nova lokalna razvojna strategija lag-a moslavina
TRANSCRIPT
0
Lokalna razvojna strategija
Lokalne akcijske grupe „Moslavina“
2014-2020
V9.0 V9.0
Lokalna razvojna strategija
Lokalne akcijske grupe „Moslavina“ 2014 .-2020.
Kutina, 2016.
Ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni
razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG Moslavina iz
Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,
Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
Popis kratica korištenih u LRS LAG-a Moslavina
AGRONET elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi
ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela
APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija
CLLD eng. Community Led Local Development - Lokalni razvoj vođen lokalnom
zajednicom
CMEF eng. Common Monitoring and Evaluation Framework – Okvir za praćenje i
vrednovanje
CMES
CZSS
eng. Common Monitoring and Evaluation System – Sustav za praćenje i
vrednovanje
Centar za socijalnu skrb
DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo
DZS Državni zavod za statistiku
DZZP
EE
EFRR
Državni zavod za zaštitu prirode
Energetska efikasnost
Europski fond za regionalni razvoj
EU Europska unija
ENRD eng. European Network for Rural Development; hrv. Europska mreža za ruralni
razvoj
ELARD eng. European LEADER association for Rural Development; hrv. Europska
LEADER asocijacija za ruralni razvoj
EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
ESF Europski socijalni fond
ESI
FZOEU
GIS
GWh
Europski strukturni i investicijski fondovi
Fond za zašitu okoliša i energetsku učinkovitost
Geografski informacijski sustav
Giga Wat sat
ha hektar = 10.000 m2
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK
HZMO
Hrvatska obrtnička komora
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
IBAN
ICT
eng. International Bank Account Number - međunarodni broj bankovnog računa
eng. Information and Communication Technology - informacijska i komunikacijska
tehnologija
JLS
JUPP
Jedinica lokalne samouprave
Javna ustanova Parka prirode
kV kilo Volt
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
LAG Lokalna akcijska grupa (skupina)
LEADER fran. Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale - Program
Europske unije za razvoj ruralnih područja
LmH LEADER mreža Hrvatske, mreža LAG-ova na razini Republike Hrvatske
LRS Lokalna razvojna strategija
MB
MPS
Matični broj
Ministarstvo poljoprivrede
MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
mnv
MSP
metara nadmorske visine
Mikro, mala i srednje velika poduzeća
NN Narodne novine
NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (fran. Nomenclature des unités
territoriales statistiques)
Hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za
potrebe službene statistike u zemljama članicama Europske unije.
NZRCD
OCD
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Organizacija civilnog društva
OIB Osobni identifikacijski broj
OIE Obnovljivi izvori energije
OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
OPRR Operativni program za ruralni razvoj (Program ruralnog razvoja)
PG Poljoprivredno gospodarstvo
PP
PŠ
Park prirode
Park šuma
RA Razvojna agencija
RH Republika Hrvatska
RNO Registar neprofitnih organizacije
SMŽ Sisačko-moslavčka županija
TIC Turističko-informativni centar
TZ Turistička zajednica
UTMP Upravljačko tijelo Ministarstva poljoprivrede za upravljanje PRR
ZEF Zadruga za etično financiranje
ZPP Zajednička poljoprivredna politika EU
ZŽ Zagrebačka županija
ŽRS Županijska razvojna strategija
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
Sadržaj LRS:
1. Osobna iskaznica LAG-a ........................................................................................................................................ 1
2. Osnovne značajke područja LAG-a ...................................................................................................................... 1
2.1 Osnovne zemljopisne značajke ........................................................................................................................... 1
2.1.1 Položaj i granice područja ........................................................................................................................... 3
2.1.2 Geomorfološke značajke ............................................................................................................................. 4
2.1.3 Klimatske značajke područja ....................................................................................................................... 5
2.1.4 Prirodna baština LAG-a ............................................................................................................................... 5
2.1.5 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ...................................................................................................... 7
2.1.6 Stanje društvene i komunalne infrastrukture ............................................................................................... 9
2.2 Gospodarske značajke područja ........................................................................................................................ 12
2.2.1 Tržište rada ................................................................................................................................................ 17
2.3 Demografske i socijalne značajke područja ...................................................................................................... 20
3. Analiza razvojnih potreba i potencijala LAG-a, uključujući SWOT analizu ................................................. 22
3.1 SWOT analiza ................................................................................................................................................... 23
4. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za
izlazne pokazatelje ili rezultate ................................................................................................................................ 26
4.1 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područjE LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 ...... 28
4.2 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti .............................................................. 35
4.3 Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje ...................................................... 35
4.5 Inovativan i integrirani karakter Strategije ....................................................................................................... 37
4.6 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ...................................................................................... 38
4.7 Opis odabira projekata na razini LAG-a ........................................................................................................... 40
5. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS .............................................................................................. 42
5.1 Opis partnerstva ................................................................................................................................................ 45
6. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................................................................ 46
7. Način praćenja i procjene provedbe LRS ........................................................................................................... 47
7.1 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ................................................................................................... 48
8. Opis sposobnosti provedbe LRS .......................................................................................................................... 49
8.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ........................................................ 49
8.2 Kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................................................. 51
8.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ......................................................................................................... 51
8.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a .......................................................... 54
9. Financijski plan ..................................................................................................................................................... 56
10. Korišteni izvori .................................................................................................................................................... 60
11. Dodaci................................................................................................................................................................... 61
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
1
1. OSOBNA ISKAZNICA LAG-A
Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa „Moslavina“
Adresa sjedišta LAG-a: Tržna 8, 44320 Kutina
Web stranica: http://lag-moslavina.hr/
Kontakti: 044 633-655
091 443-2010
091 443 2011
Datum osnivanja/registracije: 23.03.2012. / 01.06.2012.
OIB: OIB: 60897556678
MB: 02884941
Registarski broj udruge: 03001769
RNO: 0211757
IBAN: HR7824810001131000370
Broj JLS: 12
Uključene jedinice lokalne
samouprave:
Dio grada Kutina (22 naselja: Banova Jaruga, Batina,
Brinjani, Čaire, Gojlo, Husain,Ilova, Jamarica, Kletište,
Krajiška Kutinica, Kutina, Kutinica, Kutinska Slatina,
Katoličke Čaire, Međurić, Mikleuška, Mišinka,
Repušnica, Selište, Stupovača, Šartovac, Zbjegovača),
gradovi: Čazma, Garešnica, Ivanić-Grad, Popovača;
općine: Dubrava, Hercegovac, Kloštar Ivanić, Križ,
Lipovljani, Velika Ludina, Velika Trnovitica
NUTS II: Kontinentalna Hrvatska
Broj stanovnika LAG-a (2011.): 95.688
Površina LAG-a (ARKOD): 1.765,86 km2
Glavni izvor financiranja: M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020./EPFRR
(EAFRD) (90%), RH (10%)
2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A
2.1 OSNOVNE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE
Područje LAG-a Moslavina obuhvaća najveći dio povijesne hrvatske regije Moslavina - to je
mikroregija koja se nalazi na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Područje LAG-a je
administrativno podijeljeno u 3 županije: Sisačko-moslavačku (gradovi Kutina i Popovača,
općine Lipovljani i Velika Ludina), Zagrebačku (grad Ivanić-Grad te općine Kloštar Ivanić,
Dubrava i Križ) i Bjelovarsko-bilogorsku županiju (gradovi Garešnica i Čazma, općine Velika
Trnovitica i Hercegovac). Područje LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
2
Unutar LAG-a Moslavina nalaze se 22 naselja od ukupno 23 naselja grada Kutine. Jedino naselje
Janja Lipa nije unutar ovog LAG-a. S obzirom da Janja Lipa, prema Popisu stanovnika iz 2011.
godine, ima 206 stanovnika ili 0,91% stanovništva grada Kutine i da kao takva nema veći značaj
u smislu iskrivljavanja trendova i općih pokazatelja u ovoj Strategiji dati su podaci za cijelo
područje grada Kutine (gdje zbog načina vođenja evidencije o različitim pokazateljima nije bilo
moguće iskazati podatke na način da se podaci za naselje Janja Lipa isključe).
Tablica 1. Osnovni statistički podaci o LAG-u Moslavina
Grad/
Općina
Površina
/km²
Broj
naselja
2011.
Broj
kućanstava
Broj stanovnika
Gustoća
stanovnika/st./km²
2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.
Čazma 240,07 36 2.979 2.784 8.895 8.077 37,00 33,00
Kutina* 276,24 22 7.902 7.948 24.322 22.554 88,05 81,65
Dubrava 115,95 27 1.683 1.524 5.478 5.245 47,00 45,00
Garešnica 226,54 23 3.920 3.610 11.630 10.472 51,34 46,23
Hercegovac 50,73 5 935 811 2.791 2.383 55,02 46,97
Ivanić-Grad 173,72 19 4.863 4.957 14.723 14.548 84,75 83,74
Kloštar Ivanić 77,61 11 1.767 1.899 6.038 6.091 76,00 77,00
Križ 118,54 16 2.531 2.371 7.406 6.963 62,52 58,78
Lipovljani 108,70 4 1.330 1.144 4.101 3.455 37,73 31,78
Popovača 216,75 13 3.955 3.836 12.701 11.905 58,60 53,13
Velika Ludina 100,21 12 947 885 2.831 2.625 28,25 26,20
Velika Trnovitica 60,80 8 559 452 1.661 1.370 27,33 22,40
LAG 1.765,86 196 33.371 32.221 102.577 95.688 54,47 50,49
*Isključeno naselje Janja Lipa; Izvor: ARKOD, DZS
Površina LAG-a iznosi 1.765,86 km2 što predstavlja 3,12% kopnenog teritorija RH te 15,71%
teritorija Sisačko-moslavačke županije (prostorom JLS u okviru SMŽ), 15,88 % Zagrebačke
županije (prostorom JLS u ZŽ) i 21,90 Bjelovarsko-bilogorske županije (prostorom JLS u BBŽ).
LAG Moslavina 2001. godine imao je 102.577 stanovnika odnosno 2,24% stanovništva RH, dok
se 2011. broj stanovnika smanjio za 6.889 osoba (-6,72 % u odnosu na 2001.). U 2011. na
području LAG-a živjelo je 95.688 stanovnika (2,23% stanovnika RH) odnosno 25,51%
stanovnika SMŽ, 10,34% stanovnika ZŽ i 18,62% stanovnika BBŽ.
LAG karakterizira značajna depopulacija između dva popisa stanovnika, pa se uz broj
stanovnika, u razdoblju između 2 popisa značajno smanjio i broj kućanstava, čak za 1.150
odnosno -3,45%. U 2011. stanovništvo LAG-a živjelo je u 32.221 kućanstva u 196 naselja.
Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. se smanjila za -7,31%.
Gustoća stanovnika LAG-a 66,70% manja je od prosjeka RH te za administrativno pripadajuće
JLS 36,29% manja od prosjeka ZŽ i 16,08% manje od prosjeka BBŽ, ali je 26,68% veća od
prosjeka SMŽ. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta JLS je 6,04 km.
Pripadnici manjina čine 6,43% populacije, a invalidi i osobe s posebnim potrebama 9,68%.
Sva ta smanjenja potvrđuju izraženu depopulaciju, ali i veliku ruralnost prostora. Popis JLS s
brojem stanovnika u pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
3
2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA
Područje LAG-a Moslavina prostire se na 1.765,86 km2
zauzimajući 17,54% ukupne površine
Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije i obuhvaća 12 JLS. LAG na
sjeveru graniči sa administrativnim područjem općina Gradec (ZŽ), Farkaševac (ZŽ), Štefanje
(BBŽ), Ivanska (BBŽ), Berek (BBŽ), Nova Rača (BBŽ) te Velikim Grđevcem (BBŽ). Na
istočnom dijelu graniči sa Grubišnim Poljem (BBŽ), Končanicom (BBŽ) i Dežanovcem (BBŽ).
Na južnom dijelu LAG-a granica se proteže uz administrativna područja grada Novske (SMŽ),
općinom Jasenovac (SMŽ), gradom Siskom (SMŽ), dok na zapadnom dijelu LAG graniči sa
administrativnim područjem grada Vrbovca (ZŽ) te općina Brckovljani (ZŽ), Rugvica (ZŽ), Orle
(ZŽ) i općinom Martinska Ves (SMŽ).
Slika 1. Položaj LAG-a Moslavina s granicama obuhvata (Izvor: LAG Moslavina)
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
4
2.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE
Na brdsko-brežuljkastom području, u uvjetima humidne klime i zbog razvedenosti reljefa,
razvila su se pretežno lesivirana tla. Na uravnjenom području dominiraju pseudogleji, a
naglašene topogene depresije uvjetovale su razvoj euglejnih tala. Na širokom prostoru
Moslavačke gore prostiru se kompleksi stijena paleozojske i mezozojske starosti predstavljeni
kompleksima škriljavaca, granita, gnajsa i dolomita. Moslavačka gora je, kako je poznato, dio
stare mase te po svom postanku spada u grupu “otočkih” zona u Panonskom prostoru. Nastala je
lomljenjem i tektonskim gibanjima stare panonske mase. Zbog toga rubom gorskog trupa prolaze
dislokacijske linije. Moslavačko pobrđe dio je nekadašnjeg ravnjaka. U nedavnoj geološkoj
prošlosti spuštanjem Ilovske zavale, tekućice su se usjekle u spomenuti ravnjak, formirajući tako
raznolik i brežuljkast reljef. Današnji procesi mijenjanja i modeliranja reljefa znatno su usporeni
zbog promijenjenih klimatskih prilika. Ipak u gornjim dijelovima dolina, ponegdje je ispiranje i
usijecanje još uvijek znatno, dok u donjim dijelovima traje akumulacija rastresitog materijala.
Zato su doline u tvrdim stijenama strmih strana i uske, a u donjim dijelovima, gdje su mekane
stijene, široke, blagih strana ispunjene naplavinama. Zbog složene hidrografije šireg prostora
Ilovske zavale, i slabog otjecanja glavnih tokova, doline većeg broja pritoka su praktično
zatrpane naplavinama, slabo ocijedite, odnosno močvarne. Čazmanska i Ilovska nizina su
otvorene prema Posavini kuda otječu i glavni riječni tokovi Česme i Ilove.
Vrijedna obradiva tla imaju relativno mala ograničenja za oraničnu biljnu proizvodnju. U ovu
grupu tala mogu se uvrstiti lesivirana tla na zaravnima i vrlo blagim nagibima ispod 5%. Na
ovim tlima vlaženje je minimalno i bez većeg zadržavanja vode u profilu. Fizička svojstva tla za
vodu su uglavnom dobra. Zbog znatnog učešća praha i povećane zbijenosti tla u podoraničnom
horizontu potrebno je podrivanje ili rastresanje. Tlo je vrlo pogodno za oraničnu biljnu
proizvodnju. Deficit vlage se često javlja u ljetnim mjesecima. Uz navodnjavanje, redovite
agrotehničke mjere i mjestimičnu rijetku drenažu, ova bi tla omogućila raznovrsnu, visoku i
stabilnu proizvodnju. Ostala obradiva tla obuhvaćaju lesivirana i pseudoglejna obronačna tla sa
nagibima iznad 5%, zatim duboke rigosole na lesolikim sedimentima i livadsko semiglejno tlo, te
nešto lošija tla kao što su pseudoglej na zaravni i koluvij. Prema svojim fizičkim i kemijskim
svojstvima obronačna lesivirana i pseudoglejna tla iziskuju relativno manji obim mjera zaštite od
erozije, obradu paralelno sa izohipsama i mjestimično, na ravnim terenima, navodnjavanje iz
malih akumulacija. U istom smjeru na velikim razmacima treba postaviti kolektorske drenove i u
takvim uvjetima provoditi podrivanje tla uz gnojidbu. Površine na prevelikim nagibima mogu
ponegdje dati pozitivne rezultate, s određenim kulturama, uz provedbu antierozivnih mjera u
kombinaciji sa drenažom. Izvedeni sistem prema takvom konceptu npr. za vinogradarstvo u slivu
Ilove već su dali odlične rezultate. Međutim, u postojećim uvjetima to su tla neiskoristiva u
intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Značajan utjecaj na razvoj tala ima čovjek. Djelovanje
čovjeka posebno je izraženo danas, a još veći antropogeni utjecaji očekuju se u budućnosti, jer se
s pravom očekuju još značajnije intervencije u tlu. Brojni su antropogeni zahvati koji su doveli
do promjene tala ovog područja. Krčenje šuma i obrada tla, osobito na nagnutim terenima,
dovelo je do ispiranja talnog materijala, do procesa erozije.
Jedna od glavnih prirodnih vrijednosti područja su nalazišta nafte i zemnog plina. Naftna i
plinska polja oko Stružeca, Kloštar Ivanića, Gojla, Volodera i Janja Lipe ubrajaju se u najstarija i
najbogatija nalazišta u RH. S obzirom na dulje iskorištavanje postojeće zalihe nafte se smanjuju.
Glavni i najveći vodotok na području Sisačko–moslavačke županije je rijeka Sava. Na
formiranju obilježja prirodne osnove u Sisačkoj Posavini nesumnjivo vrlo mnogo utječu vode.
Naime upravo tu je glavno stjecište vodotoka. Sava teče središnjim dijelom područja i prima
desne pritoke: Kupu s Glinom, Petrinčicom i Odrom, te Sunju i Unu. Lijevi pritoci su joj: Lonja-
Strug sa Zelinom, Česmom, Garešnicom, Kutinom, Ilovom, Pakrom i Subockom. Najvažnije
pritoke rijeke Save s lijeve strane su Ilova, Pakra, Česma, Stara Lonja, Trebež i Strug.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
5
U nizinskom dijelu najznačajnije s prirodnog gledišta su šume hrasta lužnjaka (poznatijeg pod
nazivom ,,slavonski hrast“) i običnoga graba te šume hrasta lužnjak i graba s velikom
žutilovkom. U području prigorja najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka i graba.
U masivu Moslavačke gore pretežno su zastupljene šume hrasta kitnjaka i graba, a u jarcima i na
strminama gorskih kosa i na sjevernim ekspozicijama pridolazi brdska šuma bukve.
2.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
Područje LAG Moslavina karakterizira umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno
hladnim zimama, sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i
jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Podneblje cijele regije odlikuje se umjerenom
vlažnošću s izrazitim, ali ne posebno dugim, hladnim razdobljem godine. Prosječna godišnja
temperatura iznosi 11°C. Prosječna temperatura toplih razdoblja iznosi 22°C, dok je srednja
temperatura hladnijih mjeseci između -3°C i 18°C, ovisno o nadmorskoj visini. Prosječan
godišnji broj oblačnih dana 125 dana, dok ukupna prosječna godišnja količina oborina iznosi oko
900 mm. Godišnji broj sunčanih sati iznosi 1.700-2.000 sati. Prosječna godišnja relativna vlaga
iznosi 78 %, s variranjem između srednje i jako visoke tijekom godine.1
2.1.4 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A
Parkom prirode Lonjsko polje, ukupne površine 50.650 ha upravlja JUPP Lonjsko polje,
provodeći temeljne dokumente potrebne za kvalitetnu zaštitu i korištenje prirodne baštine -
Prostorni plan uređenja parka prirode Lonjsko polje te Plan upravljanja. Vrijednosti Parka
prirode Lonjsko polje su brojne: nizinske poplavne šume, vlažni travnjaci, očuvane rijetke
životinjske i biljne svojte, mrjestilište riba, tradicionalni sustav pašarenja, autohtone pasmine,
autentična organizacija i tradicionalni sustav korištenja prostora, tipični krajobraz poplavnih
riječnih dolina, autentična tradicijska drvena arhitektura te sačuvano bogatstvo nematerijalne
kulturne baštine (pjesme, plesovi, običaji). Prirodna nizinska močvarna područja (poplavne zone)
nalaze se s obje strane rijeke Save. Lonjsko Mokro i Poganovo polje dio su Parka prirode i
prirodne poplavne retencije koje imaju važnu ulogu u sustavu obrane od poplave, a utjecajna
zona Parka prirode temeljem podataka iz GIS-a, iznosi 130.360,00 ha. Područje podržava više od
2/3 hrvatske populacije ptica, 250 vrsta, od kojih se njih 138 gnijezdi u Lonjskom polju. Bijela
roda (Ciconia ciconia) dostiže najuspješnije gniježđenje u svijetu, populacija žličarke (Platalea
leucorodia) jedina je postojeća u aluvijalnom ekosustavu, a populacija kosca (Crex crex)
naseljava, ovisno o dinamici poplavljivanja, i antropogena i prirodna staništa. Također je
evidentirano 58 vrsta sisavaca, 16 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova i 27 vrsta riba. Lonjsko
je polje ujedno i najveće mrjestilište riba u cijelom dunavskom porječju. To je najveće zaštićeno
močvarno područje, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom Dunavskom porječju. Uvršten je u tzv.
Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica
močvarica. Prema kriterijima direktive o pticama Europske unije, to područje pripada važnim
područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA).
Moslavačka gora je prepoznatljiva krajobrazna cjelina šireg područja Bjelovarsko-bilogorske i
Sisačko-moslavačke županije velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate
kulturno-povijesne i tradicijske baštine. Moslavačka gora obrasla je gustim šumama bukve,
hrasta kitnjaka, graba, kestena, crne johe i breze, a u nižim predjelima kultiviranim voćnjacima i
vinogradima. Nađeni su fosilni nalazi praslona i nosoroga u rudniku bentonitske gline u Gornjoj
Jelenskoj 1994. godine. Od rijetkih i ugroženih biljaka rastu zvjezdasti šaš (Carex echinata) i
1 Procjena na temelju klimatoloških obilježja triju županija te nadmorske visine
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
6
mirisavi dvolist. U vodotocima živi ugrožena riba bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a od
vodozemaca prisutni su pjegavi daždevnjak, smeđa šumska žaba i žuti mukač.
Značajni krajobraz grada Kutine, Ivanić-Grada i općine Kloštar-Ivanić su padine Moslavačke
gore, PŠ Ciglenica, PŠ Djed, PŠ Trsište, PŠ Brunkovac, Šuma Marča na području Graberja
Ivanićkog, krajolik uz vodotok rijeke Lonje, te prirodni krajobraz Šume Marča. Park šuma Veliki
Jantak nalazi se u općini Križ. Spomenici parkovne kulture nalaze se u gradovima Kutina,
Ivanić-Grad i općini Križ evidentirani kao: Trg kralja Tomislava; Park 56. Bojne; Park kod
Doma zdravlja; Park Križ; Park Novoselec; te Park hrvatskih branitelja.
Prema NATURA 2000 na području LAG-a Moslavina Područja od značaja za zajednicu (SCI)
zauzimaju 22.712 ha ili 12,86% površine, dok Područja od posebne zaštite (SPA) zauzimaju
42.436 ha ili 24,03% površine. S obzirom da se ove dvije razine dijelom međusobno preklapaju
zaštičena površina LAG-a Moslavina iznosi 48.013 ha ili 27,19%. (Dodatak 2.)
Tablica 2. Zaštićena prirodna baština LAG-a Moslavina (Izvor: DZZP, 2016.)
Zaštićena prirodna baština
Kategorija
zaštite
Lokacija/naziv Površina u
ha
Godina
proglašenja
JLS
Park prirode Lonjsko polje 50.650,00 28.03.1990. Popovača, Kutina, Velika
Ludina, Lipovljani
Regionalni
park
Moslavačka gora 15.107,61 25.06.2011. Garešnica, Čazma, Velika
Ludina, Popovača, Kutina
Posebni
rezervat
Specijalni zoološki rezervat u
gospodarskoj jedinici Varoški lug 897.03 22.07.1982. Kloštar Ivanić, Dubrava
Posebni
rezervat
Varoški Lug, odjeli 14b, 14c i 16c
unutar posebnog zoološkog
rezervata Varoški Lug
62,48 05.06.1988. Dubrava
UKUPNO 66.654,64
Glavni utjecaj na sve predmetne dijelove okoliša i prirode prvenstveno se ostvaruju preko
postojećeg industrijskog kompleksa – “Petrokemije”.
Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju
Republike Hrvatske (NN 1/14) područje Sisačko-moslavačke županije je za potrebe praćenja
kvalitete zraka određenu za zonu oznake HR 02 – industrijska zona. U Gradu Kutina kakvoća
zraka se prati na postaji državne mreže, ali i na postajama lokalne mreže (6 postaja na kojima
zrak prati Petrokemija Kutina d.d.). Mjere za smanjivanje onečišćivanja zraka u Gradu Kutini su
propisane Programom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka i Planom mjera za smanjenja
onečišćenja zraka (SGGK 1/08). Na području Kutine, na koncentraciju lebdećih čestica, osim
prometa i ložišta, veliki utjecaj ima tvornica mineralnih gnojiva, Petrokemija d.d., koja je veliki
točkasti izvor onečišćenja. U 2006. godini srednje godišnje zagađenje zraka lebdećim česticama
bilo je iznad granične vrijednost od 40 g/m3 i iznosilo je 42 g/m
3, dok je do 2012. godine srednja
godišnja koncentracija lebdećih čestica smanjena na 27 g/m3.
Mjerenje, analiza i statistička obrada podataka o kakvoći lokalnih površinskih voda (voda drugog
reda) na području Sisačko-moslavačke županije provode se od 2004. godine. Mjerenja
obuhvaćaju praćenja fizikalnih, kemijskih, mikrobioloških i bioloških parametara na 20 mjernih
mjesta 12 puta godišnje. Višegodišnja analiza kakvoće voda drugog reda pokazuje da se kakvoća
voda nije znatnije izmijenila, tj. da su vode onečišćene neobrađenim otpadnim vodama iz
kućanstava i prekomjernim korištenjem umjetnog gnojiva u poljoprivredi.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
7
2.1.5 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA
Prvi tragovi naseljenosti Moslavine potječu iz kasnog neolitika i eneolitika. Iz tog doba potječu
nalazi keramike (lokalitet Čret) iz doba lasinjske kulture. Na više mjesta u Moslavini nađeni su
tragovi rimske kulture iz perioda 2.-5. st. pr. Kr. (Osekovo, Hercegovac, Kutina-Kutinska Lipa),
iako Moslavina u to vrijeme nije imala značajnije gradsko naselje. Ime Kutina se prvi put
spominje 10. studenoga 1256. godine u Povelji ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IV. U kasnom
srednjem vijeku pod imenom Kutina se podrazumijevalo područje što ga čini porječje rječice
Kutina, od njenog izvora pa do ušća u Trebež. Tijekom 15.st. stanje se u Moslavini pogoršava
zbog turske opasnosti. Centralni dio Moslavine, njezin istoimeni utvrđeni grad, nije dugo ostao
pod turskom vlašću, a nakon poraza kod Siska, područje Moslavine od kraja 16.st. nije više
toliko ugroženo od Turaka. Nakon protjerivanja Turaka, tijekom 17.st. postupno se vraćaju
Hrvati u okolicu Čazme, Kutine i Garešnice, što se nastavlja i tijekom 18.st. U 19.st. doseljavaju
se Mađari, Nijemci, Česi, Talijani i Židovi.
Razmjerno mirne prilike bez ratova i stanoviti gospodarski napredak, kada se postupno javlja
tržišni način proizvodnje, kao i pojava kukuruza i krumpira, pridonijeli su porastu pučanstva i
doveli nove koloniste u Moslavinu. Tijekom 2. Svjetskog rata antifašističke snage uglavnom su
opretirale u Moslavačkoj gori (Moslavački partizanski odred) i bili spona između Slavonije i
Banovine te Bosne.
Na području LAG-a najviše je sačuvanih spomenika sakralne baštine. Zanimljivo je da se na
području LAG-a nalazi, pod zaštitom kao pokretna materijalna dobra, 6 orgulja koje se nalaze u
sakralnim objektima i koje su postavljane u periodu od 18. do 20. stoljeća.
Tablica 3. Zaštićena nacionalna kulturna baština u LAG-u Moslavina
(Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, 2015. godine)
Vrsta
kulturnog
dobra
Zaštićeno pokretno kulturno dobro Zaštićeno nepokretno kulturno dobro
Pojedinačno Zbirka Muzejska
zbirka Pojedinačno
Kult.-povij.
cjelina
Kult.krajolik/
krajobraz
UKUPNO 11 13 4 78 4 -
Jedina građevina sačuvana do suvremenog doba, potječe iz srednjovjekovnog–zlatnog razdoblja
Čazme (sjecišta putova iz Ugarske prema moru), velebna je Crkva sv. Marije Magdalene.
Povijesne znamenitosti općine Dubrava čine nekoliko sakralnih objekata. To su crkva Sv.
Margarete, crkva Sv. Martina te kapela Ranjenog Isusa. Crkva Sv. Margarete je bila lijepa
kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i
mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana.
Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila 1758.–1765.g.
Davna prošlost područja grada Garešnice čita se s nekoliko vrlo značajnih prapovijesnih
lokaliteta s arheološkim materijalom tipičnim za doba te kulture sa šireg područja Hrvatske. Ti
podaci upućuju na dug život kraja i prije imena Garešnica.
Hercegovac je smješten na području staroga, doturskog sela Crne Reke, udaljen tri kilometra od
rijeke Ilove koja dijeli Moslavinu i Slavoniju. Dokaze o turskim aktivnostima na području Crne
Reke pružila su arheološka nalazišta otkrivena u razdoblju između dva svjetska rata.
Župna crkva sv. Petra u Ivanić-Gradu dovršena je 1831. godine u kasnobaroknom stilu. Krajem
prošlog stoljeća oko crkve je uređen park u stilu engleske parkovne arhitekture, a 1925.g. pred
ulazom u crkvu podignut je spomenik 1000. godišnjici hrvatskog kraljevstva. Jedan od vrijednih
spomenika jest i gradska vijećnica s grbom Grada iznad vrata, koji datira iz 1889. g.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
8
Kloštranska Crkva Blažene Djevice Marije najznačajniji je spomenik sakralne arhitekture stare
Ivanićke povijesti. Godina građenja nije pismeno označena, no smatra se da je to učinio između
1227. i 1242. zagrebački biskup Stjepan II. Babonić. U središtu Kloštra nalazi se i seoski
središnji zdenac sa zanimljivom nadzemnom arhitekturom. Izrađen je vjerojatno još za potrebe
vojne granice. Zdenac je jedan od vrlo rijetkih povijesno–građevinskih spomenika te vrste u
sjevernoj Hrvatskoj.
Crkva Uzvišenja sv. Križa jednobrodna je, barokizirana građevina, a spada među najbolje
očuvane srednjovjekovne objekte srednje Hrvatske i spomenik je nulte kategorije. Na području
općine Križ je 2012. godine pronađen arheološki sloj s antičkim materijalom na lokalitetu
Sipćina. Arheološka iskopavanja ukazala su na građevinski kompleks iz perioda rimske
vladavine, antičku vilu. Na području Općine Križ nalazi se Spomen dom Josipa Badalića i
Spomen kuća operne pjevačice Milke Trnine. Crkva sv. Jovana u centru Križa izgrađena je za
vrijeme Vojne krajine oko 1700 godine. Crkva ima vrijedne umjetnine (ikone i freske).
Crkva Sv. Marije Snježne u Kutini je najraskošniji objekt kasnobaroknog sakralnog
umjetničkog nasljeđa u Moslavini. Niz tradicijskih kuća u Crkvenoj ulici u Kutini (u vlasništvu
grada) obuhvaća cjelinu od pet okućnica, nanizanih uz cestu. Na njima su na tradicionalan način
izgrađene stambene i gospodarske građevine koje su jedinstven primjer postojanja seoske cjeline
u urbanom okruženju. Objekti su građeni hrastovim gredama i planjkama. Ova cjelina ima veliku
kulturno-povijesnu, arhitektonsku, etnološku, dokumentarnu i ambijentalnu vrijednost.
U Lipovljanima je 1772.g. izgrađena lijepa barokna crkva sv. Josipa. Za Lipovljane se kaže da
su Europa u malom, jer na prostoru te male općine u skladnom suživotu s većinskim Hrvatima
živi čak 13 nacionalnih manjina. Poznata tradicionalna manifestacija Lipovljanski susreti najveća
je manifestacija kulture i običaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Povijest na području grada Popovače počinje vrlo rano, prije 18 milijuna godina. O tome nam
svjedoče paleontološki ostaci biljnog i životinjskog svijeta pronađeni u Gornjoj Jelenskoj. Prvi
tragovi ljudskog života pronađeni su već u iskopinama datiranih iz prapovijesti i nastavljaju se
kroz sva razdoblja do Rimljana. Blizina antičke Siscie pogodovala je razvoju života pa se,
najvjerojatnije uz cestu koja je spajala Sisciu (Sisak) i Variannis (Kutina), nalazi veći kompleks
rimske vile. Uz ovo nalazište u Osekovu, rimski arheološki materijal pronađen je i na drugim
mjestima u općini (Donja Gračenica, Voloder). Tragovi zemuničkog naselja na lokalitetu
Voloderski bregi u Voloderu nađeni su 1968. godine prilikom proširivanja kompleksa vinograda.
Ovo zemuničko naselje u Voloderskim bregima svojim zemljopisnim smještajem se uklapa u
područje gusto naseljeno u vrijeme kasnog neolitika (mlađeg kamenog doba) i eneolitika
(bakrenog doba).
Na području Velike Ludine od povijesnih znamenitosti važno je spomenuti staru utvrdu
Košutgrad koja je slabo očuvana. U boljem je stanju srednjovjekovna građevina Jelengrad te
ostaci franjevačkog samostana Podgrađe. Od sakralnih objekata vidljivi su jedino obrisi temelja
crkve Sv. Marije.
U Velikoj Trnovitici spomenik nulte kategorije je crkva Sv. Martina, a u istoj se nalazi i jedna
od najstarijih škola u županiji koja je za vrijeme Austro-Ugarske bila vojna škola.
Na području Ivanić-Grada kao nematerijalno kulturno dobro zaštićen je opančarski obrt Kruh
Vuk jedan je od rijetkih tradicijskih obrta koji djeluje već četvrti naraštaj prenoseći znanje i
umijeće izrade tradicijske obuće na nove generacije. Opanak, rukotvorina, sastavni je dio
narodnih nošnji te je stoga važan u očuvanju hrvatske kulturne baštine.
Nešto više o prirodnoj i kulturnoj baštini LAG-a Moslavine nalazi se u Dodatku 3.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
9
2.1.6 STANJE DRUŠTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Područje LAG-a Moslavina ima u nekim područjima nedostatnu društvenu infrastrukturu, a u
nekima zadovoljavajuću bez dovoljnog broja korisnika. Jaslice se nalaze u većini JLS izuzev
njih 5 (Kutina, Dubrava, Lipovljani i Velika Ludina). Vrtiće imaju sve JLS izuzev Velike
Trnovitice. Dječji vrtić u vlasništvu grada Kutine pruža svoje usluge u četiri naselja: Kutini,
Banovoj Jaruzi, Međuriću i Repušnici, na 7 lokacija (4 u Kutini). U Ivanić-Gradu je jedan
privatni vrtić, dok na cijelom području nema ovlaštenih dadilja. U svim JLS se nalaze osnovne
škole, dok je potrebno obnoviti školu u općini Dubrava. Važno je napomenuti kako se u
pojedinim područnim školama koriste školski bunari za vodoopskrbu nad kojima se provodi
monitoring od 2004. godine u sklopu Programa za okoliš SMŽ (2003). Pojedine škole koriste
klorinatore ili aparate za vodu. U Kutini se nalazi i osnovna glazbena škola. Srednje škole se
nalaze u Kutini (2), te po jedna u Ivanić-Gradu, Garešnici i Čazmi. Visoka poslovna škola
Libertas ima u Kutini organiziran studij Poslovne ekonomije - preddiplomski stručni studij (3 g. -
180 ECTS bodova), te postdiplomski studij (2 g. - 120 ECTS bodova). Knjižnicu još nemaju
Dubrava i Velika Trnovitica. Pučko otvoreno učilište imaju Ivanić-Grad i Kutina koja izrađuje
tehničku dokumentaciju za njegovo preuređenje te Garešnica koja je izradila dokumentaciju za
njegovo uređenje. Kutina priprema tehničku dokumentaciju i za uređenje muzejskog prostora.
Na području LAG-a primarna zdravstvena zaštita je organizirana u svim JLS putem domova
zdravlja i ambulanti. Ljekarne, privatne i/ili javne, nalaze se u svim JLS osim u Velikoj
Trnovitici. Specijalne bolnice nalaze se u Ivanić-Gradu (bolnica za medicinsku rehabilitaciju -
osnivač županija) i Popovači (neuropsihijatrijska bolnica - osnivač županija).
Dom za starije i nemoćne nalazi se u Garešnici, a palijativna skrb organizirana je u Kutini,
Garešnici, Hercegovcu i Velikoj Trnovitici za 622 korisnika. Na području Kutine planira se
graditi dom za starije i nemoćne u privatnom vlasništvu. Palijativnu skrb organiziraju CZSS
osim u Kutini gdje je organizira Zaklada Sandra Stojić. Na području LAG-a razvijeno je
udomiteljstvo te postoji 222 udomiteljske obitelji koje skrbe o 621 korisniku.
Na području LAG-a Moslavina vatrogasna služba je dobro ustrojena te je u funkciji 90
vatrogasnih domova i spremišta. Ova služba je od iznimne važnosti za područje zbog naftnih
polja, petrokemijske industrije te državnih infrastrukturnih objekata (plinovodi, naftovodi,
željeznica, autocesta) pa je potrebno kontinuirano ulagati u opremanje i održavanje vatrogasne
službe (objekti, oprema, ljudstvo). Na cijelom području potrebno je opremiti i urediti 49
objekata, a tehnička dokumentacija se priprema za 21 objekt.
Na području LAG-a razvijen je društveni život te je u funkciji 114 društvenih domova koji se
koriste u svim JLS, a na području Kutine gotovo u svim naseljima. Opremanje i uređenje
zahtijeva 91 objekt, ali se tehnička dokumentacija priprema za 27 objekata.
Na području LAG-a nalazi se 41 objekt sportske infrastrukture, od 8 sportskih dvorana do
različitih igrališta. U tijeku je pripremanje tehničke dokumentacije za 8 objekata, dok je za 15
objekata ista pripremljena za izvore financiranja.
Tablica 4. Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a (Izvor: JLS LAG-a Moslavine)
Ustanove
za
društveni
razvoj
Odgojno-obrazovne
ustanove
Zdravstvena zaštita
Društve-
ni dom
Vatro-
gasni
dom
Sportski
objekt Predšk.
odgoj OŠ SŠ VŠ
Opća
ambulanta
Stomatološka
ambulanta Ljekarna
423 25 46 5 1 46 36 19 114 90 41
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
10
Na području LAG-a Moslavina uređene tržnice imaju Čazma, Ivanić-Grad, Kutina, Garešnica i
Popovača, dok Križ planira izgraditi tržnicu i priprema tehničku dokumentaciju.
Područje LAG-a Moslavina vrlo je povoljno za život budući je smješteno u prostoru Središnje
Hrvatske u neposrednoj blizini Zagreba. Prostorom LAG-a prolaze glavni prometni pravci,
cestovni i željeznički, koji su ne samo od državnog, već i od međunarodnog značenja. Osim
navedenog, prolaze i glavni infrastrukturni koridori i infrastrukturne instalacije koje povezuju
središnji s istočnim dijelom Države.
Središtem grada Popovače prolazi autocesta Zagreb-Lipovac (autocesta A3 odnosno E-70)
međunarodnog karaktera, a uz nju se pruža i glavni državni željeznički pravac, magistralna pruga
MG 2.1. Također, vrlo je važna prometnica na sjeveroistoku grada županijska cesta Ž-3131, koja
područje grada Popovače, odnosno autocestu A3, povezuje s prometnicom D-26 na potezu
Čazma - Garešnica. Ivanić-Grad se smjestio uz magistralnu prometnicu (autocestu A3) Zagreb -
Lipovac, državnu cestu (D-43) Bjelovar – Ivanić-Grad, te regionalnu prometnicu i željezničku
prometnicu Zagreb - Vinkovci. Dominantni prometni koridor općine Velika Ludina proteže se u
smjeru zapad-istok duž županijske ceste Ž-3124 uz koju se razvija linearna konurbacija, koja
obuhvaća potez Ivanić-Grad - Kutina - Novska - Nova Gradiška. U kontaktnom području
brežuljaka Moslavačke gore i prisavske ravnice smješten je prometno infrastrukturni koridor:
državna cesta D-4, željeznička pruga, županijska cesta Ž-3124, plinovodi, naftovodi i
dalekovodi. Na području LAG-a je 798,17 km asfaltiranih i 204,66 km neasfaltiranih cesta, pri
tome su najtežem u stanju nerazvrstane ceste od kojih su neke u potpunosti neuređene. Za
uređivanje cesta potrebno je ustrojiti baze podataka i riješiti imovinsko-pravne odnosne kako bi
se mogle financirati iz različitih izvora.
Županijske i lokalne ceste dobro povezuju sva naselja, međutim trebalo bi poboljšati tehničke
elemente i kvalitetu kolovoza. Zbog povoljnog geoprometnog položaja veliki je tranzitni promet
u pravcu zapad-istok županijskom cestom Ž-3124 te promet pravcem sjever-jug državnom
cestom D-45. Obje ceste prolaze središtem Kutine što je dugoročno neodrživo.
Prometno povezivanje Republike Hrvatske s Europom (temeljem AGC sporazuma-European
Agreement on Main International Railways Lines i AGTC sporazuma-European Agreement of
Important International Combined Transport Lines and Related Installations) odvija se preko
devet željezničkih koridora od kojih je međunarodno priznati i za Hrvatsku izuzetno važan
paneuropski X koridor Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Niš-Skopje-Večes-Solun tranzitiran
preko Moslavine. Južni rub LAG-a tangira magistralna glavna pruga I. reda. Kroz izgradnju
ranžirnih postrojenja i industrijskih kolosijeka omogućen je pristup teretnog prometa prema
industrijskoj zoni prvenstveno području “Petrokemije”. Obzirom na državni i europski značaj
ove pruge (predstavlja X. Europski prometni koridor), predviđena je njezina preinaka za
postizanje velikih brzina (160 km/h i više). Gradom Kutina prolazi magistralna glavna
dvokolosječna željeznička pruga Zagreb – Kutina – Banova Jaruga – Novska – Slavonski Brod.
Gradom Kutinom prolazi magistralna glavna jednokolosiječna željeznička pruga: M 102
(Zagreb Gl. Kol. – D. Selo u duljini od 20,6 km – dvokolosiječna pruga); M 103 (Dugo Selo –
Novska u duljini od 84,1 km – jednokolosiječna pruga) i M 105 (Novska – Vinkovci – drž.
granica u duljini od 185,1 km) s putničkim međunarodnim i međumjesnim željezničkim
kolodvorom u naselju Kutina. U Banovoj Jarugi odvaja se pruga II. reda prema Pakracu. Prijelazi
preko kolosijeka nisu denivelirani osim u naselju Kutina u kojemu državna cesta D45 prelazi
preko kolosijeka glavne magistralne željezničke pruge nadvožnjakom.
Vezano uz električnu mrežu, napajanje električnom energijom na području LAG-a je u prosjeku
96,18%, što je dosta dobra pokrivenost, iako bi trebalo voditi računa o naseljima koji nemaju u
potpunosti dovršenu infrastruktru. Na području LAG-a izgrađena su dva objekta koji koriste OIE
(kogeneracija i elektrana na bioplin). Na području Garešnice planira se izgradnja još jednog
postrojenja. Potrebno je promicati korištenja OIE i EE u zgradarstvu u sva tri sektora kako bi se
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
11
poboljšali uvjeti života, ali i smanjili troškovi te potakle poduzetničke aktivnosti u ovom sektoru.
Stoga se LAG mora više posvetiti promicanju elektroenergetske samoodrživosti, posebno u
izoliranim naseljima.
Područje LAG-a je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, time je
omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s, iako je, još
uvijek nedovoljno pokriveno brzim internetom, što je važno za razvoj gospodarstva. ADSL
mreža u prosjeku je dostupna na 95% područja (no nisu dostupni svi podaci). Pokrivenost naselja
broadbendom/bežičnim javnim Internetom varira po JLS. Najbolja je pokrivenost u Kutini, a
Dubrava priprema projekt uvođenja ADSL/broadbenda.
Sustavom vodoopskrbe obuhvaćeno je 74% kućanstava LAG-a, koji varira od pokrivenosti od
99% (Popovača, Križ) do 40% u Garešnici ili u Velikoj Trnovitici gdje nema javnog sustava
vodoopskrbe. Sustavima vodoopskrbe upravljaju komunalna društva u vlasništvu JLS. Dostatne
količine pitke vode usklađene s razvojnim smjernicama područja mogu se ostvariti utvrđivanjem
optimalne koncepcije dugoročnog razvoja vodoopskrbe koja se mora temeljiti na već izgrađenim
sustavima dovoda vode iz lokalnih izvorišta. No isto tako, postojeći vodovodni sustavi često nisu
adekvatni, stoga samo 3 JLS (Dubrava, Kutina i Čazma) na području LAG-u imaju izrađene
studije optimizacije vodovodnog sustava. Gubitke u sustavima za opskrbu vodom utvrdili su
grad Ivanić-Grad 21,07%, grad Čazma 8,45%, grad Kutina 25%, općina Kloštar Ivanić 19,30%
dok ostale JLS nemaju dostupan podatak. Broj vodosprema na području LAG-a čini 9 objekata, a
javnih cisterni je 50. U suradnji s Hrvatskim vodama JLS kontinuirano ulažu i izrađuju
dokumentaciju za unaprjeđenje sustava vodoopskrbe.
Sustavi za odvodnju su slabo zastupljeni na području LAG-a, većinom se koriste propusne
septičke jame. Stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u LAG-u izuzetno je loše
promatrano i prema kriteriju kvalitete stanovanja i prema kriteriju negativnog/onečišćujućeg
utjecaja na okoliš. Sustavom odvodnje upravljaju komunalna društva u vlasništvu JLS. Većina
kućanstava u ruralnim naseljima LAG-a otpadne vode rješava sabirnim i septičkim jamama koje
su ili propusne, pa se njihov sadržaj cijedi izravno u podzemlje i potencijalno ugrožava pitke
vode, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano (jer trenutno ni ne postoji
kvalitetna alternativa s obzirom da ne postoje odgovarajući pročišćivači ni odgovarajuće
zbrinjavanje otpadnih voda na području triju županija) prazni na tlo, u neki vodotok. Na
području LAG-a svega tri JLS imaju prečistače: Križ, Kutina i Ivanić-Grad. U naseljima u
kojima postoji, kanalizacijska mreža je uglavnom skup parcijalnih rješenja za pojedina naselja,
različite starosti i različite okolišne prihvatljivosti što je, uz sniženu kvalitetu okoliša za lokalno
stanovništvo, izravna opasnost i prepreka za dugoročno održivi razvoj poljoprivrede i turizma u
tom području. Uloga LAG-a jest u podizanju svijesti stanovnika, ali i senzibilizaciju nadležnih
institucija za hitnu potrebu rješavanja neadekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda, budući da
sadašnje stanje predstavlja jedan od osnovnih ograničavajućih faktora razvoja područja.
Zbrinjavanje komunalnog otpada je organizirano u svih 196 naselja, a u cilju provođenja
razvrstavanja komunalnog otpada postavljeno je 80 zelenih otoka u svim JLS. Značajan su
problem „divlja“ odlagališta komunalnog otpada kojih je registrirano ukupno 61, a nema ih na
području Čazme i Kloštar Ivanića. Komunalni otpad u Čazmi, Garešnici, Hercegovcu i Velikoj
Trnovitici zbrinjavaju 2 javna komunalna društva. Odlagalište na području Čazme je u postupku
sanacije, a odlagalište na području Garešnice koje koriste Garešnica, Hercegovac i Velika
Trnovitica ima svu potrebnu dokumentaciju i nema potrebe za modernizacijom, ove tri JLS
imaju i izgrađenu kompostanu. Centar za gospodarenje otpadom Doline planiran je u blizini
Bjelovara. Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH (NN46/15) predviđeno je da
će Centar biti za područje Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Komunalni
otpad Kutine, Popovače i Velike Ludine zbrinjava komunalno društvo u vlasništvu Kutine te se
ono odlaže na kutinskom odlagalištu koje ima svu potrebnu dokumentaciju za rad. Komunalni
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
12
otpad općine Lipovljani zbrinjava vlastito komunalno poduzeće koje ga odvozi na odlagalište u
Novskoj (izvan područja LAG-a). Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH (NN
46/15) predviđeno je da će Centar za gospodarenje otpadom Šagulje (Nova Gradiška) biti za
područje Brodsko-posavske (izuzev općina koje idu na Orlovnjak) i Požeško-slavonske županija
te za dio Sisačko-moslavačke (Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Popovača, Donji
Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani, Majur, Sunja, Velika Ludina). Komunalni
otpad s područja Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križ zbrinjava zajedničko komunalno poduzeće
te se otpad odlaže u Ivanić-Gradu na odlagalište sa svim dozvolama za rad, na kojem se planira
izgraditi i reciklažno dvorište. Prema Planu gospodarenja otpadom ZŽ, sanacija i zatvaranje
službenih odlagališta se planira do 2019.g. do kada je planirana izgradnja centra za gospodarenje
otpadom za cijelo područje županije. Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH
određeno je da je područje Grada Zagreba, ZŽ i dio SMŽ potrebno uključiti u zajedničku studiju
izvedivosti za izgradnju Centra za gospodarenje otpada Tarno (Ivanić-Grad) i Zagreb. Na
području Kutine nalazi se odlagalište tehnološkog otpada Petrokemije d.d. (odlagalište
fosfogipsa) u neposrednoj blizini Parka prirode Lonjsko Polje. Ovaj otpad odlaže se na posebnoj
deponiji izgrađenoj na rubu Lonjskog polja, približno 1,5 km južno od auto ceste Zagreb -
Lipovac na površini cca 167 ha, dubine oko 4 m te se u njemu ocjenjuje da je odloženo 4 mln
tona fosfogipsa.
Područjem LAG-a Moslavina prolazi regionalni plinovod Janja Lipa-Piljenice i Kutina-
Garešnica. Područjem Grada Kutine prolaze još plinovodi MRS Kutina 1: plinovod Kutina–
Garešnica Ø 65/8 i plinovod Kutina–Virovitica Ø 65/8. Područjem LAG-a prolazi i magistralni
plinovod Kutina–Slavonski Brod, Virovitica-Kutina i Ivanić-Kutina. Veći dio JLS-a s područja
LAG-a (više od 80%) je prekriveno plinskom mrežom, uz izuzetak manjih i udaljenijih naselja u
pojedinim JLS-ima, ali koji u skoroj budućnosti planiraju investicije u isto. Distribuciju i
izgradnju distribucijskog sustava te priključenje korisnika na plin za područje LAG-a obavljaju
tvrtke: Moslavina plin d.o.o., Ivaplin d.o.o. sa duljinom mreže od ukupno 397,6 km, Čaplin
d.o.o. i Plin d.o.o. Garešnica. Korištenje plina, kao goriva za upotrebu u kućanstvu i
gospodarstvu pogoduje smanjenju zagađenja od ložišta. Plin koji se dobavlja na područje LAG-a
je prirodni zemni plin s preko 90% metana i 10% ostalih težih ugljikovodika.
Područje LAG-a je dobro pokriveno poštanskim uredima koji se nalaze u svim JLS, ali i većim
naseljima.
Na području LAG-a Moslavina niz je uređenih poslovnih zona namijenjenih razvoju malog i
srednjeg poduzetništva. Osim postojećih poslovnih zona, koje su u funkciji, na području LAG-a
planira se uređenje još nekoliko poslovnih zona. Trenutno je u funkciji 16 poslovnih zona,
ukupne površine 732,44 ha, u kojima 64 poduzetnika zapošljava 1.340 djelatnika.
Na području LAG Moslavina nema minski sumnjivih područja.
2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je
pri planiranju strateškog razvoja. Pri izračunu indeksa razvijenosti koristi se: prosječni dohodak i
izvorni prihod JLS po stanovniku, stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i stopa
obrazovanosti. Sukladno podacima iz Tablice 5., vidljivo je kako se 7 JLS nalazi u kategoriji
razvijenosti 75-100% nacionalnog prosjeka, a 5 JLS se nalazi u kategoriji 50-75%. Cjelokupni
LAG je u III. kategoriji razvijenosti (75-100% nacionalnog prosjeka) sa indeksom 78,66%.
Najslabije rangirana je Velika Trnovitica (52,69%), a najveći indeks razvijenosti ima Ivanić-
Grad (98,90%).
Prosječni dohodak per capita područja LAG-a Moslavina iznosi 21.775 kn i niži je od
nacionalne vrijednosti navedenog pokazatelja za 25,65%. Najvišu razinu prosječnog dohotka per
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
13
capita ima grad Kutina (28.569 kn), a najnižu općina Velika Trnovitica (13.704 kn). Stopa
nezaposlenosti za područje LAG-a iznosi 19,50%. Najnižu stopu nezaposlenosti ima grad Ivanić-
Grad (13,80%), a najvišu općina Velika Trnovitica (25,90%). Udio obrazovnog stanovništva u
radno aktivnoj populaciji na području LAG-a je 64,90%. Najviši udio imaju gradovi Kutina i
Ivanić-Grad (75,83%), a najniži Velika Trnovitica (51,83%). Ukupno (opće) kretanje
stanovništva prikazuje promjenu ukupnog broja stanovnika nekog područja, a rezultat je
međudjelovanja prirodnog kretanja (razlike broja rođenih i umrlih) i društvenih zbivanja
(migracija). Utvrđuje se popisima stanovništva, obično svakih deset godina. Prosječan indeks
kretanja stanovništva na području LAG-a Moslavina iznosi 96,53.
Tablica 5. Osnovni razvojni pokazatelji LAG-a (Izvor: MRRFEU)
Grad/
Općina
Prosječni
dohodak po
stanovniku
(kn)
Prosječni
izvorni
prihodi JLS
po stan. (kn)
Prosječna
stopa
nezaposlenosti
(%)
Kretanje
stanovništva
Udio obrazov.
stanovništva u
radno aktivnoj
populaciji (%)
Indeks
razvijenosti
(%)
2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001. 2011 2013
Čazma 21.833 1.262 22,00% 95,00 63,69% 72,36%
Kutina* 28.569 2.141 18,20% 95,90 75,83% 92,04%
Dubrava 16.486 710 20,00% 92,70 59,76% 62,86%
Garešnica 20.611 975 20,90% 94,50 63,98% 70,18%
Hercegovac 20.424 920 18,60% 88,60 63,93% 69,94%
Ivanić Grad 28.055 2.610 13,80% 101,80 75,83% 98,90%
Kloštar Ivanić 21.904 1.599 15,90% 108,20 68,06% 83,85%
Križ 24.261 2.125 18,00% 97,70 68,70% 85,31%
Lipovljani 23.058 1.691 17,80% 98,20 69,06% 81,90%
Popovača 22.516 2096 20,30% 100,00 66,41% 81,17%
Velika Ludina 19.877 5.433 22,60% 97,60 62,65% 92,75%
V. Trnovitica 13.704 965 25,90% 88,10 51,83% 52,69%
LAG 21.775,00 1.877,25 19,50% 96,53 64,90% 78,66%
U odnosu na proteklo razdoblje Slika 2. prikazuje stagnaciju koja se odražava na indeks
razvijenosti iako isti nije padao u većini JLS od 2010. do 2013.g.
Čazma Dubrava GarešnicaHercego-
vac
Ivanić-
Grad
Kloštar
IvanićKriž Kutina Lipovljani Popovača
Velika
Ludina
Velika
Trnovitica
2010. 73,12% 63,01% 72,42% 69,67% 99,91% 84,05% 93,85% 97,16% 79,96% 84,46% 77,14% 52,68%
2013. 72,36% 62,86% 70,18% 69,94% 98,90% 83,85% 85,31% 92,04% 81,90% 81,17% 92,75% 52,69%
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
100,00%
120,00%
Slika 2. Indeks razvijenosti gradova i općina u LAG-u Moslavina (Izvor podataka: MRRFEU)
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
14
LAG Moslavina karakterizira snažno razvijeno gospodarstvo nacionalnog značaja. Na području
LAG-a nalaze se naftna polja i cjevovodi naftovoda međunarodnog i državnog značaja. Također
grad Kutina je centar petrokemijske industrije (u vlasništvu RH) koja nije stabilizirala svoje
poslovanje u promijenjenim društvenim okolnostima. Petrokemija d.d. se nalazi u Registru
hrvatskih izvoznika, a glavni proizvodi su joj ugljik, amonijak, gnojiva (UREA, KAN, NPK),
vezivna sredstva za ljevaonice (inakol, bentoplast).
Vidljivo je kako izvorni prihodi JLS po stanovniku stagniraju pa se iz istih ne može očekivati ni
dovoljno financijskih sredstava koja se mogu ulagati u razvojne projekte i poboljšanje kvalitete
života na području LAG-a. Zbog toga je buduće projekte potrebno planirati i sufinancirati putem
nacionalnih i EU izvora. Do znatnog povećanja prihoda došlo je jedino u općini Velika Ludina
(zbog jednokratne uplate izvanrednih prihoda u 2011.g. dobivenih izvansudskom nagodbom s
INA-om što se odrazilo i na znatno povećanje indeksa razvijenosti), dok je, jedino općina Križ
imala značajan pad izvornih prihoda po stanovniku u promatranom razdoblju.
Slika 3. Prosječni izvorni prihodi JLS po stanovniku (Izvor: MRRFEU - Objašnjenje V.Ludina)
Slika 4. Broj tvrtki i broj zaposlenih na području LAG-a Moslavina (Izvor: HGK, 2016.)
Na području LAG-a Moslavina, u razmatranom periodu, došlo je do smanjenja broja zaposlenih
u tvrtkama, ali se broj tvrtki značajnije povećao.
U razmatranom periodu došlo je do smanjenja prihoda i povećanja rashoda poduzeća što je
dovelo do velikih gubitaka i manje ukupne dobiti. Pokazatelji cijelog gospodarskog poslovanja
značajno ovise o rezultatima poslovanja najvećeg poduzeća Petrokemije d.d. koja je 2014.
godinu ostvarila ukupni prihod od 2.242,2 mln kuna (32,25% ukupnih prihoda gospodarstva) i
2.602,9 mln kuna rashoda (38,84% rashoda gospodarstva) te je poslovnu godinu završila sa
gubitkom od cca 360,7 mln kuna, što je posljedica smanjivanja cijena mineralnih gnojiva, uz
ostale probleme vezane za ugovorene cijene plina, rad sa smanjenim kapacitetom i sl. Ostale
značajne gospodarske grane su trgovina, prijevoz i skladištenje.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
15
Slika 5. Ukupni prihodi, rashodi, dobit i gubitak poslovnih subjekata u LAG-u (u mil.kn) (Izvor: HGK, 2015.)
Na području LAG-a u porastu je broj obrta. U 2015. godini bilo je registrirano 876 obrta.
Obrtnici su najviše registrirani za uslužne djelatnosti, poljodjelstvo, te prijevoz. Na području
LAG-a nalazi se i 1 tradicijski obrt koji se nalazi u registru nematerijalnih kulturnih dobara
Ministarstva kulture.
Važno je napomenuti kako je zadružni sustav na području LAG-a nerazvijen. Od aktivnih 18
zadruga njih 13 registrirano je u sektoru poljop. i šumarstva koje ne zapošljavaju ni jednu osobu.
Poljoprivreda i šumarstvo mogu biti u promijenjenim gospodarskim okolnostima resurs na
kojem će se graditi prerađivačka industrija u sektoru prehrambene i drvno prerađivačke
industrije koje su nisko profitabilne, ali vezuju mnogo radne snage. Također omogućuju
korištenje postojećih prirodnih resursa. Prema dostupnim podacima na području LAG-a
Moslavina je više od 68 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je šumskog zemljišta više
od 52 tisuće hektara. Poljoprivredno zemljište uglavnom je slabijeg boniteta, najviše ima
poljoprivrednog zemljišta P3 boniteta cca 47,58%. Šumama u vlasništvu države upravlja državno
poduzeće Hrvatske šume d.o.o. Proizvodna vrijednost privatnih šuma slabo je poznata šumama
jer za njih nisu izrađeni programi gospodarenja. Prema namjeni privatne su šume prvenstveno za
podmirivanje potreba vlasnika za drvom, najčešće ogrjevnim, no preciznih podataka o privatnim
šumama nema. U nizinskom dijelu najznačajnije, s prirodnog gledišta, su šume hrasta lužnjaka i
običnoga graba te šume hrasta lužnjaka i graba s velikom žutilovkom. U području prigorja
najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka i graba. U masivu Moslavačke gore pretežno su
zastupljene šume hrasta kitnjaka i graba, a u jarcima i na strminama gorskih kosa i na sjevernim
ekspozicijama pridolazi brdska šuma bukve.
Tla u regiji su raznovrsna. Osobito na formiranje tla utječu vodne prilike. Ostali činioci nisu
posebno izraziti. Ni u jednom području Hrvatske nema tako prostranih livadsko-močvarnih
zemljišta kao u Sisačkoj Posavini. Razvila su se u nižim predjelima koji su nešto udaljeniji od
glavnih tokova Save, uz pritoke. Osnovni uvjet za nastanak tih zemljišta su visoka voda
temeljnica ili češće i dugotrajnije poplave. Njihova potencijalna prirodna vrijednost vrlo je velika
jer imaju udio humusa i do 20%. Stvarna mogućnost iskorištavanja, međutim, vrlo je malena.
Uglavnom služe kao livade i pašnjaci, vrlo slabe kvalitete, a ponegdje je na njima još uvijek
prirodna šuma hrasta lužnjaka i jasena.
Obilje površinskih voda jedno je od glavnih prirodnih osobina i kao privredni potencijal
neprocjenjivih je mogućnosti. Na žalost, upravo su vode relativno najslabije gospodarski
obuhvaćene. One danas dapače, može se sa sigurnošću tvrditi, donose više neprilika negoli
koristi. Današnje velike štete koje nastaju poplavama i, s druge strane, mogućnosti prometnog,
gospodarskog i turističkog aktiviranja obilja voda (Lonjsko polje), nesumnjivo zahtijevaju da se
hitno učini sve kako bi se što prije moglo koristiti njihovima potencijalima vrijednostima u
prirodnim resursima. Bonificikacija tala, melioracijama i arondacijama, mogla bi dati mnogo
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
16
veće poticaje privrednom razvoju čitavog područja. Osnovna obilježja poljodjelstva jesu
usitnjenost i rascjepkanost posjeda, te napuštanje površina, osobito onih na kojima nema uvjeta
za intenzivnu proizvodnju.
Na području LAG-a prema podacima APPRRR-a nalazi se 7.377 poljoprivrednih gospodarstava
od kojih su najbrojnija obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) kojih ima 7.186 ili 97,25%
od ukupnog broja PG. Što se tiče starosti nositelja PG svega 11,85% ih je mlađe od 40 godina, a
čak 32,64% ih je starije od 65 godina (nije radno sposobno). S obzirom da su najbrojniji oblik
organizacije poljoprivredne proizvodnje OPG-i važna je i stručna sprema njihovih nositelja.
Samo 3,55% nositelja ima višu školu ili fakultet, a srednju školu ih ima 31,06%. Na području
LAG-a najviše se uzgajaju goveda, 21.918 komada na 1.427 PG (najviše na području Dubrave),
zatim ovce 24.247 komada na 1.086 PG (najviše na području Garešnice) te konji, uglavnom
posavski i arapski i to 2.265 komada na 386 PG. Na području LAG-a prema podacima APRRR-a
najviše se uzgajaju kukuruz, soja, razne žitarice (zob, pšenica) te livade. Manje su površine pod
voćarskim, i povrćarskim kulturama kao i pod plemenitom lozom. Što se tiče nasada, prema
podacima DZS-a, voćarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo, prostiru se na 1.490,19 ha. Od
spomenutoga, najveći udio, 50,98% ima voćarstvo, zatim 36,46% vinogradarstvo te povrtlarstvo
sa 12,55%. Od voća se najviše uzgajaju jabuke, kruške i šljive, dok u povrtlarskim kulturama
prednjači krumpir. Moslavina je naveliko poznati vinogradarski kraj gdje uzgoj vinove loze
datira još iz rimskog doba, a tradicija uzgoja zadržala se sve do danas.
Pčelarstvo je također jedan značajan resurs moslavačkog kraja, jer na području LAG-a ima 155
registriranih pčelara, koji zajedno drže oko 12 tisuća košnica.2 Iako je uglavnom zastupljen
konvencionalni uzgoj pčela, povećava se broj PG-a koji se bave ekološkim uzgojem meda.
Od autohtonih poljoprivrednih kultura na moslavačkom i pokupskom području uzgaja se
sorta vinove loze škrlet za proizvodnju bijelog vina za koju mnogi stručnjaci pretpostavljaju da
je samonikla i autohtona sorta ovih krajeva. Od nje se proizvodi vino pod nazivom moslavački
škrlet. Proizvodnja je ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih vina te ima potencijal da se
uvrsti u vrhunska vina. Druge autohtone sorte vinove loze koje se uzgajaju u moslavačkom kraja
su kraljevina (koristi se gotovo samo za vlastitu upotrebu) moslavac ili šipon uzgaja se u
srednjoeuropskim krajevima te ranina bijela koja je tek ponegdje očuvana.
Na području PP Lonjsko polje obitava autohtona turopoljska svinja za koju je JUPP Lonjsko
polje izradila uzgojni program sa ciljem očuvanja ove pasmine i njenog gospodarskog korištenja.
Na području LAG-a nema zaštićenih proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom
izvornosti.
Na području LAG-a nalazi se više slatkovodnih ribnjaka ukupne površine 3.190,79 ha kojima
upravlja više različitih trgovačkih društava, a uzgaja se prvenstveno šaran u poluintenzivnom
uzgoju s do 500 kg/ha površine.
Veličina lovnog područja LAG-a prostire se na 125.153 ha, sa 30 lovozakupnika unutar 28
lovnih područja. Najčešće se lovi jelen, srnjak, divlja svinja, te sitna dlakava i pernata divljač.
Na području LAG-a kontinentalni turizam se razvija na osnovama prirodne baštine, odnosno
glavne atrakcije su Park prirode Lonjsko polje, te mogućnosti koje pruža sportski ribolovni
turizam i lovni turizam. Glavne vrste divljači su jelen obični, srna obična, divlja svinja, fazan-
gnjetlovi i zec obični. Sportski ribolov također ima dugu tradiciju. Na vodotoke uglavnom jezera
dolaze i turisti ribolovci (uglavnom iz Češke, Austrije i Slovenije). Na jezeru Pakra je izgrađena
staza za takmičenje (lov riba udicom na plovak), a početkom 21. stoljeća dva puta su održana
svjetska prvenstva u ribolovu (žene i juniori). Također na ovoj stazi svake godine se organizira
10-15 takmičenja u državnoj ligi, a koje organiziraju druge udruge (uz odobrenje ŠRU „Amur“).
2 Podatak iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
17
Osim kontinentalnog turizma moguć je i razvoj zdravstvenog turizma čija okosnica može biti
korištenje naftalana dobivenog iz naftenske nafte koja se koristi u liječenju kožnih i reumatskih
bolesti u Specijslnoj bolnici Naftalan u Ivanić-Gradu.
Turizam, kao zasebna gospodarska grana, najviše se razvija na području Kutine i Ivanić-Grada.
Na području LAG-a nalaze se 3 hotela (Kutina, Ivanić-Grad, Garešnica) te motel u Popovači sa
ukupno 193 ležaja, a postupno se razvijaju i drugi oblici smještaja (sobe, apartmani, kuće za
odmor, hosteli). Na području Popovače nalaze se 2 planinarska doma, a na području Ivanić-
Grada 1, koji treba preurediti. Na ovom području još nema izgrađenih kampova ili kamp
odmorišta, ali se isti planiraju graditi. U cilju proširenja ponude, na području Kutine, izgrađne su
još dvije kušaonice te dva izletišta. Na području LAG-a Moslavina sve je više OPG-a i obrta koji
pružaju usluge karakteristične za ruralni turizam kao što je gastronomska ponuda, obilazak
Lonjskog polja čamcima, jahanje, upoznavanje tradicijskog načina života u Moslavini i sl.
Na području LAG-a Moslavina djeluju turističke zajednice gradova Kutine, Čazme, Popovače i
Ivanić-Grada te općina Križa i Lipovljana. Na području grada Garešnica, te općina Hercegovac i
Velika Trnovitica djeluje Turistička zajednica Sjeverna Moslavina. Kod ostalih JLS nisu
ustrojene turističke zajednice.
Od javne turističke infrastrukture na području JLS za sada nema niti jednog turističkog
informativnog centra koji je u funkciji, ali je izgrađeno ukupno 26 biciklističkih staza ukupne
dužine 438,6 km (Kutina, Popovača, Velika Ludina, Ivanić-Grad, Križ, Garešnica). Ivanić-Grad
planira izgraditi još jednu biciklističku stazu duljine 7 km, ali ne priprema tehničku
dokumentaciju. Također na području LAG-a je uređeno 9 tematskih staza duljine 136 km
(Kutina, Ivanić-Grad, Križ).
Produžuje se ostanak turista na području LAG-a sa 0,71 dan na 1,35 dana, što otvara perspektivu
da se daljnjim stvaranjem turističke ponude produlji boravak turista na ovom području. Turizam,
za koji postoji veliki potencijal na ovome području, nije još krenuo u smjeru međusobnog
povezivanja prirodnih i kulturnih potencijala, stanovništva, proizvodnje, posebice
poljoprivredene, OIE i smještajnih kapaciteta. Međutim, izgradnjom Prijamnog centra
Repušnica, koji je prvi službeni ulaz u Lonjsko polje s moslavačke strane, situacija se
poboljšava. Turizam se tako može snažnije povezati s lokalnim tradicionalnim proizvodima,
prvenstveno vezanim uz preradu mesa, mlijeka, kao i proizvodnju voća, kako bi se postigla veća
sinergija tih važnih gospodarskih sektora, osigurala diverzifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj
cjelokupnog prostora LAG-a i svih njegovih stanovnika.
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Dolasci 14302 14767 19801 22712 22852 25461
Noćenja 10255 12313 20002 24421 25182 34522
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
Slika 6. Dolaci i noćenja na području LAG-a (Izvor: TZ u LAG-u Moslavina)
2.2.1 TRŽIŠTE RADA
Radno sposobno stanovništvo LAG-a Moslavina u starosti od 15-64 godine, čini 65.019 osoba
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
18
što predstavlja 67,95% ukupnog broja stanovnika. Ekonomski aktivno stanovništvo (zaposleni ili
traže posao) u LAG-u Moslavina u starosti od 15-64 godine, čini 39.734 osoba što predstavlja
41,52% ukupnog broja stanovnika. Ekonomski aktivnih žena ima 16.786 ili 42,25 % dok je
muškaraca 22.948 ili 57,75%. Zaposlene na području LAG-a Moslavina u starosti od 15-64
godine, čini 33.167 osoba što predstavlja 34,66% ukupnog broja stanovnika. Zaposlenih žena
ima 13.710 ili 41,34% dok je muškaraca 19.457 ili 58,66%. Najviše ekonomski aktivnog
stanovništva prisutno je na području Kutine i Ivanić-Grada. 3
Podaci o zaposlenima u subjektima na području LAG-a mogu se promatrati putem podataka
HZMO-a. U prosincu 2015. godine na području LAG-a zaposleno je 22.966 osoba, od čega je u
pravnim subjektima zaposleno čak 19.773 osoba. Razvidno je kako se 83,59% zaposlenih nalazi
u pravnim subjektima, dok je manji broj zaposlenih u obrtništvu, poljop. i ostalim djelatnostima.
radnici kod
pravnih osoba;
19773
obrtnici; 962
poljoprivrednici; 709
samostalne
profesionalne
djelatnosti; 227
radnici kod fizičkih
osoba; 1839
zaposlenici kod
međunarod.
organizacija i u
inozemstvu; 2
osiguranici-
produženo
osiguranje; 144
Slika 7. Zaposleni u LAG-u Moslavina prema vrsti zaposlenja (Izvor: HZMO, 2015.)
Stanje zaposlenosti promatrano u razdoblju 2013. i 2014. u pravnim osobama na području LAG-
a jasnije prikazuje zaposlenost prema sektorima. Sukladno prethodno navedenom i zaposlenost
je najveća u sekundarskim i tercijarnim djelatnostima odnosno u sektoru prerađivačke industrije,
prijevoza i skladištenja te trgovine.
5.247
737
1.487
1.521
297
5.415
1.013
902
702
299
0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
TRGOVINA NA VELIKO I MALO, POPRAVAK
MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
GRAĐEVINARSTVO
OPSKRBA VODOM, UKLANJANJE OTPADNIH VODA,
GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI … 2014.
2013.
Slika 8. Broj zaposlenih u 5 najvećih djelatnosti na području LAG-a (Izvor: HGK, 2015.)
3 Podaci DZS, prema Popisu stanovnika iz 2011.godine
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
19
Slika 9. Postotak stanovnika u LAG-u sa SSS ili VŠS/VSS (Izvor: DZS)
Velika prednost LAG-a Moslavina je činjenica da se povećava udio obrazovanih osoba u radno
aktivnoj populaciji, što se vidi usporedbom stanovništva iz 2001. i 2011. godine u svim JLS, sa
52,9% na 62,8%. To je populacija koja je velik razvojni potencijal LAG-a. Udio osoba sa
srednjom stručnom spremom i više, u stanovništvu u dobi iznad 15 godina, pokazuje razvojni
potencijal i nosi posebnu težinu u suvremenom društvu temeljenom na znanju; podrazumijeva
srednje, više i visoko obrazovanje. No također, u razdoblju 2006. do 2013. vidljivi su problemi
vezani uz nedostatak radnih mjesta na području LAG-a te porast nezaposlenosti u promatranom
razdoblju. Prosječna stopa nezaposlenosti je standardni pokazatelj za identificiranje područja sa
značajnim razvojnim problemima. Visoka prosječna stopa nezaposlenosti ukazuje na ozbiljne
strukturne poteškoće u funkcioniranju lokalnog gospodarstva.
Čazma Dubrava GarešnicaHercegov
ac
Ivanić-
Grad
Kloštar
IvanićKriž Kutina
Lipovlja-
niPopovača
Velika
Ludina
V.Trnovi-
tica
2006-2008 21,60% 19,50% 20,40% 19,30% 11,60% 12,80% 13,10% 11,30% 11,90% 12,70% 15,10% 25,70%
2010-2012 22,00% 20,00% 20,90% 18,60% 13,80% 15,90% 18,00% 18,20% 17,80% 20,30% 22,60% 25,90%
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
30,00%
Slika 10. Prosječana stopa nezaposlenosti po gradovima i općinama LAG-a (Izvor: HZZ)
Stanje nezaposlenosti prema podacima HZZ-a u listopadu 2015. govori kako je na području
LAG-a Moslavina bilo 8.222 nezaposlenih osoba. Najugroženija su skupina mladi do 29 g., žene
te starija popolacija koja ne ispunjava uvjete za mirovinu. Otežatno je zapošljavanje i među
skupinom osoba s invaluditetom, koje je također nužno uključiti u život zajednice.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
20
Tablica 6. Nezaposleni po gradovima i općinama LAG-a Moslavina (Izvor: HZZ)
JLS Ukupan broj
nezaposlenih na dan
31.10.2015.
Broj nezaposlenih
žena
Broj nezaposlenih mladih (do
29 godina)
Ž M
Kutina 2 050 1 178 349 316
Popovača 1 028 597 202 177
Lipovljani 274 174 46 45
Velika Ludina 228 122 32 44
Garešnica 1 504 678 145 149
Hercegovac 202 84 26 40
Velika Trnovitica 128 60 17 20
Ivanić Grad 965 562 197 133
Križ 483 298 92 46
Čazma 710 400 116 84
Kloštar Ivanić 397 233 64 55
Dubrava 253 126 54 45
LAG 8 222 4 512 1 340 1 154
Broj nezaposlenih žena iznosi 54,88%. Nezaposlenih mladih do 29 godina bilo je 2.494 ili
30,33%, što je je mnogo. Obrazovna struktura nezaposlenih je loša posebno ako se promatraju
najosjetljivije skupine društva – žene i mladi. Obrazovna struktura nezaposlenih žena ukazuje da
ih najviše ima sa završenom osnovnom školom ili nižim stupnjem obrazovanja (1.525 osobe,
33.80%) i srednjom školom (2.614 osoba, 57,93%) što ukazuje na usmjeravanje aktivnosti LAG-
a prema zapošljavanju i samozapošljavanju upravo ove ciljane skupine. Obrazovna struktura
nezaposlenih mladih do 29 godina je također loša, čak 2.424 ili 96,36% osobe ima završenu
samo srednjoškolsko obrazovanje ili niži stupanj obrazovanja. Loša obrazovna struktura
predstavlja ograničavajući razvojni problem i zahtijeva razvijanje kvalitetnih mjera i aktivnosti
sa organiziranim programima i sadržajima cjeloživotnog obrazovanja za nezaposleno
stanovništvo na području LAG-a.
2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
LAG Moslavina je 2001. godine imao je 102.577 stanovnika odnosno 2,24% stanovništva RH,
dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 6.889 osoba (-6,72 % u odnosu na 2001.). U 2011. na
području LAG-a živjelo je 95.688 stanovnika (2,23 % stanovnika RH) odnosno 25,51 %
stanovnika SMŽ, 10,34% stanovnika ZŽ i 18,62% stanovnika BBŽ.
Slika 11. Stanovništvo LAG-a Moslavina od 1857. do 2011. (Izvor: DZS)
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
21
Stanovništvo na području LAG-a Moslavina i demografski razvoj ovog područja može se pratiti
od 1857. godine. U razmatranom periodu broj stanovnika se gotovo udvostručio. Ovi pokazatelji
imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja do 50-tih godina prošlog stoljeća kad je
zabilježen najveći broj stanovnika. Sve do popisa stanovnika 2011. godine broj stanovnika je bio
neprekidno iznad 100.000 (od popisa 1931. godine). Gledajući po JLS najveće povećanje broja
stanovnika doživjela je Kutina (sa 7.177 na 22.760) te Kloštar Ivanić (sa 2.821 na 6.091).
42,2
43,2
41,4
42,8
41
39,7
42,4
40,9
41,1
40,2
40,1
42,1
Čazma
Dubrava
Garešnica
Hercegovac
Ivanić Grad
Kloštar Ivanić
Križ
Kutina
Lipovljani
Popovača
Velika Ludina
Velika Trnovitica
Slika 12. Prosječna starost stanovnika LAG-a Moslavina (u godinama) (Izvor: DZS, 2011.)
Događanja na razini LAG-a Moslavina mogu se, i trebaju, uspoređivati s regionalnim
demografskim pokazateljima na razini središnje Hrvatske i cijele države, odnosno kao potvrda
nacionalnog i regionalnog trenda smanjenja broja stanovnika. LAG Moslavina u ovom okruženju
može se u područjima bliže Zagrebu definirati kao područje koje do sada nije bilo značajnije
izloženo procesima depopulacije, no ako se sagleda cijelo područje, tada je razvidna izražena
depopulacija. Najbolji pokazatelji demografskog stanja na području LAG-a su prosječna starost
stanovnika, index starenja, prirodni prirast i vitalni index. Prosječni index starenja stanovnika
LAG-a Moslavina iznosi 107,7, što je ispod državnog prosjeka (115,0). Prosječna starost
stanovnika LAG-a je 41,4 godina što je manje od prosjeka Republike Hrvatske (41,7 godina).
Najmlađe stanovništvo nalazi se na području općine Kloštar Ivanić (39,7 godina), a najstarije na
području općine Dubrava (43,2 godina).
Obrazovna struktura stanovnika može biti ograničavajući faktor za daljnji društveni i
gospodarski razvoj jer u kontingentu stanovništva starijeg od 15 godina je 888 odnosno 0,93%
nepismenih stanovnika. Prema Popisu stanovnika iz 2011. opća obrazovna struktura stanovnika
starijih od 15 godina (15.234 stanovnik) na području LAG-a u kojoj je 6.883 (8,55%) stanovnika
bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 24.164 (30,00%) ima završenu samo osnovnu
školu, 40.052 (49,73%) osoba ima završenu srednju školu dok samo 9.413 (11,69%) stanovnika
ima završeno više i visoko obrazovanje. O obrazovnom potencijalu u razvojnom kontekstu u
21.st. važan podatak je i ICT pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Na području LAG-a
Moslavina takvih je 86.357 stanovnika, a od njih se samo 39.330 (45,54%) koristi elektroničkom
poštom, što je iznimno važno u planiranju jačanja ljudskih resursa LAG-a jer implementacije
modernog ruralnog razvoja nema bez informatičkog znanja (npr. korištenje AGRONET sustava).
Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog društva
koje aktivno djeluju na nekom području. Na području LAG Moslavina registrirano je 806 udruga
od kojih najviše u područjima sporta (209), kulture i umjetnosti (94), te gospodarstva (53) te
raznih drugih djelatnosti, ali ima i veliki broj udruga manjina koji žive na ovom području.
Također, na području Kutine djeluje volonterski centar koji doprinosi razvoju volonterstva kao
oblika društvenog uključivanja i povezivanja različitih društvenih skupina. Većina udruga s
područja LAG-a Moslavina sufinancira se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, svojim
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
22
aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog članstva, korisnika iz djelokruga njihovih
djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe
stanovništva. Ipak na području LAG-a djeluje značajan broj udruga koje su se profilirale i mogu
svojim daljnjim djelovanjem doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja,
provođeći projekte sufinancirane prijavom na nacionalne i EU natječaje. Ove udruge djeluju u
različitim područjima interesa od brige o osobama s posebnim potrebama, sporta, društvenog
angažmana, unaprjeđivanja gospodarstva do kulturno umjetničkih aktivnosti. Djelovanje udruga
je od izuzetne važnosti za cjelokupnu zajednicu, jer su upravo ljudi pokretači ideja i razvoja.
3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A, UKLJUČUJUĆI
SWOT ANALIZU
Bez obzira na postojanje većih urbanih cjelina kao i blizinu grada Zagreba te dobar geoprometni
položaj, cijeli prostor LAG-a Moslavina karakterizira povećanje nezaposlenosti te stagniranje
ekonomskog razvoja što dovodi do stalne depopulacije područja kako odlaskom mladih i sve
obrazovanijih stanovnika tako i odumiranjem starije populacije, posebno u izoliranim naseljima.
Iako je prometna povezanost unutar LAG-a dobra (slabija prometna povezanost samo u
izoliranim naseljima), nedovoljna kvaliteta i postojeće prometne i komunalne infrastrukture još
uvijek ne omogućuje kvalitetan život u svim dijelovima LAG područja. Posebno je loše stanje
odvodnje otpadnih voda, zatim vodoopskrbe, te širokopojasnog brzog interneta (što uz smanjenu
informatičku pismenost predstavlja ozbiljan ograničavajući faktor razvoja). Financijska
sposobnost JLS na području LAG-a stagnira, što znači da je i realna stagnacija daljnjeg razvoja,
posebno komunalne infrastrukture. Iako se civilno društvo aktivnije uključilo u pružanje
neformalne edukacije stanovnika, kao i brigu o društveno osjetljivim skupinama, još uvijek je
razvidna velika potreba sustava organizirane brige o osobama treće životne dobi te potpore
mladima i ženama. Velika krajobrazna i biološka raznolikost te područja zaštićene prirode
nedovoljno su iskorištena za opći razvoj kvalitete života u lokalnim zajednicama. Trebalo bi
staviti što veći naglasak na razvoj sporta i rekreacije te sadržaja za njihovu implementaciju ne
samo radi lokalnih stanovnika nego i radi sve većeg broja posjetitelja područja koje postaje
zanimljiva turistička destinacija što je razvidno iz povećanja i broja posjetitelja i broja noćenja u
LAG-u. Radi prirodnih komparativnih prednosti, blizine velikog tržišta, u LAG-u je potrebno
više razvijati ruralni turizam na seoskim domaćinstvima ili u ruralnim naseljima, no ponuditi i
niz potpornih javnih sadržaja poput tematskih pješačkih, biciklističkih i treking staza, vodenih
sportova i dr., naravno, treba obavezno voditi računa o osobama smanjene pokretljivosti. Postoji
velik prostor za daljnji razvoj kako komunalne tako i društvene infrastrukture bez čijeg
poboljšanja nema niti povećanja kvalitete života na području LAG-a Moslavina.
Najznačajnija gospodarska djelatnost kojom se LAG Moslavina mora najviše baviti jest
revitalizacija i jačanje poljoprivredne proizvodnje te stvaranje sirovinske baze za preradu
poljoprivrednih proizvoda budući se gospodarstvo cijelog područja zasniva na sekundarnim i
tercijarnim djelatnostima što je ekonomski neodrživo, posebno iz činjenice da najvećim
proizvodnim potencijalima upravlja država, koji iskazuju velike gubitke u poslovanju
(petrokemijska industrija), a postojeća naftna polja se eksploatiraju više desetljeća. Na području
LAG-a nalazi se velik broj poljoprivrednih gospodarstava (7.377) a čak 97,25% su OPG-i
(7.186). Starost nositelja OPG-a je velika (32,64% starije je od 65 godina) no na području se
nalazi i 11,85% nositelja koji su mlađi od 40 godina što je značajna ciljna skupina LAG-a
Moslavina, posebno iz razloga što samo 3,55% nositelja OPG-a ima više obrazovanje. Također,
iz podataka u ARKOD-u razvidno je da je ovo područje ratarstva i govedarstva (u manjem broju
ovčarstvo), no važno je istaknuti kako se na području LAG-a Moslavina uzgaja autohtona vinska
sorta Škrlet, a prostor je poznat i po uzgoju autohtone turopoljske svinje (područje PP Lonjsko
polje) pa je stoga važno usmjeriti aktivnosti upravo prema jačanju poljoprivredne proizvodnje.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
23
Također, radi razvidnih turističkih potencijala potrebno je usmjeriti aktivnosti na razvoj ruralnog
turizma i revitalizacije tradicijskih nepoljoprivrednih djelatnosti na seoskim domaćinstvima u
smislu diverzifikacije djelatnosti kao bi se ista napravila dohodovno održivim. Inovativnim
aktivnostima, razmjenom znanja i informacija LAG treba omogućiti što veći socio-ekonomski
razvoj i održivost svojih lokalnih razvojnih dionika.
Prostor LAG-a je i područje velikih prostora visoke prirodne vrijednosti stoga je potrebno
usmjeriti aktivnosti i na razvoj smanjenja ispuštanja stakleničkih plinova te uvođenje sustava
energetske održivosti i obnovljivih izvora energije, ali i smanjiti utjecaj stočarske proizvodnje na
onečišćenje okoliša. Poljoprivredni proizvođači i prerađivači kao i drugi gospodarski sektori
suočeni su sa velikim izazovima koje pred njih stavlja konkurentno tržište i sve veći zahtjevi
potrošača za novim proizvodima. Poticanjem međusobne suradnje treba omogućiti razmjenu
znanja i informacija o inovacijskim tehnologijama i procesima proizvodnje i prerade s kojima
proizvođači nisu upoznati, te u praksi osigurati veću produktivnost, ekonomsku isplativost,
održivost i učinkovitost resursa. Upravo radi vrijednosti prostorne razvojne resursne osnove,
naglasak treba staviti na širok spektar neproizvodnih ulaganja kojima se obuhvaćaju ulaganja
kojima se ne ostvaruje bitan povrat, dohodak ili prihod i koja ne vode do znatnog povećanja
vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva određenog korisnika, ali imaju povoljan učinak na
okoliš. Naime, neproizvodna ulaganja, svojom komplementarnom ulogom doprinose ispunjenju
agroekoloških ciljeva ili obveza, koje je moguće preuzeti u okviru povećanja ekološke
vrijednosti zaštićenih područja.
Iako su rizici evidentirani i protežu se kroz veći dio LRS, detaljniji pregled Analize rizika
tabelarno je prikazan u Dodatku 4. Analiza vanjskih rizika napravljena je pomoću PESTLE
metode, koja posebno sagledava političke, ekonomske, socijalne, tehnološke, pravne i ekološke
čimbenike.
3.1 SWOT ANALIZA
OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA
SNAGE SLABOSTI
Povoljan geo-prometni položaj LAG-a;
povezanost autocestom sa svim većim
nacionalnim i međunarodnim
koridorima, blizina zračne luke
Područje povoljnih klimatskih uvjeta –
kontinentalna klima sa svim označjima
NATURA 2000 područje biološke
raznolikosti
Prirodna baština nacionalne i europske
važnosti (Park prirode Lonjsko polje)
Veliko prirodno bogatstvo (polja nafte i
zemnog plina)
Razvijena prometna i društvena
infrastruktura za potrebe kemijske ind.
Kulturna baština lokalnog i regionalnog
značaja
Značajna tradicijska baština (stambeni,
javni objekti, bunari, nemat. nasljeđe)
Hidrološko bogatstvo područja
Uređena odlagališta komunalnog otpada
i razvrstavanje komunalnog otpada
Trend depopulacije područja
Nedovoljna iskorištenost kulturno-
povijesnih značajki
Veliko odlagalište tehnološkog otpada
(fosfogips) u neposrednoj blizini PP
Lonjsko polje
Niska priključenost stanovnika LAG-a na
sustav odvodnje
Nedostatak financijskih sredstava za
očuvanje i zaštitu prirodne i kulturno-
povijesne baštine
Nedovoljno istražena i zaštićena prirodna
baština (naročito šume u privatnom
vlasništvu)
Nedovoljno ulaganja u modernizaciju i
dodatno opremanje objekata dr. inf.
Dio nerazvrstanih cesta nije asfaltiran,
povezanost izoliranih naselja nije
odgovarajuća
Izoliranost pojedinih naselja predstavlja
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
24
Uspostavljen monitoring za mjerenje
kvalitete zraka i vodnih tokova te se
poduzimaju mjere za poboljšanje stanja
Razvijena mreža društvene / javne
infrastrukture
Korištenje OIE
problem u uređenju i planiranju prostora
Nedovoljna iskorištenost OIE
PRILIKE PRIJETNJE
Useljavanje stanovništva radi
zaustavljanja negativni demografskih
trendova
Korištenje sredstva ESF za poboljšanje
obrazovanja i otvaranje novih radnih
mjesta pogotovo za ranjive skupine
Istraživanje mogućnosti korištenja
fosfogipsa u različitim industrijama
Razvoj posebnih oblika turizma
Uvođenje OIE u kućanstva, javne
objekte i gospodarske objekte
Fondovi za razvoj infrastrukture, zaštitu
okoliša i prirode / Program mreže
NATURA 2000
Uređenje šuma i šum. putova kroz PRR
Uređenje nerazvrstanih cesta kroz
alternativne izvore financiranja
Izgradnja vodovodne i kanalizacijske
mreže kroz korištenje PRR
Dodatni razvoj društvene infrastrukture
u kombinaciji s turističko rekreativnim
sadržajima
Potencijal ulaganja u OIE s naglaskom
na termalne izvore, biomasu i solarnu
energiju
Smanjenje broja stanovnika LAG-a
Visoka stopa nezaposlenih mladih može
uzrokavati daljnju depopulaciju kroz
emigraciju i smanjenje novorođene djece
Opsanost od incidenata i terorističkih
akcija na području industrijskih
postrojenja od regionalne i nacionalne
važnosti- mogućnost ekoloških katastrofa
Stanovništvo disperzirano po udaljenim
naseljima
Klimatske promjene uzrokuju poplave i
klizišta
Nedostatak zajedničkog pristupa
korištenja kulturno-povijesne baštine
Ograničenost utjecaja JLS-a na dinamiku
izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje
Devastacija prirodne, povjesne i kulturne
baštine zbog nedovoljne svijesti
stanovništva
Potencijalna opasnost od zagađenja vode i
zraka te opasnost za sigurnost i zdravlje
ljudi od ind. postrojenja na području
Kutine (ali i na naftnim poljima te
koridorima naftovoda)
GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA
SNAGE SLABOSTI
Grad Kutina centar društvenog i
ekonomskog razvoja područja LAG-a sa
izgrađenom infrastrukturom koja
podupire industrijski razvoj
Razvoj turizma temeljen na atraktivnosti
prirodne baštine (pojetitelji Lonjskog
polja, lovni i ribolovni turizam) te
ruralni turizam
Tradicija u vinogradarstvu, voćarstvu,
povrtlarstvu i stočarstvu (konji, govoda
Velik broj PG-a
Postojanje infrastrukture i tradicije
slatkovodnog ribarstva
Postojanje autohtonih sorti vina
Iskustva na uspješno provedenim
Ovisnost gospodarstva o političkim
odlukama, neizvjesna budućnost
petrokemijske industrije
Iscrpljivanje starih naftnih ležišta
Neumreženost poljopriv. proizvođača
Rasparceliranost zemljišta
Neravnomjeran gospodarski razvoj
Nepostojanje proizvoda s oznakom
izvornosti ili zemljopisnog podrijetla
Nedovoljna prepoznatljivost područja kao
i prizvoda s područja LAG-a
Nedovljna svijest stanovnika o potrebi
prilagodbe novim trendovima ponude u
poljoprivredi i turizmu
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
25
infrastrukturnim projektima Sve manje mladih ljudi zainteresiranih za
bavljenje poljoprivredom i turizmom
PRILIKE PRIJETNJE
Mogućnost uzgoja autohtonih životinja
(turopoljska svinja)
Korištenje postojećeg strateškog
položaja, izgrađene ind. i poslovne
infrastrukture za privlačenje investitora
Park prirode Lonjsko polje može biti
novi motor razvoja
Mogućnost razvoja zdravstvenog
turizma (naftalan)
Razvoj MSP na postojećim i planiranim
poslovnim zonama
Sačuvane autohtone sorte za dobivanje
prepoznatljivih vina
Fondovi EU na raspolaganju za
proizvodnju, marketing i plasman vina,
za povrćarstvo, voćarstvo i stočarstvo
Udruživanje u proizvođačke grupe
Razvoj voćarstva i vinogradarstva
Razvoj pčelarstva – ekološki med
Razvoj integrirane i ekološke poljopriv.
Razvoj turističko rekreativnih sadržaja
Daljnji razvoj poslovnih zona
Rastući interes tržišta za polj. proizvode
koji u svom tehnološkom procesu koriste
prirodne karakteristike područja
Budućnost Petrokemije d.d. značajno će
odrediti daljnji gospodarski razvoj
područja LAG Moslavina
Trajna opasnost od ekoloških incedenata
(a u novo vrijeme i terorističkih prijetnji)
zahtijeva stalnu budnost svih žurnih
službi, kontinuirano praćenje kvalitete
vode i zraka te neprekidno ulaganje u
opremanje vatrogasnih postrojbi i
postrojbi civilne zaštite
Niski prinosi u ratarstvu
Nedovoljno profilirana poljoprivredna
proizvodnja
Kašnjenje u objavi natječaja s nacionalne
razine za finacniranje provedbe projekata
u sektoru poljoprivrede i šumarstva
Nekontrolirani uvoz poljoprivrednih
proizvoda i sivo tržište
Neriješeni imovinsko pravni odnosi
Česte izmjene zakonodavstva
DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA
SNAGE SLABOSTI
Velik broj udruga
Bogat kulturno-umjetnički život
Brojna postojeća društvena
infrastruktura koja se može usmjeriti na
porast kvalitete života u zajednici
Razvijeno volonterstvo
Nizak udio visoko obrazovanog
stanovništva
Pad broja stanovnika
Visok stupanj osoba koje nemaju
obrazovanje primjereno 21. stoljeću
PRILIKE PRIJETNJE
Ponuda dodatnih oblika obrazovanja
Razvoj infrastrukture i programa
cjeloživotnog obrazovanja kako bi se
poboljšala opća obrazovna sutruktura
stanovištva
Stjecanje konkretnih radnih vještina
mladih kroz programe osposobljavanja
Programi za razvoj socijalne
infrastrukture
LEADER program za razvoj projekata
od značaja za zajednicu
Koncentracija stanovništva u urbanim
sredinama
Dugotrajni loši gospo. trendovi utječu na
nezaposlene i osobe s niskim primanjima
prilikom odluka gdje nastaviti živjeti
Starenje stanovništva
Nestabilnost u poslovanju petrokem. ind. i
loša obrazovna struktura onemogućavaju
brže restrukturiranje i razvoj novih ind. i
postind. djelatatnosti iako postoji dobra
prometna infrastruktura koja povezuje
područje LAG-a s ostatkom RH i EU
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
26
4. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA
LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE
POKAZATELJE ILI REZULTATE
Temeljem zaključaka lokalnog razvojnog partnerstva tijekom konzultacijskih procesa izrade
nove LRS LAG-a Moslavina, donesena je odluka kako se opći ciljevi LRS neće mijenjati u
odnosu na one planirane LRS izrađene za provedbu M202 IPARD programa, a to su: Poboljšanje
gospodarstva i konkurentnosti LAG područja, učinkovito upravljanje razvojnim resursima,
potencijalima i razvojem, prepoznatljiva i očuvana kulturna i prirodna baština, te podizanje
razine kvalitete života u ruralnim područjima. Uloga ove Lokalne razvojne strategije, kao i
prethodne, a čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je: očuvati i razviti socijalni kapital s
razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora te uspostava mreže potpornih
institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja LAG-a;
jačati gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih djelatnosti koje
omogućuju održiv razvoj područja; razvijati poduzetničko razmišljanje i kulturu te pomoći
razvoju poduzetništva na ruralnim područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog
poduzetništva i obrtništva te osigurati kvalitetu života stanovnika, a time i opstojnost lokalnog
stanovništva LAG-a. Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG Moslavina i dalje želi postići djelovanjem
kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima želi dugoročno pridonijeti razvoju područja te
uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na
vlastitim snagama i mogućnostima, te nedovoljno korištenim prirodnim, kulturnim i tradicijskim
vrijednostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala lokalnog razvojnog partnerstva želi
omogućiti daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine, te poticanje gospodarskog
razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda, kako bi
što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja lokalno partnerstvo
vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo
poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje su često
neuključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih
ranjivih skupina. Lokalna razvojna strategija LAG-a Moslavina do 2020-te godine predstavlja
razvojni okvir djelovanja lokalnog razvojnog partnerstva. Njome se želi dalje jačati sinergija
vlastitih resursa i snaga, postizanje ujednačenog održivog razvoja cijelog kraja, te povećanje
kvalitete života i rada lokalnih stanovnika. Sve navedene smjernice rezultirale su jedinstvenom
misli vodiljom, odnosno razvojnom vizijom LAG-a koja ostaje nepromijenjena u odnosu na
prethodno razvojno razdoblje u kojemu se nisu mogli implementirati razvojni projekti koji bi
značajnije doprinijeli njezinu ostvarenju:
Područje očuvane kulturne i prirodne baštine, razvijenog gospodarstva temeljenog na
održivom korištenju prirodnih resursa, aktivnom turizmu, i proizvodnji autohtonih
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Moslavina multikulturalna zajednica sretnih i
dugovječnih stanovnika.
Kako slogan LAG-a kaže „Moslavina-potpuno iznenađenje“ pokazuje nam brojne
karakteristike, prednosti ovoga područja, koje u sebi objedinjuje ono najkvalitetnje, stvarajući
preduvjete za održivi razvoj, od kojeg će koristi imati i okruženje u kojemu se nalazi.
Temeljem definiranih razvojnih smjernica lokalno partnerstvo i šira zajednica s kojom su
provedene detaljne konzultacije, pristupili su definiranju strateških ciljeva. Pri osmišljavanju
strateških razvojnih ciljeva vodilo se računa o usklađenosti s prioritetima Programa
ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su usklađeni s prioritetima drugog
stupa (ruralni razvoj) ZPP-a Europske unije:
1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
(razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
27
i znanstvenog sektora) (op.a. kojem LRS direktno doprinosi samim djelovanjem ureda LAG-
a putem provedbe aktivnosti podmjera 19.3 i 19.4);
2. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih
poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama;
3. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u
poljoprivrednom sektoru;
4. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljopriv. i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo);
5. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na
gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije, smanjenjem
emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika);
6. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj
(jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana dostupnost
informacijskih i komunikacijskih tehnologija),
a doprinosom kojima se direktno ostvaruju sva tri cilja ZPP-a:
1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki
inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu
prehrambeno-prerađivačku industriju;
2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz
provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora;
3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,
uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.
Pri planiranju aktivnosti/tipova operacija za provedbu LRS a time razvojnih ciljeva LAG se
prvenstveno vodio implementacijom načela LEADER-a/CLLD-a za razdoblje 2014.-2020. koje
je prioritetno usmjereno na inovacije, zaštitu okoliša i smanjenje utjecaja na klimatske promjene
te na postizanje planiranih rezultata koji donose trajne i vidljive promjene. Načela kojima se u
pripremi i planiranju provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom vodio LAG
Moslavina su temeljena na osnovnim načelima CLLD-a odnosno doprinosu ciljeva primjene
LEADER pristupa u RH u razdoblju 2014. - 2020.:
1. promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva;
2. unapređenje i promicanje politike ruralnog razvoja;
3. podizanje svijesti o pristupu odozdo prema gore i važnosti definiranja lokalne strategije
razvoja;
4. povećanje razine edukacije i informiranosti ruralnog stanovništva;
5. poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta, uključujući i dobrobit;
6. stvaranje novih, održivih mogućnosti zarade;
7. očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta;
8. diversifikacija gospodarskih aktivnosti.
Očekivani učinci navedenih općih ciljeva moraju biti jasno (mjerljivo) usmjereni ostvarivanju
razvojne vizije područja no prvenstveno moraju doprinositi komplementarnosti s razvojnim
ciljevima Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. za čiju realizaciju je i namijenjena ova LRS,
koja u suštini, predstavlja projektni prijedlog za višegodišnje financiranje implementacije CLLD-
a iz Mjere 19, Programa ruralnog razvoja do 2020.-te godine. Dakle, definirane ciljeve LAG
Moslavina postići će implementacijom prioritetnih mjera odnosno aktivnosti s pripadajućim
tipovima operacija usmjerenim sustavu provedbe temeljem 8. načela CLLD-a (decentralizirana
provedba lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom). Vodeći se svim navedenim
smjernicama, metodom „odozdo prema gore“, LAG Moslavina definirao je prioritetne tipove
operacija i mjere koji su doveli do artikulacije strateških (specifičnih) ciljeva, shematski sažeto
prikazano:
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
28
Stateški ciljevi (SC)
LAG-a u 2014.-2020
Prioritetne Mjere (M)
2014.-2020. za ostvarenje
strateških ciljeva
Prioritetni tipovi operacija (TO) 2014.-
2020., za realizaciju mjera kojima se
ostvaruju strateški ciljevi
SC1 Razvoj
konkuretne
poljoprivrede na
području LAG-a
Moslavina
M1.1 Potpora održivom
razvoju poljoprivrednih
gospodarstava u LAG-u
Moslavina
TO 1.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i
povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava
TO1.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i
korištenje stajskog gnoja u cilju smanjenja
štetnog utjecaja na okoliš
TO 1.1.3 Povećanje dodane vrijednosti
poljoprivrednim proizvodima
TO 1.1.4 Potpora razvoju malih
poljoprivrednih gospodarstava
M1.2 Potpora razvoju
diverzifikacije djelatnosti i
jačanja zaštite okoliša u
ruralnim područjima
LAG-a
TO 1.2.1 Korištenje obnovljivih izvora
energije
TO 1.2.2 Neproizvodna ulaganja vezana
uz očuvanje okoliša u područjima
zaštićenih prirodnih vrijednosti
TO 1.2.3 Razvoj nepoljoprivrednih
djelatnosti na poljoprivrednim
gospodarstvima
SC2 Razvoj
revitalizacije i
održivog korištenja
razvojne resursne
osnove s jačanjem
CLLD pristupa
lokalnom razvoju
M2.1 Potpora razvoju
društvene i rekreacjske
infrastrukture
TO 2.1.1 Razvoj opće društvene
infrastrukture u svrhu podizanja kvalitete
života stanovnika LAG-a
TO2.1.2 Razvoj rekreacijske vrijednosti
šumskih područja
M2.2 Potpora razvoju
suradnje i umrežavanja
implementacijom načela
CLLD-a
TO 2.2.1 Priprema i provedba aktivnosti
suradnje LAG-a
TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i
lokalnih dionika za provedbu LRS s
provedbom operacija unutar CLLD
strategije
4.1 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJE LAG-A
TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020
Strateški cilj 1 Razvoj konkuretne poljoprivrede na području LAG-a Moslavina
Obrazloženje
cilja
Osnovna analiza, analiza značajki i SWOT analiza razvidno su prikazale
kako je područje LAG-a Moslavina prostor tradicionalnog bavljenja
poljoprivredom iako je ona danas postala većinom dopunska, a ne primarna
djelatnost, jer su, unazad nekoliko desetljeća, stanovnici primarno stjecali
dohodak iz sekundarnih i tercijarrnih djelatnosti (prerađivačka industrija).
No slabljenjem industrijske proizvodnje, stanovništvo se vraća poljoprivredi.
Stoga je primarna uloga LAG-a Moslavina pružiti potporu za razvoj kako
okolišno prihvatljive (radi visoko vrijednog prirodnog područja i blizine
Parka pirode Lonjsko polje) tako i konkuretne poljoprivredne proizvodnje.
Također, uloga LAG-a je pružiti potporu i jačanju dohodovnosti
poljoprivrednih gospodarstava kako bi ona bila samoodrživa, što će provoditi
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
29
putem poticanje razvoja i jačanja nepoljoprivrednih djelatnosti. Kako bi
prostor LAG-a, koji je ujedno područje i zaštićene prirodne baštine (posebno
prostori u mreži NATURA 2000 te u parku prirode), ostao visoko vrijedne i
očuvane biološke raznolikosti, svrha ovog cilja je postići i smanjenje utjecaja
poljoprivrede na onečišćenje okoliša te ujedno, omogućiti i njezinu
energetsku samoodrživost te smanjiti utjecaj emisija stakleničkih plinova.
Također, aktivnostima za postizanje ovog cilja doprinijeti će se i
revitalizaciji vrijedne biološke i krajobrazne raznolikosti područja LAG-a.
Očekivani
rezultati
Povećanje zaposlenosti na poljoprivrednim gospodarstvima putem
projekata kojima je dodijeljena potpora iz EPFRR kroz PRR 2014.-2020.
za 6 zaposlenih
Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EPFRR kroz
PRR 2014.-2020.) za 142 projekta
Povećanje ulaganja u restrukturiranje i/ili modernizaciju poljoprivrednih
gospodarstava za 217.800,00 EUR
Povećanje broja stoke (min. 100 grla) i korištenih poljoprivrednih
površina za 50 ha u sustavu smanjenja utjecaja na emisije stakleničkih
plinova i/ili amonijaka
Povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava koji sudjeluju u
programima kvalitete, lokalnim tržištima, kratkim lancima opskrbe te
proizvođačkim skupinama/organizacijama za 9 PG-a
Povećanje ulaganja poljoprivrednih gospodarstava u obnovljive izvore
energije za 30.600,00 EUR
Povećanje broja implementiranih projekata proizvodnje obnovljive
energije na poljoprivrednim gospodarstvima za 3 projekta
Povećanje za 40 ha poljoprivrednih površina na kojima se podupire
očuvanje biološke raznolikosti
Razvoj 12 malih poljoprivrednih gospodarstava putem potpore LAG-a
Predviđena fin.
alokacija do
2023.
65% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (795.600,00
EUR)
Ukupno SC 1: 49,52% (795.600,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za
provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.606.500,00
EUR (100%)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF
Ukupna isplaćena
sredstva (EUR) iz
podmjere 19.2
PRR 2014-2020
(javni rashodi)
Ukupan broj sufinanciranih projekata
iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020
Broj kreiranih radnih mjesta putem
sufinanciranih projekata iz
podmjere 19.2 PRR 2014-2020
795.600,00 EUR 142 6
Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Moslavina
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima
operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.
Broj i naziv
prioritetne Mjere
(aktivnosti)
Sukladnost s
Mjerom PRR
Broj i naziv tipa operacije za provedbu
Mjere
Sukladnost s
tipom operacije
iz PRR
M1.1 Potpora
održivom razvoju
poljoprivrednih
4 TO 1.1.1 Restrukturiranje, modernizacija
i povećanje konkurentnosti PG 4.1.1
4 TO1.1.2 Zbrinjavanje, rukovanje i 4.1.2
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
30
gospodarstava u
LAG-u
Moslavina
korištenje stajskog gnoja u cilju
smanjenja štetnog utjecaja na okoliš
4 TO 1.1.3 Povećanje dodane vrijednosti
poljoprivrednim proizvodima 4.2.1
6 TO 1.1.4 Potpora razvoju malih
poljoprivrednih gospodarstava 6.3.1
M1.2 Potpora
razvoju
diverzifikacije
djelatnosti i
jačanja zaštite
okoliša u
ruralnim
područjima
LAG-a
4 TO 1.2.1 Korištenje obnovljivih izvora
energije 4.2.2
4
TO 1.2.2 Neproizvodna ulaganja vezana
uz očuvanje okoliša u područjima
zaštićenih prirodnih vrijednosti
4.4.1
6
TO 1.2.3 Razvoj nepoljoprivrednih
djelatnosti na poljoprivrednim
gospodarstvima 6.4.1
Prioriteti (P)
/fokus područja
(FP)
P2/FP2A; P3/FP3A; P4/FP4A; P5/FP5C,5D; P6/FP6A
Prioritetna Mjera
(aktivnost) 1.1
Potpora održivom razvoju poljoprivrednih gospodarstava u LAG-u
Moslavina
Obrazloženje
Mjere
(aktivnosti)
Putem ove mjere LAG Moslavina sufinancirati će provedbu operacija
usmjerenih na jačanje održivosti poljoprivrednih gspodarstava na svom
području, njihovu učinkovitost i modernizaciju, s posebnim naglaskom na
zaštitu okoliša i prilagodu klimatskim promjenama. Ulaganja će se odnositi
na sve poljoprivredne sektore kako bi se, posebno na početku provedbe LRS,
omogućio što veći raspon korištenja sredstava i njihov učinak, no prednost će
imati ulaganja u voćarstvo (uključujući vinogradarstvo/ vinarstvo, posebno iz
činjenice kako je područje LAG-a prostor uzgoja autohtone sorte „škrlet“),
povrćarstvo, pčelarstvo, stočarstvo upravo radi veće dohodovnosti takve
poljoprivredne proizvodnje i prerade. Ulaganja u nove i inovativne
tehnologije doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje
kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te time ostvariti pozitivan učinak na
dohodak - kao i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost.
Ulaganja u ove tehnologije i metode imati će pozitivan učinak i na okoliš i
klimatske promjene. No pitanje održivosti poljoprivredne proizvodnje
prvenstveno se zasniva na njezinu pomlađivanju stoga će LAG Moslavina
provedbom ove mjere dati poseban naglasak na mlade nositelje
poljoprivrednih gospodarstava što će ujedno doprinijeti sve izraženijem
smanjenju depopulacije područja.
Odgovorni za
provedbu Mjere
(aktivnosti) 1.1
LAG Moslavina i korisnici projekata, a ostale potporne institucije u provedbi
su: RA SMŽ, BBŽ i ZŽ, lokalne RA gradova: Čazma d.o.o. (Čazma), Mrav
d.o.o. (Kutina), IGRA d.o.o. (Ivanić Grad), Poduzetnički centar Garešnica
d.o.o., te druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim
skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.
Predviđena fin.
alokacija do
2023.
45% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (550.800,00
EUR)
Ukupno M 1.1: 34,28% (550.800,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za
provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.606.500,00
EUR (100%)
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
31
Vrem. razdoblje
za provedbu
aktivnosti
(i broj projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 43 9 20 4
Predviđena finan.
alokacija %
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 24,31% 7,50% 8,29% 4,90%
Prioritetna Mjera
(aktivnost) 1.2
Potpora razvoju diverzifikacije djelatnosti i jačanja zaštite okoliša u ruralnim
područjima LAG-a Obrazloženje
Mjere
(aktivnosti)
Provedbom ove mjere LAG Moslavina će sufinancirati ulaganja u
nepoljoprivredne aktivnosti kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i
održivost PG-a. Održivost, posebno malih, OPG-a je jako upitna, što
uzrokuje napuštanje sela i migraciju mlađeg stanovništva. Radi njihova
opstanka i povećanja dohotka kućanstava važno je potaknuti i druge izvore
prihoda, izvan same poljoprivrede. Ovakve, dopunske aktivnosti, posebno
usmjerene razvoju turizma koji je u porastu na području LAG-a Moslavina,
te revitalizaciji tradicijskih znanja i vještina, pomoći će u usporavanju
negativnih trendova odumiranja sela. Diversifikacija prihoda PG-a kroz
nepoljoprivredne djelatnosti doprinijet će stvaranju novih radnih mjesta. Cilj
ove mjere je omogućiti alternativan izvor prihoda te veći angažman domaće
radne snage kroz sustav samozapošljavanja na PG-u. Također, područje
LAG-a Moslavina je prostor vrijedne prirodne baštine, velike krajobrazne i
biološke raznolikosti. Jedan od razvojnih prioriteta i trendova u LAG-u je
upravo razvoj turizma koji se zasniva na održivom korištenju prirodne
baštine te njezinu očuvanju, upravo stoga, ova mjera obuhvaća tipove
operacija usmjerene na povećanje zaštite okoliša putem poticanja uvođenja
OIE i različitih ulaganja vezana za očuvanje biološke raznolikosti LAG-a
kao što su obnova staništa i krajolika, uključujući izgradnju i obnovu
infrastrukture, kako bi se omogućilo upravljanje staništima vezanih uz
poljoprivredu, odgovarajući na definiranu potrebu. U okviru ove mjere
potpore će se odobravati za ulaganja u obnovu vrijednih staništa i
krajobraznih obilježja, uključujući izgradnju i obnovu zelene infrastrukture.
Odgovorni za
provedbu Mjere
(aktivnosti) 1.2
LAG Moslavina i korisnici projekata, a ostale potporne institucije u provedbi
su: RA SMŽ, BBŽ i ZŽ, lokalne RA gradova: Čazma d.o.o. (Čazma), Mrav
d.o.o. (Kutina), IGRA d.o.o. (Ivanić Grad), Poduzetnički centar Garešnica
d.o.o., te druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim
skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.
Predviđena fin.
alokacija do
2023.
20% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (244.800,00
EUR)
Ukupno M 1.2: 15,24% (244.800,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za
provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.606.500,00
EUR (100%)
Vrem. razdoblje
za provedbu
aktivnosti
(i broj projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 27 23 0 16
Predviđena finan.
alokacija
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 7,85% 7,50% 0 4,65%
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
32
Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s
pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja
rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators), ciljanim
korisnicima i kriterijima prihvatljivosti nalazi se u Dodacima 5., 7. i 8.
Strateški cilj 2 Razvoj revitalizacije i održivog korištenja razvojne resursne osnove s
jačanjem CLLD pristupa lokalnom razvoju
Obrazloženje
cilja
Područje LAG-a bogato je šumskim prostorima, posebno u području mreže
NATURA 2000 i upravo ove očuvane i vrijedne šume treba pretvoriti u
svoju komparativnu prednost u razvoju turizma. Mjere ovog cilja usmjerene
su na ulaganja u povećanje općekorisne funkcije šuma i šumskih kultura s
naglaskom na zaštitu tla, voda i zraka, poboljšavajući pritom povoljan utjecaj
šuma na klimu, očuvanje i povećanje biološke raznolikosti, vezivanje ugljika
i otpuštanje kisika te na estetsku ulogu šuma, što će značajno doprinijeti
poboljšanju njihove otpornosti i okolišne vrijednosti te će, također,
dugoročno povećati njihovu gospodarsku vrijednost. Projekti unutar ovog
cilja učinit će rekreacijske i turističke koristi šuma dostupnijima ruralnom
stanovništvu i posjetiteljima područja LAG-a. Operacije ovog cilja ujedno
doprinose povećanju svijesti o važnosti očuvanja ove vrijedne razvojne
resursne osnove LAG-a kao prostora koje svojim značajkama nije samo
drvna baza već predstavlja prostor koji nam omogućuje kvalitetniji život.
Također, područje LAG-a Moslavina, radi smanjenih prihoda gospodarstva
te jedinica lokalne samouprave ima otežane mogućnosti razvoja opće
društvene infrastrukture, posebno one vezane uz sport i rekreaciju te druge
različite aspekte važne za društveni život lokalnih, ruralnih zajednica. Razvoj
društvene infrastrukture značajan je kako za lokalno stanovništvo tako i za
sve posjetitelje ovog područja. Također, suradnja, umrežavanje i općenito,
razvoj ljudskih kapaciteta, razvoj potpore inovacijama, pojedincima i
grupama, razvoj osjećaja pripadnosti i lokalnog upravljanja lokalnom
zajednicom jedno je od osnovnih načina unaprjeđenja razvoja lokalnih
zajednica i opstanka stanovništva na ruralnim područjima.
Očekivani
rezultati
Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EPFRR kroz
PRR 2014.-2020.) za 38 projekata
Povećanje zaposlenosti putem projekata kojima je dodijeljena potpora iz
PRR 2014.-2020. za 2 zaposlena
Povećanje površine šuma / drugih šumskih područja, za 20 ha, na kojima
se podupire očuvanje biološke raznolikosti
20% ruralnog stanovništva ima koristi od poboljšanih usluga/
infrastruktura financiranih iz PRR 2014.-2020. putem Mjere 19
Jačanje veza između LAG-ova i različitih razvojnih dionika ruralnih
područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj i
međunarodnoj razini putem 2 projekta suradnje
Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu
razvoju ruralnog područja putem provedbe min. 20 aktivnosti usmjerenih
poticanju općeg lokalnog razvoja, u koje je uključeno min. 200 sudionika
Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva,
diverzifikacije,malog poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem
animacije stanovništva i sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja
i vještina putem provedbe min. 36 animacijsko-edukacijskih aktivnosti
koje uključuju min. 360 sudionika
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
33
Predviđena
financijska
alokacija do
2023.
35,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020
(428.400,00 EUR)
100% (koji čini 5% podmjere 19.2) sredstava LAG-a iz podmjere
19.3 (61.200,00 EUR)
100% (koji čini 25% podmjere 19.3 + 25% podmjere 19.2) sredstava
LAG-a iz podmjere 19.4 (321.300,00 EUR)
Ukupno SC2: 50,48% (810.900,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za
provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.606.500,00
EUR (100%)
Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF
Ukupna isplaćena
sredstva (EUR) iz
podmjere 19.2/
PRR 2014-2020
(javni rashodi)
Ukupan broj sufinanciranih
projekata iz podmjere 19.2/19.3
PRR 2014-2020
Broj kreiranih radnih mjesta putem
sufinanciranih projekata iz podmjere
19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020
810.900,00 EUR 38 2
Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Moslavina
Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima
operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.
Broj i naziv
prioritetne Mjere
(aktivnosti)
Sukladnost
s Mjerom
PRR
Broj i naziv tipa operacije za provedbu
Mjere
Sukladnost s
tipom operacije iz
PRR
M2.1 Potpora
razvoju društvene
i rekreacjske
infrastrukture
7
TO 2.1.1 Razvoj opće društvene
infrastrukture u svrhu podizanja kvalitete
života stanovnika LAG-a
7.4.1
8 TO 2.1.2 Razvoj rekreacijske vrijednosti
šumskih područja 8.5.2
M2.2 Potpora
razvoju suradnje i
umrežavanja
implementacijom
načela CLLD-a
19
TO 2.2.1 Priprema i provedba aktivnosti
suradnje LAG-a 19.3.1/19.3.2
TO 2.2.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i
lokalnih dionika za provedbu LRS s
provedbom operacija unutar CLLD
strategije
19.4
1A 1B 1C 4A 6A 6B
Prioriteti (P) /fokus
područja (FP) P1/FP1A, 1B, 1C; P4/FP4A; P6/FP6A,6B
Provedbom CLLD-a putem rada ureda LAG-a Moslavina i aktivnosti lokalnog razvojnog
partnerstva, ova mjera doprinosi i ostvarenju svih prioriteta PRR 2014.-2020.
Prioritetna Mjera
(aktivnost) 2.1
Potpora razvoju društvene i rekreacijske infrastrukture
Obrazloženje
Mjere
(aktivnosti)
LAG Moslavina je u osnovnoj analizi, analizi potreba te SWOT analizi
determinirao potrebu za razvojem rekreacijske, turističke i opće društvene
infrastrukture. Operacije unutar ove mjere biti će usmjerene izgradnji i
opremanju male rekreacijske infrastrukture u šumskim prostorima čime će se
ujedno ukazati i na visoku ekološku vrijednost ovih područja LAG-a.
Realizacija projekata unutar ove mjere istaknuti će i specifične teme/
područja šumskih ekosustava ili istaknuti područja od posebnog značaja.
Projekti unutar ove mjere doprinose povećanju ne samo zdravstvene nego i
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
34
rekreacijske vrijednosti šuma te povećavaju svijest opće populacije o potrebi
njihova očuvanja. Šume su dom brojnim različitim vrstama biljnog i
životinjskog svijeta te njihova očuvanost predstavlja preduvjet revitalizacije i
očuvanja vrijedne biološke raznolikosti LAG-a Moslavina. Isto tako
rekonstrukcijom i opremanjem male društvene infrastrukture ostvaruju se
preduvjeti za kvalitetniji život i razvoj lokalnih zajednica, posebno u
izoliranim ruralnim naseljima. Operacijama unutar ove mjere direktno se
utječe na povećanje kvalit. života i smanjenje depopulacije ruralnih područja.
Odgovorni za
provedbu Mjere
(aktivnosti) 2.2
LAG Moslavina i korisnici projekata, a ostale potporne institucije u provedbi
su: RA SMŽ, BBŽ i ZŽ, lokalne RA gradova: Čazma d.o.o. (Čazma), Mrav
d.o.o. (Kutina), IGRA d.o.o. (Ivanić Grad), Poduzetnički centar Garešnica
d.o.o., te druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,
privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim
skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.
Predviđene finan. 35% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (428.400,00 EUR)
Vrem. razdoblje
za provedbu akti.
(i broj projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 18 0 12 6 0
Predviđena fin.
alokacija – 19.2
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 22,50% 0 5,00% 7,50% 0
Prioritetna Mjera
(aktivnost) 2.2
Potpora razvoju suradnje i umrežavanja implementacijom načela CLLD-a
Obrazloženje
Mjere
(aktivnosti)
LAG Moslavina predstavlja aktivno partnerstvo javnih i privatnih lokalnih
razvojnih dionika koji svojom sinergijom postižu razvoj općih soci-
ekonomskih uvjeta područja. Uloga ovog partnerstva prvenstveno je
animacijska i edukativna. Ona mora pružiti razvoju platformu cijele lokalne
zajednice, poticati umrežavanje različitih dionika, poticati razvoj
demokratizacije društva i samostalno djelovanje pojedinaca u svrhu općeg
razvoja zajednice. LAG je formalno razvojno partnerstvo koji čine svi
njegovi članovi ali zaposlenici/volonteri organizacija. Članove LAG-a i
zaposlenike LAG-a potrebno je dodatno usavršavati kako bi mogli djelovati
kao motivatori u zajednici, ali i kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati
potrebe zajednice i osmišljavati kvalitetne odgovore na potrebe zajednice.
LAG treba dati primjer i potporu stvaranju kvalitetnih veza za provedbu
nacionalnih i transnacionalnih projekata kojima se omogućuje umrežavanje,
suradnja te razmjena znanja, vještina i iskustava sve temeljeno na primjerima
održivosti i dobre prakse. LAG je ključna razvojna platforma za lokalni
razvoj vođen lokalnom zajednicom, odnosno partnerstvo koje svoju
budućnost gradi na temeljnim načelima CLLD-a koja primjenjuju sve
razvijene i povezane lokalne zajednice EU.
Odgovorni za
provedbu Mjere
(aktivnosti) 2.2
Lokalna akcijska grupa Moslavina, projektni partneri u projektima suradnje
Vrem. razdoblje
za provedbu akt.
(i broj projekata)
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 0 0 2 0 0
Predviđena 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
35
financijska
alokacija % -19.3 N/A N/A 0
20%
19.3.1
80%
19.3.2 0 0
Predviđena
financijska
alokacija % -19.4
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
N/A N/A 4% 24% 24% 24% 24%
Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s
pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata
(result indicators) i isporuka (output indicators), ciljanim korisnicima i
kriterijima prihvatljivost nalazi se u Dodacima 6., 7. i 8.
4.2 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA
PRIHVATLJIVOSTI
Detaljan opis Mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti, kako je navedeno u
prethodnom poglavlju u dijelu Napomena, nalazi se u Dodacima 5., 6., i 7.
4.3 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA
PROJEKATA SURADNJE
Suradnja uključuje razmjenu dostignuća, iskustava i znanja između LAG-ova i drugih lokalnih
razvojnih dionika ruralnih područja unutar EU. Ono se također odnosi na prijenos dobre prakse,
inovativnosti i razvoj na temelju znanja stečenog provedbom aktivnosti lokalnog razvoja
vođenog lokalnom zajednicom. Postoje dva opća oblika suradnje odnosno umrežavanja:
institucionalno umrežavanje i projektna suradnja, koja uključuje lokalne akcijske grupe koje
provode zajednički projekt sa drugim LAG-om, ili sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj
regiji, državi članici, ili čak u nekoj trećoj zemlji.
Projekti LAG-a koji će se provoditi putem projekata suradnje nisu samo jednostavno
izmjenjivanje iskustava, već će oni uključivati konkretne zajedničke projekte idealno vođene
unutar zajedničke strukture.
Dva su oblika suradnje unutar LEADER/CLLD-a: međuregionalna suradnja koja obilježava
suradnju između različitih ruralnih područja unutar država članica ili između LEADER grupa, i
također je otvorena za ostale lokalne grupe koje koriste sličan participan pristup; i
transnacionalna suradnja obilježava suradnju između LEADER grupa iz najmanje dvije države
članice, ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate sličan pristup.
Tablica 7. Potencijalne teme projekata suradnje
Sektor projekta Potencijalne teme
Poljoprivreda
Plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam
Razvoj pčelarstva
Razvoj kratkih lanaca opskrbe
Razmjena iskustava - studijska putovanja
Ruralni
turizam
Razmjena dobrih praksi u turizmu, promocija
Turizam doživljaja-kulturna baština, pješačko-biciklističke rute,
planinarske rute, promatranje ptica, turizam temeljen na vinu i gastronomiji
LAG Moslavina planira umrežavanje sa LAG-ovima na području RH i EU na temama:
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
36
jačanje kapaciteta dionika u poljoprivrednoj djelatnosti – efikasniji razvoj i promocija
proizvoda, marketinške i promidžbene aktivnosti, metode i alati, s naglaskom na kratke
nabavno-distributivne lance te uključivanje osjetljivih društvenih skupina,
razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – jačanje specifičnih oblika ruralnog turizma
objedinjavanjem prirodne i kulturne baštine te posebnosti područja LAG-a (posebno
održiv razvoj u područjima NATURA 2000) i
jačanje kapaciteta dionika u području primjene novih tehnologija i inovacija u
poljoprivredno-prerađivačkom sektoru, osobito u sektoru pčelarstva.
Navedene teme proizašle su iz analize stanja, SWOT analize, definiranja SWOT analize, te
identifikacije potreba i mogućnosti za daljnji razvoj. Povezivanje, sinergijsko djelovanje u
razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava, LAG definira kao stavke od ključne važnosti.
U trenutku kada LAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme,
može se osnovati posebno povjerenstvo za dodjelu i praćenje utroška sredstava, kako bi se
pravovremeno umanjila mogućnost da LAG kao prijavitelj utroši sva alocirana sredstva. Važno
je napomenuti kao LAG planira pripremu i provedbu najmanje 2 projekta suradnje – 1. na
nacionalnoj, 2. na međunarodnoj razini, odnosno 1. u kojem će biti nositelj i 2. u kojem će biti
partner. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i prikazivanje rezultata
implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će direktno sudjelovati u
pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog
projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, obavezno je potpisivanje Partnerskog sporazuma
ili Sporazuma o suradnji sa odabranim LAG-ovima, u kojemu se jasno navode zadaci, prava i
obaveze svakog od partnera.
Priprema i provdba projekata suradnje odvijati će se prema dolje prikazanoj shemi:
Kriteriji odabira projekata suradnje i postupci odabira definirani su Pravilnikom za provedbu
Mjere 19, u dijelu za podmjeru 19.3, tipove operacija 19.3.1 i 19.3.2., te dodatno u Dodatku 7.
ove LRS. Potencijalni partneri u projektima suradnje su LAG-ovi i ostali zainteresirani
prihvatljivi partneri iz RH (međuteritorijalna suradnja), država EU (transnacionalna suradnja
između država članica) i država izvan EU (transnacionalna suradnja s trećim državama). Za sada
su poznati partneri: hrvatski LAG 5 te poljski LAG-ovi Żywiecki Raj i Ziemia Pszczyńska.
S obzirom da LAG „Moslavina“ ima veliki broj članova, predstavnika civilnog sektora, a kod
većeg djela mjera, odnosno tipova operacija za koje će se raspisivati potpore, potencijalni
korisnici su poljoprivrednici, u projektima suradnje jači će se naglasak dati civilnom sektoru,
odnosno udrugama ili skupinama proizvođača.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
37
4.5 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE
Lokalna razvojna strategija LAG-a Moslavina izrađena je provedbom metodologije odozdo
prema gore i strukturirana je na način međusobne sukladnosti svakog od programiranih ciljeva,
pripadajućih mjera (aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je vidljivo putem
kumulativnih doprinosa operacija i mjera – ciljevima, te njihova mjerljivog doprinosa planiranim
prioritetima Operativnog programa za ruralni razvoj, te time, Zajedničke poljoprivredne politike
EU i prioritetima Europe 2020. Doprinos međusektorskim, horizontalnim ciljevima predstavlja
direktan doprinos krovnoj razvojnoj strategiji zemalja Europske unije. Međusektorski ciljevi
nalaze se u svim aktivnostima ciljeva LRS LAG-a Moslavina.
Inovativan karakter Strategije
Temeljno polazište LAG-a Moslavina u osmišljavanju ciljeva je načelo kako u biti jedna od
mjera i provedbenih operacija ne smije imati štetan utjecaj na okoliš. Aktivnosti SC 1 zasnivaju
se na analizi značajki područja, odnosno analizi razvojnih mogućnosti, komparativnih prednosti
te razvojnih ograničenja. Odabirani tipovi operacija u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih
razvojnih sektora – poljoprivrede i turizma za čije jačanje postoji realna razvojna osnova
odnosno potencijal, potičući razvoj konkurentne poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti na
poljoprivrednim gospodarstvima kroz očuvanje prirodne i tradicijske baštine. No i projektima
unutar operacija pod SC2 učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma
dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti povećanju njihove okolišne
vrijednosti. Svako novo ulaganje, novi pristup razvoju, uvođenje nove metode, razmjena novih
znanja i vještina predstavlja inovaciju na području LAG-a. Već sam metodološki pristup
poticanja lokalnog razvoja odnosno projekata putem decentralizirane provedbe,
implementacijom 8. načela CLLD-a, odabirom projekata od samih lokalnih razvojnih dionika,
članova lokalnog razvojnog partnerstva, predstavlja potpuno inovativan pristup lokalnom
razvoju koji postaje razvidno vođen od strane lokalne zajednice.
Zaštita okoliša
Područje LAG-a Moslavina visoko je vrijedno prirodno područje s velikim prostorima u mreži
NATURA 2000 te dijelom Parka prirode Lonjsko polje (u LAG-u se nalazi i jedan od ulaza koji
je nedavno financiran iz IPA BRI, u Repušnici). Provedbom aktivnosti unutar SC1/SC2 LAG će
poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode
tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te doprinose očuvanju biološke
raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne dionike, posebno prijavitelje
projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji koriste materijale koji nisu
štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Isto se odnosi i na razvoj društvene i
rekreacijske infrastrukture u okviru SC2 u kojoj će LAG svojim radom poticati uvođenje sustava
„zelene javne nabave“. Iz planiranih animacijsko-edukacijsko-informativnih aktivnosti kao i
projekata suradnje, poseban naglasak unutar SC2 ali i SC1 biti će razvoj svijesti javnosti i svih
korisnika implementaciji znanja i vještina, metoda koje prije svega omogućuju okolišno održivi
razvoj na troškovno učinkovit način.
Klimatske promjene
Operacijama koje se predviđaju provedbom LRS (SC1) doprinosi se ublažavanju negativnih
posljedica klimatskih promjena te smanjenju emisija stakleničkih plinova. Sve operacije koje se
odnose na očuvanje biološke raznolikosti, smanjenje nitrata u okolišu te uvođenje obnovljivih
izvora energije biti će prioritetno vrednovani od strane LAG-a (SC1, SC2). Razvoj rekreacijske i
opće društvene infrastrukture dati će prednost svim aktivnostima koje se odnose na ugradnju
opreme/materijala koji su okolišno prihvatljivi, štede energiju i smanjuju emisije stakleničkih
plinova (SC2). Operacijama prijenosa znanja i vještina, informacija i edukacija poticati će se
aktivnosti koje doprinose smanjenju štetnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimatske
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
38
promjene, ali i štetnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu i nepoljoprivrednu
proizvodnju.
4.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
Usklađenost ciljeva sa prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima Zajedničke
poljoprivredne politike RH i EU) Programa ruralnog razvoja navedena je u poglavlju 4, dok je
usklađenost Mjera i tipova operacija dodatno detaljno prikazana u Dodacima 5., 6. Nadređeni
strateški razvojni dokumenti županijske razine kojima direktno doprinosi LRS LAG-a Moslavina
su ŽRS BBŽ 2011.-2013. (s produžetkom primjene do 2015.), ŽRS SMŽ (s produžetkom
primjene do 2015.) te ŽRS ZŽ (s produžetkom primjene do 2015.). Doprinos LRS mjeri se
putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera kojima se kumulativno mjeri ostvarenje
rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata).
Obzirom da je ova LRS u potpunosti usklađena s PRR RH i EU (što je prikazano i proteže se
kroz cijelu LRS) a koji je usklađen sa svim potrebnim EU i nacionalnim dokumentima, može se
reći da je LRS LAG-a Moslavina u potpunosti usklađena sa potrebnim strateškim dokumentima.
Radi sinergijskog učinka LRS bi svakako trebala biti usklađena sa strateškim razvojnim
dokumentima JLS-a na području LAG-a. Cilj usklađivanja je da odabrane mjere postignu
sinergijski učinak, te da se izbjegnu eventualna preklapanja. Veći broj JLS-a na području LAG-a
tek izrađuju svoje razvojne strategije pa se već sada o tome vodi računa.
Kratki shematski prikazi usklađenosti LRS s najbitnijim dokumentima:
Strateški ciljevi (SC)
LAG-a Moslavina u
2014.-2020
Prioritetne Mjere (M) 2014.-
2020. za ostvarenje strateških
ciljeva LRS
Ciljevi partnerskog
sporazuma RH i EU
2014-2020
SC1 Razvoj konkuretne
poljoprivrede na području
LAG-a Moslavina
M1.1 Potpora održivom razvoju
PG u LAG-u Moslavina
Tematski cilj 1 – Jačanje
istraživanja tehnološkog razvoja
i inovacija
Tematski cilj 3 – Poboljšanje
konkurentnosti malih i srednjih
poduzeća poljoprivrednog
sektora (za EPFRR)
Tematski cilj 6 – Očuvanje i
zaštita okoliša te promicanje
učinkovitosti resursa
M1.2 Potpora razvoju
diverzifikacije djelatnosti i
jačanja zaštite okoliša u
ruralnim područjima LAG-a
SC2 Razvoj revitalizacije i
održivog korištenja
razvojne resursne osnove s
jačanjem CLLD pristupa
lokalnom razvoju
M2.1 Potpora razvoju društvene
i rekreacijske inf.
Tematski cilj 9 – Promicanje
društvene uključenosti te borba
protiv siromaštva i
diskriminacije
M2.2 Potpora razvoju suradnje i
umrežavanja implementacijom
načela CLLD-a
Strateški ciljevi (SC)
LAG-a Moslavina u
2014.-2020
Prioritetne Mjere (M) 2014.-
2020. za ostvarenje SC LRS
LAG-a Moslavina
Strateški razvojni cilj ŽRS
BBŽ 2011.-2013. (2015.)
SC1 Razvoj konkuretne
poljoprivrede na području
LAG-a Moslavina
M1.1 Potpora održivom razvoju
poljoprivrednih gospodarstava u
LAG-u Moslavina
SC 1 Povećanje konkuretnosti
gospodarstva Županije
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
39
M1.2 Potpora razvoju
diverzifikacije djelatnosti i
jačanja zaštite okoliša u
ruralnim područjima LAG-a
SC2 Razvoj revitalizacije i
održivog korištenja
razvojne resursne osnove s
jačanjem CLLD pristupa
lokalnom razvoju
M2.1 Potpora razvoju društvene
i rekreacijske infrastrukture
SC 2 Unaprijeđenje društvene
infrastrukture i povećanje
kvalitete života
M2.2 Potpora razvoju suradnje i
umrežavanja implementacijom
načela CLLD-a
Strateški ciljevi (SC)
LAG-a Moslavina u
2014.-2020
Prioritetne Mjere (M) 2014.-
2020. za ostvarenje SC LRS
LAG-a Moslavina
Strateški razvojni cilj ŽRS
SMŽ 2011.-2013. (2015.)
SC1 Razvoj konkuretne
poljoprivrede na području
LAG-a Moslavina
M1.1 Potpora održivom razvoju
poljoprivrednih gospodarstava u
LAG-u Moslavina
SC 2 Razvoj konkurentnog i
društveno odgovornog
gospodarstva
SC 4 Očuvani okoliš, održivo
upravljanje prirodnom i
kulturnom baštinom
M1.2 Potpora razvoju
diverzifikacije djelatnosti i
jačanja zaštite okoliša u
ruralnim područjima LAG-a
SC2 Razvoj revitalizacije i
održivog korištenja
razvojne resursne osnove s
jačanjem CLLD pristupa
lokalnom razvoju
M2.1 Potpora razvoju društvene
i rekreacijske infrastrukture
SC 1 Učinkovito upravljanje
razvojem i razvojnim resursima,
SC 3 Razvoj ljudskih resursa i
društvenog standarda
SC 4 Očuvani okoliš, održivo
upravljanje prirodnom i
kulturnom baštinom
M2.2 Potpora razvoju suradnje i
umrežavanja implementacijom
načela CLLD-a
Strateški ciljevi (SC)
LAG-a Moslavina u
2014.-2020
Prioritetne Mjere (M) 2014.-
2020. za ostvarenje strateških
ciljeva LRS LAG-a Moslavina
Strateški razvojni cilj ŽRS
ZŽ 2011.-2013. (2015.)
SC1 Razvoj konkuretne
poljoprivrede na području
LAG-a Moslavina
M1.1 Potpora održivom razvoju
poljoprivrednih gospodarstava u
LAG-u Moslavina
SC 1 Povećati konkurentnost i
društvenu odgovornost
gospodarstva
SC 4 Poboljšati zaštitu
okoliša i prepoznatljivost
prirodne i kulturne baštine
M1.2 Potpora razvoju
diverzifikacije djelatnosti i
jačanja zaštite okoliša u ruralnim
područjima LAG-a
SC2 Razvoj revitalizacije i
održivog korištenja
razvojne resursne osnove s
jačanjem CLLD pristupa
lokalnom razvoju
M2.1 Potpora razvoju društvene i
rekreacijske infrastrukture
SC 2 Razvijati ljudske resurse
i unaprijediti upravljanje
razvojem
SC 3 Poboljšati infrastrukturu
i kvalitetu života
SC 4 Poboljšati zaštitu
okoliša i prepoznatljivost
prirodne i kulturne baštine
M2.2 Potpora razvoju suradnje i
umrežavanja implementacijom
načela CLLD-a
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
40
4.7 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A
Odabir projekata na razini LAG-a definira se internim proceduralnim aktima LAG-a, a osnova za
izradu akata je procedura opisana u ovom poglavlju. Procedura odabira projekata:
I. Faza – Definiranje općih uvjeta prihvatljivosti
Opći uvjeti prihvatljivosti odnose se na definiranje postizanja starteških ciljeva, mjera i tipova
operacija u skladu s LRS LAG-a Moslavina, identificiranje prihvatljivih prijavitelja sukladno
determiniranoj shemi u LRS:
Strateški razvojni ciljevi i mjere do 2020., odnosno, svojom realizacijom do 2023., kako je
definirano prihvaćanjem Strategije od strane Skupštine LAG-a Moslavina.
Tipovi operacija odnose se na usklađenost prihvatljivih projekata i aktivnosti unutar
projekata s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020 (PRR)
te predloženim mjerama/tipovima operacija ruralnog razvoja na nacionalnoj razini.
Prihvatljive ciljane skupine (prijavitelji projekata, odnosno korisnici) u skladu su s
identificiranim prihvatljivim projektnim prijedlozima (prikupljenih u bazi projektnih ideja
tijekom pripreme LRS) i tipovima operacija u odnosu na mjere ruralnog razvoja u RH,
izrada detaljnog opisa prihvatljivih prijavitelja sa uvjetima prihvatljivosti.
Detaljan opis tipova operacija, prihvatljivih aktivnosti, uvjeta prihvatljivosti, prihvatljivih i
neprihvatljivih troškova, prihvatljivih prijavitelja i intenziteta potpore, s kriterijima opisan je u
dodacima LRS (5.,6.,7.) uz napomenu kako su u istom moguće promjene obzirom na regulatorni
okvir nacionalne razine.
Prije objave prvog natječaja za Podmjeru 19.2, a nakon što budu poznate sve potrebne
informacije za provedbu LEADER-a, LAG će izraditi Pravilnik o kriterijima odabira projekata u
kojem će biti definirani detalji postupaka odabira projekata na LAG razini.
II. Faza – Priprema natječajne dokumentacije za objavu javnog poziva (natječaja)
Priprema dokumentacije za prikupljanje projekata obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije za
objavu javnog poziva koja sadrži: rokove podnošenja za nositelje projektnih prijedloga, tip
operacije za koju se raspisuje natječaj, prihvatljive korisnike, iznos i intenzitet potpore za dodjelu
nositeljima odabranih projektnih prijedloga te dokumentaciju za podnošenja projektnih
prijedloga i kriterije odabira, sve u elektroničkom obliku.
III. Faza – objava javnog poziva LAG-a za prijavu projektnih prijedloga u okviru
provedbe LRS
Poziv se objavljuje sukladno izrađenom Planu provedbe LRS, prethodno usuglašenim s
APPRRR-om. Plan provedbe se nakon usuglašavanja s APPRRR-om objavljuje na mrežnim
stranicama LAG-a. Obzirom na predloženi regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od
strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini tip operacije raspisuje se samo
ukoliko je APPRRR raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije sukladan tipu operacije
LAG-a. Poziv se objavljuje na mrežnim stranicama LAG-a te svih članova LAG-a koji imaju
mrežne stranice. Javnost se dodatno informira putem tiskanih i drugih medija na lokalnoj i
regionalnoj razini. Tijekom trajanja otvorenog javnog poziva LAG će organizirati minimalno 3
informativna dana/radionice za potencijalne prijavitelje s jasnim uputama o ispunjavanju
obrazaca, ciljem i svrhom prijave projekata. Info dani istovremeno su i način javne komunikacije
LRS usmjereni animaciji lokalnih razvojnih dionika u cilju ispunjavanja temeljenih načela
LEADER-a odnosno provedbe tipa operacije LRS 2.2.2. LAG će, ujedno, tijekom trajanja
javnog poziva, imati jasno navedene kontakte i vrijeme u kojemu će odgovarati na pisane i
usmene upite potencijalnih korisnika, zaključno s predzadnjim danom prije zatvaranja javnog
poziva (natječaja).
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
41
IV. Faza – zaprimanje, ocjenjivanje i odabir projekata
Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a na način i u vrijeme kako je
definirano Uputama za prijavitelje. Za postupak odobrenja projektnih prijedloga odgovorno je
Povjerenstvo za odabir projekata, kojeg čine najmanje 51% predstavnika Upravnog odbora
LAG-a Moslavina, a koji dolaze iz različitih sektora. Ocjenjivanje projekata provodi se prema
unaprijed određenim kriterijima opisanim u Dodatku 7. LRS.
Prvi korak ocjenjivanja provodi Ocjenjivački odbor koji će biti formiran za svaki natječaj
posebno, odlukom Povjerenstva/Upravnog odbora, a kako bi se osigurala nepristranost i
stručnost ocjenjivača. Ocjenjivački odbor čine po 3 predstavnika: 1 iz javnog i 2 iz privatnog
(civilnog i gospodarskog) sektora. Svi članovi Ocjenjivačkog odbora moraju potpisati izjavu o
nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa). Članovi Ocjenjivačkog odbora mogu biti vanjski
ocjenjivači ili članovi LAG-a.
Ocjenjivanje se provodi u više koraka:
1. Administrativna provjera prijave koju provodi Ured LAG-a Moslavina.
2. Samo u slučaju dopune-ukoliko neki od dokumenata nedostaje ili je nejasan, LAG pisanim
putem izvješćuje prijavitelja da ima 5 radnih dana za pisanu dostavu dopune ili objašnjenja.
3. Ocjenjivački odbor provodi kvalitativnu ocjenu projektnog prijedloga sukladno kriterijima
bodovanja, priprema izvješće o vrednovanju i izrađuje privremenu Rang listu projektnih
prijedloga za konačni odabir od strane Upravnog odbora. Voditelj LAG-a facilitira proces ali
ne sudjeluje u postupku odlučivanja. Voditelj izrađuje zajedničko izvješće o vrednovanju
projektnih prijedloga (prosjek pojedinačnih ocjena) u kojem je razvidno i pojedinačno
vrednovanje svakog člana Ocjenjivačkog odbora. Sastanak Ocjenjivačkog odbora otvoren je
za zainteresiranu javnost.
4. Povjerenstvo/Upravni odbor provodi konačnu procjenu projektnih prijedloga prema izvješću
o vrednovanju od strane Ocjenjivačkog odbora i privremenoj Rang listi. U slučaju da 2 i više
projekta imaju isti broj bodova i ne može se točno odrediti koji prolazi, Povjerenstvo će
primijeniti dodatne kriterije bodovanja koji doprinose dodanoj vrijednosti LRS načelima
LEADER/CLLD programa i potrebama LAG-a (dodatni kriteriji navedeni u Dodatku 7.). U
slučaju da i poslije tog bodovanja 2 ili više projektnih prijedloga imaju jednak broj bodova,
primjenjuje se načelo prvenstva predaje projektnog prijedloga na natječaj. Svi članovi
Povjerenstva/UO moraju potpisati izjavu o nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa).
Konačne odluke donose se konsenzusom. Projekt može biti izabran za potporu LAG-a ako ga
je odobrilo najmanje 51% članova UO koji imaju pravo glasa pri odlučivanju (op.a. moguće
je da je redovni član UO izuzet od glasanja ako je u potencijalnom sukobu interesa, pa se
izuzima iz istog, što se bilježi zapisnikom za sastanka). Sastanku Povjerenstva/UO mogu
prisustvovati sve zainteresirane osobe i otvoren je za javnost.
Rang lista odobrenih projekata objavljuje se na mrežnim stranicama LAG-a Moslavina. Ovim postupcima osigurava se transparentnost selekcijskog postupka sukladno Uredbi (EU)
br.1030/2013, članak 34.
V. Faza – Prijava odabiranih projektnih prijedloga na natječaj APPRRR-a Nakon završetka natječaja za pojedini Tip operacije, LAG u roku od 30 dana dostavlja
APPRRR-u dokumentaciju vezanu za postupak odabira i to:
a) Popis osoba koje su sudjelovale u odabiru projekata; s pratećim izjavama o nepristranosti
(izbjegavanju sukoba interesa);
b) Zapisnik sa sjednice Ocjenjivačkog i Upravnog odbora; sa pratećom dokumentacijom, a
obavezno dostavlja tablicu s prikazom kriterija odabira i ostvarenog broja bodova po
svakom članu Ocjenjivačkog odbora;
c) Rang listu svih prijava projektnih prijedloga.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
42
APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a sa kriterijima
navedenim u Strategiji. Nakon provedenog postupka, APPRRR obavještava LAG, a nositelj
pojedinog projekta u slučaju pozitivnog odgovora, mora podnijeti zahtjev za potporu Agenciji za
plaćanja putem AGRONET-a. APPRRR provjerava prihvatljivost odabranog projekta na razini
LAG-a prema posljednjem objavljenom natječaju na nacionalnoj razini. Nakon provedene
administrativne kontrole za koje je Agencija za plaćanja donijela odluku o dodjeli sredstava,
nositelj projekta podnosi zahtjev za isplatu sredstava putem AGRONET aplikacije koja se nalazi
na www.apprrr.hr.
Lista odobrenih projekata od strane Agencije za plaćanja objavljuje se na mrežnim
stranicama LAG-a Moslavina.
Aktivnosti provedbe projekata mogu započeti nakon donošenja odluke o dodjeli sredstava od
strane APPRRR-a.
5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS
Proces izrade ove LRS LAG-a započeo je u listopadu 2015. godine i trajao sve do ožujka 2016.
godine, a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi:
Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja – kroz izrađenu osnovnu analizu
područja utvrđene su prilike, prijetnje, snage i slabosti područja koje obuhvaća LAG te su
odabrani ciljevi razvoja koji se temelje na maksimalnom korištenju snaga (prednosti) kako bi
se umanjile slabosti i dobro iskoristile prilike koje se pružaju za razvoj područja.
Pristup odozdo prema gore – metodologija koja je korištena u izradi LRS počiva na
uključivanju širokog kruga zainteresiranih dionika u proces izrade i to putem razgovora,
radionica, javnih savjetovanja, intervjua, upitnika i dr.
Funkcionalno lokalno razvojno partnerstvo (LAG) koji je u izradi LRS, ali i u svom
svakodnevnom radu, uviejk vodio računa da se odluke donose na temelju konsenzusa, uz
argumentacije i objašnjenja kojima su se jačali ljudski resursi LAG-a. U rasprave i zakjučke
uvijek su bili uključeni predstavnici svih intersnih skupina i sektora, a posebno su se
uvažavala mišljenja predstavnika osjetljivih skupina društva.
Inovativan pristup lokalnom razvoju – ciljevi, aktivnosti i tipovi operacija koji su definirani
kroz LRS sadrže inovativne pristupe u razvoju ruralnog područja LAG-a. Već je i sama
izrada usmjerena odlučivanju o konkretnom odabiru tipova operacija i porast svijesti o
decentraliziranom odabiru projekata – inovativan pristup razvoju područja. Sve aktivnosti,
odnosno operacije koje će odabirati LAG moraju biti usmjerene uvođenju inovacija na
područje bez obzira radi li se o novim tehnologijama ili metodama.
Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirani te
ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva. Posebno se to
ogleda u komplementarnosti ciljeva 1 i 2 , a cilj 2 je ujedno integriran kao krovni cilj kroz
koji se odvija cjelokupna administracija aktivnosti unutar LRS te osigurava efikasna
provedba planiranih akcija.
Umrežavanje i suradnja – Strategijom se potiču aktivnosti umrežavanja – kako na
horizontalnoj razini, među pojedinim poljoprivrednim proizvođačima, tako i po vertikalnoj
osnovi, povezivanje ponude i potražnje. Suradnja je usmjerena na oblikovanje i provedbu
transnacionalnih i međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih područja, a s
ciljem povezivanja LAG-ova te stanovništva LAG-a.
Decentralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-a) – LRS predviđa
određena sredstva i aktivnosti operacija kojima će financirati projekte sa svog područja.
Kriteriji za odabir projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu sa Programom
ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
43
Strategija je bila rađena putem konzultacijskih procesa vanjskog stručnjaka i članova lokalnog
partnerstva, dok se u međuvremenu, između sastanaka, provodio dodatni konzultacijski proces sa
širom javnosti. U proces izrade LRS aktivno su bili uključeni i svi članovi Skupštine kojima je
prezentiran proces izrade Strategije, raspravljalo se o ključnim pitanjima oko definiranja ciljeva
razvoja, financijske alokacije, mehanizmima provedbe i administracije LRS. Upravni odbor
potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te konačni nacrt LRS. Članovi ureda LAG-a
sudjelovali su u izradi te facilitirali cijeli proces konzultacija s predstavnicima lokalnog
partnerstva i širom javnosti. Radi složene povezanosti unutar područja LAG-a konzultacije su se
provodile i putem elektroničke pošte te video konferencijama. Posebna pažnja posvetila se
provedbi konzultacija vezanih uz izradu baze projektnih prijedloga kako bi se LRS prilagodila
stvarno iskazanim potrebama korisnika.
Kod izrade LRS primjenjivane su sljedeće metode uključivanja dionika: radionice - radi analize
postojećih snaga i slabosti te u svrhu stvaranja novih ideja i rada na aktivnostima; razgovori s
lokalnim dionicima (dužnosnicima i službenicima JLS-a, zaposlenicima RA) s ciljem definiranja
problema, ideja i vizija o području; upitnici – kako bi se prikupile potrebne informacije te
ispitala očekivanja; sastanci operativnih tijela LAG-a (radni tim za izradu LRS-a, UO, NO,
Skupština) kako bi se analizirali procesi uključivanja i donošenja strateških odluka i medijsko
informiranje i konzultacije – najave i objave događanja i aktivnosti u lokalnim medijima, na web
stranicama i društvenim mrežama.
Kod izrade ove LRS, za uključivanje dionika primjenjen je pristup kombiniranja participativnih
razina: informiranje, konzultacije i osnaživanje, o čemu više uz popis sudionika koji su
sudjelovali u procesu izrade LRS-a u Dodatku 9. Shematski prikaz izrade LRS-a u nastavku:
Poglavlje / tema Aktivnosti i korištene metode Broj
sudionika
Uvod u izradu
LRS-a
Dana 06.10.2015. održan uvodni sastanak vanjskog stručnjaka
sa Predsjednikom LAG-a i zaposlenicima na kojem je
dogovoren hodogram izrade LRS-a. Oformljen je radni tim za
izradu LRS-a, te je odlučeno da će se animirati što je moguće
više sudionika kako bi se postigla ravnomjerna zastupljenost
ključnih dionika razvoja LAG područja te izradio kvalitetan i
provedben dokument. Istog je dana održana Sjednica UO, na
kojoj su članovi UO upoznati sa dogovorenim. 17.11.2015. sa
članovima UO i radnim timom za izradu strategije održana je
prva, uvodna radionica, koju je održao vanjski ugovoreni
stručnjak, na temu „Implementacija LEADER pristupa
razvoju ruralnih područja EU i RH – uvod u izradu LRS-a“.
24
sudionika
Analiza stanja,
razvojnih
potreba i
mogućnosti i
SWOT
Od listopada 2015. do veljače 2016. godine prikupljali su se
ulazni podaci za Osnovnu analizu te se izrađivao prvi nacrt
analize. Metode koje su korištene u prikupljanju podataka bili
su anketni upitnici/tablice za gradove/općine/institucije s
područja LAG-a kako bi se utvrdilo stvarno stanje i pripremili
zaključci i ulazni podaci za SWOT analizu.
Prvi nacrt osnovne analize prezentiran je svim tijelima LAG-
a, na Skupštini LAG-a 18.12.2015. godine. Zbog veličine
LAG područja u veljači su provedene 4 javne prezentacije za
širu javnost (11.02.-Kutina, 12.02.-Garešnica, 15.02.-Čazma i
16.02.-Ivanić-Grad) kako bi se što bolje sagledale i raspravile
razvojne potrebe područja te izradila SWOT analiza.
Temeljem nalaza SWOT analize na radnom sastanku,
65
sudionika
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
44
održanom 19.02.2016. su se pripremili prijedlozi ciljeva
razvoja, a temeljem mjera Programa ruralnog razvoja koje
najbolje zadovoljavaju identificirane potrebe LAG-a. Članovi
radnog tima su sudjelovali u izradi analiza kroz prikupljanje
dokumentacije i statističkih podloga. Nakon izrađene analize,
članovi UO LAG-a su imali priliku dati svoje komentare i
prijedloge za poboljšanje.Tijekom cijelog razdoblja prikupljali
su se projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS.
Definiranje vizije
razvoja i razrada
TO/M/SC s
pratećim
indikatrima i
kriterijima
odabira
projekata
Prema očitovanjima šire javnosti te na temelju baze
prikupljenih projektnih prijedloga, a prema zadanom obrascu,
članovi radnog tima su definirali aktivnosti i tipove operacija s
pratećim indikatorima i kriterijima odabira, za provođenje
Strategije razvoja LAG-a. Prema dobivenim povratnim
informacijama, vanjski stručnjaci su izradili nacrt ciljeva koji
je poslan svim članovima LAG-a na komentare i daljnje
prijedloge. Nakon usvojenih komentara i konzultacija, na
sastanku UO 02.03.2016., definirana je vizija razvoja te su
kreirani i usvojeni konačni strateški ciljevi s provedbenom
shemom.
18
sudionika
Izrada Baze
projekata i
konzutacije o
nacrtu LRS
Baza projekata uspostavljena je kako bi se provela analiza
spremnosti lokalnih dionika za provedbu Strategije. Poziv za
dostavu prijedloga u Bazu projekata otvoren je početkom
prosinca, a do kraja ožujka je pristiglo više od 200 projektnih
prijedloga. Obrazac za prikupljanje projektnih prijedloga je
osim na web stranicama LAG-a, postavljen na web stanicama
JLS-a LAG područja. Baza projekata će se još nadopunjavati.
54
sudionika
Izrada akcijskog
i financijskog
plana te načina
praćenja i
provedbe LRS
Akcijski plan je izrađen u koordinaciji s radnim timom za
izradu LRS-a, uz pomoć vanjskog stručnjaka, a temeljen je na
podacima Baze projekata, te povratnim informacijama o
spremnosti pojedinih projektnih prijedloga.
Temeljem izrađenog Akcijskog plana radni tim je uz pomoć
vanjskog stručnjaka izradio i Financijski okvir provedbe
LRS-a kojim je određena alokacija potrebna za provedbu
definiranih ciljeva. Komunikacija je tekla elektronskim
putem, a sve je još jednom razrađeno na radionici 30.03.2016.
Ured LAG-a je sudjelovao u pripremi načina praćenja
provedbe LRS, koji je definiran sukladno postavljenim
indikatorima provedbe te je osmišljen efikasan i kvalitetan
način provedbe LRS, a povezano s obveznim izvještavanjem.
Članovi UO LAG-a bili su pojedinačno konzultirani tijekom
ovog dijela izrade LRS.
56
sudionika
Definiranje i
prihvaćanje
ukupne LRS
Konzultacijskim procesom s vanjskim stručnjakom dodatno
su pregledani svi dijelovi LRS te provjerena kohezijska logika
nacrta. Provedena su konačna usuglašavanja kako bi se
dokument pripremio za prihvaćanje od strane Skupštine.
Usuglašen nacrt LRS dostavljen je elektroničkom poštom
članovima UO, ali i svim članovima Skupštine kako bi se
kvalitetno pripremili za korekcije/odobrenje. Na Skupštini
LAG-a i Sjednici UO LAG-a, 01.04.2016. prihvaćena nova
LRS LAG-a „Moslavina“.
50
sudionika
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
45
5.1 OPIS PARTNERSTVA
Jedno od temeljnih načela lokalnog razvoja je načelo partnerstva, suradnje javnog, gospodarskog
i civilnog sektora, koji djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih
skupina dionika i ima savjetodavnu ulogu pri izradi i provedbi planskih dokumenata, pa tako i
LRS-a. Provedba partnerskog odnosa među članovima LAG-a definirana je odredbama Statuta
LAG-a i načelima LEADER pristupa. Osnovna svrha partnerstva je pružanje pomoći
zainteresiranim dionicima kako bi zajednički osmislili, donijeli i proveli strategiju održivog
razvoja, temeljenu na osobitostima područja.
Kod osnivanja LAG „Moslavina“ je brojio 20 članova, a nakon 4 godine postojanja ukupno ima
120 članova. LAG ima redovne i pridružene članove, uglavnom volontere. U sastavu LAG-a ima
89 redovnih članova pravnih osoba, 9 pridruženih članova pravnih osoba te 22 fizičke osobe. Od
89 redovnih članova LAG-a, 27% pripada javnom, 35% gospodarskom, a 38% civilnom sektoru,
dok je među njima 40% ženskih predstavnica. Upravni odbor LAG-a „Moslavina“ ima 15
članova, u čijem je sastavu 47% žena, 20% predstavnika javnog sektora te po 40% predstavnika
gospodarskog i civilnog sektora. Nadzorni odbor LAG-a „Moslavina“ broji 5 članova.
Struktura i sastav lokalnog partnerstva udruge LAG Moslavina nalazi se u Dodatku 10.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
46
6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS
Akcijski plan (detaljniji Akcijski plan u Dodatku 11.) prikazuje gantogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za postizanje
očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS, u programskom razdoblju 2014.-2020. Akcijski plan ujedno sadrži i planirani broj projekata u navedenom
programskom razdoblju, za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) LAG-a za provedbu LRS, a sukladno potrebama prikazanim u
SWOT analizi te Bazi prikupljenih projektnih ideja, koja se nalazi u Dodatku 12.
Tablica 8. Akcijski plan provedbe LRS LAG-a Moslavine
SC/M/TO Udio % Iznos
(EUR)** Raspon (EUR) 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
Ukupno
projekata
SC1 65,0 % 795.600 N/A N/A
70 / 36 32 / 17 20 / 10 20 / 12 142 / 75
M 1.1 45,0 % 550.800 N/A N/A
43 / 24 9 / 5 20 / 10 4 / 4 76 /43
TO 1.1.1 17,8 % 217.800 5.000-40.000 N/A N/A
27 / 12
16 / 8
43 / 20
TO 1.1.2 5,0 % 61.200 5.000-30.000 N/A N/A
8 / 4
4 / 2
12 / 6
TO 1.1.3 7,5 % 91.800 10.000-20.000 N/A N/A
9 / 5
9 / 5
TO 1.1.4 14,7 % 180.000 15.000 N/A N/A
8 / 8
4 / 4 12 / 12
M 1.2 20,0 % 244.800 N/A N/A
27 / 12 23 / 12
16 / 8 66 / 32
TO 1.2.1 2,5 % 30.600 10.000-20.000 N/A N/A
3 / 2
3 / 2
TO 1.2.2 5,0 % 61.200 3.000-30.000 N/A N/A
20 / 10
20 / 10
TO 1.2.3 12,5 % 153.000 3.500-30.000 N/A N/A
27 /12
16 / 8 43 / 20
SC2 35,0 % 810.900 N/A N/A 18 / 12
14 / 8 6 / 3
38 / 23
M 2.1 35,0 % 428.400 N/A N/A 18 / 12
12 / 6 6 / 3
36 / 21
TO 2.1.1 30,0 % 367.200 15.000-50.000 N/A N/A 18 / 12
6 / 3
24 / 15
TO 2.1.2 5,0 % 61.200 5.000-30.000 N/A N/A
12 / 6
12 / 6
M 2.2 382.500 N/A N/A 2 pripreme 2 pokrenuta 2
TO 2.2.1 5% od 19.2 61.200 N/A N/A 2 pripreme 2 pokrenuta 2
TO 2.2.2 25 % 321.300 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A
SVEUKUPNO 19.2, 3 i 4 1.606.500 18 / 12 68 / 36 46 / 25 24 / 13 20 / 12 180 / 98 *
*Broj projekata: prvi broj projekata prikazuje maksimalan broj s obzirom na moguću alokaciju za pojedini TO, dok drugi broj projekata predstavlja procijenjeni broj
projekata s obzirom na stanje koje je dobiveno na terenu
** Iznos računat prema dobivenoj simulaciji za moguću alokaciju LAG-a Moslavina za Podmjere 19.2, 19.3 i 19.4, pa je zbog toga udio u % vjerodostojniji podatak
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
47
7. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS
Praćenje provedbe LRS LAG-a Moslavina obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka provedbe
strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata.
Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te
interni pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju
zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe
strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su raspoređene između Upravnog i
Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a. Za
implementaciju provjere učinka i relevantnosti LRS LAG će: uspostaviti bazu podataka o
korisnicima i projektima od raspisivanja natječaja i zaprimanja do odobrenja i realizacije. Baza
će sadržavati podatke o odobrenim/neodobrenim projektima po natječajima, s podacima o
korisniku, vrsti i iznosu ulaganja, intenzitetu ulaganja, realizaciji provedbe. Baza će imati
uspostavljeni sustav praćenja prema indikatorima LRS (kako bi se pratio doprinos ciljevima) te
vrstama korisnika, lokacijama provedbe (s NATURA 2000 područjima) itd. Baza je elektronička
s mogućnostima pripreme analitičkog izvješćivanja kvalitativnog i kvantitativnog, odnosno
narativnog i indikatorsko-financijskog. LAG će provesti sustav edukacije za provedbu
samoanalize i vanjske evaluacije.
Strategija je predmet redovitog praćenja, minimalno na godišnjoj razini, kako bi se procijenio
napredak u provedbi te identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih
aktivnosti. Redovito praćenje će se provoditi putem: pripreme i usvajanja redovitih godišnjih
izvješća o provedbi LRS i postizanja ciljeva, temeljem definiranih pokazatelja, formiranih za
praćenje aktivnosti (elektronička baza praćenja); izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća i
LAG-a i krajnjih korisnika, ali i praćenje izvješća institucija u koje su ugrađeni pokazatelji
uspješnosti provedbe LRS,pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu i provedbi strategije,
temeljem godišnjeg plana provedbe LRS, te pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi
pojedinačnih projekata za realizaciju aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.
Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe LRS potrebno je provoditi na godišnjoj razini u svrhu
ocjene: prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti; napretka u ispunjavanju ciljeva;
prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu praćenja i
vrednovanja provedbe strategije i akcijskog plana LAG-a; primjerenosti, učinkovitosti,
transparentnosti implementacije LRS i aktivnosti LAG-a te kako bi se ocijenila uloga i doprinos
pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a, njihova rada i adekvatnosti određenih načina
njihova angažiranja za rad na provedbi strategije (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom,
sredstva i dr.). Ukoliko Upravno tijelo, temeljem dostavljenog izvješća o provedbi LRS-a ustvrdi
kako je došlo do promjene mogućnosti provedbe kako je zadano strategijom, donosi se odluka o
revidiranju strategije i njezinoj prilagodbi promijenjenim uvjetima.
Vrednovanje LRS, detaljnije, podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske kontrole
provedbe i upravljanja LRS, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti, odnosno sukladnosti
realiziranom provedbom sukladno planiranoj. Proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru
zadanih prijelomnih točki definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti LRS,
njezinom planiranom izvršavanju ili izradi prijedloga i argumenata za njezinu reviziju. Ciljevi
vrednovanja LRS su:Unapređenje sustava upravljanja LRS; Identifikacija novih mogućnosti
financiranja kroz LRS; Usklađivanje s nacionalnom politikom i Programom ruralnog razvoja
Republike Hrvatske i Priprema za novo programsko razdoblje, od 2015-te. Vrednovanje
provedbe Strategije provodi se na dvije razine: Interno vrednovanje provodi se na razini svake
godine kroz pripremu Akcijskog plana i sastavljanje izvješća o radu. Ovom vrstom postupka na
provedbenoj razini se prati uspješnost realizacije Strategije kroz identificirane indikatore te se
daje osvrt na sam proces provedbe s aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela te Vanjsko
vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 2x tijekom provedbe LRS (2018./2019.,
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
48
2023./2024), koristeći metode: Analize dokumenta LRS, Analize godišnjih izvješća provedbe,
Razgovor s korisnicima i lokalnim partnerstvom te Izrada preporuka. Vrednovanje provedbe
sagledava se i putem definiranih rizika i mjera za njihovo ublažavanje. (Dodatak 4.)
Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja objavljuju se javno na stranicama LAG-a
te stranicama uključenih partnera. Potrebno je predvidjeti tematsku sjednicu Skupštine na kojoj
će se prezentirati nalazi vrednovanja. Nužno je organizirati informativno-animacijske radionice
za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa. Za
potrebe provedbe vrednovanja potrebno je planirati određene resurse:
7.1 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS
Krovni pokazatelji očekivanih rezultata (CMES/CMEF) navedeni su na razini ciljeva u LRS,
poglavlje, 4.1, dok se u Dodacima 5. i 6. te Dodaku 8. nalazi cjelokupan pregled detaljnih
pokazatelja učinka LRS putem pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja (pokazatelji isporuka)
strateških razvojnih ciljeva, mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija. Pokazatelji
učinka ukupne LRS promatraju se u kontekstu njezina doprinosa postizanja ciljeva ZPP-a.
Indikatori učinka na postizanje ciljeva ZPP-a (CAP evaluation and monitoring indicators4 - 16
5
indikatora) koje možemo izdvojiti na mjerljiv način primjenjiv putem ove LRS su slijedeći:
Porast prihoda iz poljoprivrednog poduzetništva putem sufinanciranih projekata: za 20%
Povećanje zapošljavanja koje utječe na smanjenje nezaposlenosti: 8 kreiranih radnih
mjesta putem provedbe LRS
Povećanje BDP-a u ruralnom području obuhvaćenom LAG-om: do 1%.
4 Uredba (EU) 834/2014 od 22.06.2014, Uredba (EU) 808/2014 od 17.06.2014.
5 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
49
8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS
8.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA LAG-A U
PROVEDBI PROJEKATA
LAG Moslavina osnovana je početkom 2012., a inicijativa za osnivanjem postojala je još od
2010. Obzirom da je nekada jedinstvena regija Moslavina, političkim preustrojem podjeljena
kroz dijelove tri županija, LEADER program i formiranje LAG-a ponovno su omogućili tom
području da se objedini i jača svoj identitet. Na osnivačkoj Skupštini LAG-a, održanoj dana
23.03.2012. donesen je Statut LAG-a, kojim su uređena sva bitna pitanja vezna uz djelovanje i
rad. Statut LAG-a je dorađivan i prilagođen novom Zakonu o udrugama (NN 74/14).
Cilj osnivanja LAG-a je donošenje i provođenje Lokalne razvojne strategije, djelovanjem u
skladu s načelima LEADER programa i CLLD smjernica za integrirani lokalni razvoj u ruralnom
području koje obuhvaća LAG.
Područja djelovanja sukladno postavljenim ciljevima su: demokratska politička kultura;
volonterstvo, promicanje društvene solidarnosti, promicanje dobrog upravljanja, poticanje
participativne demokracije, praćenje javnih politika i javno zagovaranje, razvoj civilnog društva,
razvoj lokalne zajednice, javno informiranje i mediji, gospodarstvo; socijalno poduzetništvo,
energetika i poljoprivreda (lovstvo, pčelarstvo, ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, vinogradarstvo i
vinarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo i turizam), međunarodna suradnja; razvojna suradnja,
obrazovanje, znanost i istraživanje; razvoj i promicanje odgoja i obrazovanja, održivi razvoj;
razvoj ruralnih područja, održivi gospodarski razvoj te kultura i umjetnost; kulturna baština.
Ciljane skupine na koje su usmjerene aktivnosti LAG-a su: ruralno stanovništvo; udruge i
građanske inicijative; lokalna i regionalna samouprava; mali i srednji poduzetnici i obrtnici;
poljoprivrednici i ribari; poslodavci; poslovne organizacije; djeca, opća populacija; građani, opća
populacija; mladi, opća populacija; odgojno-obrazovne ustanove; osobe starije životne dobi;
osobe u riziku od siromaštva i siromašne osobe; potrošači; volonteri; žene; žene poduzetnice i
žene ruralnih područja.
Djelatnosti LAG-a, a koje su definirane u svrhu ostvarivanja ciljeva LAG-a su: provedba
LEADER programa i smjernica CLLD metodologije i integriranog razvoja na području JLS-a
koje su članice LAG-a, izrada i provedba Lokalne razvojne/CLLD strategije temeljene na
načelima održivog razvoja prema LEADER pristupu „odozdo prema gore“; nadzor i vrednovanje
provedbe LRS; provođenje procjena razvojnih potreba i mogućnosti područja; poticanje
uključivanja građana i ostalih zainteresiranih dionika u rad LAG-a; uspostava i razvoj mreže
višestrukih partnerstva na području JLS-a koje su članice LAG-a; određivanje prioriteta za
razvoj gospodarstva, poljoprivrede, turizma, zaštite prirode i okoliša te drugih djelatnosti u
ruralnom prostoru; provođenje posebnih programa za ciljane skupine; briga o jačanju kapaciteta
članova; osnivanje i vođenje lokalnih volonterskih centara; savjetodavna i tehnička potpora u
pripremi i izradi projektne dokumentacije dionika; suradnja s nadležnim institucijama i drugim
organizacijama koje se bave ruralnim razvojem; praćenje zakonske regulative i obavještavanje
javnosti u vezi natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti; suradnja s obrazovnim institucijama i
nadležnim tijelima radi stručnog obrazovanja svojih članova.
LAG Moslavina ima dosta iskustva u pripremi i provedbi projekata i izvan LEADER programa.
Prošao je na prvom natječaju za LAG-ove u prošlom obračunskom razdoblju (2007-2013) te
uspješno provodio aktivnosti kroz mjeru 202 IPARD programa. U tom je periodu izdao 12
pisama preporuke za ostale IPARD projekte s područja LAG-a ukupne vrijednosti od 50 milijuna
kuna. Veliki značaj u provedbi IPARD-a dan je aktivnostima animacije i informiranja
stanovništva LAG područja o LEADER-u i Programu ruralnog razvoja te edukaciji članova,
volontera i zaposlenika LAG-a.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
50
Osim iskustava u provedbi LEADER programa LAG je sudjelovao u pripremi i provedbi
nacionalnih i EU projekata/programa kao nositelj, partner ili suradnik, a značajniji su:
prijava i prolazak na dva programa NZRCD o Razvojnoj suradnji kroz jednokratne podrške
za predfinanciranje u okviru Programa Europa Plus,
glavni partner Gradu Kutina u pripremi i provedbi projekta sufinanciranog iz sredstava
Europskog fonda za regionalni razvoj - IPA IIIc „Prijamni centar Repušnica-moslavačka
vrata u PP Lonjsko polje“, provođenog 18 mjeseci, ukupne vrijednosti od 6 milijuna kuna,
suradnik Javnoj ustanovi PP Lonjsko polje na provedbi aktivnosti Europske povelje za
održivi turizam u okviru projekata „Parkovi Dinarskog luka“,
suradnik mađarskom LAG-u Alpokalja ferto i njihovom članu Udruzi Hrvata u Mađarskoj u
pripremi i provedbi LEADER projekta suradnje iz područja očuvanja kulture, tradicije i
jezika naziva „Prava kopča - Real cooperation“,
sudjelovanje u pripremi ESF projekta „Mladi u srcu Moslavine“ za potrebe jačanja
kapaciteta za bolju zapošljivost mladih u suradnji s ODRAZ-om i HMRR-om te
sudjelovanje na pripremi projekta iz IPA programa, prekogranična RH - BiH na projektu
„Mreža tipičnih Agro tehno parkova i obrazovnih centara”, kao jedan od suradnika.
LAG Moslavina proteže se na velikom području pa se ukazala potreba da se na istom otvore
lokalne RA koje imaju zadatak pomoći krajnjim korisnicima u prijavi na EU i nacionalne
natječaje. U svakoj je županiji ustrojena po jedna razvojna agencija; RA Mrav u Kutini,
Poduzetnički centar Garešnica te Razvojna agencija IGRA u Ivanić-Gradu, i one bi uz LAG, kao
koordinatora, trebale biti pomoć krajnjim korisnicima u pripremi, prijavi i provedbi projekata.
Članovi LAG-a, koji su kroz LAG uspješno prošli edukaciju za pripremu i provođenje projekata,
također su uspješno aplicirali i provodili projekte za svoje udruge, tvrtke, institucije ili su se
zaposlili u novoosnovanim lokalnim razvojnim agencijama.
JLS - osnivači LAG-a, osim brojnih infrastrukturnih projekata, financiranih iz proračunskih
sredstava, proveli su mnoge, uglavnom infrastrukturne projekte financirane iz nacionalnih izvora
i EU fondova. U nastavku je tablica koja daje sažet prikaz broja projekata i ukupne vrijednosti
projekata po JLS sufinanciranih nacionalnim i EU sredstavima.
Tablica 9. Prikaz broja i ukupne vrijednosti projekata JLS finan. iz nacionalnih i EU izvora
Red.
Br. JLS
Nacionalni izvori EU fondovi
Br.
projekata
Vrijednost
projekata
Br.
projekata
Vrijednost
projekata
1. Čazma 14 7.783.551,00 kn 2 862.500,00 kn
2. Dubrava 5 12.453.580,69 kn
3. Garešnica 9 15.251.575,00 kn
4. Hercegovac 10 3.935.683,28 kn
5. Ivanić-Grad 10 22.287.768,53 kn 3 32.212.500,00 kn
6. Kloštar Ivanić
1 2.961.380,71 kn
7. Križ 9 28.541.600,00 kn
8. Kutina 2 31.300.000,00 kn 8 11.090.990,13 kn
9. Lipovljani 5 25.669.501,77 kn
10. Popovača 4 4.949.639,59 kn
11. Velika Ludina 2 2.947.600,00 kn
12. Velika Trnovitica 8 2.638.964,76 kn
UKUPNO 78 157.759.464,62 kn 14 47.127.370,84 kn
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
51
Područje LAG-a obiluje prirodnim i kulturnim resursima jer osim plodnog tla i raznolikog reljefa
koji daju mogućnost bavljenja različitim djelatnostima (poljoprivreda, turizam), dobar dio
područja LAG-a Moslavina proteže se preko Regionalnog parka Moslavačka gora i Parka
prirode Lonjsko polje. Iako se već vide pomaci u razvoju ljudskih kapaciteta na području LAG-a,
još uvijek nedostaje educiranih i kvalitetnih osoba koje bi tu raznolikost i resurse bolje iskoristili
i jače doprinijeli razvoju svog područja. Zbog toga će LAG i ubuduće veliku pažnju posvetiti
animaciji, edukaciji i informiranju stanovništva, a osobito pozornost posvetit će jačanju
kapaciteta članova, zaposlenika i volontera LAG-a, kroz umrežavanje, razvojne projekte,
osposobljavanja, studijska putovanja i sl.
8.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS
Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako
tijelo LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:
1. Prikupljanje i priprema projekata- obuhvaća aktivnosti pripreme natječaja i poziva za dostavu
projektnih prijedloga, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu za svaku godinu, u skladu s
dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu PRR, u okviru pripreme
projekata podrazumijevaju se radionice za potencijale prijavitelje koje za cilj imaju upoznati
korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira projekata;
2. Odabir projekata - podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu pristiglih projektnih
prijedloga, ustrojavanje i rad Ocjenjivačkog odbora za procjenu projektnih prijedloga; izradu
rang liste ocijenjenih projekata prema ostvarenim bodovima; konačni odabir projekata od
strane Upravnog odbora koji provjerava doprinos LEADER/CLLD načelima, upućivanje
projekta prema APPRRR te izdavanje Odluke o odobrenju provedbe projekata;
3. Provedba projekata - pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu te sukladnost s
nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz PRR i LRS
LAG-a, suradnja s korisnicima kako bi im se olakšala provedba i objasnile provedbene
procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao pružatelja potpore;
4. Animacijske aktivnosti - odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za
uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a te
prikupljanje ideja za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u radu LAG-a;
5. Aktivnosti suradnje - uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i
transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim
ciljevima.
Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su
administracija, praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog
ljudskog kapaciteta za provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i
procedurama te upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje
kroz LRS. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i vanjske evaluacije
(vrednovanja) provedbe LRS sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i
svrsishodnosti LRS.
8.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS
Lokalna akcijska grupa Moslavina održala je svoju prvu izbornu skupštinu početkom 2012., pa je
u ožujku 2016. održana redovna izborna skupština LAG-a na kojoj su ponovno birani članovi u
tijela LAG-a. Skupštinu LAG-a, kao predstavničko i najviše tijelo upravljanja LAG-a, čine svi
članovi LAG-a Moslavina, a u njoj je podjednak broj predstavnika javnog, civilnog i
gospodarskog sektora. Na Skupštini su izabrani; predsjednik i dva dopredsjednika (svaki iz jedne
županije), 15 članova Upravnog odbora i 5 članova Nadzornog odbora.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
52
Organigram LAG-a Moslavina:
Popis članova i članica organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim
sektorima i ulozi nalazi se u Dodatku 10.
Voditeljica LAG-a je osoba koja je od prvog dana uključena u formiranje i osnivanje LAG-a
Moslavina. U prve dvije godine tog procesa bila je koordinator i jedina osoba koja je operativno
obavljala poslove LAG-a i taj je posao odrađivala volonterski. Tek nakon prolaska LAG-a na
IPARD-u postala je zaposlenica. Ima 20-godišnje radno iskustvo na različitim poslovima, od
čega posljednjih 6 na odgovornim rukovodećim funkcijama. Ima visoku stručnu spremu,
poslovno upravljanje, smjer menadžment i financije, te iskustvo u pripremi i provedbi
nacionalnih i EU projekata. Poslovi voditeljica LAG-a su da: obavlja stručne i administrativne
poslove za LAG, priprema i provodi projekte i programe LAG-a, brine o osiguranju javnosti
LAG-a i poslovima informiranja, mentorira volontere i osobe na stručnom osposobljavanju,
pomaže u umrežavanju članova te radi na suradnji, pomaže u radu predsjedniku LAG-a i drugim
tijelima, saziva sastanke u dogovoru s predsjednicima radnih tijela LAG-a te provodi sve ostale
potrebne aktivnosti vezane za uspješan rad LAG-a.
Stručni suradnik u LAG-u je osoba koja pomaže voditelju LAG-a, a broj zaposlenih stručnih
osoba u LAG-u varira, odnosno ovisi o tome koliko i koje projekte LAG provodi. Stručni
suradnik mora imati najmanje završenu višu stručnu spremu, a o projektima koji se provode ovisi
vrsta stručne spreme. U LAG-u je trenutno zaposlen jedan stručni suradnik, koji ima završenu
visoku stručnu spremu ekonomskog smjera. Prolaskom na LEADER natječaju, a za uspješno
provođenje istog, LAG namjerava zaposliti još najmanje jednog stručnog suradnika. Poslovi
stručnog suradnika su da: je zadužen sukladno svojim specijalističkim znanjima za aktivnosti u
okviru programa, obavlja redovne administrativne poslove za LAG, pomaže voditelju u pripremi
i provođenju projekata, surađuje s članicama LAG-a na detektiranju potreba i osmišljavanju
projekata, prati javne politike na nacionalnoj i EU razini vezano uz djelatnost LAG-a, vodi
registar članova LAG-a, surađuje s institucijama te članovima LAG-a u provođenju aktivnosti,
vodi evidenciju financijskog poslovanja, te obavlja i druge poslove po nalogu predsjednika i
voditeljice LAG-a.
Organizacijska struktura LAG-a jest sukladna ali nije dostatna potrebnim kapacitetima provedbe
potrebnih radnih paketa za implementaciju LRS no važno je napomenuti kako bi se Ured LAG-a
morao povećati za još 2 osobe, no nakon odobrenja za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4.
Trenutni kapaciteti dovoljni su za osiguravanje provedbe pripreme LRS kao i pripreme za daljnju
implementaciju. Odgovornosti i zadaće pojedinog tijela LAG-a sukladno definiranim radnim
paketima za provedbu LRS prikazani su u shemi:
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
53
Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti
Prikupljanje i
priprema
projekata
Ured LAG-a Priprema dokumentacije za objavu natječaja,
organizacija i održavanje info-dana, administriranje
Baze projekata sukladno internim pravilnicima
Upravni odbor Odobrenje objave natječaja
Skupština Odobrenje objave natječaja prema Akcijskom planu
provedbe
Odabir
projekata
Ured LAG-a Zaprimanje projekata, provedba administrativne
kontrole, priprema projektnih dosje za ocjenjivanje
Ocjenjivačkog odbora, administrativna podrška
odboru, priprema preliminarne rang liste projekata,
upućivanje prema Upravnom odboru, priprema
dokumentacije o odabranim projektima i slanje
prema APPRRR
Ocjenjivački odbor Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim
kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema
preliminarne Rang liste projekata
Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i
odobravanje projekata prema izrađenoj preliminarnoj
Rang listi projekata od strane odbora
APPRRR Provjera odabranih projektnih prijedloga LAG-a,
izdavanje Odluke o odabiru te odobravanje zahtjeva
za plaćanje
Provedba
projekata
Ured LAG-a Organizacija i provedba radionice za korisnike,
provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u
provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta
ispred upravljačkog tijela
Animacijske
aktivnosti
Ured LAG-a Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a,
intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija
konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike
LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli
znanja i iskustva na lokalnu zajednicu, promoviranje
suradnje
Aktivnosti
suradnje
Ured LAG-a Priprema projekata suradnje, upućivanje na
odobrenje Povjerenstvu za odabir projekata,
provedba projekata suradnje, umrežavanje LAG-a sa
strukovnim organizacijama, lokalnim i regionalnim
tijelima, drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre
prakse i primjenu načela razvoja „odozdo prema
gore“
Upravni odbor Odobravanje projekata suradnje
Skupština Potvrđivanje projekata suradnje
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
54
Administracija Ured LAG-a Priprema godišnjeg Akcijskog plana provedbe
Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema
plana rada LAG-a za naredno razdoblje,
komunikacija s nacionalnom Agencijom za plaćanja,
koordinacija članstva LAG-a u strukovnim
udruženjima
Upravni odbor Odobravanje Akcijskog plana provedbe LRS,
godišnjeg izvješća o radu i plana rada
Skupština Potvrđivanje Akcijskog plana provedbe LRS,
godišnjeg izvješća o radu i plana rada
APPRRR Ocjena i prihvaćanje godišnjeg Akcijskog plana
provedbe LRS, isplata potrebnih sredstava,
monitoring rada LAG-a sukladno nacionalnoj
regulativi
Vrednovanje i
praćenje
Ured LAG-a Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRS prema
zadanim parametrima (godišnje)
Upravni odbor Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS
Skupština Potvrđivanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS
Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS
temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada
preporuka za daljnju provedbu
Financijski kapaciteti za kvalitetnu provedbu LRS-a velikom LAG-u kao što je LAG Moslavina
nikako nisu dostatni samo preko potpore koju će ostvariti putem LEADER programa. Zbog toga
se LAG namjerava prijavljivati i na druge fondove i natječaje, kako bi jačao ljudske kapacitete,
ali i osigurao potrebna financijka sredstva za nesmetan rad. U nastavku je tablica koja prikazuje
dosadašnje financijske kapacitete LAG-a gdje je vidljivo da se isti svake godine povećavaju,
osobito što se tiče prihoda koji se ostvaruju provođenjem EU projekata. Naravno najznačajnija
EU sredstva ostvarena su kroz mjeru 202 IPARD programa te Podmjeru 19.1 LEADER mjere iz
PRR.
Tablica 9. Dosadašnji financijski kapaciteti LAG-a Moslavine
2013. 2014. 2015.
PRIHODI
Članarine 108.576,00 kn 90.633,00 kn 106.102 kn
Prihodi od projekata 126.331,00 kn 323.324,00 kn 459.780 kn
Ostali prihodi 79,00 kn 173,00 kn 199 kn
UKUPNO 234.986,00 kn 414.130 kn 566.081 kn
RASHODI
Plaće 49.536,00 kn 236.882 kn 278.783 kn
Materijalni rashodi 80.699,00 kn 226.141 kn 245.268 kn
Ostali rashodi 1.273,00 kn 10.409 kn 3.640 kn
UKUPNO 131.508,00 kn 473.284 kn 527.691 kn
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
55
8.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE
RADA LAG-A
Financijski kapaciteti LAG-a Moslavine za provedbu LRS temelje se na korištenju sredstava
koja su na raspolaganju iz Mjere 19, Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., odnosno, za
provedbu podmjere 19.2 – Provedba operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. –
Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i prateće podmjere 19.4. – Tekući troškovi i
animacija.
Za financiranje aktivnosti vezanih uz provedbu podmjera 19.3 i 19.4, LAG Moslavina na
raspolaganju ima (za povrat iz javnih sredstava, a prema simulaciji Upravljačkog tijela
Programa) iznos od 382.500,00 eura. Navedene aktivnosti potrebno je predfinancirati. Dio
sredstava za predfinanciranje planira se koristiti iz članarina (samofinanciranje) članova
partnerstva, a koja je trenutno na razini 120.000,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). JLS
plaćaju godišnju članarinu od 1 kn po stanovniku, neprofitne organizacije i manje pravne osobe
(do 5 zaposlenih) plaćaju članarinu od 200,00 kn godišnje, dok veće pravne osobe (više od 5
zaposlenih) plaćaju godišnju članarinu od 500,00 kn. Osim članarina, LAG planira koristiti i
sustav međufinanciranja NZRCD te po potrebi i kredit ZEF-a ili neke poslovne banke (u iznosu
do 200.000,00 kn/godišnje). Struktura predfinanciranja aktivnosti zasniva se samo na izvoru iz
jednog fonda (EPFRR/RH–OP RR) kojeg je Republika Hrvatska definirala za provedbu mjere
LEADER/CLLD do 2020-te godine.
Dodatni troškovi provedbe LRS odnose se na provedbu projekata koji će biti sufinancirani putem
provedbe podmjere 19.2 (ciljana vrijednost definirana simulacijom UTMP je 1.224.000,00 eura),
točnije, na iznos javne potpore za dodjelu projektima lokalnih razvojnih dionika čije je projekte
odabrao LAG. Proračun troškova za provedbu LRS rađen je metodom odozdo prema gore,
odnosno, projiciran je prema iskazanim potrebama korisnika tijekom programiranja LRS (baza
projektnih ideja, javne konzultacije). Tijekom programiranja potrebnih alokacija prema tipovima
operacija LAG se vodio i visinom dozvoljenog intenziteta potpore koja, ovisno o tipu operacije,
varira od 50% do 100%. Stoga se financijska potreba realizacije LRS treba promatrati i kroz
vlastita sredstva (učešće) korisnika podmjere 19.2. Važno je napomenuti kako LAG neće
prihvaćati prijave koje su u svojoj ukupnoj vrijednosti projekta veće od 100.000,00 eura,
sukladno nacionalnoj regulativi provedbe Mjere 19. Tijekom programiranja, posebno se
razmišljalo o alokacijama za mjere i tipove operacija za koje ovog trenutka nije poznat
provedbeni okvir, odnosno nadležno tijelo nije propisalo provedbenu regulativu, te su iste
programirane okvirno. Tipovi operacija LAG-a koji odgovaraju navedenim tipovima operacija
nepoznatog provedbenog okvira uneseni su plan provedbe kasnijih godina. Dakle, bez obzira što
za njih, razvidno iz analize potreba i mogućnosti razvoja područja te SWOT analize, postoji
realna potreba, istovremeno postoji i realna opasnost kako iste neće možda biti otvorene od
strane nadležnog tijela ili će njihov provedbeni okvir biti otežan za provedbu putem LRS.
Zaključno, LAG ne može sufinancirati aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora
financiranja, s naglaskom na ESF, bez obzira što je isto programirano u Partnerskom sporazumu
između RH i EU za ovo programsko razdoblje. LAG će morati izraditi poseban strateški razvojni
dokument za druge izvore financiranja odnosno potreba iskazanih putem ovog dokumenta, jer je
ovaj, u potpunosti usmjeren isključivo na jedan izvor financiranja, što je razvidno i iz njegovih
obveznih pokazatelja uspješnosti kao i iz usko programiranog financijskog okvira. Sukladno
tomu, ova LRS mora se promatrati kao projekt koj se provodi od 2016.-2020. a čije aktivnosti
moraju u potpunosti završiti 2023. godine.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
56
9. FINANCIJSKI PLAN
U prethodnom poglavlju opisani su stručni kapaciteti potrebni za provedbu LRS te je dan okvir potrebnih financijskih sredstava koje je nužno uložiti u
ostvarenje zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. U ovom poglavlju prikazuju se potrebna sredstva za provedbu pojedinog Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa
operacija u % / EUR od ukupnih sredstava koji se očekuju kroz provedbu podmjere LRS sukladne 19.2. Tekući troškovi i animacija te potpora
provedbi operacija unutar CLLD strategije (19.4) kao i projekata suradnje (19.3) proračunati na temelju intenziteta potpore za ove aktivnosti navedenih
u simulaciji Upravljačkog tijela. Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebe financijskih sredstava za provedbu odabranih projekata na
razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u dolje prikazanoj tablici.
Tablica 10. Financijski plan i potrebe finacijskih sredstava za provedbu LRS LAG-a Moslevine
SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno
%
Ukupno
EUR
SC 1% N/P N/P N/P 32,16% 15,00% 8,29% 9,55% 65,00%
EUR
393.650,00 183.600,00 101.450,00 116.900,00 795.600,00
M 1.1 %
24,31% 7,50% 8,29% 4,90% 45,00%
EUR
297.550,00 91.800,00 101.450,00 60.000,00 550.800,00
TO 1.1.1%
11,17% 6,62% 17,79%
EUR
136.750,00 81.050,00 217.800,00
TO 1.1.2%
3,33% 1,67% 5,00%
EUR
40.800,00 20.400,00 61.200,00
TO 1.1.3
7,50% 7,50%
EUR
91.800,00 91.800,00
TO 1.1.4%
9,81% 4,90% 14,71%
EUR
120.000,00 60.000,00 180.000,00
M 1.2 %
7,85% 7,50% 4,65% 20,00%
EUR
96.100,00 91.800,00 56.900,00 244.800,00
TO 1.2.1%
2,50% 2,50%
EUR
30.600,00 30.600,00
TO 1.2.2%
5,00% 5,00%
EUR
61.200,00 61.200,00
TO 1.2.3%
7,85% 4,65% 12,50%
EUR
96.100,00 56.900,00 153.000,00
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
57
SC 2% N/P N/P 22,50% 5,00% 7,50% 35,00%
EUR 275.400,00 61.200,00 91.800,00 428.400,00
M 2.1% 22,50% 5,00% 7,50% 35,00%
EUR 275.400,00 61.200,00 91.800,00 428.400,00
TO 2.1.1% 22,50% 7,50% 30,00%
EUR 275.400,00 91.800,00 367.200,00
TO 2.1.2% 5,00% 5,00%
EUR 61.200,00 61.200,00
UKUPNO PODMJERA 19.2 100,00% 1.224.000,00
M 2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno
TO 2.2.1%
* 20% 80% 100% od 5%
EUR 12.240,00 48.960,00 61.200,00
UKUPNO PODMJERA 19.3 61.200,00
TO 2.2.2%
** 8% 23% 23% 23% 23%
100% od
25%
EUR
25.704,00 73.899,00 73.899,00 73.899,00 73.899,00
321.300,00
UKUPNO PODMJERA 19.4 321.300,00
SVEUKUPNO 1.606.500,00
*Za pripremu i provedbu projekata suradnje predviđa se alokacija od 5% sredstava planiranih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. godine što
iznosi ukupno 61.200,00 EUR. Ovdje je prikaz reaizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.1.
** Za tekuće troškove i animaciju predviđa se ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama
što iznosi ukupno 321.300,00 EUR za razdoblje 2014. – 2020. godina. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2. Navedene kalkulacije izrađene su u
% prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
58
Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u
dolje prikazanoj tablici.
Tablica 11. Očekivana financijska realizacija provedbe LRS LAG-a Moslavine
SC/M/TO
% / EUR 2018 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno % Ukupno EUR
SC1 % 0,00% 22,35% 12,31% 20,79% 4,65% 4,90% 65,00%
EUR 0,00 273.650,00 150.600,00 254.450,00 56.900,00 60.000,00 795.600,00
M 1.1 % 0,00% 14,50% 9,81% 15,79% 0,00% 4,90% 45,00%
EUR 0,00 177.550,00 120.000,00 193.250,00 0,00 60.000,00 550.800,00
TO 1.1.1% 11,17% 6,62% 17,79%
EUR 136.750,00 81.050,00 217.800,00
TO 1.1.2 % 3,33% 1,67% 5,00%
EUR 40.800,00 20.400,00 61.200,00
TO 1.1.3 % 7,50% 7,50%
EUR 91.800,00 91.800,00
TO 1.1.4 % 9,81% 4,90% 14,71%
EUR 120.000,00 60.000,00 180.000,00
M 1.2% 0,00% 7,85% 2,50% 5,00% 4,65% 0,00% 20,00%
EUR 0,00 96.100,00 30.600,00 61.200,00 56.900,00 0,00 244.800,00
TO 1.2.1 % 2,50% 2,50%
EUR 30.600,00 30.600,00
TO 1.2.2 % 5,00% 5,00%
EUR 61.200,00 61.200,00
TO 1.2.3 % 7,85% 4,65% 12,50%
EUR 96.100,00 56.900,00 153.000,00
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
59
SC 2 % 22,50% 0,00% 0,00% 12,50% 0,00% 0,00% 35,00%
EUR 275.400,00 0,00 0,00 153.000,00 0,00 0,00 428.400,00
M 2.1 % 22,50% 0,00% 0,00% 12,50% 0,00% 0,00% 35,00%
EUR 275.400,00 0,00 0,00 153.000,00 0,00 0,00 428.400,00
TO 2.1.1 % 22,50% 7,50% 30,00%
EUR 275.400,00 91.800,00 367.200,00
TO 2.1.2 % 5,00% 5,00%
EUR 61.200,00 61.200,00
UKUPNO PODMJERA 19.2 1.224.000,00
M 2.2 Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.1 i 2.2.2 – prikazuju se zasebno
EUR 84.150,00 68.412,50 98.850,00 101.862,50 14.225,00 15.000,00 382.500,00
TO 2.2.1% * 20% 80% 100%
5% od 19.2
EUR 12.240,00 48.960,00 61.200,00
UKUPNO PODMJERA 19.3 61.200,00
TO 2.2.2% ** 22,38% 21,29% 15,53% 31,70% 4,43% 4,67% 100% - 25%
od 19.2+19.3
EUR 71.910,00 68.412,50 49.890,00 101.862,50 14.225,00 15.000,00 321.300,00
UKUPNO PODMJERA 19.4 321.300,00
SVEUKUPNO 1.606.500,00
*Za pripremu i provedbu projekata suradnje predviđa se alokacija od 5% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. godine što
iznosi ukupno 61.200,00 EUR. Ovdje je prikaz reaizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.1.
** Za tekuće troškove i animaciju predviđa se ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama
što iznosi ukupno 321.300,00 EUR za razdoblje 2014. – 2020. godina. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2. Navedene kalkulacije izrađene su u
% prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
60
10. KORIŠTENI IZVORI
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju http://www.apprrr.hr/
ARKOD http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/
Bioportal http://www.bioportal.hr/gis/
Državni zavod za statistiku http://www.dzs.hr/
Državni zavod za zaštitu prirode http://www.dzzp.hr/
Grad Čazma http://www.cazma.hr/
Grad Garešnica, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.garesnica.hr/
Grad Ivanić-Grad, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.ivanic-grad.hr/
Grad Kutina, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.kutina.hr
Grad Popovača, Prostorni plan http://www.popovaca.hr/
Hrvatska elektroprivreda http://www.hep.hr/
Hrvatska gospodarska komora, ŽGK Sisak, ŽGK Bjelovar, ŽGK Zagreb
Hrvatska obrtnička komora, ŽOK Sisak, ŽOK Bjelovar, ŽOK Zagreb
Hrvatske šume http://www.hrsume.hr
Izvješće o stanju okoliša SMŽ 2007-2010 http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska/
Komunalna poduzeća i turističke zajednice na području LAG-a Moslavina
Mark. strategija turizma i akcijski plan za grad Kutinu, Institut za turizam, Zagreb,2014.
Ministarstvo kulture http://www.min-kulture.hr/
Ministarstvo poljoprivrede http://www.mps.hr/
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije https://razvoj.gov.hr/
Ministarstvo uprave http://registri.uprva.hr/#!udruge/
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova http://www.mvep.hr/
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode http://www.mzoip.hr/
Općina Dubrava, Prostorni plan http://www.opcina-dubrava.hr/
Općina Hercegovac, Strategija razvoja http://www.opcinahercegovac.hr/
Općina Kloštar Ivanić, Prostorni plan http://www.klostar-ivanic.hr/
Općina Križ, Strategija razvoja i Prostorni plan http://www.opcina-kriz.hr/kriz/
Općina Lipovljani, Strategija razvoja i Prostorni plan http://lipovljani.hr/
Općina Velika Ludina, Prostorni plan http://www.opcina-vludina.hr/
Općina Velika Trnovitica, Strategija razvoja http://www.velika-trnovitica.hr/
Park prirode Lonjsko polje http://www.pp-lonjsko-polje.hr/
Poduzeća za upravljanje odvodnjom na području LAG-a Moslavina
Poduzeća za upravljanje vodoopskrbom na području LAG-a Moslavina
Poduzetnički centar Garešnica d.o.o.
RA Čazma http://www.cazma.hr/gradske-tvrtke/razvojna-agencija/
Razvojna agencija IGRA Ivanić-Grad
Razvojna agencija Mrav d.o.o. Kutina http://www.ra-mrav.hr/
Regionalna RA BBŽ http://www.rerabbz.hr/
RA SMŽ SIMORA d.o.o.,Strategija razvoja turizma za razdoblje 2014-2020
Regionalna RA ZŽ http://www.zacorda.hr/
Ruralni razvoj http://ruralnirazvoj.hr/
Turističke zajednice područja LAG-a Moslavina
LRS LAG-a Moslavina 2014-2020
61
11. DODACI
Dodatak 1. Popis jedinica lokalne samouprave s pripadajućim naseljima LAG-a Moslavina
Dodatak 2. NATURA 2000 na području LAG-a Moslavina
Dodatak 3. Značajke područja – prirodna i kulturna baština LAG-a Moslavina
Dodatak 4. Analiza rizika prilikom provedbe LRS-a LAG-a Moslavina
Dodatak 5. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i
uvjetima implementacije
Dodatak 6. Razrada strateškog razvojnog cilja 2, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i
uvjetima implementacije
Dodatak 7. Kriteriji odabira projektnih prijedloga (zahtjeva za potporu) LAG-a Moslavina
Dodatak 8. Sažetak indikatora LRS-a LAG-a Moslavina
Dodatak 9. Popis sudionika u izradi LRS-a LAG-a Moslavina
Dodatak 10. Struktura partnerstva LAG-a Moslavina
Dodatak 11. Detaljan Akcijski plan LAG-a Moslavina
Dodatak 12. Baza projektnih prijedloga LAG-a Moslavina