Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | 1

JA SAM TO

Razgovori sa

SRI NISARGADATTOM MAHARAJOM

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | JA SAM TO 2

Contents JA SAM TO ....................................................................................................................................................... 1

Predgovor indijskom izdanju ........................................................................................................................... 9

Predgovor hrvatskom izdanju ....................................................................................................................... 12

Tko je Sri Nisargadatta Maharaj? .................................................................................................................. 13

Osjedaj JA Jesam ............................................................................................................................................ 15

Opsjednutost tijelom .................................................................................................................................... 17

iva Sadanjost .............................................................................................................................................. 19

Stvarni Svijest nalazi se izvan dosega Uma ................................................................................................... 21

Sve to je roeno mora umrijeti ................................................................................................................... 23

Meditacija ..................................................................................................................................................... 25

Um ................................................................................................................................................................. 27

Sebstvo se nalazi s one strane Uma .............................................................................................................. 29

Odjeci sjedanja .............................................................................................................................................. 33

Svjedoenje ................................................................................................................................................... 35

Svijest i Svjesnost .......................................................................................................................................... 38

Osoba nije Stvarnost ..................................................................................................................................... 40

Vrhovna Stvarnost, tijelo i um ....................................................................................................................... 43

Pojave i Stvarnost .......................................................................................................................................... 48

Mudrac .......................................................................................................................................................... 51

Beeljnost kao najvede blaenstvo ................................................................................................................ 55

Sveprisutnost ................................................................................................................................................ 61

Da bi spoznao to Jesi, spoznaj to Nisi......................................................................................................... 63

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | JA SAM TO 3

Stvarnost je u Objektivnosti .......................................................................................................................... 67

Vrhovna je Stvarnost onkraj svega ................................................................................................................ 70

Tko sam Ja? ................................................................................................................................................... 74

ivot je Ljubav, a ljubav ivot ........................................................................................................................ 78

Razluivanje vodi do nevezanosti ................................................................................................................. 82

Bog je onaj koji ini sve, Mudrac je onaj koji ne ini nita ............................................................................ 87

Prioni vrsto uz "jasamstvo" ......................................................................................................................... 92

Osobnost kao zapreka ................................................................................................................................... 97

Bespoetnost vjeno zapoinje ................................................................................................................... 101

Sva patnja proizilazi iz elje ......................................................................................................................... 106

ivljenje je jedina svrha ivota .................................................................................................................... 110

Slobodan si - SADA ...................................................................................................................................... 115

Nemoj podcjenjivati Panju ........................................................................................................................ 118

ivot je Vrhovni Guru .................................................................................................................................. 122

Sve se dogaa sam od sebe ........................................................................................................................ 126

Um je nespokojstvo ..................................................................................................................................... 132

Najvedi Guru je Unutranje Sebstvo ........................................................................................................... 138

Ubijanje povrijeuje ubojicu, a ne ubijenog ............................................................................................... 143

Onkraj boli i uitka nalazi se blaenstvo ...................................................................................................... 148

Duhovna disciplina jest volja koja se uvijek iznova uvrduje ..................................................................... 153

Nita ne postoji samo od sebe .................................................................................................................... 159

Jedino je Sebstvo Stvarno ........................................................................................................................... 163

Njeguj stav Svjedoka ................................................................................................................................... 167

Stvarnost se ne moe opisati ...................................................................................................................... 170

Prepoznati se moe neznanje, ali ne i mudrost .......................................................................................... 174

"Jesamstvo" je Istina, a sve drugo je zakljuak ........................................................................................... 178

Ono to dolazi i odlazi ne postoji ................................................................................................................ 181

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | JA SAM TO 4

Svijest o bitku jest blaenstvo ..................................................................................................................... 185

Promatraj svoj Um ...................................................................................................................................... 189

Svijest je sloboda ......................................................................................................................................... 192

Um uzrokuje nesigurnost ............................................................................................................................ 199

Samoosvjetenost je svjedok ...................................................................................................................... 202

Budi ravnoduan prema boli i uitku .......................................................................................................... 205

Biti sretan i usredivati druge ritam je ivota ............................................................................................... 210

Ispunjenje elja izaziva nove elje ............................................................................................................... 213

Tijelo i Um vanjski su znakovi neznanja ...................................................................................................... 216

Odreci se svega i dobit de sve ................................................................................................................... 220

Nastajanjem svjesnosti nastaje svijet ......................................................................................................... 224

S one strane Uma ne postoji patnja ........................................................................................................... 228

Savrenstvo kao svaija sudbina ................................................................................................................. 231

elja i strah: stanja usredotoena na pojedinano sebstvo ....................................................................... 234

ivi injenice, a ne matarije ....................................................................................................................... 237

Materija je svijet ......................................................................................................................................... 240

Svjedok se pojavljuje u Vrhovnom Stanju ................................................................................................... 245

Uvjerenje da djeluje jeste ropstvo............................................................................................................. 249

Sve to izaziva zadovoljstvo sprjeava u napretku ...................................................................................... 253

Potreban vam je samo miran Um ............................................................................................................... 258

Svaka je potraga za sredom patnja.............................................................................................................. 262

Iskustvo nije Stvarno ................................................................................................................................... 268

Trai Izvor Svjesnosti ................................................................................................................................... 272

Prolaznost je dokaz nestvarnosti ................................................................................................................ 275

Bog je kranji cilj svih elja i spoznaja ........................................................................................................... 280

U Svijesti o Sebstvu ui o Sebi ................................................................................................................... 285

Stvarno je ono to je isto, nepomudeno i nevezano ................................................................................. 290

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | JA SAM TO 5

Smrt Uma raanje je Mudrosti ................................................................................................................... 297

Istina je Ovdje i Sada ................................................................................................................................... 302

Raste se u Miru i Tiini ................................................................................................................................ 308

Znati da ne zna Istinsko je Znanje .............................................................................................................. 313

"Ja" i "moje" lane su ideje ......................................................................................................................... 318

Sve je znanje neznanje ................................................................................................................................ 322

Osoba, Svjedok i Vrhovna Stvarnost ........................................................................................................... 326

Svijest .......................................................................................................................................................... 331

Temeljni uzrok straha .................................................................................................................................. 336

Apsolutno je savrenstvo Ovdje i Sada ....................................................................................................... 341

Istinski Guru ................................................................................................................................................ 346

Neka tvoj cilj bude tvoj guru ....................................................................................................................... 351

Osjedaj "Ja Jesam" temelj je sveg iskustva .................................................................................................. 357

Neznanost je dom Stvarnosti ...................................................................................................................... 361

Nek ti Um bude miran i otkrit de Vrhovnu Stvarnost ................................................................................ 367

Znanje steeno Umom nije Istinsko Znanje ................................................................................................ 370

Napredak u duhovnom ivotu ..................................................................................................................... 375

Predaj se vlastitom Sebstvu ........................................................................................................................ 379

Uitak i sreda ............................................................................................................................................... 385

Uzdigni se iznad ideje "ja sam tijelo" .......................................................................................................... 388

Ne djeluje to ovjek ..................................................................................................................................... 392

Ti si izvan prostora i vremena ..................................................................................................................... 395

Prihvati sve to ti ivot donosi .................................................................................................................... 399

Odbaci sjedanja i oekivanja ....................................................................................................................... 404

Um i Svijet nisu odvojeni ............................................................................................................................. 408

Osloboenje od poistovjedenosti sa lanim "ja" ......................................................................................... 414

Ono to se percepira ne moe biti onaj koji percepira ............................................................................... 420

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | JA SAM TO 6

Razumijevanje vodi do slobode .................................................................................................................. 425

Mudrac se ni za to ne hvata i nita ne zadrava ........................................................................................ 428

Dodatak I ..................................................................................................................................................... 434

Prirodna joga (Nisarga-joga) ....................................................................................................................... 434

Dodatak II .................................................................................................................................................... 437

Devetorica Uitelja (Navanath sampradaja) ............................................................................................... 437

Dodatak III ................................................................................................................................................... 439

Rijenik ........................................................................................................................................................ 439

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | JA SAM TO 7

To u emu prebivaju sva bida i to prebiva u svim bidima, to to svima daruje milost, vrhovna dua

univerzuma, bezgranini bitak - ja sam to.

Amritbindu-upaniad

To to proima sve i iznad ega nema nieg, to poput sveobuhvatnoga prostora oko nas u potpunosti sve

ispunjava, iznutra i izvana, vrhunsko nedvojno Sebstvo - to si ti.

ankaradarja

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | JA SAM TO 8

Duhovni je tragatelj onaj koji traga za samim sobom.

Odbaci sva pitanja, osim jednog: Tko sam ja? Naposljetku jedina injenica u koju si siguran jest vlastito

postojanje. Ja jesam jest sigurno, a ja sam to nije. Potrudi se spoznati to doista jesi.

Da bi spoznao to jesi, mora najprije ispitati i saznati to nisi.

Otkrij sve to nisi - tijelo, osjedaje, misli, vrijeme, prostor, ovo ili ono. Nita od onoga to percipira,

konkretno ili apstraktno, ne moe biti ti. Ved i sam in percipiranja pokazuje da nisi ono to percipira. to

jasnije bude razumio da na razini uma moe biti opisan samo nijenim pojmovima, bre de dodi do

kraja svojeg traganja i spoznati da si bezgranini bitak.

Sti Nisargadatta Maharaj

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Predgovor indijskom izdanju 9

Predgovor indijskom izdanju

Potreba za jo jednim izdanjem knjige JA SAM TO ne iznenauje jer su uznositost rijei koje je Sri

Nisargadatta Maharaj izgovorio te izravnost i otroumnost kojom one opisuju vrhovnu stvarnost ved

uinile ovu knjigu prvorazrednom literaturom. U stvari, mnogi je smatraju jedinom knjigom iz podruja

duhovnog uenja koju je zaista vrijedno prouiti.

Postoje razliite religije i filozofski sustavi koji tvrde da su objasnili smisao ljudskog ivota. Ali svi oni pate

od nekih svojstvenih im ogranienja. Svoja tradicionalna vjerovanja i ideologije, teoloke ili filozofske,

uvijaju u rijei koje dobro zvue. Meutim, prije ili kasnije, vjernici otkrivaju ogranieni domet njihova

znaenja i primjenjivosti. Njihove se iluzije raspruju i pojavljuje se elja da napuste takve sustave, na isti

nain na koji se znanstvene teorije naputaju kad se zbog prevelikog broja oprenih empirijskih podataka

dovedu u pitanje.

Kad se neki sustav duhovnog tumaenja pokae neuvjerljivim i racionalno nepotvrdivim, mnogi od

sljedbenika doputaju si obradenje na neki drugi sustav. Nakon nekog vremena, meutim, i u tom sustavu

naiu na ogranienja i kontradikcije. Bududi da njihovi napori oko prihvadanja i odbijanja razliitih sustava

ne bivaju nagraeni, jedino to im preostaje jest skepticizam i agnosticizam, koji ih uvode u zatupljujudi

nain ivota. Tada postaju potpuno zaokupljeni prizemnim ivotnim stvarima od kojih mogu imati koristi i

poinju uivati iskljuivo u materijalnim dobrima. No, ponekad, iako veoma rijetko, skepticizam povedava

pronicljivost u spoznaji temeljne stvarnosti koja je daleko znaajnija od svih rijei, religija i filozofskih

sustava. Neobino, ali to je pozitivni aspekt skepticizma. Knjigu Sri Nisargadatte Maharaja JA SAM TO stao

sam itati upravo u takvom stanju skepticizma, ali i s intuicijom za spoznaju temeljne stvarnosti. Istog

trena pogodila me svrsishodnost i nepobitna sigurnost njegovih rijei. Iako je Maharajev nain izraavanja

bio ogranien samom prirodom rijei, uinio mi se blistavim i prozirnim poput svjee opranih prozora.

Ipak, niti jedna knjiga duhovnih uenja ne moe nadomjestiti prisutnost samoga uitelja. Jedino su rijei

koje vam guru neposredno kae u potpunosti prozirne. U guruovoj prisutnosti nestaju sva umom

nametnuta ogranienja. Sri Nisargadatta Maharaj uistinu jest takav guru. On nije propovjednik, ved daje

tono onakve upute kakve su potrebne pojedinom tragaocu. Stvarnost koja iz njega zrai neprenosiva je,

savrena i izvorna. Mnogo je zapadnjaka iskusilo istinitost Maharajevih rijei iznesenih na stranicama

knjige JA SAM TO, ona ih je inspirirala, te ih je, u potrazi za prosvjetljenjem, put doveo do njega.

Maharajevo tumaenje istine ne razlikuje se mnogo od tumaenja njana-yoge/advaita-vedante. Ali on je

tumai na svoj osebujni nain. Mnogostruki oblici oko nas, kae Maharaj, sastavljeni su od pet elemenata.

Svi su oni prolazni, u stanju neprestanog tijeka. Osim toga, njima upravlja zakon uzroka i posljedica. Sve se

to moe primijeniti i na tijelo i na um jer je i jedno i drugo prolazno te podlono raanju i umiranju.

Sasvim je jasno da svijet moemo spoznati jedino tjelesnim osjetilima i umom. Upravo kao i u Kantovoj

filozofiji, svijet je u uzajamnoj vezi s ovjekom koji ga spoznaje, i stoga ima osnovnu strukturu njegova

naina spoznavanja. To znai da vrijeme, prostor i uzronost nisu objektivni ili vanjski entiteti, ved

mentalne kategorije u kojima je sve oblikovano. Postojanje i oblik svih stvari ovise o umu. Spoznavanje je

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Predgovor indijskom izdanju 10

proizvod uma. Svijet koji vidimo zahvaljujudi umu jest subjektivni i privatni svijet koji se neprestano

mijenja u skladu s promjenama u samome umu.

Nasuprot nemirnom umu i njegovim ogranienim kategorijama - intencionalnosti, subjektivnosti,

dualnosti - stoji vrhovni, neogranieni osjedaj ja jesam. Jedina stvar u koju moemo biti sigurni jest da

ja jesam, ali ne u kartezijanskom smislu misaonog procesa ja jesam, ved kao stanje bez ikakvih

predikata. Maharaj uvijek iznova skrede nau pozornost na tu temeljnu injenicu kako bi nam pomogao da

spoznamo svoje jesamstvo te se tako oslobodimo svih zatvora koje smo sami sagradili. On kae:

Jedina istinita tvrdnja jest 'ja jesam'. Sve je drugo puko zakljuivanje. Nikakvim se naporom 'ja jesam' ne

moe promijeniti u 'ja nisam'.

Shvatite da onaj tko uistinu doivljava iskustvo nije um, ved ovjek sam, odnosno svjetlost u kojoj se sve

pojavljuje. Sebstvo je zajedniki faktor koji se nalazi u korijenu svih vrsta iskustava. To je svijest u kojoj se

sve dogaa. No, itavo polje svijesti samo je film ili tokica u jesamstvu. To jesamstvo jest bitak

svjestan svijesti, svjestan samoga sebe. Neopisiv je jer nema svojstava. Biti znai biti ja, a to ja jedino

i jest. Sve to postoji, postoji kao ja. Nema niega to bi bilo razliito od tog ja. Ne postoji odvojenost

i stoga nema boli. Ne postoje nikakvi problemi. Nalazimo se u podruju ljubavi u kojem je sve savreno.

Ono to se dogaa, dogaa se spontano, bez namjere, kao probava ili rast kose. Spoznajte tu istinu i

oslobodite se svih ogranienja uma.

U dubokom snu ne postoje pojmovi ja sam ovo ili ja sam ono, ali osjedaj ja jesam ipak ostaje.

Promatrajte vjeno sada. ini se kao da sjedanje donosi misli iz prolosti u sadanjost, ali sve to se

dogaa dogaa se samo u sadanjosti. Razliiti fenomeni oituju se jedino u bezvremenom sada. Zato se

vrijeme i uzrok ne mogu primijeniti na stvarnost. Ja jesam prethodi svijetu, tijelu i umu. To je podruje

u kojem se oni javljaju i iezavaju. jesamstvo je izvor svih njih, univerzalna snaga zahvaljujudi kojoj

svijet, sa svom svojom zbunjujudom razliitodu, postaje oit.

Usprkos toj svojoj primarnoj vanosti, osjedaj ja jesam ipak nije ono najvie. Nije apsolut. Osjedaj ili

okus jesamstva ne nalazi se potpuno izvan vremena. Bududi da je ono sr svih pet elemenata, na neki

nain ovisi o svijetu. Izrasta iz tijela koje izgrauje hrana i koje je sastavljeno od pet elemenata, a nestaje

kad tijelo umre poput iskre koja se ugasi kad mirisni tapid izgori do kraja. Kad se postigne ista svijest

nema vie nikakve potrebe, ak niti potrebe za osjedajem jesamstva koji nije nita drugo do korisni

usmjeriva, putokaz prema apsolutnom. Svijest o jesamstvu tada se s lakodom gubi. Ono to ostaje ne

moe se opisati i izvan je dosega rijei. To je najstvarnije stanje iste mogudnosti koje prethodi svemu to

postoji. Osjedaj ja jesam i itav univerzum samo su njegove refleksije. To je Stvarnost koju je spozna

mudrac (njanin).

Najbolje to moete uiniti jest paljivo sluati mudraca - a Sri Nisargadatta zaista jest njegov ivi primjer -

pouzdati se u njega i vjerovati mu. Takvim dete sluanjem spoznati da je njegova stvarnost i vaa

stvarnost. On de vam pomodi da shvatite prirodu svijeta i osjedaja ja jesam. Potaknut de vas da s

ozbiljnom i snanom koncentracijom stanete prouavati nain na koji djeluju tijelo i um, kako biste

spoznali da niste niti jedno od tog dvoga te ih tako odbacili. Maharaj vas potie da se uvijek iznova vradate

osjedaju ja jesam sve dok on ne postane vae jedino boravite izvan kojeg izvan kojeg nita ne postoji,

sve dok ego kao ograniavanje osjedaja ja jesam na pojedinano sebstvo posve ne nestane. Upravo de

tada, bez ikakvog napora, jednostavno dodi do najvie spoznaje.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Predgovor indijskom izdanju 11

Pamtite rijei mudraca koje mogu razoriti sve koncepte i dogme. Maharaj kae: Sve dok pojedinac ne

postane samoostvarena osoba, sve dok ne postigne znanje o stvarnom sebstvu i nenadie lano sebstvo,

trebaju mu sve te nevjerojatne prie i koncepti. Da, sve su to iskljuivo koncepti. I jesamstvo je samo

koncept, ali sigurno ne postoji dragocjeniji. Na duhovnom je tragaocu da ga shvati krajnje ozbiljno bududi

da on ukazuje na najviu stvarnost.Nema boljeg koncepta koji bi mogao izbrisati sve druge. Veoma sam

zahvalan uredniku, gospodinu Sudhakaru S. Dikshitu, to me pozvao da napiem predgovor novom

izdanju knjige JA SAM TO jer mi je tako pruio mogudnost da izrazim potovanje Sri Nisargadatti

Maharaju, koji je najvie znanje objasnio iznimno jednostavnim, razumljivim i uvjerljivim rijeima.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Predgovor hrvatskom izdanju 12

Predgovor hrvatskom izdanju

Gita kae: Onaj tko voli istinu

i preda sve svoje bide

ljubavi prema istini - pronadi de je.

ovjek mnogo toga zna, no ne poznaje sebe. Maharaj kroz ovu bezvremenu knjigu otkriva na vrlo suptilan

nain tajne uma, skidajudi tako veo po veo sa lica tiine, vodedi nas od neistine ka istini, od tame ka

svjetlu, od smrti ka besmrtnosti.

Autor nas hrabri, poziva na akciju, poruuje da iskustvo istine nije rezervirano samo za posebne i velike.

Ono je dano za itavo ovjeanstvo.

Otkriti tko sam ja nae je pravo i dunost. Stoga ne asimo ni asa, zlatna obala zove.

Vrlo smo sretni - to smo uspjeli u nakani da je ova knjiga prevedena i na na jezik.

Zahvaljujemo se Tashi Lang Som koja je odradila lavovski dio posla te prevela ovu dragulj-knjigu.

Zahvaljujemo se i svima ostalima koji su doprinijeli u realizaciji ove knjige.

Dragica i eljko Rakovid

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Tko je Sri Nisargadatta Maharaj? 13

Tko je Sri Nisargadatta Maharaj?

Kad su uitelja jednom upitali kad se rodio, on je dobrostivo odgovorio da se nije nikada rodio. Pisanje biografske biljeke o Sri Nisargadatti Maharaju veoma je teka i nezahvalna zadada jer se ne radi samo o tome da nam nije poznat toan datum njegova roenja, ved nema provjerenih podataka ni o najranijim godinama njegova ivota. Meutim, neki od njegovih najstarijih roaka i prijatelja kau da je roen u oujku 1897. godine, na dan punog mjeseca. Taj se dan poklopio s danom proslave Hanumanova roendana (Hanuman ajanti), kad hinduisti odaju potovanje Hanumanu, bogumajmunu iz uvenog epa Ramajana, koji nosi i ime Maruti. Roditelji su djeaka nazvali Maruti kako bi njegovo roenje zauvijek povezali s tim blagoslovljenim danom. Dostupni podaci o Marutijevu djetinjstvu i ranoj mladosti veoma su nejasni i nepovezani. Saznali smo da je njegov otac Shivrampant bio veoma siromaan ovjek. Neko vrijeme radio je kao sluga u jednoj bogatakoj kudi u Bombaju, a kasnije je zaraivao za ivot kao mali poljoprivrednik u Kandalgaonu, u malom selu na rubu ume okruga Ratnagiri, u dravi Maharashtra. Maruti je odrastao gotovo bez ikakvog obrazovanja. Ved kao djeak pomagao je ocu u poslovima koji su bili u granicama njegovih mogudnosti. uvao je stoku, gonio volove, radio na polju i obavljao sitne kudanske poslove. Njegova su zadovoljstva bila jednostavna kao i njegovi zadaci, ali bio je obdaren ispitivakim umom u kojem su kljuala pitanja svake vrste. Marutijev otac imao je prijatelja brahmana po imenu Vishnu Haribhau Gore, koji je bio poboan ovjek i, prema seoskim mjerilima, veoma uen. Gore je veoma esto govorio o religijskim temama, a mali ga je Maruti paljivo sluao razmiljajudi o svemu to je uo mnogo vie nego to je itko mogao pretpostaviti. Za njega je Gore bio uzoran ovjek - ozbiljan, sudutan i mudar. Kad je Marutiju bilo osamnaest godina umro mu je otac, a za sobom ostavio suprugu, etiri sina i dvije kderi. Nakon oeve smrti oskudni prihodi s malog seoskog imanja jo su se vie smanjili te nisu bili dovoljni da nahrane toliko mnogo usta. Marutijev stariji brat otiao je iz sela u Bombaj u potrazi za poslom, a nedugo zatim za njim je krenuo i Maruti. Pria se da je u Bombaju nekoliko mjeseci radio u nekom uredu kao veoma slabo pladen nii inovnik, ali je taj posao napustio s osjedajem gorine. Nakon toga poeo se baviti maloprodajnom trgovinom te je kao trgovac mjeovitom robom otvorio dudanid u kojom je prodavao odjedu za djecu, duhan i runo izraene cigarete. Posao je neko vrijeme cvjetao te je tako stekao odreenu financijsku sigurnost. Tijekom tog razdoblja oenio se i dobio sina i tri kderi. Djetinjstvo, mladost, brak, djeca - Maruti je sve do sredovjene dobi ivio sasvim obinim ivotom u kojem nije bilo velikih dogaaja, ivotom kakvim ivi vedina ljudi, bez ikakvih naznaka svetosti koja de uslijediti. U tom razdoblju jedan od njegovih dobrih prijatelja bio je Yashwantrao Baagkar, poklonik Sri Siddharameshawara Maharaj a, duhovnog uitelja hinduistike sekte Navnath Sampradaja", Jedne veeri Baagkar je doveo Marutija k svojemu guruu. Pokazalo se da je to bila prekretnica U, njegovu ivotu. Guru je Marutiju dao mantru i upute o provoenju meditacije. Ved u samim poecima svoje sadhane Maruti je imao vizije, a povremeno je ak padao u trans. Jednom se takvom prilikom neto u njemu rasprsnulo i rodilo kozmiku svijest, osjedaj vjenog ivota. Nestao je mali trgovac Maruti, a izronila je samo ostvarena osoba Sri Nisargadatta Maharaj. Vedina ljudi ivi u svijetu svjesnosti o sebi i nema elje ili snage napustiti ga. Takvi ljudi ive jedino radi sebe. Svi su njihovi napori usmjereni na postignuda koja de zadovoljiti i uzveliati njihovo lano ja. Meutim, postoje mudraci, uitelji i znalci koji prividno ive u tom istom svijetu, dok istovremeno borave i u drugom svijetu, svijetu kozmike svijesti, blistavom od beskonanog znanja. Nakon svog prosvjetljujudeg iskustva Sri Nisargadatta Maharaj poeo je ivjeti takvim dvostrukim ivotom. Nastavio je voditi trgovinu, ali je prestao biti trgovac uma usmjerenog na zaradu. Kasnije je napustio obitelj i posao te postao prosjak, hodoasnik na golemoj i arolikoj sceni indijske religioznosti. Bosonog je zapjeaio put Himalaia. gdje je u potrazi za vjenim ivotom planirao provesti godine koje su mu

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Tko je Sri Nisargadatta Maharaj? 14

preostale. Ali uskoro je promijenio smjer kretanja te se vratio kudi, uviajudi uzaludnost takvog traganja. Vjeni ivot, shvatio je on, ne treba nigdje traiti jer ga ved ima. Nadiavi misao ja sam tijelo, postigao je mentalno stanje takve radosti, mira i velianstvenosti da mu je u odnosu na nj sve drugo postalo bezvrijednim. Stigao je do samoostvarenja. Uitelj je bio neobrazovan, ali njegovi su govori iznimno lucidni. Mada je roen i odrastao u siromatvu, on je najbogatiji od bogatih, zato to posjeduje neizmjerno blago vjenog znanja u usporedbi s kojim i najudesnija zemaljska blaga izgledaju tek kao bezvrijedna biuterija. Maharaj je srdaan i njean, otrouman u svojoj duhovitosti, potpuno neustraiv i do sri iskren. Inspirira i vodi sve koji dolaze k njemu, daje im podrku. Svaki pokuaj pisanja biografske biljeke o takvoj osobi isprazan je i uzaludan jer on nije ovjek s prolodu ili bududnodu. On je iva sadanjost - vjean i nepromjenjiv. On je sebstvo koje je postalo svime.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Osjedaj JA Jesam 15

Osjeaj JA Jesam

Poklonik: Iz svakodnevnog iskustva poznato nam je da se nakon buenja iznenada pojavljuje svijet.

Odakle on dolazi?

Maharaj: Da bi se u bitku neto moglo pojaviti, mora postojati i onaj kome se to pojavljuje. Svako

pojavljivanje i iezavanje podrazumijeva odreenu promjenu koja se dogaa na nepromjenjivoj pozadini.

P: Prije negoli sam se probudio nisam bio svjestan svijeta.

M: U kojem pogledu? Jesi li ga zaboravio ili nisi imao iskustva o njemu? Ne doivljava li iskustva i kad si

nesvjestan? Moe li uopde postojati ako nita ne spoznaje? Je li pogreka u sjedanju dokaz da nisi

postojao? l moe li valjano o svojem nepostojanju govoriti kao o stvarnom iskustvu? Ne moe ak niti

tvrditi da tvoj um nije postojao. Nisi li se probudio zato to te netko zazvao? l nije li se nakon buenja

najprije pojavio osjedaj ja jesam? Odreena klica svijesti mora postojati ak i tijekom spavanja ili

nesvjestice. Nakon buenja krede sljedede iskustvo: Ja sam - tijelo - u svijetu. Prividno se ini da

iskustvo slijedi nakon buenja, ali u stvari ono postoji sve vrijeme kao jedinstvena misao o posjedovanju

tijela u svijetu. Moe li uopde osjedaj ja jesam postojati bez poistovjedivanja s nekom odreenom

osobom?

P: Ja sam uvijek netko tko posjeduje odreena sjedanja i navike. Ne poznajem nijedno drugo jesamstvo.

M: Moda te neto sprjeava da ga spozna? Kad ne zna ono to drugi znaju, to obino radi?

P: Traim da me upute u izvore svojega znanja.

M: Zar ti nije vano saznati jesi li samo tijelo ili neto drugo? A moda nisi nita! Ne uvia li da su svi tvoji

problemi povezani s tijelom - hrana, odjeda, sklonite, obitelj, prijatelji, ime, ugled, sigurnost, opstanak.

Sve to gubi na vanosti onoga trenutka kad spozna da nisi tijelo.

P: Kakvu du korist imati od spoznaje da nisam tijelo?

M: ak ni tvrdnja da nisi tijelo nije do kraja istinita. Na odreeni nain svi ste vi tijelo, srce, um i jo daleko

vie od toga. Uroni duboko u osjedaj ja jesam i nadi de odgovor. Kako de pronadi stvar koju si izgubio

ili zaboravio? Imat de je na umu sve dok se ne prisjeti gdje je. Osjedaj postojanja, osjedaj ja jesam, prvi

je koji se pojavljuje. Pitaj se odakle dolazi ili ga samo mirno promatraj. Kad um prebiva u osjedaju ja

jesam, bez ikakvih vrludanja, postie se stanje svijesti koje se ne moe verbalizirati, ali se moe iskusiti.

Sve to treba initi jest uvijek iznova pokuavati postidi to stanje. Napokon, osjedaj ja jesam oduvijek je

u tebi, jedino to si za njega vezao razliite stvari, tijelo, emocije, misli, ideje, imovinu i slino. Sva ta

samopoistovjedivanja zavode te na stranputice jer zbog njih smatra da jesi neto to nisi.

P: Ali, to sam onda ja?

M: Dovoljno je da sazna to nisi. Ne treba znati to jesi. Nema istinske samospoznaje sve dok znanje

iskljuivo znai opisivanje s pomodu onoga to smo ved spoznali opaanjem ili poimanjem. Ono to jesi ne

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Osjedaj JA Jesam 16

moe se opisati ni na koji drugi nain no potpunim nijekanjem. Sve to moe redi jest: ja nisam ovo ili

ja nisam ono. Ne moe suvislo ustvrditi: Evo, to sam. Naprosto nema smisla. Ne moe biti nita na

to moe pokazati kao na ovo ili ono. Naravno, ne moe biti ni neto drugo. Ti nisi neto to bi se

moglo opaziti ili zamisliti. Ipak, da nema tebe, ne bi bilo ni opaanja ni zamiljanja. Ti zamjeduje kako srce

osjeda, um razmilja, tijelo djeluje. Ali, sam in opaanja pokazuje da nisi ono to opaa. Bi li opaanje, bi

li iskustvo moglo postojati kad tebe ne bi bilo? Iskustvo mora nekome pripadati. Mora se pojaviti netko

tko de tvrditi da je odreeno iskustvo njegovo. Iskustvo ne moe biti stvarno ako ne postoji onaj tko ga

doivljava jer je upravo on taj koji ga ini stvarnim. Kakvu bi korist imao od iskustva koje ne moe

doivjeti?

P: Nije li iskustvo i osjedaj da sam onaj tko doivljava iskustvo, osjedaj ja jesam?

M: Oito, svaka stvar koju iskusimo jest odreeno iskustvo. Pri svakom iskustvu pojavljuje se onaj koji ga

doivljava. Pamdenje stvara privid neprekidnosti. Zapravo, svako iskustvo mora imati i nekoga tko ga

doivljava. Osjedaj istovjetnosti nastaje zbog zajednikog imbenika koji se nalazi u korijenu svih odnosa

izmeu njih. Istovjetnost i neprekidnost nisu jedno te isto. Kao to svaki cvijet ima svoju boju, ali su sve

boje uzrokovane istim svjetlom, tako se i u nerazdijeljenoj i nerazdjeljivoj svijesti pojavljuje velik broj onih

koji doivljavaju odreena iskustva, pri emu je svako od njih u sjedanju odvojeno, ali istovjetno u svojoj

sri. Ta je sr korijen, temelj, bezvremena i besprostorna mogudnost svih vrsta iskustava.

P: Kako da je dosegnem?

M: Ne mora je dosedi jer ti jesi ona. Ona de dodi k tebi ako joj prui priliku. Odbaci vezanost za ono to

je nestvarno pa de ono to je stvarno brzo i glatko dodi na svoje mjesto. Prestani zamiljati da si ovo ili

ono, da ini ovo ili ono, i u tebi de svanuti spoznaja da si izvor i srce svega to jest. S njom de dodi i

velika ljubav koja se ne temelji na izboru ili osobnoj sklonosti. Ta ljubav nije vezanost, ved snaga koja sve

ini dragim i vrijednim ljubavi.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Opsjednutost tijelom 17

Opsjednutost tijelom

Poklonik: Maharaj, sjedi preda mnom, a ja sam ovdje do tvojih stopala. Koja je osnovna razlika izmeu

nas?

Maharaj: Nema bitne razlike.

P: Ipak, mora postojati odreena razlika jer sam ja doao k tebi, a ne ti k meni.

M: Ti pretpostavlja da postoje razlike pa zbog toga ide ovamo i onamo traedi izuzetne ljude.

P: I ti si izuzetna osoba jer tvrdi da si spoznao stvarnost, a ja to ne mogu tvrditi.

M: Jesam li ikada rekao da ti nisi spoznao stvarnost i da si zbog toga manje vrijedan od mene? Neka oni

koji su izmislili takve razlike dokau da one zaista postoje. Ja ne tvrdim da znam neto to ti ne zna. U

stvari, znam mnogo manje nego ti.

P: Tvoje su rijei mudre, ponaanje plemenito, a milost svemoguda.

M: Ja ne znam nita o svemu tome i zato ne vidim razliku izmeu mene i tebe. Moj je ivot, kao i tvoj, tek

slijed dogaaja. Jedino to ja nisam vezan za njih pa prolaznu predstavu doivljavam kao prolaznu

predstavu, dok ti prianja za ono to doivljava i nosi to dalje sa sobom.

P: to je tebe uinilo tako nevezanim ?

M: Nita posebno. Naprosto sam imao povjerenja u svoga gurua. On mi je rekao da nisam nita drugo do

sebstvo, a ja sam mu povjerovao da je tako. S potpunim povjerenjem u svojega gurua poeo sam se u

skladu s tim i ponaati te se prestao brinuti za ono to nisam ja i to nije moje.

P: Zato si ti imao toliku sredu da u potpunosti povjeruje svojemu uitelju, dok je nae povjerenje gotovo

neznatno i zasniva se samo na rijeima?

M: Tko bi to mogao znati? Tako se dogodilo. Stvari se dogaaju bez uzroka i razloga, a, napokon, je li

uopde vano tko je tko? Tvoje visoko miljenje o meni samo je tvoje miljenje. U svakom ga trenutku

moe promijeniti. Zato pridavati vanost bilo ijem miljenju? Ne treba je pridavati ni vlastitome.

P: Ipak, ti si drugaiji. ini se da je tvoj um uvijek miran i sretan. Osim toga, oko tebe se dogaaju uda.

M: Ja nita ne znam o udima i pitam se doputa li priroda iznimke u svojim zakonima, osim ako ne

prihvatimo da je sve udo. Po mojemu miljenju, uda ne postoje. Postoji samo svijest unutar koje se sve

zbiva. To je prilino oito i svaka osoba ima takvo iskustvo. Ti samo ne gleda dovoljno paljivo. Pogledaj

na ispravan nain i vidjet de ono to i ja vidim.

P: to ti vidi?

M: Vidim ono to bi i ti mogao vidjeti, ovdje i sada. Ali tvoja je panja pogreno usmjerena, ne usmjerava

je na svoje ja. Tvoj je um u potpunosti zaokupljen stvarima, ljudima i idejama, a nikada tvojim

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Opsjednutost tijelom 18

sebstvom. Stavi sebstvo u sredite svoje panje i postani svjestan svog postojanja. Gledaj kako djeluje,

promatraj svoje motive i posljedice svojih akcija. Proui zatvor koji si oko sebe sam sagradio upravo zbog

svoje nesvjesnosti. Saznavajudi to nisi, spoznat de to jesi. Odbijanjem i odbacivanjem vratit de se

svojem pravom sebstvu. Jedno je sigurno: stvarnost nije nestvarna, ona nije proizvod uma. ak ni osjedaj

ja jesam nije stalan, iako se radi o korisnom putokazu koji pokazuje gdje treba traiti, ali ne i to treba

traiti. Samo ga dobro pogledaj. Kad jednom bude potpuno uvjeren da o sebi ne moe redi nita istinito

osim ja jesam, da ne moe biti nita na to moe pokazati, potreba de za jesamstvom nestati i vie

nede biti usredotoen na verbaliziranje onoga to jesi. Jedino to treba napraviti jest osloboditi se

nastojanja da definira sebe. Sve se definicije mogu primijeniti samo na tijelo i njegovo izraavanje. Kad

opsjednutosti tijelom nestane, vratit de se, spontano i bez napora, u svoje prirodno stanje. Jedina je

razlika izmeu nas u tome to sam ja svjestan svojega prirodnog stanja, dok si ti zbunjen. Kao to zlatan

nakit ni po emu ne nadmauje zlatnu prainu, osim ako um ne stvori razliku izmeu njih, tako smo i mi u

svojoj biti jedno - razlikujemo se samo izgledom. To se moe spoznati samo ozbiljnim radom, traganjem,

istraivanjem, odnosno preispitujudi se svakoga dana i sata. Tom otkrivanju treba posvetiti cijeli ivot.

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | iva Sadanjost 19

iva Sadanjost

Poklonik: Kao to vidim, sve je u redu s mojim tijelom i s mojim stvarnim bitkom. Ni jedno ni drugo nisam

stvorio ja, i ni jedno ni drugo nije potrebno popravljati. No, neto nije u redu s mojim unutarnjim

tijelom, koje moemo nazvati umom, pojedinanom svijedu (antahkarana) ili nekim drugim imenom.

Maharaj: to, po tvom miljenju, nije u redu s tvojim umom?

P: Nemiran je, udi za postizanjem ugode, a plai se neugode.

M: Ima li iega pogrenog u tome to tvoj um trai ugodna, a izbjegava neugodna iskustva? Izmeu obala

boli i zadovoljstva tee rijeka ivota. Problem nastaje tek kada um odbije tedi u skladu s bujicom ivota pa

se zaglavi na jednoj od obala. Pod protjecanjem u skladu s bujicom ivota mislim na prihvadanje -

doputanje da ono to treba dodi doe, da ono to treba otidi ode. Nemoj eljeti, nemoj se plaiti, samo

promatraj to se trenutano dogaa, kako se i kada dogaa, imajudi na umu da ti nisi to to se dogaa, ved

onaj kojemu se dogaa. Naposljetku, nisi ak ni promatra. Ti si temeljna latentna sila koja se oituje i

izraava kroz sveobuhvatnu svijest.

P: Ipak, izmeu tijela i mog stvarnog ja nalazi se oblak misli i osjedaja koji ne koristi ni jednome ni

drugome. Te su misli i osjedaji krhki, prolazni i beznaajni, puka mentalna praina koja zasljepljuje i gui,

ali ipak su tu, zasjenjuju i razaraju.

M: Naravno, sjedanje na neki dogaaj nema istu vrijednost kao sam taj dogaaj. Takvu vrijednost nema ni

njegovo predvianje iIi zamiljanje u bududnosti. Postoji neto izuzetno i jedinstveno u sadanjem

dogaaju, neto to prethodni dogaaji ili oni koji de tek uslijediti nemaju. U njemu je ivotnost, stvarnost.

Sadanji se dogaaj izdvaja od ostalih kao da je osvijetljen. ini se da nosi svojevrstan peat stvarnosti koji

ne posjeduju ni prolost ni bududnost.

P: to to sadanjosti daje peat stvarnosti?

M: U sadanjosti nema nieg posebnog, nieg to bi je inilo drukijom od prolosti ili bududnosti. Na

trenutak je prolost bila stvarna, a bududnost de to postati. No, to sadanjost ini drugaijom? Oigledno,

moja prisutnost. Ja sam stvaran zato to uvijek postojim sada, u sadanjosti. I ono to postoji sada

sudjeluje sa mnom u mojoj stvarnosti. Prolost je u sjedanju, bududnost je u zamiljanju. Nema niega

posebnog u samom sadanjem dogaaju, neega to bi naglaavalo njegovu stvarnost. Moe se raditi o

nekom posve jednostavnom, periodinom dogaaju, kao to je otkucaj sata. Usprkos tome to znamo da

de svaki sljededi otkucaj biti jednak prethodnom, sadanji je otkucaj bitno razliit i od njega i od onog koji

slijedi - dakle, od onoga kojega se prisjedamo i od onog koji oekujemo. Uzrok te usmjerenosti na

sadanjost lei u meni - to se dogaa jer sam uvijek ja prisutan. Ono to pridijevam sadanjem dogaaju

moja je stvarnost.

P: Ali mi stvarima kojih se sjedamo prilazimo kao da su stvarne.

M: Sjedanja nas se dotiu samo kad navru u sadanjost. Ono to smo zaboravili za nas ne postoji sve dok

se toga ponovno ne prisjetimo - to znai da smo to doveli u sadanjost.

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | iva Sadanjost 20

P: Da, jasno mi je da u sadanjem trenutku postoji neki nepoznati faktor koji prolaznim injenicama

pridijeva trenutanu stvarnost.

M: Ne treba tvrditi da je nepoznat jer ga neprestano vidi na djelu. Je li se on ikada promijenio, od

trenutka kada si se rodio? Stvari i misli mijenjaju se sve vrijeme, ali osjedaj da je ono to postoji u

sadanjosti stvarno nikad se ne mijenja, ak ni u snovima.

P: U dubokom snu ne postoji iskustvo sadanje stvarnosti.

M: Praznina dubokog sna nastaje zbog nedostatka odgovarajudeg sjedanja. Ali ipak se javlja opdenito

sjedanje na zadovoljstvo. Postoji razlika u osjedaju kada kaemo duboko sam spavao ili nisam bio

prisutan.

P: Mogli bismo ponovno postaviti pitanje kojim smo zapoeli. Izmeu izvora ivota i oitovanja ivota u

obliku tijela, postoji um i njegova vjeno promjenjiva stanja. Struja je mentalnih stanja beskonana,

beznaajna i bolna. Bol je neprestano prisutan faktor. Ono to nazivamo zadovoljstvom samo je praznina,

vremenski razmak izmeu dva bolna stanja. elja i strah osnova su i potka u tkanju ivota, a obje sainjava

bol. Nae je pitanje: moe li postojati sretan um?

M: elja je sjedanje na uitak, a strah sjedanje na bol. Oboje ini um nemirnim. Trenuci uitka samo su

prekidi u bujici boli. Kako bi um mogao biti sretan?

P: To je tono ako teimo za uitkom ili oekujemo bol. Ali postoje i trenuci neoekivane, nepredviene

radosti. To je ista radost osloboena svih elja - radost koju nismo ni traili ni zasluili, ved nam je

bogodana.

M: Svejedno, radost je radost samo u odnosu na bol.

P: Je li bol kozmika injenica ili je rije o pukoj mentalnoj tvorevini?

M: Univerzum je cjelovit, a to da uzrokuje bol tamo gdje vlada cjelokupnost, gdje niega ne nedostaje?

P: Univerzum je savren kao cjelina, ali nesavren u detaljima.

M: Dio cjeline koji se promatra u odnosu na cjelinu takoer je savren. Jedino ako ga percipiramo kao

neto od nje odvojeno ini nam se manjkavim te tako postaje izvorom boli. to ga to izdvaja iz cjeline?

P: Ogranienje uma, naravno. Um ne moe percipirati cjelinu u izdvojenom dijelu.

M: Nije loe. Um po samoj svojoj prirodi dijeli i suprotstavlja. Postoji li neki drugi um koji bi ujedinjavao i

usklaivao, koji bi vidio cjelinu u izdvojenom dijelu, a izdvojeni dio kao neto potpuno uklopljeno u

cjelinu?

P: Neki drugi um? Gdje ga moemo nadi?

M: U nadilaenju uma koji ograniava, dijeli i suprotstavlja. U prekidanju mentalnog procesa kakav nam je

dosad bio poznat. Kad se on privede kraju, raa se takav um.

P: Postoji li u takvom umu i nadalje problem radosti i tuge?

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Stvarni Svijest nalazi se izvan dosega Uma 21

M: Ne postoji u smislu u kakvom smo radost i tugu poznavali dosad, kao neto poeljno ili odbojno.

Takvom de umu biti vanije pitanje o nainima izraavanja ljubavi i svladavanja zapreka. Sveobuhvatni je

um ljubav na djelu koja se bori s okolnostima. U poetku nailazi na zapreke, da bi ih na kraju pobijedila.

P: Je li ljubav ta koja stvara most izmeu duha i tijela?

M: A to bi drugo moglo biti? Um stvara bezdan, a srce ga premoduje.

Stvarni Svijest nalazi se izvan dosega Uma

Poklonik: U vie je navrata postavljeno pitanje podlijee li univerzum zakonu uzronosti ili postoji i

funkcionira izvan tog zakona. ini se da ti zastupa gledite da svemir nije niime uzrokovan jer nema

uzroka za ono to se dogaa, koliko god malo bilo, odnosno sve se pojavljuje i iezava bez nekog

posebnog razloga.

Maharaj: Uzronost podrazumijeva vremenski slijed dogaaja u fizikom ili mentalnom prostoru. Vrijeme,

prostor i uzronost mentalne su kategorije koje se pojavljuju i nestaju zajedno s umom.

P: Sve dok um djeluje vrijedi zakon uzronosti.

M: Kao i sve mentalne kategorije tako i takozvani zakon uzronosti proturjei sam sebi. Nita to postoji

nema neki poseban uzrok. Cijeli univerzum pridonosi postojanju ak i najmanje stvari. Nita ne bi moglo

biti takvo kakvo jest kad univerzum ne bi bio to to jest. Ako je izvor i temelj svega ujedno i jedini uzrok

svemu, pogreno je govoriti o uzronosti kao o sveopdem zakonu. Univerzum nije ogranien svojim

sadrajem jer su njegove mogudnosti bezgranine. Uz to, on je oitovanje ili izraz temeljnog principa i

potpuno je slobodan.

P: Da, na kraju se moe zakljuiti da je sasvim pogreno govoriti o neemu kao jedinom uzroku neega

drugog. Ipak, u svakodnevnom ivotu neprestano poduzimamo odreene akcije imajudi u vidu njihove

posljedice.

M: Da, mnogi tako djeluju, i to upravo zbog neznanja. Kad bi ljudi znali da se nita ne moe dogoditi ako

cijeli univerzum ne omogudi da se to dogodi, postigli bi mnogo vie s manje utroene energije.

P: Ako je sve to se zbiva oitovanje sveukupnosti uzroka, moe li se uopde govoriti o svrhovitoj akciji

usmjerenoj prema odreenom postignudu?

M: I sam poticaj za postignudem izraz je cijelog univerzuma. On samo pokazuje da je u jednoj odreenoj

toki narastao energetski potencijal. Iluzija vremena nagoni nas da govorimo o uzronosti. Kad prolost i

bududnost promatramo kao dijelove zajednikog obrasca u bezvremenom sada, ideja o uzroku i posljedici

gubi svoju valjanost, a njezino mjesto zauzima stvaralaka sloboda.

P: No, ipak ne mogu razumjeti kako ita moe nastati bez nekog uzroka.

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Stvarni Svijest nalazi se izvan dosega Uma 22

M: Kad kaem da neto nema uzroka, zapravo mislim da ne postoji neki odreeni uzrok. Tvoja majka nije

bila nuno potrebna da bi se ti rodio, mogla te je roditi i neka druga ena. Ali, nisi se mogao roditi bez

sunca i zemlje. No, ak ni to dvoje ne bi moglo uzrokovati tvoje roenje da nije bilo najvanijeg faktora:

tvoje elje da se rodi. elja je ta koja uzrokuje roenje, koja mu daje ime i lik. Ono to je poeljno najprije

se zamilja i prieljkuje, a zatim se oituje kao neto opipljivo i pojmljiva. Tako se stvara svijet u kojem

ivimo, na osobni svijet. Stvarni je svijet izvan dosega uma. Vidimo ga kroz mreu svojih elja, podijeljen

na uitak i bol, na ispravno i pogreno, na unutarnje i vanjsko. Da bismo vidjeli svemir takav kakav jest,

moramo zakoraiti izvan mree. No, to i nije toliko teko jer je mrea prepuna rupa.

P: to su to rupe? Kako du ih pronadi?

M: Promatraj mreu i njezine mnogobrojne suprotnosti. Ti stvara i unitava na svakom koraku. eli mir,

ljubav i sredu, a svim se snagama trudi proizvesti bol, mrnju i rat. Tei dugovjenosti, a prejeda se

hranom. eli prijateljstvo, a iskoritava druge ljude. Uvidi da tvoju mreu ine upravo takve suprotnosti

pa ih ukloni - sam de tvoj uvid dovesti do njihova nestanka.

P: Bududi da de moj uvid u suprotnosti dovesti do njihova nestanka, ne znai li to da postoji uzrona veza

izmeu mog uvida u suprotnosti i njihova nestajanja?

M: Uzronost, ak i kao koncept, ne moe se primijeniti na zbrku.

P: U kojoj je mjeri elja uzroni faktor?

M: Ona je samo jedan od mnogih faktora. Za sve to se dogaa postoji bezbroj uzronih faktora. Ali izvor

svega to postoji jest beskrajna mogudnost, vrhovna stvarnost koja se nalazi i u tebi. Ona svakom iskustvu

daje snagu, svjetlost i ljubav. No, taj izvor nije uzrok, kao to niti jedan uzrok nije izvor. Zbog toga govorim

da nita nema uzrok. Ti moe pokuati utvrditi kako se neto dogaa, ali ne moe spoznati zato je neto

takvo kakvo jest. Neto je takvo kakvo jest upravo zato to je univerzum takav kakav jest.

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

BhairavaUnderline

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Sve to je roeno mora umrijeti 23

Sve to je roeno mora umrijeti

Poklonik: Je li svijest koja svjedoi trajna?

Maharaj: Ne, nije trajna. Spoznavatelj nastaje i nestaje zajedno s onim to se spoznaje. Ono u emu

oboje, i spoznavatelj i spoznata, nastaju i nestaju, nalazi se izvan kategorije vremena. Na to se ne mogu

primijeniti izrazi trajno ili vjeno.

P: Tijekom spavanja nema ni objekta spoznaje ni onoga koji spoznaje. to tada odrava tijelo osjetljivim i

prijemivim?

M: Nikako ne moe tvrditi da spoznavatelj nije bio prisutan. Nije bilo iskustva o predmetima i mislima, i

to je sve. Ali, odsutnost iskustva takoer je iskustvo. To je kao da uemo u mranu sobu i kaemo: Nita

ne vidim. ovjek koji je slijep od roenja ne zna to je mrak. Slino tome, jedino spoznavatelj zna da ne

zna. Spavanje je samo propust u sjedanju. ivot i dalje traje.

P: A to je smrt?

M: To je promjena u procesu ivota odreenog tijela. Nastajanje je zavreno, a nastupilo je raspadanje.

P: Ali, to se dogaa sa spoznavateljem? Nestaje li i on zajedno s tijelom?

M: Kao to se spoznavatelj pojavljuje u trenutku roenja, tako i nestaje u trenutku smrti.

P: I pritom ne ostaje nita?

M: Ostaje ivot. Svijest treba vozilo i instrument svog oitovanja. Kad ivot proizvede novo tijelo, raa se

novi spoznavatelj.

P: Postoji li uzrona veza izmeu dvaju susjednih otjelovljenih spoznavatelja, odnosno dvaju otjelovljenih

umova?

M: Da, postoji neto to bi se moglo nazvati pamdenjem tijela ili uzronim tijelom, a predstavlja zapis

svih misli, elja i djela. On je poput oblaka u kojem se na okupu nalaze razliite slike.

P: to je osjedaj odvojenog postojanja?

M: To je odraz jedine stvarnosti u odvojenom tijelu u kojem su beskonanost i konanost tako

pomijeani da ih smatramo istima. Svrha je joge unititi tu zbrku.

P: Ne unitava li tu zbrku smrt?

M: U trenutku smrti umire jedino tijelo. ivot ne umire, svijest ne umire, stvarnost ne umire. A ivot nije

nikad toliko iv kao nakon smrti.

P: Ali, raamo li se mi ponovno?

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Sve to je roeno mora umrijeti 24

M: Ono to je roeno mora umrijeti. Besmrtno je samo ono to nikad nije roeno. Spoznaj to je to to

nikad ne spava, to se nikad ne budi, to se blijedo odraava u naem osjedaju jastva.

P: Kako da to spoznam?

M: Kako se ita moe spoznati? Imajudi to stalno na umu i u srcu. Mora postojati velik interes i postojano

prisjedanje. Tajna je uspjeha prisjetiti se onoga ega se treba prisjetiti. Do toga se dolazi ozbiljnim radom.

P: eli li time redi da je dovoljna ved sama elja za spoznajom? No, sasvim sigurno, potrebne su i

odreene sposobnosti i okolnosti.

M: One de dodi s ozbiljnodu. Od najvede je vanosti osloboditi se suprotnosti. Cilj i put ne smiju biti na

razliitim razinama. ivot i svjetlost ne smiju se svaati, ponaanje ne smije izdavati uvjerenje. To moe

nazvati iskrenodu, potenjem ili cjelovitodu. Ne smije uzmicati, unitavati, iskorjenjivati i naputati

osvojena podruja. Ustrajnost u nakani i dosljednost u traganju dovest de te do cilja.

P: Ustrajnost i dosljednost sasvim su sigurno veliki darovi, ali ja od svega toga nemam ama ni traak!

M: Sve de dodi kad krene prema cilju. Najprije uini prvi korak i znaj da svi blagoslovi dolaze iznutra.

Okreni se prema unutra.

Osjedaj ja jesam ved poznaje. Budi u njemu cijelo vrijeme koje moe izdvojiti, sve dok mu se

spontano u potpunosti ne vrati. Nema jednostavnijeg i lakeg puta.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Meditacija 25

Meditacija

Poklonik: Svi uitelji preporuuju meditaciju. to je svrha meditacije?

Maharaj: Mi poznajemo vanjski svijet podraaja i djelovanja, ali veoma malo znamo o svojemu

unutarnjem svijetu misli i osjedaja. Osnovna je svrha meditacije osvijestiti svoj unutarnji ivot, uiniti ga

bliskim. Krajnja je pak svrha meditacije dosegnuti izvor ivota i svijesti.

Prakticiranje meditacije duboko pak utjee na na karakter. Mi smo robovi onoga to ne poznajemo, a

vladari onoga to poznajemo. Kad god u sebi otkrijemo neku manu ili slabost, kad god razumijemo

njezine uzroke i naine djelovanja, nadvladavamo je ved samom spoznajom. Nesvjesni se sadraji gube

kad se dovedu u svjesni um. Gubljenje nesvjesnih sadraja oslobaa energiju. Um se poinje osjedati

sposobnim i postaje miran.

P: Kakva je korist od mirnoga uma?

M: Kad je um miran moemo spoznati svoje ja kao isti svjedok. Povlaimo se od iskustva i onoga koji

ga doivljava te se odmiemo u stranu koja je izmeu i izvan dosega obojeg. Osobnost zasnovana na

samopoistovjedivanju, predodba da smo netko ili neto, ja sam ovo ili ja sam ono i dalje postoji, ali

samo kao dio objektivnog svijeta. Njezino poistovjedivanje sa svjedokom naglo se prekida.

P: Koliko razumijem, ivim na mnogo razina, a ivot na svakoj od njih zahtijeva odreenu koliinu

energije. Vrhovno sebstvo po samoj svojoj prirodi uiva u svemu, a njegove energije teku posvuda

naokolo. Nije li svrha meditacije zadrati te energije na viim razinama, odnosno vradati ih i podizati kako

bi vie razine mogle napredovati?

M: Nisu toliko vane razine koliko svojstvo uravnoteenosti. Meditacija je uravnoteena aktivnost

(sattvika) kojom se u potpunosti nastoje ukloniti svojstvo nepokretnosti (tamas) i pokretaka snaga

(raas). ista uravnoteenost (sattva) savrena je sloboda od lijenosti i nemira.

P: Kako ojaati i proistiti vrlinu uravnoteenosti?

M: Vrlina uravnoteenosti uvijek je snana i ista. Ona je poput sunca. Moe se initi da je zatamnjena

oblacima i prainom, ali samo iz gledita promatraa. Tie se uzroka zamraenja, a ne sunca.

P: Kakvu vrijednost ima vrlina uravnoteenosti?

M: Kakvu vrijednost imaju istina, dobrota, sklad i ljepota? Oni su sami sebi cilj, a oituju se spontano i

bez napora kad sve ostavimo na miru, kad se ne mijeamo u dogaaje, kad ih ne izbjegavamo i ne

prieljkujemo, kad ih ne pretvaramo u pojmove, ved ih samo doivljavamo u punoj svijesti. Takva je

svijest sama po sebi uravnoteena. Ona ne iskoritava dogaaje i ljude, ved ih ispunjava.

P: Bududi da ne mogu usavriti vrlinu uravnoteenosti, znai li to da se trebam posvetiti iskljuivo

osobinama tromosti (tamas) i nemira (raas)? Kako da se nosim s njima?

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Meditacija 26

M: Promatraj kako djeluju u tebi i na tebe. Budi svjestan dok djeluju, promatraj kako se izraavaju u

tvojim mislima, rijeima i djelima. Na taj de nain njihova mod nad tobom postupno slabiti, a poet de se

pojavljivati isto svjetlo uravnoteenosti. To nije ni naporan ni dugotrajan proces. Ozbiljnost je jedini

preduvjet uspjeha.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Um 27

Um

Poklonik: Neke iznimno zanimljive knjige, iji su autori, reklo bi se, vrlo kompetentne osobe, nijeu

nestvarnost uma, premda ne i njegovu prolaznost. Prema njihovu miljenju, postoji hijerarhija bida, od

najnieg do najvieg. Na svakoj razini sloenost organizma omoguduje i odraava odreenu dubinu,

veliinu i jainu svijesti, bez neke vidljive ili spoznatljive kulminacije. Jedan jedini vrhovni zakon upravlja

evolucijom oblika, iji je cilj rast i obogadivanje svijesti, odnosno izraavanje njezinih beskonanih

mogudnosti.

Maharaj: To moe, ali i ne mora biti tako. ak i ako jest tako, tono je samo sa stajalita uma jer u stvari

cijeli univerzum (mahadaka) postoji samo u svijesti (didaka). Ja pak zauzimam stajalite apsoluta

(paramaka). U istom bitku javlja se svijest. U njoj nastaje i iezava svijet. Ja jesam sve to jest, moje je

sve to jest. Prije svih poetaka, nakon svih svretaka - ja jesam. Sve prebiva u meni, u jesamstvu koje

blista u svakom ivom bidu. ak je i nepostojanje nezamislivo bez mene. Kad god se neto dogaa, ja

moram biti prisutan da bih tome svjedoio.

P: Zato ti nijee postojanje svijeta?

M: Ja ne nijeem svijet, ved ga promatram kao neto to se pojavljuje u svijesti koja predstavlja

sveukupnost poznatoga u nesagledivoj veliini nepoznatoga. Sve ono to ima poetak i svretak samo je

odreena pojava. Moe se redi da se svijet pojavljuje, ali ne i da postoji. Pojava je neto to na jednoj

vremenskoj ljestvici moe trajati veoma dugo, a na nekoj drugoj veoma kratko. Ali, naposljetku, svodi se

na isto. Sve to je ogranieno vremenom mora biti prolazno, to znai da ne posjeduje istinsku stvarnost.

P: Dakako, ti vidi ovaj svijet takvim kakav jest. Zato se ponaa sasvim normalno!

M: To se tebi tako ini. Ono to u tvom sluaju obuhvada cijelo polje svjesnosti, samo je tokica u mojemu.

Svijet traje, ali samo na trenutak. Tvoje te sjedanje navodi da misli kako svijet i dalje postoji. Ja ne ivim u

sjedanju, ved vidim svijet takvim kakav jest, kao trenutanu pojavu u svijesti.

P: U tvojoj svijesti?

M: Sve ideje o meni i mojem, ak i o jesamstvu, postoje tek u svijesti.

P: Znai li to da je tvoj apsolutni bitak (paramaka) nesvjestan?

M: I ideja o nesvjesnosti postoji samo u svijesti.

P: Pa kako onda zna da prebiva u vrhovnoj stvarnosti?

M: Zato to jesam u njoj. To je jedino prirodno stanje.

P: Moe li ga opisati?

M: Mogu ga opisati jedino nijekanjem, dakle kao neto to niim nije uzrokovano, to ni o emu nije

ovisno, to ni s ime nije u odnosu, neto nepodvojeno, nestvoreno, nepokolebljivo, nepobitno i naporu

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Um 28

nedostino. Svaka potvrdna definicija proizlazi iz sjedanja i stoga je neprimjenjiva. A ipak moje je stanje

krajnje stvarno i zato mogude, spoznatljivo i dostino.

P: Nisi li ti uronjen u bezvremenu odvojenost?

M: Odvojenost je mentalna i verbalna kategorija koja nestaje tijekom sna ili nesvjestice. Zatim se ponovno

pojavljuje u vremenu. Ja sam u svom stanju (svarupa) u bezvremenom sada. Prolost i bududnost postoje

samo u umu - ja jesam sada.

P: I svijet je sada.

M: Koji svijet?

P: Svijet koji nas okruuje.

M: Misli na svoj svijet, a ne na moj. to ti moe znati o meni kad se ak i ovaj razgovor s tobom zbiva

samo u tvome svijetu? Nema nikakvoga razloga vjerovati da je moj svijet istovjetan tvojemu. Moj je svijet

stvaran, istinit, takav kakav jest a tvoj se svijet pojavljuje i iezava, ovisno o stanju tvog uma. Tvoj je svijet

neto tebi strano i ti ga se plai. Ja jesam moj svijet. Ja sam kod kude.

P: Ako ti jesi svijet, kako moe biti svjestan svijeta? Nije li subjekt svijesti razliit od njezina objekta?

M: Svijest o svijetu i svijet pojavljuju se i nestaju zajedno jer predstavljaju dva aspekta istog stanja.

P: U dubokom snu mene nema, a svijet i dalje postoji.

M: Kako to zna?

P: To saznajem kad se probudim, a na temelju sjedanja.

M: Sjedanje je u umu. Um postoji i tijekom spavanja.

P: Ali tada je djelomino ukinut.

M: No, to ne utjee ne njegovu sliku svijeta. Sve dok postoji tvoj um, postoji tijelo i svijet. Tvoj je svijet

tvorevina uma, subjektivan je, ogranien umom, fragmentaran, privremen, osoban, ovisan o sjedanju.

P: Nije li i tvoj svijet takav?

M: Oh, ne! Ja ivim u stvarnom svijetu, a tvoj se temelji na zamiljanjima. Tvoj je svijet osoban, privatan,

nedjeljiv s drugima, intiman, tvoj. Nitko ne moe udi u njega, vidjeti onako kako ti vidi, uti onako kako ti

uje, osjedati tvoje emocije i misliti tvoje misli. Ti si u svojem svijetu istinski usamljen, zarobljen u

svojemu vjeno promjenjivom snu koji naziva ivotom. Moj je svijet otvoren svijet, zajedniki svima,

pristupaan svima. U njemu postoji zajednitvo, razumijevanje, ljubav, istinske vrline. U tom svijetu

pojedinac je sveobuhvatan, a sveobuhvatnost u pojedincu. Svi su jedno, a Jedno je sve.

P: Je li tvoj svijet ispunjen predmetima i ljudima poput mojega?

M: Ne, moj je svijet ispunjen mnome.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Sebstvo se nalazi s one strane Uma 29

P: Ali, vidi li ti i uje na isti nain kao i mi?

M: Da, ini se kao da ujem, gledam, govorim i djelujem na isti nain kao i vi, ali meni se to samo dogaa,

kao to se tebi dogaa probava ili znojenje. Tjelesno-umni stroj vodi rauna o tome, ali mene u to ne

ukljuuje. Kao to se ti ne treba brinuti za rast kose, tako se i ja ne trebam brinuti za svoje rijei i djela.

Oni se naprosto dogaaju, a mene ostavljaju potpuno bezbrinim jer u mojemu svijetu nikada nita ne

moe krenuti naopako.

Sebstvo se nalazi s one strane Uma

Poklonik: Dok sam bio dijete, prilino sam esto doivljavao stanja potpune srede koja je graniila s

ekstazom. Kasnije se to izgubilo. Ali, otkad sam doao u Indiju ta su se stanja ponovno poela pojavljivati,

osobito nakon to sam upozna tebe. No, ona, koliko god udesna bila, nisu trajna, ved se pojavljuju i

nestaju i nikad se ne zna kad de se vratiti.

Maharaj: Moe li ita biti postojano u umu koji sam po sebi nije postojan?

P: Kako da svoj um uinim postojanim?

M: Moe li nepostojani um sam sebe uiniti postojanim? Naravno da ne moe. Lutanje je u prirodi uma.

Jedino to moe uiniti jest pomaknuti sredite svoje svijesti izvan uma.

P: Kako se to ini?

M: Nemoj se usredotoiti ni na to drugo osim na osjedaj ja jesam. Um de se u poetku buniti, ali bude

li strpljiv i ustrajan, na kraju de se predati i postati miran. Kad se um jednom umiri, sve de se poeti

dogaati spontano i sasvim prirodno, bez ikakva upletanja s tvoje strane.

P: Mogu li na neki nain izbjedi neprestanu bitku s umom?

M: Naravno da moe. Jednostavno ivi svoj ivot onako kako dolazi, ali budno, paljivo, doputajudi da se

sve dogaa onako kako se dogaa, inedi prirodne stvari na prirodan nain, proivljavajudi patnju i radost,

to ti ved ivot donese. I to je mogudi put.

P: Dakle, to znai da se mogu oeniti, imati djecu, voditi posao ... biti sretan.

M: Naravno. Moe, ali i ne mora biti sretan. Prihvati sve onako kako ti dolazi.

P: Ja bih ipak elio biti sretan.

M: Istinsku sredu ne moe nadi u onome to je promjenjivo i prolazno. Uitak i bol neumoljivo se

smjenjuju. Istinska sreda proizlazi iz sebstva i jedino se ondje moe nadi. Spoznaj svoje stvarno ja

(svarupa) i s time de dodi i sve drugo.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Sebstvo se nalazi s one strane Uma 30

P: Ako je moje stvarno sebstvo mir i ljubav, zato je toliko nemirno?

M: Nije nemirno tvoje stvarno bide, ved njegov odraz li umu. Bududi da je um nemiran, on sve ini takvim.

To je poput mjeseeva odraza na vodi iju je povrinu uzburkao vjetar. Vjetar elje uznemiruje um te se

stoga ja, koje nije nita drugo do odraz sebstva u umu, doima promjenjivim. Ali sve te ideje o kretanju i

nemiru, o uitku i boli postoje iskljuivo u umu. Sebstvo je onkraj uma, svjesno i nedodirljivo.

P: Kako du dodi do njega?

M: Ti jesi sebstvo, ovdje i sada. Pusti um na miru, budi svjestan i nedodirljiv pa de spoznati da je jedan od

naina da izrazi svoju stvarnu prirodu budnost i nevezanost, odnosno promatranje dogaaja kako dolaze

i odlaze.

P: Koji su ostali?

M: Njihov je broj neogranien. Spoznaj jedan od njih i spoznat de sve.

P: Reci mi neto to bi mi moglo pomodi.

M: Ti najbolje zna to ti je potrebno!

P: Veoma sam nemiran. Kako da postignem mir?

M: Zato ti je potreban mir?

P: Zato da bih bio sretan.

M: Nisi li sada sretan?

P: Ne, nisam.

M: to te ini nesretnim?

P: Imam ono to ne elim, a nemam ono to elim.

M: Zato to ne preokrene? eli ono to ima, a nemoj se brinuti zbog onoga to nema!

P: elim ono to mi donosi uitak, a ne elim ono to mi donosi bol.

M: Kako zna to de ti donijeti uitak, a to nede?

P: Zahvaljujudi prolom iskustvu, naravno.

M: Dakle, povaajudi se za sjedanjima, juri za ugodnim, a izbjegava neugodna iskustva. Ima li uspjeha?

P: Ne, nemam. Uitak ne traje dugo. Bol se uvijek iznova javlja.

M: Kakva bol?

P: I elja za uitkom i strah od boli samo su dva razliita stanja patnje. Postoji li uopde stanje

nepornudenog zadovoljstva?

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Sebstvo se nalazi s one strane Uma 31

M: Svaki uitak, tjelesni ili mentalni, zahtijeva odreeni instrument. Materijalni su kako tjelesni tako i

mentalni instrumenti, oni se umaraju i troe, Uitak koji stvaraju nuno je ogranien u svojoj jaini i

trajanju. U pozadini svih tvojih uitaka jest bol. eli ih zato to pati. S druge pak strane, ved je i samo

traenje uitka uzrok nove boli. Sve je to zaarani krug.

P: Mogu razumjeti na koji nain nastaje sav taj kaos u meni, ali ne vidim izlaz.

M: Ved i samo preispitivanje naina na koji kaos nastaje pokazuje ti put. Naposljetku, kaos se nalazi

iskljuivo u tvome umu, koji se nikada previe ne buni protiv njega i ne hvata se s njime u kotac. Um se

buni jedino protiv boli.

P: Dakle, jedino to mogu uiniti jest da i dalje ostanem u kaosu.

M: Budi budan. Ispituj, promatraj, istrauj, naui o njemu sve to moe, kako djeluje, to ini tebi i

drugima. Kad ti kaos postane do kraja jasan, potpuno de ga se osloboditi.

P: Kad pogledam u sebe, uviam da je moja najveda elja napraviti spomenik, sagraditi neto to de trajati

i kad mene vie ne bude. ak i kad razmiljam o zasnivanju obitelji, eni i djeci, i to inim zato to bi to bilo

trajno, materijalno svjedoanstvo mog postojanja.

M: U redu, napravi si spomenik. Kako to namjerava uiniti?

P: Slabo marim to du sagraditi, samo neka potraje vjeno.

M: Zacijelo i sam uvia da nita nije vjeno. Sve to postoji troi se, propada i nestaje. I samo tlo na

kojem de graditi spomenik na kraju de ieznuti. to bi to mogao sagraditi, a da nadivi sve?

P: Intelektualno, verbalno, svjestan sam da je sve prolazno. Ipak, na neki nain moje srce eli trajnost.

Zato elim stvoriti neto to de potrajati.

M: U tom sluaju mora to sagraditi na neemu vjenom. Ima li neto to je vjeno? Ni tvoje tijelo ni um

nede potrajati. Mora traiti negdje drugdje.

P: eznem za trajnodu, ali nigdje je ne nalazim.

M: Nisi li ti vjean?

P: Roen sam i sigurno du umrijeti.

M: Moe li ti uistinu tvrditi da nisi postojao prije roenja i hode li, kad umre, modi tvrditi: Sad me vie

nema.? Na temelju vlastita iskustva ne moe tvrditi da te nema. Moe samo tvrditi da postoji. Ni drugi

ti ne mogu redi da ne postoji.

P: No, u dubokom snu ne postoji osjedaj ja jesam.

M: Prije negoli donese takav dalekosean zakljuak, ispitaj podrobno svoje budno stanje. Uskoro de

otkriti da je ono prepuno praznina tijekom kojih je um potpuno nesvjestan. Zapazit de kako se malo toga

prisjeda ak i kad si potpuno budan. Ne moe tvrditi da nisi bio svjestan u dubokom snu. Samo, toga se

nakon buenja ne sjeda. Praznina u sjedanju nije nuno i praznina u svijesti.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Sebstvo se nalazi s one strane Uma 32

P: Mogu li se na neki nain prisjetiti stanja duboka sna?

M: Naravno! Uklanjanjem razdoblja nesmotrenosti tijekom svog budnog stanja postupno de ukloniti duga

razdoblja neprisutna uma koja moe nazvati spavanjem. Postat de svjestan da spava.

P: Pa ipak time se ne rjeava problem trajnosti, neprekidnosti bivanja.

M: Trajnost je samo ideja koja se stvara zbog djelovanja vremena. Vrijeme je pak ovisno o sjedanju. Ti pod

trajnodu podrazumijeva nepogreivo pamdenje koje postoji u beskonanom vremenu. Nastoji um

uiniti vjenim, to nikako nije mogude.

P: to je onda vjeno?

M: Vjeno je ono to se u vremenu ne mijenja. Ne moe neto to je prolazno uiniti vjenim - vjeno je

samo ono to je nepromjenjivo.

P: Dobro mi je poznat glavni smisao svega to si rekao. Nije mi nuno potrebno vie znanja. Jedino to

elim jest mir.

M: Ako ga bude traio, modi de stedi mir koji eli.

P: Traim ga neprestano.

M: Mora ga traiti cijelim srcem i ivjeti potpunim ivotom.

P: Kako?

M: Odvoji se od svega to tvoj um ini nemirnim. Odreci se svega to ugroava njegov spokoj. eli li mir,

zaslui ga.

P: Zacijelo svi zasluuju mir.

M: Zasluuju ga samo oni koji ga ne ugroavaju.

P: Na koji ga nain ja ugroavam?

M: Time to si rob svojih elja i strahova.

P: Makar bili i opravdani?

M: Emotivne reakcije roene iz neznanja ili nesmotrenosti nisu nikada opravdane. ezni za bistrim umom

i istim srcem. Sve to ti je potrebno jest postojana i spokojna budnost. Ispituj svoju stvarnu prirodu. To je

jedini put do mira.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Odjeci sjedanja 33

Odjeci sjeanja

Poklonik: Neki kau da je univerzum stvoren. Drugi pak tvrde da postoji oduvijek te da neprestano prolazi

kroz promjene. Neki tvrde da je podloan vjenim zakonima, dok drugi nijeu ak i zakon uzronosti. Neki

smatraju da je svijet stvaran, a drugi da uopde ne postoji.

Maharaj: O kojem se ti svijetu raspituje?

P: O svijetu svojih percepcija, naravno.

M: Svijet koji ti percipira zaista je malen. I u potpunosti je osoban. Prihvati ga kao san i ne zamaraj se vie

time.

P: Kako da ga prihvatim kao san? San nije trajan.

M: Koliko de dugo trajati tvoj mali svijet?

P: Na kraju krajeva, moj je mali svijet dio cjeline.

M: Nije li ideja o cjelovitom svijetu dio tvojega osobnog svijeta? Univerzum ti ne prilazi pa govori da si dio

njega. Ti si izmislio cjelinu koja sadri tebe kao svoj dio. U stvari, jedino to je tebi poznato jest tvoj osobni

svijet, koliko god da si ga opskrbio svojim zamiljanjima i oekivanjima.

P: Ali percepcija jamano nije zamiljena!

M: A kakva je onda? Percepcija ukljuuje prepoznavanje, nije li tako? Ono to nam je potpuno nepoznato

moemo samo zamijetiti svojim osjetilima, ali ne i percipirati. Percepcija ukljuuje sjedanje.

P: Prihvadam to kao injenicu, ali sjedanje ne stvara privid.

M: Percepcija, zamiljanje, oekivanje, predvianje, privid - sve su to pojmovi koji se temelje na sjedanju.

Veoma ih je teko u potpunosti razgraniiti jer se pretapaju jedan u drugi. Svi su oni odjeci sjedanja.

P: Ipak, sjedanje je dokaz da je moj svijet stvaran.

M: Koliko se toga moe prisjetiti? Pokuaj na osnovi sjedanja zapisati sve ono o emu si razmiljao, to si

govorio i radio tridesetoga dana prolog mjeseca!

P: Da, postoji praznina.

M: Nije to tako strano. Sjeda se mnogih stvari - nesvjesno pamdenje stara se o tome da ti svijet u kojem

ivi bude veoma poznat.

P: Priznajem da je svijet u kojem ivim osoban i pristran. No, to je s tobom? U kakvom svijetu ti ivi?

M: Moj je svijet isti kao tvoj. Vidim, ujem, osjedam, razmiljam, govorim i djelujem u svijetu koji

percipiram, upravo kao i ti. Ali sve to ostaje u tebi, a u meni ne ostaje nita. Znajudi da je svijet dio mene,

ne pridajem mu ni onoliko pozornosti koliko ti pridaje hrani koju si pojeo. Dok se ona priprema i jede,

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Odjeci sjedanja 34

odvojena je od tebe i tvoj je um usmjeren na nju. No, kad je jednom proguta, postaje je potpuno

nesvjestan. Ja sam pojeo svijet i ne trebam vie o njemu razmiljati.

P: Nisi li time postao potpuno neodgovoran?

M: Kako bih mogao postati takav? Mogu li povrijediti neto to je dio mene? Ba naprotiv, bududi da ne

razmiljam o svijetu, sve to uinim pridonosi njegovoj dobrobiti. Kao to se tijelo nesvjesno odrava u

uspravnom poloaju, tako sam i ja neprestano aktivan u odravanju svijeta ispravnim.

P: Unato tome, svjestan si neizmjerne patnje svijeta, nije li tako?

M: Naravno da jesam, u daleko vedoj mjeri nego ti.

P: I to poduzima?

M: Promatram ga Bojim oima i nalazim da je u njemu sve dobro.

P: Kako moe redi da je sve dobro? Pogledaj ratove, razliite vrste izrabljivanja, okrutne meusobne

borbe graana ili drava.

M: Svu je tu patnju stvorio ovjek i u njegovoj je modi da je privede kraju. Bog mu pomae suoavajudi ga s

posljedicama njegova vlastita djelovanja i zahtijeva od njega da ponovno uspostavi ravnoteu. Karma je

zakon koji djeluje u ime pravde; ona je iscjeljujuda Boja ruka.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Svjedoenje 35

Svjedoenje

Poklonik: Prepun sam elja i eznem da mi se ispune. Kako bih mogao dobiti to to elim?

Maharaj: Zasluuje li to to eli? U svakom sluaju, na neki nain mora raditi na ispunjenju svojih elja.

Uloi energiju i ekaj rezultate.

P: Gdje mogu nadi energiju koja mi je potrebna?

M: elja je ved sama po sebi energija.

P: Ako je uistinu tako, zato se svaka elja ne ostvaruje?

M: Vjerojatno nije dovoljno snana i ne traje dovoljno dugo.

P: Tono, upravo je u tome i moj problem. ak i kad neto elim, previe sam lijen da bih radio na

ostvarenju elje.

M: Nije li elja dovoljno jasna ili snana, ne moe se ostvariti. Osim toga, ako su tvoje elje osobne i slue

samo tvom uivanju, energija koju de im pridati bit de nuno ograniena. Nede modi dobiti vie od onog

to ved ima.

P: Ipak, esto i obini ljudi dobivaju ono to ele.

M: Samo ako su neto veoma snano i dugo eljeli. No, ak i tada, njihova su postignuda ograniena.

P: A to je s nesebinim eljama?

M: Kad tei opdem dobru, cijeli to svijet eli zajedno s tobom. Neka elje ovjeanstva budu i tvoje pa

radi na njihovu ispunjenju. U tom sluaju ne moe pogrijeiti.

P: ovjeanstvo je Boji posao, a ne moj. Ja se brinem iskljuivo za sebe. Nemam li ja pravo na ispunjenje

svojih opravdanih elja? One nikom ne nanose zlo. Moje su elje ispravne. To su dobre elje. Zato se onda

ne ostvaruju?

M: Jesu li elje ispravne ili pogrene odreuju okolnosti. Sve ovisi o tome kako gleda na njih. Dobre i loe

elje razlikuju se od pojedinca do pojedinca.

P: Gdje su upute za takvo razlikovanje? Kako da saznam koje su od mojih elja ispravne, a koje pogrene?

M: U tvom sluaju pogrene su one elje koje te vode u tugu, a ispravne one koje te vode u radost. Ali, ne

smije zaboraviti na druge ljude. Vane su i njihove tuge i radosti.

P: Posljedice de se pokazati u bududnosti. Kako mogu znati kakve de biti?

M: Koristi svoj um. Prisjedaj se. Promatraj. Ti se ne razlikuje od drugih. Vedina njihovih iskustava vrijedi i

za tebe. Razmiljaj jasno i duboko, ui u cjelokupnu sloenu graevinu svojih elja i njihovih ogranaka.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Svjedoenje 36

One su najvaniji dio tvoje mentalne i emotivne maske te stoga snano utjeu na tvoje djelovanje. Prisjeti

se, ne moe se odredi onoga to ne poznaje. Da bi nadiao sebe, najprije se mora upoznati.

P: to to znai da moram upoznati sebe? to du to tono spoznati spoznavanjem sebe?

M: Spoznat de sve ono to nisi.

P: Nedu li spoznati ono to jesam?

M: Ono to jesi ved jesi. Spoznavanjem onog to nisi oslobodit de se toga to nisi i ostati u svojem

prirodnom stanju. Sve de se to dogoditi sasvim spontano i bez napora.

P: I to du otkriti?

M: Otkrit de da nema nieg to bi trebao otkriti. Ti si ono to jesi i to je sve.

P: Ali to sam naposljetku?

M: Konano odbacivanje svega to nisi.

P: Ne razumijem!

M: Tvoja je fiksna ideja da mora biti ovo ili ono i ona te zasljepljuje.

P: Kako da je se oslobodim?

M: Tako da ima povjerenja u mene, da mi vjeruje kad ti kaem da si ti ista svijest koja osvjetljava

svjesnost i njezin beskonani sadraj. Spoznaj to i ivi u skladu s time. Ako mi ne vjeruje, ui u sebe i

preispituj se tko si ili usmjeri svoj um na jesamstvo, isto i jednostavno postojanje.

P: O emu ovisi moja vjera u tebe?

M: O tvojem razumijevanju srca drugih ljudi. Ne moe li se zagledati u moje srce, zagledaj se u svoje.

P: Ne mogu ni to.

M: Proisti se voenjem sreenog i korisnog ivota. Pazi na svoje misli, osjedaje, rijei i djela. To de

proistiti tvoje vienje.

P: Ne bih li se morao svega odredi i ivjeti kao beskudnik?

M: Ne moe se niega odredi. Moe napustiti svoj dom i zadati nevolje svojoj obitelji, ali vezanost je u

tvom umu i nede te napustiti sve dok ga potpuno ne spozna. Najvanija stvar mora biti na prvom mjestu -

spoznaj sebe i sve de ostalo dodi s time.

P: Ali ti si mi ved rekao da sam vrhovna stvarnost. Nije li to samospoznaja ?

M: Naravno da si vrhovna stvarnost! Ali to s time? Svako zrnce pijeska jest Bog. Vano je to znati, ali to je

tek poetak.

P: U redu, rekao si mi da sam vrhovna stvarnost. Vjerujem ti. to je sljedede to moram uiniti?

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Svjedoenje 37

M: Ved sam ti rekao. Otkrij sve ono to nisi. Tijelo, osjedaji, ideje, vrijeme, prostor, bitak i ne-bitak, ovo ili

ono - ti nisi nita konkretno i nita apstraktno na to se moe ukazati. Puka verbalna tvrdnja nede

djelovati. Neku formulu moe u beskraj ponavljati bez ikakvih rezultata. Mora neprekidno promatrati

sebe - posebno svoj um - trenutak za trenutkom, ne preputajudi nita. Svjedoenje je od presudne

vanosti da bi se sebstvo moglo odvojiti od nesebstva,

P: Nije li svjedoenje moja stvarna priroda?

M: Da bi postojao proces svjedoenja, mora postojati i ono to svjedoimo. I nadalje smo u dvojnosti!

P: A to je sa svjedoenjem svjedoka? Ili sa svijedu o svijesti?

M: Igra rijeima nede te odvesti daleko. Ui u sebe i otkrij to nisi. Nita drugo nije vano.

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Svijest i Svjesnost 38

Svijest i Svjesnost

Poklonik: to radi kad spava?

Maharaj: Svjestan sam da spavam.

P: Nije li spavanje stanje nesvjesnosti?

M: Tono, svjestan sam da sam nesvjestan.

P: A kad se probudi? Ili dok sanja?

M: Svjestan sam da sam budan, odnosno da sanjam.

P: Ne razumijem te. to tono misli? Dopusti mi da razjasnim pojmove: pod pojmom spavanja mislim na

nesvjesnost, pod pojmom budnosti na svjesnost, a pod pojmom sanjanja na svjesnost o vlastitome umu,

ali ne i o okolini.

M: U redu, navedene pojmove definiram skoro isto kao i ti. Ipak, ini se da postoji razlika. Ti u svakom

pojedinom stanju u kojem trenutano jesi zaboravlja na ostala dva, a za mene postoji samo jedan oblik

postojanja, koji ukljuuje i nadilazi sva tri mentalna stanja: budnost, sanjanje i spavanje.

P: Vidi li ti u svijetu odreeni red i svrhu?

M: Svijet nije nita drugo do odraz mojih zamiljanja. Mogu vidjeti u njemu to god poelim. Ali zato bih

morao izmiljati obrasce stvaranja, razvoja i razaranja? Nisu mi potrebni. Svijet je u meni, ja sam svijet. Ne

plaim ga se i ne elim ga zatvoriti u svoju mentalnu sliku.

P: Vratimo se na spavanje! Sanja li?

M: Naravno.

P: to su tvoji snovi?

M: Odjeci budnog stanja.

P: A tvoje spavanje?

M: Svjesnost mozga privremeno je zaustavljena.

P: Znai li to da si tada nesvjestan?

M: Nesvjestan sam svoje okoline.

P: Ali nisi posve nesvjestan?

M: Ostajem svjestan da sam nesvjestan.

P: Koristi rijei svijest i svjesnost 1. Nisu li to istoznani pojmovi?

Ja sam To - Nisargadatta Maharaj | Svijest i Svjesnost 39

1 (Prevoditelj ove knjige na engleski jezik koristio je rije awareness za svijest u mirovanju (consciousness - at rest), odnosno istu svijest iIi stanje potencijalne kozmike energije prije nastanka osjedaja ja jesam, a rije consciousness za svijest u kretanju

(consciousness - in movement), odnosno svjesnost ili stanje aktivirane kozmike energije nakon pojave osjedaja ja jesam, op.

prev.).

M: Svijest je prvobitno, originalno stanje, bez poetka, kraja, uzroka, podrke, bez pojedinanih dijelova,

bez promjene. Svjesnost je u doticaju s njom, odraz na njezinoj povrini, stanje dvojnosti. Svjesnost ne

moe postojati bez svijesti, ali svijest moe postojati bez svjesnosti, to se na primjer dogaa u dubokom

snu. Svijest je apsolutna, svjesnost je relativna u odnosu na svoj sadraj, ona je uvijek svjesnost o neemu

ili svjesnost neega. Svjesnost je djelomina i promjenjiva, svijest je cjelovita, nepromjenjiva, mirna i tiha.

To je zajednika matrica svih iskustava.

P: Kako nadidi svjesnost i udi u svijest?

M: Bududi da svijest ini svjesnost mogudom, ona postoji u svakom stanju svjesnosti. Prema tome, ved i

sama svjesnost o svjesnosti predstavlja kretanje u