musa cazim catic - muhsin rizvic

8/7/2019 Musa Cazim Catic - Muhsin Rizvic

1/11

5. MUSA CAZIM CATIC

Mwa 'Cazim C ati c je zapoceo u sti'lu !SvogaIpjesn'ickog prethodnikBaa~ica, ali tprigodinii:al1Ski,standardno, sa konvencionalLnim linstrumetarijem ve-rsifikacije'i metmike,ogll"alIlicenimundom metaforaJ.rz; ma.rodne!irske pjesme i istocrn~aclkih p.oe1lSklih\Simbola. on je, mecfutim, \llbnapravio 'Otvor u 1bomes:vome nevelikom poe-tiskom nasljedui sa novim'iskazima k.remlO u nova poeb&ka iskuen'j.a.

lmnediu Ba\agica li Catica nalazi se odmOlSdvi!jlu pjesni'Ckih genecija, koji se !kod Ca1t1C'aOigUed.au iSfl)ecif1cnomUlSavtl'"a'Vanjuf'O.runovom, s.uptilnijem, :na neki nacim neu~otickom pjesnilCkom senzilb'iiii u produbljiv.atn(ju poetskog do'h7l1jaja.Onoto je kod Baagica u oblastiinfime !bilo romanrt1ika,ibez obZira na njemu pjesnicku d'OiV'ljenJOsCaiJrlcaje :vilbriralo kao cista emoci~a, lI1lIUZi.kaslilka, sa QrzvjesnomcionaLnom izmaglicom :koja daj je oduzimala Hni'je ~ abrilse ,konkoreBaag.iceva ,poetska h'ilbridnOlStlIlastala lIl'aspoju Istoka i Zapada 'Ogse, medutim, ali sa iz;razitijim umjetn1:ckilm QbiilijE!>jem,i u Caticevojpoeziji do 1908. od .te godine ipa da tragicnag zavretka pjesn'iikovivota 'Osjeca se u Catlicevoj poeziji intenz.ivno '8ISimilovalJ1ijeapadmjacarrtistickih dostiglIllUca,prenesenih ~ naj'bHeg susjedstva, iz savremehrvatske i s.rpske H>l'ike,te turske simbolisticke poezrje novijeg do

U I()Ik:v.kumusl1manskog kIIljliievlIlogstvaranja Baagic i Cart:icpredstavljali d'V.aTazlicit'a duha i dvije ,razlicite pjesnicke p.rirode~k..P~ij;io _yi~ ~lan, odredenosti poetskih stanja, pjesniClkom faobu;Hrau dg.I'JiC'UJ1aduiha,:poetsikoj lIlaracijJ, UffiO'Vanjui Ididak'tiCko-prosvjetiteskim ko~ceptilma, dr~gi je-bio 'pjesnik -po vakaciji iemodiona~mo.j stru-kiburi, kOjf je poetS1krdoivljava~ i maitovdJtoSUblilmir~osve on'OS'aj~_dolaenou dodi.r. Baagtitu .je poezija bila lIlacim.rasterecenja, motivacivota, sredstvo izraavanja i javnog iskaza, Caticu je bila sam iv'smiJsaoegzis:timnja, atmosfera UCIneIS'tv&rnasti,med~j'l.1Jffiu .kome se lIl~e-gov"duh neprekidno i priJrodno kretao. .am ok!I'et prema Zapadu ma

festo-vao se kQdBa'a.gica :vie u tematsko-


2/11

Doi.vlja>vaarje livOlta sa viJtaJJnim i odibrambenim .realkcijama na n~egovvidove sputa se na nemocnfi.cko vegetiraJIlje lIla graJ1lici jave i sna ipred1el'ima daJekog imagilIlarnog svijeta.

sa drugim .nmsl"imanskim pjesnicima CaIt~ceva ,poezija ima samokomparativne dodire, ali lIle cje1inom svajom, nego ipajedinlim svojimob1as1rl.ma. U Oblasti pjesnickog rodolj:ub1ja i .rel'i.gi.07JIlo~i'Sticke IkiIki Cat!i;ceva poe7}ija se rlasniva na istom optem drUtveno-etiClkom planna k()ffie se iooI'IPljlUje airilka Semsooma Sa.ra~lica, na vec IUltv'rdeniidetjlIlim :pocelima tkaj1 SIUuslov za savremeni ,kiul'turno-,prO'SV'je1mi i drutveni .razvoj bosanskohercegovackih Muslimana i cije ostvarivanjepredstavlja rodoljUlbivu .d(jel'3llmost. Na drugoj strani, SV1Ojomar1isti.cko-simlbo1isticdrom fazom, Carticeva poezija iposluice Ikao speci:flicaJIl ~raajno-sadraljni podsticaj i Ikao iz.azov ipoetske ii!1ovadi'je d artistwkog obi!1aljan~a .za nekoHko :po'tonjlih muslimalI1JsltiJh pjesnika, posebno Z'a FadibKlI1rtagilCa.

U oblasti Todo[jlU!bilVo""Pat.riotskeirike, .lrojom .je zapoceo svojpjesnicku djelatnost, njegujuci Ije lPov.remeno u tokiu cijelog ,svoga stvranja, Ca1Jicnije dao punu mjeru poE!tske wijedarosti ni u zav.rnici svopjesnickog razvoja, ne odvajajuci se ori~naam~e od rod.o:ltjiU!bivihmlVoka-cija i simbola IkOljee .iz li.r~ke s11PSkihi mvaJbskih romaJIlfl.cara asimH!ivec Riza-beg Ka.petanovic a poetski 'Oplodio Ba~c. Oc~gled1I1oes-agilastItUlkturi n~~e prirode li njegO'Vog duha, ova 1i.riJk>apokaJZUlje nacio-naLno ikoleba1Ilje uz preo'braaje naciona'lnih simpatija oi.ocitO'Vanj-a,je kara'kJteristi:cno, uostalom, i za neke druge mus1rlmanske knjileVl!njegO'V"OlgV!remena.

U maLom dl1cl.usu I1'OdO'ljubivih pjesama !Objavljenom u >>tBosanSv'iI1iCaltic de ~bjavfuo pjesme srpskog nacionalnog opredjeljen)ja i deklaracije, ostvarene na .iskazima nacionalnog ocitovanja i potovanja iromantica~akcentima braiflske sloge u okvi.ru Srpstva, Ikoja se 1avljkal() obe6an'je nade u raspoloenju ol'odolj.ubivog ocaja i ,bola. 1) 9S1Ilovnkarakteristrkalpjesama ovog ciJklusa ~e lVel


3/11

optimWma i nade da, 'USprkos sudibi, i ova nojca minuti mora.5)kil.iet~iraiIl1.1 delda,rati'V'Ilost i ned.oriwjenO'St ove liriJke .potvrduje cinnica da 3e stihove jedne od ovih pjesama Ca1M:mljen'jao prilikom po'I1nog njenog objavIliwanja .uPobrabimu,6) te clanakMoj ;boravak uCarigradu,7) 1.1kome .je C.at1c objasnio njihov 'POIStanak.

ReIati'VlIllU.07J00broot iesti!11ll.l nac'ionoonog ispovijedanj-a Oaticnakontoga, vspoljio j'Olsamo 1.1:pjesmiJa sam Bo1lijak. (1zda;ici Avdis. Karabegovicu),8) u ikojoj je n'aci/Ill()m i otrinom Ba.agicevih rodol~ubivo- patriotskilh :P3~ama.itz Nmog, bosanSkog perioda, poovjediocio svnaciomaJno lbosalIlStvo. Reskim i- opoil"im rijecima romaI1lt1ca.rslrog nacna.]lIlog zanosa, baiagicewkim simbolima ~ sfere istoI1ijlSk:e;tradicije, slaponosa i junatva preda, egzaltiranom mrnjom prema dumanimaizdajnicima a. dubom ~e etiike - CaltiJc je odsudno obill!jeio treJlJuSV'O.ganall'ooooonog osjecanja, kQje nijeb'ilo bez .pr:izv,uika poHt1ciketrenQsti, koji se kod n~ega u tako zaip(jenu'enom oblliku nikad me n

ponoviti.Osjecanje dl\.llIlackenadmoci i istorij1Skog ti nacionoonog ponosa, bbeni, 1rori:Icr'e6nlT muki. dd1fV']jj'ajdomovfune i naroda, karaikte.risticiluice za Baagica, a kod CatiJca ['Spo.ljen u pjesmama zaddljuOno sa ovzami'jenice njeam, nostaI1g'iC8in ti vie apstra'k.tam dowl'jaj dJOmQVimus1'imansko nall'odnosno osjecanje bez poli11i'Okog obil'jej>a, sa afkmajom lU kuilibUorno-pros~etnom i k.njieVl11om radu. PjesmaDomovi'rVi narastanku9) i~pl.mdena je bolom !Zbog odvajanja od rodnog bosanskog rl>

caJjnog tla, ali je data vie literarno, liCIlo i nostailJgiClIlo, .bez pretenzina rodoljlUibivo djelovanje. Njoj komplementa(rma aJli sUiprotn>a po atmsferi i rasp'Otloenj.u je docnija pjesma Domovini,1O) 1.1Ik'ojoj su dQIiz;raza 'akce'IlJti radosti zbog povr>attka 11lJ'oooi kra1. Domovina je ou opjesmama dartJa kao opt'i eticki i :pa'triotski pojam, bez BaagiiCeve iri1ske i toponimsike odredenootii, a CatioCeva !1jubav prema njoj je mekdat~ vie sa estetsk'im dJo.i'V11'a1jeii1iosjecamj'1ma tople si'novske odam

Drugi vi.d ovog apstraktnog 'rodoljublja, kamkiteri:st1cnog za

harov period u Caticevoj lill'ici, ispoljen je 'U 'nekoJJ1ko .njegovih pj5asa prosvje1mo..Ji:stori~L9lrom sadroinom, kQje nose ,glaVl11eideje muslimsroog mnjieVl110g i klUl1Ju!'no~rosvjetnog pokreta. U pjesm'i posvecenBeharu Catic je hT1Sikimsred:stvirn'a istakao znacaj ovog lista ik>ao)tokaza, .k.njlilevnog posredn/ilka, bratskog spa'jatel'ja i hranioca vjereobiJcaja, a u idejrni centar n1en !\..\.Sadioje spoj rodoljulbive ideje, psvjebno-J{!!l'jieVl11eakcije i pravov.jerj;a, karakterist1can za knji~evno-dmturni treruutaJk BehaITa.I1) SJicno istoriJjslro, eticko i multu'l'lJ1o uop

vanje Ca.tic je metaf.oI1iokli i~razio i u pjesmama posvecenim dru>Ga1ret i Islamskoj tampariji. Akcentima budnice, vizij'om perspektiv

5) Cazim Catic:Oganj, I-II, Bosanska vila, 150'1900,12, 158.6) To je pjesma Oganj. I. Izrodima, II. Utjeha, objavljena ponovno u

Pobratimu (16, 1905-06, 20, 404-405).7) Cazim Catic: Moji doivljaji u Carigradu,Bonjak 13'1903, 28, 3.8) Musa Cazim Catic: Jasam Bonjak. (Izdajici AvdiS. Karabegovicu),

Bonjak, 13/1903, 36, 3.9) Musa Cazim [Catic]:Domovini na rastanku, Behar, 311902-03,6, 85-86.

10)Musa Cazim Catic:Domovini, Behar, 40'1903-04.11, 164.11)Musa Cazim Catic: Beharu.' (Na pragu celvrte godine), Behar,4;1903-04, 1, 4.

344


4/11

i simbo1iikom akcionasti Oatic je 'P0noV1ll'OrLrazia opba mjesta lkultur-:prasvjetne ide'Ologi~eBaag1iceVlogkruga, kaja je tei,la da iUtLase vaItr~bute sa.vremenog rooaljlUblja lU s'Jcladu sa idedll1'OmoriJlatioom a~mjeni sahlje peram,12) i sa istIcall1jem"identiiteta prosvjete- slaoode,13)te lk/lliIbu're slabode.H) Basanska osjeC'anje astaje u Ca:tiJceva1rolj.ulbivo...patriotskaj lirid vie kao ooanticko-mfistiiCilwdOffi'ovinstva, amakao. nacionallinost. A u tome kompleksu II1~Use baiagiJ.cewikiromantii

ska-istarijski e[ementi i'2:tradicije )>1paIl1OiSIleosne, miJtail'Okaepskli.limb'Oli vile, glUSallai narodne pjSIne, junacki ptoIl'O'S,lava i v1tetvakonJtinuitetu od 'l1vrtJkave dil1avepreko. istJar'i1eu cXlwill'uTurskog Carda trenutka u kame Catic, ikao i Baagic, vidi buduCI1O'Stu p.rQlSi nauci.15)

od $~iI!!e 1908, od .wemena Calficevog boravIka tUZagu-ebu, u roIh~!bivu~atri()t.SJkoj lirici njegovoj javt1ja se hrvaJtslro lI1acianalna imevanje kao dio. pjesniikaV'Og .nacIooalnag .fapavijedaa1(ja, url istay,rempripadnast lInus1imanskoj narodll1a1za1ednlioi.U nekrolafui:aj pjesmI SiI

~ Strahimiro Kranjcev1w Catic se, nakion isticanja pjesn'ikovog hrvaltnaziva kao. Jedno hrViatsiko.di~ete/ tono ga s pjesnilkam mrtvim jezikipaVijest spaja,16) u poesmiSlobodi, objavJjeno1 iste godill1e u Hr,\Tiska~ smotrli.,dolazi aa .lraaJa ja pUll1'ijaCaii.(:eva identi,f.iikacija s hrskim illall'odamTh'l'vaMom povi1estV:) godine 1914. u !pjesmi pod navum Bosni, iko1a je objav!ljena u Hrvatskoj svtl5esti, hrvatska odredenBo.sne predstavlja se Ima puII1a iSlta.rijska izvjesnost,18) dok se u is

r}lPabldu_ u II1Wu'Pjesama i knjievnih i lm1ttn1rnih a'kc~ ~m_~a1paklWUje kao zaneseni i trezveni 'PriJpadniikmusJ,imanske nalJ:adl!1ezanice kome illa &eu l~ njen dr:utvenii razvoji napredak.

...9aJbiceva radaljll.1ib'i,va-,patJr1atsikaJirika iiliustraJtiV1llaje jedineuleti kao Caticeva zbog cisto krcanske predstave 'boga u njoj: 1 motoplu Bogu pred nebesni pr'jesto slala.IMolila je. da u srca njene djece Bogvisina I Ukorjeni bratsku ljubav, ljubav mlijeka materinaI Te je molbe Vinjisluo, pa napokon jednog danaI Poslao je svog andela iz nebeskih cvjetnistrana. . .

345


5/11

-prosvjetnim impe.raltiv1imasavremenog d1'lUtvenogtrenUJtka, i pjesnvih iIIltimmh spi.rituail.nih sa2:l1mja, koja su billa noajbli2Jiizlaz iz .ivOnedaca, iW.i!mi'l"ai spasa i msterecen1e raJStl1ganesavjesti. Ptr.va Caltice'1'eil'i~orml()-InIi5tiCkapj~sma Jslamu19) ~~_'s.!e~e J4ejilUh 5. emoclonailin.ih0s0:1:n1llaootailili njegovih pjesama iz oyog lcr.uga s kojima c~;a'Vi,fi: to je u prvjeobraduju motive iz reHO2it1eanlitolliog'ijeli, ~pjevane kao pralZnilCne!pdgodI1lice,pro6rz:lazeir08bvaren je lUobH'ku alpoteozii, h1ann'ickim irzrazom ~ emocijama potovadiJv1tienja,odanos1li, .te urtjeoaJndai isposnitva. Nat'}J}) predstaV'lja himDIUMuhamedu li islamu 'Il njegovom is'torijgkmn iprO's'tioranju,ostvarenu sda1I"d'I1li,mreidstV1ima religioZ'no~etSke retQdke, ailise ispod ipO'VverbailitZ'IIlaosjeca u njoj man'ifestiranje vjerskog zanosa bacanjem

prainu sa tBmjlOlD1o1iranja gI1ijeha iislmI:enja. A palI"alelnQsatelmjom tntimne ,pr.irode, u pjesmi je i7!ooeI1ai jedna optedl1utvkOOlJk,retirzacija:'St'i.canje pro.svtjete, ZJIlmja i napre'1Jka kao sU:tiozmalka islama. U pjesmiLejlei-mevlud2i) irokd.m sporim e9r.aestercimau iIIltonaciji psal]ma opjevan je d1:>gadajMubamedovog rodenja, sa udajem blagosti, nje0n06ti i mistiCineha!l'monije, u proimanju tople ponosti i svecme naja'Ve 1iogaciIIla,te sa baagi


6/11

Nasuprot ovim pjesmama,Retigiozni sonet'i,23) kJOjitalkoder spadajuu oV'U relJig1i~no-;prosvjetite1jlSk;uoblast Carf;iceve liriIke, iscI1Plj:uidejno u prizorima iz !b~b1!i1skei !kuralnlSke.mitologije. I'Sp'jevaniepski, svaka. od njom se svodi na jedno dogadaljino i emocional1a1lOOvoI-Uda'l'. Risani svecaln'Omiisticld, sa prizVtUkom svete legendel oni nemposebne poetske vri1edill'Osti, ali uvjepl;jivo6u svoga izrfi.caja o1!kJdu:bilnu pjesniJkovog rellgdoznog uvjeren!ja, Iroje je, kao to se vidosta.'1'mmiIS1ii.cko-;pdkajnickWhaticevti.h pjesama, nadOlk1naJda islrnlpza pjesntlroViUsvijest o sag'l'eenj:u.

Oarti~a pjesmaU majskom jutru'Y.) je m:istWro""\panteis1li(jka,u njojje Wraen pjesnikov doi'Viljaj prirode, u kojoj se oci1n\je supstalnboga. Shvartaln'jeboga u njoj je slicno OInomekoje se naJ,~ u B!lagi6m!istil:lroj lpOeDji, aH u njemu nema Baagdceve in!tegracl]e epiklu1rei lron:tinuiteta erotike sa boamkom sveop1;om ljulbavi Caticev doike prlimisli. Zena je tu beJiovo1mobpolno bice,. statua bez .due i topline(Hram ljubavi).35 ena vie nijeobjekt udnje, nego sUlbjekt lroji dijeli pjesntkove tuge i snove. Mel'a

hoIiju sVoju pjesn'iJk pro.iru1e i na nju i nalaarl umil1"enjeu solidamoopreivljavanja (Kamelije).3G Ove oscilacije erotikeu Caticevoj lirici uistoOjSIUrarz:.iJn.ia pjesnilkoVlim re1rlgliomim oscHadijama, i kre6u segrijeha ka Skl1UenolU.Dvojnost erotskog doiV1ljavanja odraava tragicnupodijeljenost prjrode pjesnika, razapetog izmedu pJ.1iroOdnognagnlUcnanosa tradicije i konvencionalne e1lilke.

Pjesma Ja imam dilber-dragu37) poka7JUjeovaj drugi vid CaJticevogljubavnog osjecanja. QIm; ene u njo.j je renesal1lSan, ju2m.jaJCjlci, datredlS'tvima !roja nose omaikIu leprav05ti, graciJnostJi, bla1gost'i i meikDabija se utisak nestvaam.e, ZJralme ljepote jedno.ga 1)ica k'Oje je vipOOtsKa'vjzija i fiJkcija nego stvarna ena. Slilka se ipa>kne dalirna vjtacki, kaa rermJl1tatmaamra i pae1Jske mode, VIE!'Cie kao proirlvod njnag, sublimiranog doi.V1l'javanja, di.vfilnizacije neke i zatldU!bl.jendzan'OSa.BJ::avaeI"O't'ilkau 'OVOjpjesmi nije oucen1ru pai2m.je,nego ~e!lja zot!pocilrukoOm,putalnjem. Za.to se pocem.i zanos smilruje olro sredline pjeSme i izraz do.bija ipr~k lbiJ.a'gQgepanja !pred 'Uvodenje u san. Taocituje i u zavmnim stiliavfima, ~ koOjihse vidi prava pjesn:irkava koncep-cija: to je ena kao utocite i kao arz,i.l,ena kao proizVlOdV1lastiteimagJi-nacije i zato neo.tudiv.a i neodvojiva svoji.na. To ljiU/bomol'lI1Ouvanfilkcii.jekao neceg iskJljuciV'Osvoga mj-e, m.edu1JiJm,eg


10/11

i~laze gotovo sve njegove teme: i mladost i snov,j, i allikohol i proeei i.votne tegobe i socija1hne nevol:je. Pjesnruk je doiviljava cli.jelim svo1:>iceIn,sa inten0iitetom kojd dovodi do de2Ji:nteglracije. Samo j'O sevdallipoznaje taJk.cWzanos na ivici samozaJbo.raIVa, kobi i bOlla.

Po stranD. od cistog dOOivJ.javalnja ene kao 7AmIkei ene kao ~itua1alo-eterlClnog l:f1ca, koje egzis1ftra van v~emena, prostora i sredfvezuj


11/11

oikviilfe.Ona se tada ~aja sa mailenh()llijom koja proiana cijeLu valSkao neka mlisticna esencija i psalam boa'l1lSkeko'bi i bola(Jesenskiplac).41

(gspoanena, sjecanje, :lJOIV,nJdnja~ V'irzja, obmana, hlimeira- to supojmoV1ikoji kara:kteriu sUi1fiJnJuoefslciih predmeta Caticevili. onii goViC>re- jeanom ivotu koji je naj~aJd naao ~esto iznad stva'r.Ilivotn1h pojava, u predjEilima ponad jave i poka:Mlog svWjeta,u altmOkoja lebdi nad ljlUdlianai stvarima, a ~a!k ~h sve proWmai sV'jimsvlom osjeIlljava. T.a atmosfera transoendenmjeirzmoo besmi5lenostii, sivHai beznac8IjnO'.Stiii.vota, kao sredstvo pjesnJiJlwvogomaml:jivanja i stvarano'Vog ~'Og zanooa i kao daleki ete11icni drMaj kojii profuma citnae bice, bil1aona prdilS-wlcla~ ~e iilli~ a~lrohiolaiilJi~ perverzne slkonacnog 2JiV1Oltnogazocaranja, kao dailekog i fOl1IIlaln'Ogpovoda,jedno, - jeste pl1isutna poetska v,zUjedtnosti svjedocanlS1w1ooetSke datCaticeve dWoV1DestJrokJ11ure.

Nije MO to se Catic nailron plime s8lm'oobrnlnma i emocionaln-poetskih lomova utapao u rezignaciji i osjeki tihe tuge i neranjivogbezbolnog bIiJtilisanja.Ona al'ti:s1rlICko-pomodnaliriJka sav>remene hrvatski sDpSkeknjiIevII10stikoja je nosi\la kom,plelkisbl~ maleIl!hol.'i6nihtonona panorami ut1:joi~ihlpej~a2a i \koja 1e ;odjekivala avetinjSkih bastUipaja tajalIl&wenlihboca u zaca!ranOIn ambijentu mjeseame i nOOiov!ilrala je ovom stalIl1jlUiIl'OlIXlspo~jeI1'og nemtra Caticeve un.wtranj'OSStvaranje ~ drugog pjesnilOkog peDioda Ca>ticev1Og,od 1908. pa dalje,lPok~je n!ilglalen 'S1!ijd.Duic1ca, Frana GailoV'i:ca,Vidrii:a, Ra!kicamjestimicnu vjernost ipI'ooodij~,me'tDiciiii ,wvjesnom hladnom objektralIl1o,monu poerz;i.jeVoj1islava Iflii6a.'Kao da mu je do kraja ponessnage za g18lSI1JOiZrecen.u rijec u odjekiu iJudnje i bola, on se prepualI'tistickom cfiooliralIl1ju,sa ustaJ.Denlianinventarom i tLpi,cnim delrosa uzdahom na kirajIUpjesme Hi ~ njega, re:fllekisijlOmIli rezlianeomnOV1Dogona. Zato 'Se !()vecini pjesama ove artisticke ,Caticeve faze mgovoriti sa stanovfita tehn'iiOk-fumla,lnog,uz uJkazivanje na spon:tapI1ihvatalIlja i aSimilac.ije. To je, u prvom redu, bespolna lLirilka9jesnova. Druga crta ove li11ilkejeste: pr.i:roda kao rezona,tor pjesnikoosjecanja i kao ~or pjesn'ik'oV'Ognarci!soidnlOg mtegralnog pov~'Vacijelog sMijeta u snop pjesniJkovog preJiV'JJj'avanja.Treca crta je njemostmotiva, mekalI1liaS{PeIk1fi.j~hovtih dcia.Jj,a i pd~ost zv,UJkova.U kompozicionom pogledu sve ove pjesme, soneti melanholicnog ivotadenja, iz artisticke Calt1ceve f~e mogu se svestii na jeidfunJs1wenbe~resiV1Do-odouhovlljeni pej~a~ sa reflekisijm Uli simbolom na kr

Irwjestan broj owh pjes8Jffia poka2Rlje, medutim, indiiV1idualnousavvanje vladajuceg poetslrog manill"a, a'UitentilCno2Jivljeno oduhovilda'preuzetog artis1JiOklogm'Vent!ilra.

(Osnovno OISjecalIljeu pjesmiU aleji42) ostvaTeno je kao rezwlt!ilko

musa cazim catic - muhsin rizvic

Documents