Aleksandar tulhofer Kre imir Kufrin Odsjek za sociologiju, Zagreb

Valentina Rukavina

* Uvod Inglehartov dualni model Cilj istra ivanja Instrumenti Rezultati Zaklju ak

* Tri temeljna eksplanatorna pravca: 1.Razvojna kola 2.Formalna kola 3.Kulturalisti ka kola

*Polazi od dviju pretpostavki: 1. Kulturni elementi (vrijednosti) grupiraju u koherentne sklopove 2. Kulturni sklopovi su usko povezani s gospodarskim razvojem

Koherentni kulturni sklopovi: 1. Materijalisti ki sklop 2. Postmaterijalisti ki sklop

Slika 1 Dva tranzicijska pravca RACIONALNO LEGALNI AUTORITET (moderne vrijednosti)

Modernizacija

INDIVIDUALIZACIJA AUTORITETA (postmoderne vrijednosti)

TRADICIONALNI AUTORITET (religijske i komunalne vrijednosti)

Tablica 1 Sociolkulturni sadr aj tranzicijskih procesa

TRADICIONALNA DRU TVA SOCIETALNI CILJ INDIVIDUALNE VRIJEDNOSTI SUSTAV AUTORITETA Stabilnost Tradicija, religija, zajednica Tradicionalni

MODERNA DRU TVA Gospodarski rast Maksimiziranje koristi Racionalno legalni

POSTMODERNA DRU TVA Individualni razvoj Maksimiziranje identiteta Naglasak na redukciji i decentralizaciji autoriteta

Kako ekonomski razvoj utje e na vrijednosne sklopove? Na koji na in poti e kulturni dinamizam?Dva smjera:

1. 2.

Hipoteza o socijalizaciji Hipoteza o oskudici

*

Cilj istra ivanja

Propitivanje odnosa izme u proekolo keorijentiranosti i postmaterijalisti kog sindroma

ki stavovi i pona anje izra eniji su kod ispitanika sklonijih prihva anju postmaterijalisti ke vrijednosti

Hipoteza: proekolo

*

Instrumenti(SMP)

1. SKALA MATERIJALIZMA/POSTMATERIJALIZMA3 skupine ispitanika:

materijalisti mje oviti vrijednosni tip (mixed) postmaterijalisti

2. SKALA EKO PONA ANJA (SEP) Oblici eko logi nog pona anja:

ekolo ka osjetljivost pri kupovini ponovo kori tenje i recikliranje proizvoda ekolo ki motivirana tednja vode sastanci i/ili peticije radi za tite prirode nov ani prilozi ekolo kim organizacijama

3. SKALA EKOALTRUIZMA (SEA)

Spremnost nagubitak)

rtvu (socijalni i osobni ekonomski

Ispitanici izra avaju svoje slaganje ili neslaganje s: a. pove anjem poreza radi za tite okoli a b. 20 postotnim pove anjem cijena, ako bi se tasredstva usmjerila za za titu okoli a

c.

Davanje prednosti za titi okoli a i po cijenu sporijeg gospodarskog rasta i smanjivanja broja radnih mjesta

4. BIOCENTRIZAM I LANSTVO U EKOUDRU ENJIMA Dvije dodatne varijable:

1. Razlikovanje ispitanikabiocentristi

antropocentristi vs.

svjetonazorski odnos prema ekologiji

2. Participacija u radu eko-udru

enja

*

Rezultati

MATERIJALIZAM I POSTMATERIJALIZAM U HRVATSKOJ

POSTMATERIJALIZAM I EKOLOGIJAEko-pona anje i eko-altruizam

Antropocentrizam vs. biocentrizam anje antropocentri ke, odnosno biocentri ke orijentacije nije se pokazalo varijablom na kojoj se mogu utvrditi statisti ki zna ajne razlike me u pojedinim vrijednosnim tipovima.

Prihva

ivanje op eg odnosa prema okoli u na temelju pristajanja uz antropocentri ki/biocentri ki koncept postaje neplodno u situaciji kada je biocentrizam postao uobi ajenim dijelom suvremenog svjetonazora.

Utvr

Varijabla ne potvr

uje hipotezu.

lanstvo u eko-udru enjima

*

*