nain zatvaranja, ifru uvjeta plaanja, itd.. 4.2.2. Kartica Nalog plaanja9

http://www.navexpress.rs/index.aspx?stranica=17

19

Nalog plaanja se koristi za registriranje isplata dobavljaima. Na ovu karticu se unose relevantne informacije za transakciju, kao to su Datum knjienja, Iznos i konta na koju se eli neto knjiiti. Sve informacije koje se unose su privremene i mogu se mijenjati dok se nalaze u nalogu. Nakon knjienja nalog e biti prazan, a transakcije e biti proknjiene na pojedinana konta. Rezultati knjienja naloga e uvijek biti vidljivi i na kontima Glavne knjige. Nalogu plaanja se moe pristupiti na dva naina : -Upravljanje financijama/Dugovanja/Nalozi plaanja -Upravljanje financijama/Upravljanje gotovim novcem/Nalozi plaanja

Slika 11. Nalog plaanja Nain zatvaranja isplate se odreuje klikom na pomono dugme u polju Nain zatvaranja na kartici dobavljaa i bira se opcija Runo ili opcija Zatvori najstarije. Moe se vidjeti na slici broj 16. ( kartica Dobavljaa-podkartica Plaanje). Opcija Runo znai da e program zatvoriti isplate samo ako se navede dokument, a opcija Zatvori najstarije e, ukoliko se ne navede dokument koji bi trebalo zatvoriti, zatvoriti isplatu na najstarije otvorene stavke dobavljaa.

4.2.3. Kartica Ulazna faktura 20

Trokovi za pojedine robe ili dijelove dodjeljuju se stavkama u fakturi, registriraju se nabavljena roba i u isto vrijeme auriraju zalihe i dugovanja. Pritiskom na F3 na tastaturi, briu se podaci iz svih polja i dobivamo ekran spreman za kreiranje nove fakture. Na kartici Ope vidimo osnovne podatke o dobavljau.

Slika 12. Knjienje ulazne fakture Pritiskom na dugme Fakture- Lista tj. F5 moemo da vidimo popis proknjienih faktura.

Slika 13. Pregled proknjienih faktura 21

4.3.

Knjienje naloga plaanja

Kao to je ve napomenuto Nalog plaanja se koristi za registriranje isplata dobavljaima. Pristupiti emo nalogu u okviru podmodula Upravljanje financijama/Dugovanja. Na kartici je potrebno podesiti Datum knjienja, Vrstu dokumenta (Uplata), Vrsta konta (Dobavlja) i Iznos se postavlja na primjer: 10 000. U primjeru smo u nalogu plaanja uz pomo polja Broj eksternog dokumenta oznaili naosnovu koje ulazne fakture je izvreno plaanje tj. oznaeno je da je na osnovu fakture pod rednim brojem 1006 izvreno knjienje.

Slika 14. Nalog plaanja Nain zatvaranja isplate se odreuje klikom na pomonu tipku u polju Nain zatvaranja na kartici dobavljaa i bira se opcija Runo ili opcija Zatvori najstarije. Opcija Runo znai da e program zatvoriti isplate samo ako se navede dokument, a opcija Zatvori najstarije e ukoliko se ne navede dokument koji bi trebalo zatvoriti, zatvoriti isplatu na najstarije otvorene stavke dobavljaa.

4.3.1. Kartica Ulazna faktura 22

Trokovi za pojedine robe ili dijelove dodjeljuju se stavkama u fakturi, registrira se nabavljena roba i u isto vrijeme auriraju zalihe i dugovanja. Pritiskom na F3 na tipkovnici, briu se podaci iz svih polja i dobijemo ekran spreman za kreiranje nove fakture. Na kartici Ope vidimo osnovne podatke o dobavljau. Kartica Fakturiranje povezuje konkretne izabrane dobavljae sa glavnom knjigom, a preko ifre, i u smislu knjienja promjena koje e se dogoditi nakon transakcije. U glavnoj knjizi svaki dobavlja ima svoj raun i razlikuje se od ostalih po svojoj jedinstvenoj ifri .S obzirom da je dobavljaima potrebno isplatiti odreenu svotu novca na osnovu toga o kojim dobavljaima je rije i na osnovu kartice o uvjetima i nainima isplate financijska sluba e znati kako tono proknjiiti promjenu. Knjienje se vri preko opcija na tipku Knjienje , izborom opcije Proknjii.

Slika 15. Knjienje ulazne fakture Pritiskom na tipku Fakture - Lista tj. F5 na tipkovnici moemo vidjeti spisak proknjienih faktura.

4.3.2. Kartica Avansna faktura23

U Microsoft Dynamics NAV-u postoji i avansna faktura koja vodi rauna o avansnim isplatama. Ukoliko je ugovoreno da se otplati odreena roba ranije, a da se ostatak plati u nekom drugom roku, avansna faktura pokriva tu poetnu isplatu i vodi rauna o ostatku koji se treba isplati i koji e stajati na regularnoj fakturi.

Slika 16. Avansna faktura

4.4.

Povezivanje proknjiene uplate dobavljau sa ulaznom fakturom

U poglavlju 5.4. smo prikazali primjer u kojem smo proknjiili nalog plaanja na osnovu broja eksternog dokumenta. U sluaju da nismo naveli broj eksternog dokumenta, i da smo 24

definirali da emo dokumente zatvarati runo, a ne automatski, morali bismo izvriti povezivanje fakture sa nalogom plaanja. Otvaramo karticu dobavljaa zatim sa tipkom Dobavlja treba izabrati Stavke. Kada nam se otvorio prozor sa stavkama odabranog dobavljaa, sa tipkom Funkcije biramo opciju Zatvori stavke. Otvoriti e nam se prozor Zatvori stavke dobavljaa sa stavkama koje nisu zatvorene. Oznait emo uplatu koju elimo zatvoriti i s tipkom Zatvaranje odabrati opciju Postavi stavku za zatvaranje. Neka je faktura plaena isti dan:

Slika 17. Zatvaranje stavki dobavljaa Odabirom opcije Postavi stavku za zatvaranje u okviru kartice Zatvori stavke dobavljaa dolazi do popunjavanja zaglavlja podacima koji odgovaraju odabranoj uplati koju elimo zatvoriti. Moemo primijetiti i da se red tog naloga izbrisao iz redova stavki za zatvaranje. Bira se faktura pomou koje zatvaramo uplatu, a zatim se s tipke Zatvaranje bira opcija Postavi ID za zatvaranje.

4.5.

Prikaz proknjienog zatvaranja

Da bismo pregledali proknjieno zatvaranje, odabrat emo zatvoren nalog isplate i sa dugmeta Stavka odabrati opciju Zatvorene stavke. Vidjet emo da se na kartici zatvorenih stavki ove uplate nalaze u fakturi koju smo proknjiili. 25

Slika 18. Stavke knjige dobavljaa

5. Obrada financijskog dugovanja u informacijskom sustavu pod In formo 5.1. Informacijski sustav In formoInformacijski sustav In formo je sustav jedne raunalne tvrtke koja se bavi raunalnim inenjeringom po principu klju u ruke. Proces izrade programskog paketa se sastoji iz vie etapa: izrada studije razvoja informacijskog sustava, izrada glavnog projekta, izrada radnih verzija, uvoenje podsustava, davanje uputa, organiziranje seminara i konzultacija, odravanje i unapreivanje programskog paketa. Informacijski sustav In formo omoguava realizaciju financijske funkcije. MS SQL server je upotrijebljen za realizaciju baze podataka. Programski jezik C++ je koriten za razvoj aplikacije.

26

5.2.

Proces knjienja isplate i zatvaranja otvorenih stavki

PRO VERA PO STO JANJA PO SLOVNO G PARTNERA U BAZIDA

KRAJ DA LI PO SLO VNI PARTNER PO STO JI U BAZI O TVARANJE SIFRE KO M ITENTADA DADA

NE

ODABIR NALO G A

AUTO M ATSKO ZATVARANJE O TVO RENIH STAVKI

DA

UNO S NOVE ISPLATE DA

PO NISTAVANJE ISPLATE

PRIKAZ ISPLATE NA ANALITICKOJ KARTICI

DA

NE

PO TVRDA NO VE ISPLATE

EVIDENTIRANJE ISPLATEDA

ISPLATA JE UREDNO IZVRSENA

Slika 19. Proces knjienja plaanja

27

DA

DA

DA

5.3.

Dodavanje novog poslovnog suradnika:

Slika 20. Unoenje komitenta U okviru modula Financijsko poslovanje bira se podmodul Unoenje i odabire se opcija Komitenti. Da bi korisnik upisao komitenta mora mu dodijeliti jedinstvenu ifru i unijeti naziv. Sva ostala polja nisu obavezna i mogu se naknadno unijeti. Uglavnom unosimo pun naziv komitenta, adresu na kojoj je sjedite poduzea, grad u kome se nalazi i potanski broj, zatim OIB poduzea i broj iro-rauna poduzea. Pored toga mogu se unijeti i kontakt telefoni, ifra djelatnosti komitenta, registracijski broj, moe se vidjeti postotak snienja koji mu se odobrava ako je kupac ili koji daje ako je dobavlja kao i valutu plaanja. Pritiskom na opciju Unesi novog komitenta komitent je upisan u bazu podataka. Ukoliko korisnik eli dopuniti ili izmijeniti ranije unesenog komitenta oznaimo njegov red u tablici. U poljima za unos biti e prikazani ranije uneseni podaci koje je sada mogue promijeniti ili dopuniti. Klikom na polje Izmijeni obiljeja komitenta u bazu se upisuju izmjene koje su izvrene. Za komitente za koje je potreban stalni popust koristimo opciju Postotak popusta po robnim grupama. to god se tom komitentu bude prodavalo ili od njega kupovalo, ako dokument koji budemo koristili ima prijavljen popust, na polju Postotak popusta biti e ponuena vrijednost koja je prijavljena. Ukoliko nismo u mogunosti da ponudimo isti popust svaki put, moemo ga dati za svaku robnu grupu posebno.

28

Slika 21. Promijena popusta

5.4.

Modul robnog poslovanja

Kao primjer emo uzeti ulaznu fakturu. Ulaznoj fakturi pristupa se preko modula Robno poslovanje - podmodul ULAZ/IZLAZ, odabirom opcije za unos dokumenata. Otvoriti e se prozor Unos dokumenta. Prozor Unos dokumenta u zaglavlju sadri naziv poduzea i tekuu godinu. Polje za Lokaciju odreuje da li se dokument odnosi na veleprodaju, maloprodaju ili financije. Polje VD slui za definiranje vrste dokumenta koju korisnik eli unijeti (Kalkulacija, Ulazna faktura, Izlazna faktura, Poetno stanje...). Dolaskom na polje Br.naloga program dodjeljuje prvi sljedei broj naloga. Sljedee polje na koje se nailazi je Komitent. To je obavezno polje i mora se unijeti. Pritiskom tipke F5 moe se pronai ili unijeti novi Komitent.

Slika 22. Unos dokumenta

29

Nakon unosa podataka i datuma prelazi se na stavke. Stavke fakture se unose pritiskom na tipku Prikaz stavki.

Slika 23. Ulazna faktura Polja Roba, Koliina i Nabavna cijena su obavezna polja i ne mogu se napustiti dok se ne popune. Faktura se moe napustiti u svakom trenutku klikom na polje Kraj unosa pozicija . Na polju Roba mogue je tipkom F5 pozvati pretraiva za otvaranje ili unos nove ifre artikla. Roba se moe pretraivati pomou ifre artikla ili pomou samog naziva. Na polju ifra robe upisuje se ifra artikla, a ako korisnik ne zna ifru, upie dio naziva artikla u polje Naziv robe i pomou strelica gore - dolje i tipke enter ili mia oznaava robu koju eli unijeti. Zatim uz pomo opcije PRIHVATI ifra e se uitati u nalog.

Slika 24. Pretraivanje robe

30

S desne strane nalazi se tipka za printanje kalkulacije uz pomo koga se dobiva prikaz podataka koji su ulaznom fakturom uneeni. Prikaz proknjienih kalkulacija takoer se moe dobiti ako se iz podmodula Prikazi i tampe odabirom opcija Kalkulacije. Otvoriti e se prozor na kojem treba odabrati vrstu dokumenta i komitenta ije kalkulacije elimo vidjeti. Program e ponuditi sve brojeve kalkulacija koje je imao taj komitent. Nakon to se izabere eljeni dokument klikom na polje Izvijetaj dobiva se kalkulacija.

Slika 25. Kalkulacija

31

5.5.

Modul financijskog poslovanja

U okviru modula Financijsko poslovanje prikazati emo primjer knjienja naloga isplate dobavljau. Opcija za nalog isplate se poziva tako to se miem klikne na podmodul Unoenje i odabere opcija za unoenje naloga. Da bi se unijela neka promjena u nalog potrebno je da bude otvorena Vrsta dokumenta (VD). Vrsta dokumenta predstavlja vrstu posla koju elimo obraditi (izvodi, ulazne fakture, izlazne fakture). Za svaku vrstu dokumenta broj naloga poinje od broja 1. Dolaskom na polje BR.naloga program dodjeljuje prvi sljedei broj naloga. Unosimo datum naloga i pritiskom na opciju Prikaz stavki naloga otvaramo polja naloga. U obavezna polja spadaju : Konto, Datum, Duguje, Potrauje. Sva ostala polja se mogu ubacivati po potrebi. Na osnovu broja u polju Po dokumentu vidimo na osnovu kojeg dokumenta se vri knjienje, odnosno koje stavke konkretnog komitenta e se zatvoriti nakon knjienja naloga. Klikom na tipku K.kom otvara nam se Analitika kartica komitenta na osnovu kojeg moemo vidjeti sve dokumente odabranog komitenta i brojeve dokumenata koje elimo proknjiiti. Po unoenju stavki u desnom gornjem uglu vidimo ukupno Suma duguje, Suma potrauje i Saldo. Nalog se moe proknjiiti samo ako je saldo jednak nuli. Nalog moemo u svakom trenutku napustiti i naknadno ga nastaviti pritiskom na tipku Kraj unosa pozicija.

Slika 26. Unoenje naloga

32

5.6. Povezivanje modula Robno poslovanje sa modulom Financijsko poslovanjeU okviru Robnog poslovanja biramo podmodul Tekui promet i izaberemo opciju Knjienje. Otvoriti e se prozor u ijem desnom djelu se nalaze opcije za podeavanja iz financijskog poslovanja, a u lijevom djelu se nalaze opcije za podeavanja iz robnog poslovanja.

Slika 27. Realizacija povezivanja U djelu robnog poslovanja izaberemo vrste naloga koje elimo proknjiiti i za koji period. Uzet emo za primjer da elimo da proknjiimo fakturu koju smo kreirali na nalog isplate tj. odabrat emo fakturu broj 344. Na desnoj strani izaberemo dokument na koji elimo proknjiiti fakturu. Uzeti emo za primjer da elimo proknjiiti na nalog plaanja dobavljau. Pritiskom na polje U financijsko dobiva se pitanje da li elimo sve oznaene naloge proknjiiti u jedan nalog ili da za svaki robni nalog program kreira novi nalog u financijama . Klikom na Yes proknjiit emo odabrane naloge. Ovi nalozi se vie nee pojavljivati u modulu Robnog poslovanja. Po zavretku knjienja otvara se meni za ispis naloga gdje se odmah moe ispisati ili pogledati nalog koji je kreiran.

5.7.

Analitika kartica komitenta33

Iz glavnog izbornika Financijskog poslovanja biramo podmodul Prikazi i ispis i odaberemo opciju Analitika kartica komitenta. Po izboru komitenta iju karticu elimo, unosimo raspon konta i odaberemo eljeni period nakon ega kliknemo na opciju Prikaz. Prikazati e nam se Kartica komitenta sa izvjetajem o svim transakcijama u odabranom periodu. Ukoliko elimo da vidimo prikaz svih transakcija sa odreenom vrstom dokumenta, u okviru glavnog menija Financijskog poslovanja odabrat emo podmodul Prikazi i ispis , opcija Specifikacija naloga. Nakon izbora vrste dokumenta (VD) klikne se na dugme prikazi i dobivamo prikaz svih naloga u odabranom periodu.

Slika 28. Specifikacija naloga

6. Usporedna analiza34

Realizacijom procesa Dugovanja u financijama kroz informacijski sustav In formo uoili smo da se on razlikuje od realizacije istog procesa uz pomo Microsoft Dynamics NAV-a .

6.1.

Razliiti modulina poetni ekran informacijskog sustava In formo primjeujemo sljedee Blagajna Financijsko Robno poslovanje

Pogledom module:

Za razliku od Microsoft Dynamics NAV-a u informacijskom sustavu In formo ne postoje odvojeni moduli Nabava i Prodaja ve su ovi moduli objedinjeni u modulu Robno poslovanje. Vei broj modula u Microsoft Dynamics NAV-u : Upravljanje financijama Prodaja i marketing Nabavka Planiranje resursa Administriranje i dr. Posebno treba istaknuti prednost postojanja modula Administriranje u Microsoft Dynamics NAV-u. Ovaj modul je veoma vaan za pravilno praenja dugovanja prema dobavljaima i potrebno je prvo njega pravilno podesiti. Podeava se potanski brojevi, teritorij, drave, naini plaanja, centri odgovornosti i drugo. Na taj nain omogueno je pravilnoizvravanje procesa.

6.2.

Grafiko korisniko suelje

Microsoft Dynamics NAV ima veoma dobro rijeeno pitanje korisnikog suelja. Izrazito je pregledan tako da se korisnici dobro snalaze u radu, brzo ga prihvaaju i lako se navikavaju na njega. Kod starijih informacijskih sustava koji koriste Command Line Interface s funkcijskom linijom korisnici moraju biti upoznati sa odgovarajuim funkcijama. Ovakav sustav kao to je Microsoft Dynamics NAV samo zahtijeva koritenje mia za odabir odreene aplikacije, a sustav je taj koji odgovara na eljenu aplikaciju i ispunjava je ukoliko je ona mogua, a ukoliko nije, sustav objanjava korisniku da neto nije dozvoljeno ili da nije mogue trenutno ostvari neku akciju i upuuje na drugu moguu akciju.

6.3.

Informacije o dobavljaima

35

Informacije o dobavljaima su kljune kako bi se pravilno izveo proces realizacije dugovanja u okviru voenja financija. U informacijskom sustavu In formo nisu odvojene kartice kupaca i dobavljaa to se moe smatrati nedostatkom ovog informacijskog sustava. MS Dynamics NAV je koncipiran tako da na samoj kartici ima vie podataka koji su potrebni da bi se sagledao dobavlja u cjelini nego to je to sluaj kod informacijskog sustava In formo. U okviru oba sustava postoje ope informacije koje podrazumijevaju: naziv, dresu, potanski broj, broj telefona i dr. Ove informacije su dovoljne za najosnovnije potrebe prvobitne komunikacije sa dobavljaima. U okviru MS Dynamics NAV-a postoje i dodatne podkartice na kartici Dobavljai. Npr. u podkartici Komunikacija su dati detaljnije podaci vezani za naine na koji se dobavljai mogu kontaktirati. Kao kljuna podkartica tu je i Fakturiranje. Financijska funkcija na osnovu podataka koji se ovdje nalaze, odnosno kako treba proknjiiti primljenu fakturu, koja je njena suma i kome treba isplatiti iznos, kao i vremenski rok isplate. Sve ove informacije su od velike vanosti za voenje poduzea.

6.4.

Ulazna faktura

Moe se primijetiti da je MS Dynamics NAV sveobuhvatniji i da trai mnogo vie informacija koje e kasnijim korisnicima poboljati uvid u to to se dogaalo prilikom prijema robe i njegovog plaanja. U MS Dynamics NAV-u postoji i dokument Avansna faktura koji vodi rauna o avansnim isplatama. Ukoliko je ugovoreno da se otplati odreena roba ranije, a da se ostatak plati u nekom drugom roku, avansna faktura pokriva tu poetnu isplatu i vodi rauna o ostatku koji se treba isplati i koji e stajati na regularnoj fakturi.Ovako se moe detaljnije imati uvid u samu isplatu i u sam izlaz novca iz sustava. Moe se konkretnije sagledati u kojem vremenskom periodu je to plaeno. Informacijski sustav In formo ovo ne podrava, to znai da korisnici sustava iz financijske slube moraju detaljno voditi rauna o tome kolika je koliina robe isplaena, a koliko tek treba stii na naplatu.

6.5.

Nalog plaanja

I MS Dynamics NAV i informacijski sustav In formo imaju jednostavan nain knjienja naloga. Nalog gotovinskih isplata se popunjava otvaranjem jedne kartice s koje je mogue pristupiti svim potrebnim podacima za knjienje naloga. Nalog plaanja se sastoji iz mnotva polja od kojih su kljuna: Vrsta dokumenta, Broj konta, Saldo i druga. Ovakav nain knjienja je pregledan i korisniku omoguava jednostavan rad jer se sve nalazi na jednom mjestu. Realizacijom procesa dugovanja u financijama kroz informacijski sustav In formo isplata se moe proknjiiti iskljuivo na osnovu izvoda. Za razliku od informacijskog sustava In formo u Microsoft Dynamics NAV-u je mogue proknjiiti nalog plaanja pa naknadno izvriti zatvaranje stavki, jer u ovom ERP-u postoji opcija za runo zatvaranje.

6.6.

Promet dobavljaa

36

Stavke knjige dobavljaa je kartica u MS Dynamics NAV-u gdje se nalazi ukupan promet odreenog dobavljaa. Te stavke su rezultati knjienja transakcija u naloge i dokumente o prodaji. Na ovoj kartici se nalazi mnotvo podataka kao to su : Datum knjienja, Vrsta dokumenta, Broj dokumenta, Broj eksternog dokumenta, Broj dobavljaa, Opis, ifra i druga tj. veliki broj podataka to omoguava detaljno informiranje i razumijevanje proknjienih stavki. U informacijskom sustavu In formo takoer je jednostavno pregledati promet odreenog dobavljaa uz pomo Analitike kartice. Nakon svakog knjienja na analitikoj kartici poslovnog partnera se prikazuje posljednje knjienje i zahvaljujui tome stjee se kompletan uvid u financijsko poslovanje danog poslovnog partnera. Na kartici se kao i kod MS Dynamics NAV-a nalaze detaljni podaci kao to su : Vrsta dokumenta, Broj naloga, Datum naloga, Opis, Broj dokumenta i drugo. U MS Dynamics NAV-u kartica Stavke knjige dobavljaa je povezana sa karticom Detaljne stavke knjige dobavljaa. Ovoj kartici se pristupa sa kartice Stavke knjige dobavljaa klikom na tipku Stavke i odabirom opcije Detaljne stavke. Ova kartica omoguava da se vidi zato je neka stavka napravljena na odreenom kontu u vezi popusta, zaokruivanja i korekcije valute.

6.7.

Razvojno okruenje

MS Dynamics NAV kao osnovni alat za razvoj aplikacija koristi C/SIDE. C/SIDE nije objektno orijentiran ve je objektno baziran. Za razliku od MS Dynamics NAVa informacijski sustav In formo koristi objektno orijentirano razvojno okruenje. Razlika je u tome to u objektno orijentiranim jezicima programer moe kreirati nove tipove objekata dok u C/SIDE-u postoji sedam predodreenih aplikacijskih objekata. Glavna prednost ovog ogranienja kod C/SIDE-a se ogleda u stabilnosti, jer je jako teko napraviti neke ozbiljnije greke u C/SIDE-u. Takoer, limitiranje programera na koritenje ovih sedam objekata ima za cilj ubrzati njihov rad i dovesti do vee efikasnosti.

7. Zakljuak

37

Neki od osnovnih elemenata koje kompanija treba da posjeduje kako bi se postigla konkurentnost i uspjeno poslovanje je dobar informacijski sustav i adekvatan investicijski plan za budunost, vezan za odravanje i unapreenje ovog poslovnog rjeenja. Ovo posebno dolazi do izraaja u naim uvjetima zbog injenice da ivimo u vremenu kada dolazi do velikih promjena i u zemlji koja je pod velikim pritiskom. Poeljno je da informacijski sustav obuhvaa sve segmente poslovanja. Informacijski sustav osigurava kontrolu protoka podataka i uvid u trenutno stanje poslovanja. Adekvatno praenje svakog pa i najmanjeg dijela poslovnog procesa je jedan od kljunih razloga zbog koga se menaderi odluuju za ovaj znaajan korak tj. za uvoenje informacijskog sustav i njegovo prilagoavanje poduzeu. Ovaj korak je znaajan jer trai odreeno vrijeme da se sustav u potpunosti prilagodi poduzeu, zatim je potrebno da zaposlenici uloe napor da razumiju novi informacijski sustav, takoer potrebna su i znaajna sredstva za kupovinu, uvoenje i kasnije odravanje informacijskog sustav. U ovom radu izvrena je analiza MS Dynamics NAV i In form informacijskog sustav i uoene su prednosti i nedostaci oba sustava. Moe se rei da je MS Dynamics NAV moderniji, detaljniji i sveobuhvatniji i da bi njegovo koritenje dovelo do poveanja efikasnosti, posebno zbog veeg broja modula u sustavu. Poduzea koja jo uvijek koriste jednostavnije informacijske sustave boje se uvoenja MS Dynamics NAV jer smatraju da i su manji sustavi dovoljni za tvrtkine potrebe, a kada bi se dogodilo da se poduzee odlui za uvoenje MS Dynamics NAV-a bilo bi potrebno provesti obuku zaposlenika. Zaposlenici ne bi imali veih problema u savladavanju rukovanja MS Dynamics NAV zbog postojanja kvalitetnog i jednostavnog grafiko korisnikog suelja. Postoji mogunost da se jedan od razloga zato se poduzea ne odluuju za uvoenje MS Dynamics NAV-a krije i u njegovoj cijeni i dugotrajnom uvoenju.

LITERATURA:1. 2. 3. 4. 5. 6. http://en.wikipedia.org/wiki/Enterprise_resource_planning CD Microsoft Dynamimcs NAV u praksi, Microsoft Hrvatska prof.dr.sc. Josip Mesari, nastavni materijali 2009/2010, ERP http://www.microsoft.com/en-us/dynamics/products/nav-overview.aspx http://www.jupiter-software.com/ http://www.spin.hr/

38