projektiranje rasvjetnih sustava prema hrn en 15193

7/24/2019 Projektiranje rasvjetnih sustava prema HRN EN 15193

1/82

8. DA NI INENJERA ELEK TROTEHNIK E ZADA R, 24. rujn a 26. ru jn a 2015.

PROJEKTIRANJE RASVJETNIHSUSTAVA PREMA STANDARDU

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011

E-mail: [email protected]

Gsm: +385 91 1670 081
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


2/82

Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir.kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081

8. DANI INENJERA ELEKTRO TEHNIKE, ZADA R, 24. ru jna 26. rujn a 2015.

Holisti ki dizajn

Visualni komfor

Estetika iUgodno okruenje Produktivnost

Energetska uinkovitost HRN EN 15193

I odrivost

Funkcionalnost Uporabljivost

i sigurnost

Energetska efikasnost i humani aspektiPROJEKT RASVJETNIH SUSTAVA


3/82



IdejaIdejni projekt

Koncept iprezentacija

Tehn.razradaprojekta

Instaliranje;Programiranje

Putanje u rad

PROJEKT RASVJETNIH SUSTAVA


4/82



Alati & programiLENI kalkulatorProjektiranje sukladnostandardu HRN EN

15193:2011

Svjetlotehniki software -iProrauni rasvjete i projektna

dokumentacija

Programiranje LMSsustava

Projektiranje, programiranje,i putanje u radinteligentnih LMS sustava

PROJEKT RASVJETNIH SUSTAVA


5/82



Nivo rasvijetljenosti i kontrola blijetanjaDefinirajubrzinu i tonost procesa na radnom zadatku

Vizualni komforproizvodi ugodno

ergonomskorjeenje prostora iindirektno utjee na

poveanjeproduktivnosti

Ove varijable dajuprostoru kvalitetu

rasvijetljenosti.Nae raspoloenjereakcija je na ove

parametre rasvjetnogrjeenja.


6/82



2

Individualan pristup i Energija

U jednu ruku, posjedujemo individualnost spram

oekivanjima, potrebama i osjeajima. Kao ljudskabia, potrebujemo svjetlost za pronalaenje puteva,rad i osjeaj udobnosti. Isto je i kod flore i faune,individualnost takoer trai svjetlost. Ipak, postojivelika razlika meu razliitim tipovima svjetla: izmeu dnevnog i umjetnog, izmeu pojedinanog izvorasvjetlosti i dinamike kompozicije svjetla.

U drugu ruku, moramo definirati pitanjeenergije. Jo od dramatinog odziva okoline naiskoritavanje i zagaenje okolia, pitanjeouvanja energije popunjeno je socijalnim kao iekonomskim znaajem . Prema Internacionalnoj

Agenciji za Energiju (eng."International Energy Agency (IEA)"), u prosjeku 18-19% el.energijediljem svijeta se koristi za rasvjetu.

SVJETLO I OVJEK


7/82Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir.kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081


2

Pokazatelj Ergonomije Rasjete ELI (Ergonomic Lighting Indicator) - standardkvalitete rasvjete.Kvantificira ergonomske imbenike svjetla:vizualne perfomanse, vista (vidljivost),vizualnu udobnost, vitalnost i osnaivanje

prostora.

LENI - Numerki Indikator Energije Rasvjete(Lighting Energy Numeric Indicator), koji dajeInformacije o godinjoj potronji energije poetvornom metru, ukljuujui i stand-by modurada.

SVJETLO I OVJEK Humani Aspekti + Energetska Efikasnost= Uravnoteeni koncept rasvjete


8/82

8. DA NI INENJERA ELEK TROTEHNIK E ZADA R, 24. rujn a 26. ru jn a 2015.

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011

Energijska svojstva zgrade Energijski zahtjevi za rasvjetu

Dio 1:

Procjena energije rasvjete


9/82


Energijska svojstva zgrade Energi jsk izahtjevi za rasvjetu:

Stvaranje op ih konvencija i procedura za procjenupotrebne energije za rasvjetu u zgradarstvu, te zaanalizu energetske uinkovitosti uz definiranjegraninih vrijednosti energija, nunih za napajanjerasvjete.

Preporuka je 11,0 W/m2 instalirano energije utroene narasvjetu, kod srednje rasvjetljenosti E sr =500lx, odn . utroeno max. 40kWh/m 2 a, a ciljana vrijednost je 25kWh/m 2 a.

Preporuene su granine vrijednosti 15 kWh/m2ainstalirano rasvjete u uionicama, a ciljana vrijednost 8kWh/m2a , dok su za uredske prostore, gdje se djelomino koristi dnevno svjetlo, granine vrijednosti 22 kWh/m2a , aciljana vrijednost 12 kWh/m2a .

Preduvjet i :Iskoristivost izvora svjetla (umjetna rasvjeta)

Optimalno koritenje dnevnog prirodnog svjetla

Energetski uinkovite predspojne naprave

Adekvatan odabir svjetiljaka

Adekvatno upravljanje rasvjetom

Prema IEA (International Energy Agency): 18 -19% svjetske potronje energije odlazi

na rasvjetu. 75% ureda i industrijskh pogona trebajuosuvremenjivanje. 80% potencijalnih uteda energije nalazi seupravo u poslovnom sektoru. 20-40% potronje el.energije u uredskimzgradama otpada na rasvjetu

GLOBAL ELECTRIC LIGHTING: 2016 TWh/year1056 milion tons of CO2/year(*)

GLOBAL OUTDOOR LIGHTING: 218 TWh/year114 milion tons CO2/year(*)30% of all lamps still containmercurysource: IEA ( InternationalEnergy Agency )(*) 524 gr CO2/kWh

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Principi i naela
http://www.iea.org/http://www.iea.org/http://www.iea.org/http://www.iea.org/




ENERGETSKA UINKOVITOST

Iskoristivost izvora svjetlosti , koja predstavljauinak izvora svjetlosti u odnosu na izvorelektrine energije izraeno u lumenima (lm) po jedinici ulazne snage u vatima (W).

Iskoristivost (Efikasnost) svjetiljke predstavlja odnos izmeu svjetlosnog toka svjetiljke te

svjetlosnog toka izvora svjetlosti koji se u njoj nalazi.

Energetska uinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjeraiji je ciljkoritenje minimalnomogue koliine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanusauvane .

OSNOVNI POJMOVI





Potronja el.energije na rasvjetu etvorni metar po godini

[kWh /m 2 a]LENI =

LENI izraun: Numeriki Indikator Energije Rasvjete(engl. Lighting Energy Numeric Indicator ) prema EN 15193:

Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12)propisano je da se potrebni prorauni energetskih potreba zgrade provode u skladu s Metodologijom zaprovoenje energetskih pregleda graevina . 'Metodologija' je definirana je kao skup radnji i postupaka zaprovoenje energetskog pregleda graevina koja sadri i algoritam za izraun energetskih svojstavazgrade . Obzirom na sloenost prorauna i potrebnu pripremu osoba koje e provoditi proraune, algoritam seobjavljuje i prije navedene Metodologije.Kroz algoritam su obraene dvije numerike metode prorauna: sloena i brza metoda.

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 - Energijska svojstva zgrade Energijski zahtjevi za rasvjetu Dio 1: Procjena energije rasvjete

Definira udio rasvjete u potronji elektrine energije na specifinoj korisnoj povrini u godini dana. Donesena radi stvaranja op ih konvencija i procedura za procjenu potrebne energije za rasvjetu uzgradarstvu, te za analizu energetske uinkovitosti uz definiranje graninih vrijednosti energija, nunih zanapajanje rasvjete.Pri tome se potuju dosadanja pravila i procedure prorauna osvijetljenosti povrina ovisno o njihovojnamjeni u smislu dobre inenjerske prakse, vodei rauna o odredbama vaeih EU norma, preuzetih iprevedenih od strane RH, kao to su HRN EN 12464-1, 2, 3, HRN EN 12193, HRN EN 61347, HRN EN1838...





ENERGIJA POTREBNA ZA RASVJETU

NUMERIKI PRORAUN ELEKTRINA MJERENJE

SLOENA METODA BRZA METODA

STVARNI PODACI(godinji,mjeseni,

satni)

STANDARDNIGODINJI PODACI

MJERNA

METODAZA BILO KOJI

PERIOD

ZAJEDNIKA METODOLOGIJA PRORAUNA UTJECAJNI FAKTORI t, MF, A, F D Fc, Fs, Fo

...............

Dijagram toka nainaodreivanja potrebne energijeza rasvjetu objekta

Algoritam za odreivanje energijskih zahtjeva i uinkovitosti sustava rasvjete u zgradama

- Energijs ki zahtjevi za rasvjetu Zageb, rujan 2012.g.

(HRN EN C.1) Odreivanje potrebne energije za rasvjetu dijagram toka


13/82



Snaga

Nazivna snaga rasvjetnih tijela Pi : elektrina snaga iz glavnog prikljuka koja se koristi za napajanje lampi,LMS-a i kontrolnih krugova ili ukupno za napajanje rasvjete, mjerena u W (ukljuuje i jalovu snagu u trenutkuukljuivanja rasvjete.

Ukupna instalirana snaga rasvjete u prostoriji ili zoni Pn : snaga svih rasvjetnih tijela u prostoriji ili zoni,mjereno u watima:

(1)

U postojeim zgradama, ukoliko snaga rasvjete (Pn ) nije poznata, vrijednosti se mogu odrediti (procijeniti)na sljedei nain: a) (nominalna deklarirana snaga svjetiljke/izvora svjetlosti/arulje) (broj svjetiljki) za izvore svjetlosti koje suspojene direktno na glavni prikljuak/el.mreu (GRO, prekida i sl.), svjetiljke sa integriranim predspojnimnapravama i sl.;b) 1,2 (izvor svjetlosti) (broj izvora svjetlosti) za izvore koji se spajaju preko zasebnih predspojnihnaprava, transformatora i sl. na glavni prikljuak/el.mreu (GRO, prekida i sl.),

P i: nazivna snaga rasvjetnog tijela (izvora svjetlosti) (W) prema podacima iz:(a) energetskog pregleda ili(b) iz projektne dokumentacije ili(c) Tablice 6 - ukoliko se podaci ne mogu generirati iz (a) ili (b);

Nazivna snaga rasvjetnih tijela Pi moe se dobiti od proizvoaa.

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Kako definirati Snagu sustava


14/82



U postojeoj zgradi gdje nije poznata snaga instaliranog sustava za nunu rasvjetu a isti postoji, uzimase da je godinja potronja energije u tu svrhu: kWh/(m 2a)

U postojeoj zgradi gdje nije poznata snaga instaliranog sustava za kontrolu rasvjete a isti postoji, uzimase da je godinja potronja energije u tu svrhu: 5 kWh/(m 2a)

Jalova snaga / Parazitno optereenje sustava upravljanja rasvjetom i nune/sigurnosne rasvjete

P pi - Jalova snaga rasvjetnog sustava: elektrina snaga iz glavnog prikljuka koja se koristi za napajanjesigurnosnih rasvjetnih tijela P ei i strujne krugove automatske kontrole rasvjete, kada svjetiljke nisu u funkcijiP ci , mjereno u watima:

(2) P pc - ukupno instalirano parazitno optereenje (snaga) elemenata kontrole i upravljanja rasvjetom zaprostoriju ili zonu (W); suma svih parazitnih optereenja prema podacima iz energetskog pregleda(mjerenja):

(3 ) Pci - pojedinano parazitno optereenje upravljanja tijekom neaktivnog razdoblja (W), iz energetskogpregleda (mjerenja) ili prema Tablici 6;

Pei pojedinano nazivno optereenje punjenja baterija sigurnosne (panik) rasvjete prema podacima izenergetskog pregleda (mjerenja) ili prema Tablici 6.

Pem ukupno instalirano optereenje/snaga nune/sigurnosne rasvjete u sobi ili zoni ; suma svihoptereenja vezanih uz navedenu rasvjetu prema podacima iz energetskog pregleda (mjerenja):

(4)

P pi = P ci + P ei

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Kako definirati Snagu sustava


15/82



TIP IZVORA SVJETLOSTI Iskoristivost [lm/W] ivotni vijek [ h ] arulje sa Wofram arnom niti 8 - 12 1.000 2.000

Halogene arulje 12 24 1.000 2.000

Fluokompaktni izvori (tedne) CLF 50 85 8.000 12.000

Linearni Fluorescentni izvori 65 100 10.000 24.000

Niskotlana Natrijeva arulja 100 190 12.000 18.000

Visokotlana Natrijeva arulja 65 140 12.000 32.000

Visokotlana Metal-halogena arulja 70 - 100 6.000 20.000

LED izvori (HI power LED) 20 - 186 50.000

Izvori svjetlosti karakterizirani su sljedeim osnovnim veliinama: - Svjetlosni tok (jakost svjetlosti)- Uzvrat boje (Ra ili CRI)- Temperatura boje- Iskoristivost izvora svjetlosti

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Iskoristivost izvora svjetlosti


16/82



Sva ulazna el.energija koja ulazi u svjetiljku pretvara se i druge oblike energije,kako slijedi:

Svjetlo je zraenje energije valovima duljine vidljive ljuskom oku.

U ukupnu energetsku bilancu mora biti ukalkulirana disipacija topline

Gubici energije prigunice moraju biti dodani gubicima na zagrijavanju

% svjetlosne energije % Topline

Tip izvora svjetlosti Svjetlo Infracrveno (IR) Ultraljubiasto(UV)

Kondukcija/Konvekcija

GLS 9 84


17/82



Prosjeni v i jek t ra janja izvora s vje t los t i (Average rated lamp life (B50 )) jesrednja vrijednost vremena ivota izvora svjetlosti, koji djeluje pod standardnimuvjetima do 50% kvara. Drugim rijeima, to je vrijeme rada u kojoj, za standardizirani3-satni ciklus paljenja (165 minuta on / 15 minuta off (prema IEC)), 50% oduzorka odabranih izvora svjetlosti bude neispravno.

Servisni ivotni v i jek (Service life time ) je matematiki ivotni vijek koji vrijedi zaunutarnju rasvjetu (odravanje pomnoeno s % od neispravnih izvora svjetlosti, npr.B10) za izvore svjetlosti u instalaciji, nakon to instalirani svjetlosni tok (vrijednost upromatranom vremenu od 100h) bude smanjen za 20% (smanjenje svjetlosnog tokai kvar izvora svjetlosti).

LLMF Fak to r opadan ja sv je t losnog toka (engl. LLMF - Lamp LumenMaintenance Factor ) (Svjetlosni tok izvora svjetlosti u %): omjer svjetlosnog tokaodreene koliine izvora svjetlosti na odreeni broj sati rada i nominalnogsvjetlosnog toka promatranog izvora svjetlosti na 100 sati rada.


RASVJETA LLMF i ivotni vijek


18/82



Svjetlosni tok (%)

100

90

80

60

50

70

0 4,000 8,000 12,000 16,000 20,000 hr

T5 / T8fluorescentniizvori

HIT / HIEmetal halogeniizvori250 W or 400 W

Usporedba ciklusa odravanja: T5 vs HID


INENJERA


19/82



high-bay reflektorska fluo svjetiljka 4xT5 80W IP64

500

600

400

700800900

0 151 2 3 4 5 6 8 97 11 12 1310 14

high-bay reflektorske svjetiljke 1x HI-E 400W

500600

400

700800900

151 2 3 4 5 6 8 97 11 12 1310 140

Initial E

Subsequent E

Maintenance E

Usporedba ciklusa odravanja: T5 vs HID


INENJERA


20/82



Usporedba ciklusa odravanja: LED vs HID

L70 50.000h,2B (Ra: 70 ... 79)

LLMF 30.000 h MF0.8


INENJERA


21/82



Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir .kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081

- srednja rasvijetljenost od 200lx do 300lx - nije preporuljivo > 4000K

LED RASVJETA temperatura i reprodukcija boje

Kruithofov dijagram


INENJERA


22/82



Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir .kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081

LED RASVJETA & ambijentalna temperatura


8 DANI INENJERAELEKTRO TEHNIKE ZADA R 24 j 26 j 2015


23/82



Odline na visokim radnim temperaturama svjetiljaka uzrokovanih visokom temperaturomokoline. Tu tehnologiju T5 cijevi odlikuje odlina odrivost svjetlosnog toka (LLMF) na razini90% kroz ivotni vijek cijevi, i to pri ambijentalnim temperaturama izmeu +5 C i 70 C (za 49 W:+20 80 C)

FLUORESCENTNA RASVJETA & ambijentalna temperatura

Tehnologije suvremenih tri-fosfornih fluorescentnih cijevi za visoke radne temperature

Zbog manipulacije litinom koja se zagrijava i do 1400 C te zbog ljevakih pei koje se nalaze uljevaonicama, svjetiljke su u svojem radu izloeni vrlo visokim temperaturama



24/82

8 DANI INENJERAELEKTRO TEHNIKE ZADA R 24 j 26 j 2015


25/82



EC, implementirajui EuP Direktivu 2005/32/EC, kasnije revidiranu u 2009/125/EC, engl. Eco-DesignRequirements for Energy-Using Products, koja dopunjuje Direktivu 2000/55/EC, iji je cilj poboljanje efikasnostilimitiranjem gubitaka predspojnih naprava, donijela je 18. Oujka 2009.g. uredbu Br.245/2009, kojom se jo preciznije definiraju, odn.kojom su limitirani gubici na predspojnim napravama, te njihovo mjerenjeCELMA (the European Federation of the National Associations of the manufacturers of luminaires, control gearsand lampholders)

sustav indeksacije predspojnih naprava prema energetskoj uinkovitosti Energy Efficiency Index - EEI = 7 klasa :

A1, A2, A3, B1, B2, C i D A1 dimabilne; A2 visokouinkovite ECG

CE Marking andEnergy Labelling

EEI INDEX NAZIV / opis Ukupna snaga sustava

B2 magnetic ballasts with low losses


26/82



Vrijeme

Vrijeme rada rasvjete t : vremenski period u satima u kojem se troi energija

Godinje vr i jem e rada rasvjete t o : godinji broj radnih sati svjetiljaka i rasvjetnog sustava.Ovaj broj ovisan je o namjeni objekta. Ovaj je broj ovisan o namjeni objekta.

t0 = t D + t N h (5)

Standardno ukupno vrijeme godinje ili broj sati godinje t y =8760 h

Vrijeme koritenja rasvjete za razdoblje dana t D : radnih sati godinje ; iz energetskogpregleda (mjerenja) ili prema Tablici 6., ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz energetskogpregleda (mjerenja);

Vrijeme koritenja rasvjete za razdo blje noi t N : radnih sati godinje ; iz energetskog pregleda(mjerenja) ili prema Tablici 6 ukoliko se vrijednosti ne mogu generirati iz energetskog pregleda(mjerenja);

Vri jeme pun jenja ba ter i ja s igurno sne rasvje te t e : radni sati godinje

Vrijeme rada scens ke rasvjete (deko raci ja) t s : radni sati godinje Kor i sna ne to povrina A : povrina etae unutar vanjskih zidova iskljuujudi podrume u kojimanema boravka ljudi i neosvijetljene prostore, izraeno u m 2

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 - uloga vremena i prostora

8 DANI INENJERAELEKTRO TEHNIKE ZADA R 24 ru jna 26 rujn a2015


27/82



Utjecajni koeficijenti (faktori)

Faktor ovisnosti umjetne rasvjete o dnevnom osvjetljenju F D : ovisnost koritenja ukupno instalirane snageza napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni dnevnog svjetla;

Faktor okupiranosti pojedinog prostora ili zone F O : ovisnost koritenja srednje snage rasvjete u odnosu naukupno instaliranu snagu za napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni;

Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, Fo = 1

Faktor odsutnosti F A: ovisnost o vremenu kada nema ljudi u prostoriji

Faktor konstantne osvijetljenosti F C : ovisnost utroka energije kada je u funkciji kontrolni sustav rasvjeteugoen za postizanje stalne razine osvijetljenosti prostorije ili zone ;

Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, F C = 1

Faktor odravanja MF : odnos srednje osvijetljenosti radne ravnine nakon odreenog perioda koritenja rasvjetne instalacije prema poetnoj srednjoj vrijednosti osvijetljenosti dobivenom pod istim uvjetima.Vrijednost faktora MF se temelji na planskom odravanju . Rasvjeta vremenom slabi pa kontrolni sustav moe

poveati ulaznu snagu kako bi osvijetljenost ostala ista.

Lighting Energy Numeric Indicator ( LENI) numeriki indikator energije potrebne za ukupnu godinju rasvjetu u zgradi

LENI indikator se moe kor is t i t i za neposrednu u spo redbu energi je pot rebne za rasvje tuzgrada koje imaju slinu m anjenu a l i su razliite veliine i /i l i kon figu raci je .

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



28/82



52

Danje, odn.sunevo svjetlo:

besplatno, neogranieno, bezzagaenja,dotok danjeg svjetla ima vrlopoeljne utjecaje u radnim prostorima.

Direktno sunevo svjetlo nerijetkostvara neugodne vizualne efekte, a tosu:

pretjerana rasvijetljenostnekomfornost i prevelik odsjajreflektirajuih povrina odsjaj na ekranu raunala este konstantne, rapidne promjene toplinski uinak.

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 : Optimalno koritenje dnevnog prirodnog svjetla HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Odabir optimalnog LMS-a

Odreivanje Faktora ov i sno s t i um jetne rasv je te o dnevno m osv je t l jen ju F D :



29/82



Blind manager system Razliite karakteristike upravljanja

Zatita od blijetanja Regulacija klimatskih prilika u uredu

Upravljanje sa fasadama preko centralnogsenzora, ovisno o zasjenjenju neba, te poloaju suncaUzima u obzir zasjenjenje drugim objektomDefinira poziciju sjenila obzirom na alarm (uvjete)

VjetarHladnoa Kia

Daylight automation software Upravljanje rasvjetom u ovisnosti o koliini i

upadnom kutu dnevnog svjetla Upravljanje usklaeno sa HVAC sustavom, te

upravljanjem pozicijom sjenila na prozorima

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Odabir optimalnog LMS-a

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 : Optimalno koritenje dnevnog prirodnog svjetla Odreivanje Faktora ov i sno s t i um jetne rasv je te o dnevno m osv je t l jen ju F D :



30/82



Prirodno svjetlo:minimalno

Umjetno svjetlo:maksimalno

Oblano nebo

Prirodno svjetlo:umjereno

Umjetno svjetlo:umjerenoDjelomino

sunano nebo

Prirodno svjetlo:maksimalno

Umjetno svjetlo:minimalno

Sunano nebo

Daylight automationsoftware + Blind managersystem + HVAC =Building Managementsystem

Upravljanje rasvjetom uovisnosti o koliini i upadnomkutu dnevnog svjetla

Upravljanje pozicijom i kutemzakretanja sjenila na prozorima(engl.Blind Management )

Upravljanje HVAC sustavom


HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 : Optimalno koritenje dnevnog prirodnog svjetla Odreivanje Faktora ov i sno s t i um jetne rasv je te o dnevno m osv je t l jen ju F D :



31/82



Odreivanje Faktora ov i sn os t i um jetne rasv je te o dnevno m osv je t l j en ju F D :Odreivanje faktora FD,n za n-tu sobu ili zonu opisano je u dodatku C norme HRN EN 15193:2008 za godinje

i mjesene vrijednosti (za mjesenu razinu koristi se jo koeficijent CDS ), a proraun na godinjoj razini moe se prikazati kao: F D,n = 1 (F D,S,n x F D,C,n ) (C1)gdje je:F D,S,n faktor koliine dnevne svjetlosti u prostoriji/zoni n (-). Predstavlja doprinos Suneve svjetlosti ukupnojrasvjetljenosti prostora za odreeni vremenski interval i za odreenu zonu (opisano u C.3.1.3. i C.3.2.2. HRNEN 15193:2008);F D,C,n faktor kontrole iskoritenja dnevne svjetlosti u prostoriji/zoni n (-) koji se rauna za kontrolne sustave

dnevnog svjetla koji imaju mogunost iskoritavanja dnevnog svjetla u pojedinoj prostoriji/zoni radi uteda energije. (opisano u C.4. HRN EN 15193:2008);n oznaka svake prostorije ili zone (-).

Tablica 1: (prema HRN EN C.2b) Odreivanje faktora koliine dnevne svjetlosti FD,S za vertikalne fasade

Napomena:Faktor koliine dnevne svjetlostiF D,S je ispravan za 800 h< t D < 1700 h. Za dulja razdoblja rada tijekomdana, vrijednosti trebaju biti pomnoene s korekcijskim faktorom 0,7 .Faktori slaba, srednja, jaka opisuju penetraciju dnevnog svjetla kao funkciju faktora koliine dnevne svjetlosti za nae uvjete se iz norme uzima geografska irina 46 i status srednja, ukoliko drugaije nije specificirano.

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



32/82



Ukoliko uz fasadne otvore postoje i krovni otvori veih povrina (vie od 10% otvora), tada se zaF D za cijelu zgradu moe koristiti i vrijednosti iz Tablice 6, odnosno Tablice 8.

Tablic a 2 : (HRN EN C.9) Odreivanje faktora iskoritenja dnevne svjetlosti F D,C,n

Za F D,C,n se iz norme uzima status srednja, ukoliko drugaije nije specificirano.Procedura opisana u metodologiji norme (na slici C.1. HRN EN 15193:2008) opisuje slijedee osnovnekao preduvjete za izraun:a) Segmentiranje zgrade na zone sa i bez prisutnosti dnevne rasvjete;b) Odreivanje utjecaja graevinskih znaajki zgrade: geometrija fasade, svjetli otvori, vanjske prepreke(svjetlosne barijere) i dr.;c) Odreivanje potencijala utede energije opisane sa F D,S,n kao funkcija lokalnih klimatolokih znaajki, odravanja rasvjete, koliine dnevnog svjetla i sl.;d) Odreivanje iskoristivosti adekvatne dostupne koliine dnevnog svjetla po tipu/profilu kontrolednevnog svjetla prema F D,C,n ; e) Konverzija godinjih vrijednosti F D,C,n na mjesenu razinu (ukoliko je potrebno - koeficijent C DS );

f) Ukoliko nije mogue napraviti gornje korake koriste se vrijednosti iz Tablice 6, odn.8

Odreivanje Faktora ov i sn os t i um jetne rasv je te o dnevno m osv je t l j en ju F D :HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011

8.DANI INENJERAELEKTRO TEHNIKE,ZADA R,24.ru jna 26.rujn a2015.


33/82



Prostor treba biti u analizi podijeljen u zone dnevnog svjetla A D,j i zone A ND,j koje nisu izloenednevnom svjetlu.Zona dnevnog svjetla za vertiklanefasade (prozori). Maksimalna mogua dubina zone A tD,j koja

prima dnevnu svjetlost moe se raunati kao: a D,max = 2.5 (h Li h Ta ) [m ] (C 2)

Gdje su:a D,max maksimalnadubina zone dnevnog svjetla [m]h Li visina gornjeg svjetlog dijela prozora u odnosu na pod [m]h Ta visina donjeg svjetlog dijela prozora (referentne ravnine) od poda [m]

Ovdje se maksimalna dubina zone dnevnog svjetla a D,max rauna od unutranje stjenke vanjskog

zida okomito od zida prema unutra. Ako je stvarna dubina zone manja nego je izraunata maksimalna dubina zone dnevnog svjetla, stvarna dubina prostora se uzima kao dubina zonednevnog svjetla a D .

Ako je stvarna dubina prostorije manja od vrijednosti 1,25 x izraunata maksimalna dubina zonednevnog svjetla, onda se uzima stvarna dubina prostora kao dubina zone dnevnog svjetla a D .

Prostori izloeni dnevnom svjetlu - GEOMETRIJA PROSTORA

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011

8.DANI INENJERAELEKTRO TEHNIKE,ZADA R,24.ru jna 26.rujn a2015.


34/82



Ovako se dio povrine prostorije koje je izloeno dnevnom svjetluA D,j rauna kao: A

Dj = a

D b

D , [m2] (C3)

a D dubina zone dnevnog svjetla [m]b D irina zone dnevnog svjetla [m]

Obino irina zone dnevnog svjetla b D odgovara irini unutranjeg dijela prostorije/zone za koju se radi proraun . Ako samo na jednom dijelu vanjskog zida postoje prozori, onda se irina zone dnevnog svjetla rauna kao

irina prozora uvedana za polovinu dubine zone dnevnog svjetla.Geometrijske relacije prikazane su na slikama sl.1 i sl.2

Slika sl.1Primjer odreivanja zone dnevnog svjetla za dugaku fasadu sotvorima i auriranom dubinom zone dnevnog svjetla

Slika sl.2Primjer odreivanja zone dnevnog svjetla za fasadu smalim otvorom i vedom dubinom prostorije od izraunatedubine zone dnevnog svjetla

Prostori izloeni dnevnom svjetlu - GEOMETRIJA PROSTORAHRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



35/82


, , j j

Klasi f ikaci ja faktora dn evnog svje t la

Utjecaj zasjenjivanja i sustava zatite od sunca na razinu unutranje osvijetljenosti, odreuje sekoritenjem ovisnih korelacija faktora DC za razliite tipove fasade u odnosu na oekivanu potrebu zaenergijom, kao to su metode dobivanja faktora dnevnog svjetla F D kao funkcije tipa fasadnogsustava.Kada ove ovisnosti nisu dostupne, koristi se pojednostavljena procjena zasnovana na korelacijizasjenjivanja bez sustava zatite od sunevog zraenja na oekivanu potrebu za energijom.

D = D C k 1 k 2 k 3 [%] (C19)

D faktor dnevnog svjetla za zonu [%] - direktan prolaz svjetla kroz sjeniloK 1 - faktor koji uzima u obzir okvir sustava zasjenjivanja (tipina vrijednost 0,7)k 2 - faktor koji uzima u obzir zaprljanost stakla (tipina vrijednost iznosi 0,8 ali uz sustav automatskog

ienja moe biti ak i 1,0)k 3 - faktor koji uzima u obzir neokomitost dolazeeg svjetla na fasadu (tipino 0,85)

Tablica 1a sadri koeficijent prolaza svjetla za odreene materijale koji se koriste u vertikalnomostakljivanju.

Ovisnost, kako se uzima u obzir utjecaj prozirnih povrina i sustav zatite od sunca, koristedi bilo Dc ili

D koeficijente penetracije dnevnog svjetla, mogu se uzimati u obzir prema tablici 1b.

Odreivanje Faktora ov i sn os t i um jetne rasv je te o dnevno m osv je t l j en ju F D :HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



36/82


, , j j

Tablica 1a: tipine vrijednosti za prolaz suneva zraenja kroz prozirne ili djelomino prozirne komponente D65,SNA . Podaci utablici 1a su orijentacijski, a za stvarne brojane vrijednosti uvijek treba traiti podatke od proizvoaa .

Tablica 1b: Penetracija dnevnog svjetla, kao funkcija faktora dnevnog svjetla.Detaljna kalkulacija koja koristi preciznije modeliranje geometrijskih relacija, a trebaju se koristiti za odreivanje penetracijednevnog svjetla. Referentne vrijednosti za faktore dnevnog svjetla analiziranog prostora po sredinjoj osi prostora paralelno sa

vanjskom fasadom.

Odreivanje Faktora ov i sn os t i um jetne rasv je te o dnevno m osv je t l j en ju F D :



37/82


j j

Faktor postojanja kontrolnog sustava za upravljanje umjetnom (elektrinom)rasvjetom F D,C

Opisuje kako postojanje strategije uvoenja kontrolnog sustava moe dovesti do znaajnih uteda energije zarasvjetu. Ovaj faktor ne uzima u obzir utroak el. energije za napajanje kontrolnog sustava.Senzori dnevnog svjetla trebaju biti ugraeni na pogodno mjesto, radi detekcije odgovarajudih promjena uintenzitetu dnevnog svjetla.

Tablica 2: F D,C,n kao funkcija penetrirajueg dnevnog svjetla

Mjesene metode Mjesene vrijednosti faktora dnevne svjetlosti FD,n izraunava se iz slijedee formule

F D,n = 1- ( F D,S,n x F D,C,n x c D,S,n )

Gdje je

c D,S n je mjesena preraspodjela faktor i dana u tablici C.10. (u normi HRN EN 15193-2008)

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



38/82


Faktor okupiranosti pojedinog prostora F O,n je ovisnost koritenja srednje snage rasvjete u odnosu naukupno instaliranu snagu za napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni. Definira se prema metodologijiopisanoj u dodatku D norme HRN EN 15193:2008;n oznaka svake pojedine sobe ili zone (-).

Kad je F O jedn ak 1,0 (tada daljn ja analiza nije nuna) :ukoliko se rasvjeta ukjuuje centralno npr. vie od jedne prostorije ili zone odjednom (manualni ilitimer prekida za cijelu zgradu ili kat i sl);ukoliko su pojedinani osvjetljeni prostori/zone (bez obzira na regulaciju maualno/automatski) vei od30 m 2. Izuzeci su dvorane za sastanke i slini prostori.

F O je manj i od 1 ,0 u slijedeim sluajevima :u dvoranama za sastanke (bez obzira da li je rasvjeta kontrolirana s jednim prekidaem ili senzorom) usluaju kada nije kontrolirana centralno zajedno s rasvjetom u drugim sobama;

u ostalim prostorijama, bez obzira na kontrolu rasvjete ukoliko je prostorija manja od 30 m2

i ukolikose sve svjetiljke u prostoriji kontroliraju nezavisno od rasvjete drugih prostorija. Dodatno, uinci sustavakontrole prisutnosti/odsutnosti (okupiranosti) trebaju se podudarati s uincima sustava kontrole rasvjeteprostora.

Za oba sluaja treba ispuniti uvjete na vremensku bazu kontrole i razinu rasvjete (Ukoliko oba uvjetanisu zadovoljena F O =1,0 ).

Anex D: Faktor okupiranosti prostora F O,n :

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



39/82


Uz navedene uvjete, F O se definira kao :

0,0 F A 0,2 F0 = 1 - ( 1- F 0 C ) x F A / 0,2

0,2 F A 0,9 F0 = F 0 C + 0,2 F A

0,9 F A 1

F0 = 7 10 * F 0 C * ( F A 1 )gdje jeFA - koeficijent vremena kada je prostor neokupiran, odn.udio vremena za koji je prostor bez ljudi,FOC - faktor koji je ovisan o tipu kontrolnog sustava regulacije rasvjete.

Vrijednosti faktora F OC su funkcija sustava kontrole rasvjete, a dani su u Tablici 3 .

Tablica 3 (HRN EN D.1) Odreivanje faktora ovisnosti kontrole upravljanja rasvjete o okupiranosti prostora F OC . *Opisi radasvakog sustava nalaze se u normi HRN EN 15193:2008. (str 55, 59 i 60.)


HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



40/82


1: kontrolni sustav automatski ukljuuje rasvjetu na nazivnu snagu kad se ustanovi prisutnost u prostoriji iautomatski reducira snagu na ne vedu od 20% nakon 15 minuta, nakon sljededih 15 minuta u potpunosti

iskljuuje rasvjetu2: kontrolni sustav automatski ukljuuje rasvjetu kad se ustanovi prisutnost u prostoriji i automatski je iskljuuje nakon 15 minuta3: ukljuenje iskljuivo runo, automatsko reduciranje snage rasvjete na ne vedu od 20% nakon 15 minutanakon zadnje prisutnosti u prostoriji, nakon sljededih 15 minuta u potpunosti iskljuuje rasvjetu4: ukljuenje iskljuivo runo, automatsko iskljuenje rasvjete nakon 15 minuta nakon zadnje prisutnosti uprostoriji.

Tablica 3 (D.1. iz norme): primjeri F 0C vrijednost

1234

Faktor koritenja rasvjete u prostoru u ovisnosti o tipu upravljakog sustava Foc:Zadana vrijednost FOC je fiksna kao funkcija sustava upravljanja rasvjetom, kao to je navedeno u tablici 3 (D.1.)


HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



41/82


FA - udio vremena za koji jeprostor bez ljudi

Zadana vrijednost FA odreuje se ili na nivouzgrade ili pojedinane sobe,kao to je dano u tablici 4(D.1.)

Anex D: Faktor okupiranosti prostora F O,n :HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



42/82



HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011

FA - udio vremena za koji jeprostor bez ljudi

Zadana vrijednost FA odreuje se ili na nivouzgrade ili pojedinane sobe,kao to je dano u tablici 4(D.1.)



43/82


Tablica 5: Vrijednosti faktora koritenja rasvjete F O kao funkcije faktora F A i naina rada kontrolnog sustava regulacije rasvjete.

Vrijednost FO moe biti u rasponu od 0-1. Faktor odsutnosti FA odgovara djeliu operativnog vremena(tD + tN), kad zgrada ili soba nije u upotrebi.Kada je zgrada ili promatrana soba trajno okupirana tijekom referentnog vremena, FA e biti 0,0. Kaogranina vrijednost, ako zgrada ili promatrana soba gotovo nikad nee biti u upotrebi (ili vrlo rijetko), FA faktor tei vrijednosti 1,0.Ova tablica daje neke vrijednosti FOC kao funkciju sustava upravljanja rasvjetom. Za ostale vrsteupravljakih sustava, mogu se odrediti i druge vrijednosti; ovo je otvorena tablica. Off -time svjetiljke sobziroma na operativno referentno vrijeme ( tD + tN), nikada ne moe biti vie od FA. Stoga FO ne moe nikada biti vie od 1- F

A. To podrazumijeva da F

OC treba biti manji od 0,80.

Faktor odsutnosti F A: ovisnost o vremenu kada nema ljudi u prostoriji

Anex D: Faktor okupiranosti prostora F O,n :FA 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0

Manualna/runa regulacija (ukljui/iskljui) 1,000 1,000 1,000 0,900 0,800 0,700 0,600 0,500 0,400 0,300 0,000

Manualna/runa regulacija (ukljui/iskljui) +

automatsko gaenje rasvjete

1,000 0,975 0,950 0,850 0,750 0,650 0,550 0,450 0,350 0,250 0,000

Automatska regulacija(ukljui/prigueno) 1,000 0,975 0,950 0,850 0,750 0,650 0,550 0,450 0,350 0,250 0,000

Automatska regulacija(ukljui/iskljui) 1,000 0,950 0,900 0,800 0,700 0,600 0,500 0,400 0,300 0,200 0,000

Manualna/runa regulacija

(ukljui/prigueno) 1,000 0,950 0,900 0,800 0,700 0,600 0,500 0,400 0,300 0,200 0,000

Manualno/runo ukljuenje/ automatsko iskljuenje 1,000 0,900 0,800 0,700 0,600 0,500 0,400 0,300 0,200 0,100 0,000

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



44/82


FC se definira kao omjer srednje ulazne snage rasvjete tijekom 1-og ciklusa odravanja premapoetnoj instaliranoj ulaznoj snazi rasvjete.

Ovaj faktor se odreuje zbog fizikalne karakteristike raznoimenih izvora svjetlosti da sa radnimvijekom gube na specifinoj snazi svjetlosnog toka i uinkovitosti to se opisuje faktoromodravanja MF (maintenance factor) prema IEC 97.Maintenance Factor MF omjer izmeu proraunom dobivene potrebne rasvijetljenosti ipoetne rasvijetljenosti

FC = (1 + MF) / 2,

Svi sustavi koji imaju mogunost takvog upravljanja, u startu reduciraju svjetlosni tok (snagusustava), kako bi mogli davati konstantnu rasvijetljenost horizontalne plohe za cijelo vrijemeeksploatacije sustava proporcionalno diui snagu prema fiksno nominiranoj vrijednostisvjetlosnog toka

Anex E: Faktor konstantne osvijetljenosti F C :

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



45/82


MF Faktor odravanja (engl.Maintenance factor): LLMF = uzima u obzir vrijednost opadanja svjetlosnog tokaLSF = uzima u obzir starenje izvora svjetlostiLMF = uzima u obzir smanjenje svjetlosnog toka zbognakupljene praine na svjetiljci RSMF = uzima u obzir reduciranu refleksiju zbognakupljanja neistoe u prostoriji.

Projekt: ................................................. Prostorija: Opa ambulanta Obraeno od: Ime Prezime Datum: 02.03.2009 / 11:47:00

Svjetiljke Opis: Svjetiljka 3843 ZenithBr.artikla: 145630-00Tip svjetiljke: Uatvorena IP2XInterval godinjeg ienja: 1.0

Faktor odravanja svjetiljke LMF: 0.88Izvor svjetlosti: Opis: FQ T16 HORaspon snage: 54WZamjena izvora: GrupnaPredspojna naprava: ECG

(elektr.predsp.naprava)Izmjena izvora (god.) 2.0Vrijeme rada po izvoru/god. 6,000Faktor odravanja svjetlosnog tokaizvora LLMF

0.91

Faktor ivotnog vijeka izvora LSF: 0.95

Prostorija: Duina: 8 mirina: 6 mVisina: 3 mOkruenje: isto Interval ienja prostorije godinje: 2.0Tip rasvjete: DirektnoFaktor odravanje prostorije RSMF: 0.96

Faktor odravanja MF: 0.73

Faktorodravanja

MF

New-valuefaktor

Primjer:

0.80 1.25

Vrlo isto okruenje, ciklus odravanja svjetiljke 1 godinje(ienje), 2,000 radnih sati/god. sa izmjenom izvora

svakih 8,000 sati, pojedinana zamjena, svjetiljka sadirektnom i direktno/indirektnom karakteristikom sa malomtendencijom za sakupljanje praine,LLMF=0.93; LSF=1.00; LMF=0.99; RSMF=0.96

0.67 1.50

Normalno isto okruenje, ciklus odravanja svjetiljke 3godinje (ienje), 2,000 radnih sati/god. sa izmjenomizvora svakih 12,000 sati, pojedinana zamjena, svjetiljkasa direktnom i direktno/indirektnom karakteristikom samalom tendencijom za sakupljanje praine,LLMF=0.91; LSF=1.00; LMF=0.80; RSMF=0.90

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 : realni faktor odravanja


HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



46/82


Instalacija rasvjete mora biti predimenzionirana za faktor odravanja FM, kako bi se zadovoljilapredviena minimalna rasvijetljenost tijekom radnog vijeka, sukladno standardu HRN EN 12464-1:2008 en.Dakle kroz efektivno vrijeme ivotnog vijeka izvora svjetlosti, koje je npr.za fluorescentne izvore cca2.g., svjetlosni tok opada na 80% nominalne vrijednosti, no kroz svo to vrijeme, svjetiljka u klasinom sustavu troi punu energiju. Odn.zbog uraunatog MF, svjetiljka troi za cca 20% vie el.energije,obzirom da e svjetlosni tok tek kroz cca 2 god. opasti na zadanu srednju vrijednost.






47/82


Sa inteligentnim sustavima upravljanja rasvjetom, koji imaju funkciju upravljanja smanjenjemulazne el.energije u ovisnosti o faktoru odravanja (engl.Maitanace control), poetno podesimoulaznu vrijednost snage na 80% nominalne. Sustav sam s vremenom podie vrijednostel.energije na predspojnoj napravi, kako bi cijelo vrijeme svjetiljka radila na optimalnojvrijednosti svjetlosnog toka, koji je potreban da bi se postigla zadana vrijednost srednjerasvjetljenosti u prostoru, prema HRN EN 12464-1:2008 en.






48/82


Energija

Wt - Ukupna energija potrebna za napajanje rasvjete: energija utroena u periodu t za funkciu rasvjetnih tijela i jalove snage dok rasvjetna tijela nisu u funkciji u prostoriji ili zoni, mjereno u kWh

Wl,t - energija potrebna za rasvjetu u odreenom vremenskom periodu t (kWh)

Wp,t - energija potrebna za potronju parazitnih optereenja u odreenom vremenskom periodu t (kWh)(sigurnosna rasvjeta i upravljaki sustav za vrijeme dok rasvjeta nije u funkciji)

Izraun energije potrebne za rasvjetu zgrade :1. prvo se izrauna ukupna procijenjena energija u odreenom periodu za rasvjetu prostorije ili zone:

W t = W L,t + W P,t kWh (6)

2. nakon toga izraunavamo procjenu energije za napajanje rasvjete potrebne da zadovolji zadanurasvjetljenost zgrade za odreenu namjenu WL,t :

(7)

3. potom, izraunavamo procjenu jalove energijeWp,t , potrebne da se osigura napajanje ureaja za punjenjebaterija za napajanje sigurnosne rasvjete i za napajanje kontrolnih krugova rasvjete u zgradi:

(8)

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 Izraun potrebne energije



49/82


Ukupna energija za napajanje rasvjete moe se procijeniti za bilo koji zatraeni period (tijekomsata, dnevno, tjedno, mjeseno ili godinje) u ovisnosti o koritenim utjecajnim koeficijentima.

Za postojede graevine W pti W Lt , moe se procijeniti tonije neposrednim i odvojenimmjerenjem energije koja napaja rasvjetu.

Ova procjena ne ukljuuje snagu potrebnu za napajanje daljinskih kontrolnih sustava rasvjete.Gdje su poznati ovi podaci, oni bi trebali biti ukljueni.

Ovdje takoer nije ukljuena elektrina snaga koja je potrebna za napajanje centralne baterijesigurnosnog rasvjetnog sustava.Ukupna godinja energija potrebna za rasvjetu:

W = W L + W P kWh / godinje (9)

Lighting energy numeric indicator (LENI)Numeriki indikator energije potrebne za napajanjerasvjete

(10)

Gdje je A ukupna korisna povrina graevine izraena u m2.

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 Izraun LENI



50/82


Standardni podaci za godinju potrebnu energiju rasvjete prema HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011bez CTE sa CTE

P N t D t N F C F 0 F D LENI LENI LENI LENI

Razredkvalitete

Nunarasvjeta

kWh/m 2 /a

Nunarasvjeta

kWh/m 2 /aW/m 2 h h

bezkko

kko Runo Auto Runo Auto

Graninevrijednosti

Graninevrijednosti

Runo Auto Runo AutokWh/m 2 /a kWh/m 2 /a

Poslovnezgrade * 1 5 15 2250 250 1 0,9 1 0,9 1 0,9 42,1 35,3 38,3 32,2

** 1 5 20 2250 250 1 0,9 1 0,9 1 0,9 54,6 45,5 49,6 41,4

*** 1 5 25 2250 250 1 0,9 1 0,9 1 0,9 67,1 55,8 60,8 50,6Obrazovne

zone * 1 5 15 1800 200 1 0,9 1 0,9 1 0,8 34,9 27 31,9 24,8

** 1 5 20 1800 200 1 0,9 1 0,9 1 0,8 44,9 34,4 40,9 31,4*** 1 5 25 1800 200 1 0,9 1 0,9 1 0,8 54,9 41,8 40,9 38,1

Bolnice * 1 5 15 3000 2000 1 0,9 0,9 0,9 1 0,8 70,6 55,9 63,9 50,7

** 1 5 20 3000 2000 1 0,9 0,9 0,9 1 0,8 115,6 91,1 104,4 82,3

*** 1 5 35 3000 2000 1 0,9 0,9 0,9 1 0,8 160,6 126,3 144,9 114

Restorani * 1 5 10 1250 1250 1 0,9 1 1 1 - 29,6 - 27,1 -

** 1 5 25 1250 1250 1 0,9 1 1 1 - 67,1 - 60,8 -

*** 1 5 35 1250 1250 1 0,9 1 1 1 - 92,1 - 83,3 -Sportskiobjekti * 1 5 10 2000 2000 1 0,9 1 1 1 0,9 43,7 41,7 39,7 37,9

** 1 5 20 2000 2000 1 0,9 1 1 1 0,9 83,7 79,7 75,7 72,1

*** 1 5 30 2000 2000 1 0,9 1 1 1 0,9 123,7 117,7 111,7 106,3

PN specifina nazivna snaga rasvjete (W/m2) CTE Sustav kontrole konstantne rasvijetljenosti(constant illuminance control system)Runo runa kontrola rada rasvjete

Auto automatska kontrola rada rasvjete

Tablica 6 (HRN EN F.1) Vrijednosti energetskih pokazatelja i standarda opremljenosti za sustave rasvjete HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



51/82


Inovativne tehnologije Inteligentne svjetiljkeHRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Odabir optimalnog rasvjetnog sustava

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011

Nadogradive dosljedne promjenama

Adresabilne

Integracija protupanine rasvjete

Energetski-efikasne



52/82


1. Koristiti adekvatan omjer izlaznog svjetlosnog toka (eng." Light Output Ratio ( LOR) "),

uzevi u obzir ili ukupni svjetlosni tok, ili omjer direktnog svjetlosnog toka (eng. " Downward LOR (DLOR) ") i indirektnog svjetlosnog toka ( eng. "Upward LOR (ULOR) ").2. Pri odabiru svjetiljaka ope rasvjete, koristiti one sa viim faktorom iskoristivosti

(eng."Utilisation Factor (UF) ")

3. Za reflektorske " spotlight" svjetiljke i sline,koristiti prikaz jakosti svjetlosnog izvora

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Odabir optimalnog rasvjetnog sustava

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011



53/82


Godinja potrebna energija za rasvjetu E L u [kWh /a] , prema HRN EN 15193:2008

PRILOG 7. METODOLOGIJA ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA NESTAMBENIH ZGRADA

Godinja isporuena energija zgradi E del

[kWh /a] , rauna se kao:

QH ... godinja potrebna toplinska energija [kWh/a] QC ... godinja potrebna energija za hlaenje [kWh/a] QVe ... godinja potrebna energija za ventilaciju prema HRN EN ISO 13790:2008, HRN EN 15241:2007, HRNEN 15243:2007 [kWh/a]EL ... godinja potrebna energija za rasvjetu prema HRN EN 15193:2008 [kWh/a]Qaux ... godinja potrebna energija za pogon pomonih sustava (pumpe, ventilatori, regulacija i sl.) premaHRN EN 15316:2007, HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 [kWh/a]Eobn .toplinska energija iz obnovljivih izvora dovedena odgovarajuim sustavom (npr. sunanimkolektorima)Epov toplinska energija vraena sustavom za regeneraciju/rekuperacijuCOP faktor hlaenja (orijentacijski COP3)

MGIPU Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada

lana k 15. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12);Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada (NN broj 36/10 i 135/11)

Obavijest o obvezi energetskog certificiranja zgrada



54/82


05.11.2012. Ministarstvo je objavilo metodologiju za provoenja energetskog pregleda graevina.Ova metodologija zamjenjuje postojeu Metodologiju provoenja energetskog pregleda zgrada iz2009. godine, a u dijelu za provoenje energetskog pregleda graevina i prateeg izrauna energetskog svojstva graevine do razine potrebne toplinske energije za grijanje primjenjuje sedanom objave.Metodologija ukljuuje sljedee dijelove:

Metodologija provoenja energetskog pregleda graevina (pdf) Predloak izvjea o energetskom pregledu graevine (pdf) Upitnik za prikupljanje podataka (xlsx)

Europska direktiva 2010/31/EU Europskog Parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2012. nalae oddrava lanica donoenje metodologije za izraunavanje energetskih svojstava zgrade.

Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12)propisano je da se potrebni prorauni energetskih potreba zgrade provode u skladu sMetodologijom za provoenje energetskih pregleda graevina.

Metodologija je definirana je kao skup radnji i postupaka za provoenje energetskog pregledagraevina koja sadra i algoritam za izraun energetskog svojstva zgrada.

METODOLOGIJA ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA NESTAMBENIH ZGRADA

MGIPU Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada



55/82


Godinje utede na energiji koritenoj za rasvjetu

2500h

1000h

Specifina snaga

15W/m 2

15W/m 2

Specifina snaga On/off

LENI

15x2500x10 -3 =

37.5 kWh/m 2

Bez upravljanja LMS

LENI15x1000x10 -3 =15 kWh/m 2

Daylight + presencedetection

Inteligentni sustavi

Utede energije

30-70%

EC-dir ektiva - Energy Perform ance of B uild ing s, 2002/91/EC

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 , Energijska svojstva zgrade Energijski zahtjevi za rasvjetu

HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Primjeri iz prakse



56/82


Utroak elektrine energije za rasvjetu za tipinu bolnicu

Primjer: REKONSTRUKCIJA RASVJETE OPE BOLNICE Potencijali uteda: SUVREMENE TEHNOLOGIJE vs KONVENCIONALNE




57/82


Primjer: POSLOVNI PORSTORI komunikacije (hodnici)Potencijali uteda: LED vs CFL




58/82


Primjer: POSLOVNI PORSTORI komunikacije (hodnici)Bazirano na sluaju hodnika 20x2m, visine 3m 7 kom svjetiljaka / 3100 h radnih sati godinje

Usporedba ciklusa odravanja: LED vs CFL




59/82


Primjer: POSLOVNI PORSTORI komunikacije (hodnici)Bazirano na sluaju: cijena / 1 za 1 zamjena / 15 godina koritenja

Usporedba ciklusa odravanja: LED vs CFL




60/82


Potencijali uteda: LED vs Halogena rasvjeta

Primjer: HOTELSKA SOBAZamjena 17 halogenih svjetiljaka sa LED svjetiljkama



1 193 2008/ 1 2011 i j i i k


61/82


Primjer: HOTELSKA SOBAZamjena 17 halogenih svjetiljaka sa LED svjetiljkama

Potencijali uteda: LED vs Halogena rasvjeta



HRN EN 15193 2008/I 1 2011 P i j i i k


62/82



Primjer: INDUSTRIJA

Potencijali uteda: LED vs HID & LED vs Fluo


HRN EN 15193 2008/I 1 2011 P i j i i k


63/82


Primjer: INDUSTRIJAPotencijali uteda: LED vs HID & LED vs Fluo


Povrina 8.255m2

, visina 9.5m / prosjeno 4.940 radnih sati godinje


HRN EN 15193 2008/I 1 2011 P i j i i k


64/82


Primjer: INDUSTRIJA / cijena / 1 za 1 zamjena / 10 godina koritenjaPotencijali uteda: LED vs HID & LED vs Fluo


Povrina 8.255m2

, visina 9.5m / prosjeno 4.940 radnih sati godinje


HRN EN 15193 2008/I 1 2011 P i j i i k


65/82


Primjer: URED

Potencijali uteda: LED vs Fluo FC HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011: Primjeri iz prakse


HRN EN 15193:2008/Ispr 1:2011: Primjeri iz prakse


66/82


Primjer: URED / cijena / 1 za 1 zamjena / 15 godina koritenjaPotencijali uteda: LED vs Fluo FC





67/82


Prije preureenja 13.7 kWh/m2a

Poslije preureenja 6,5 kWh/m2

a

Pri rekonstrukciji LENI manji za 6,53 kWh/m 2a - inteligentno koritenje dnevnog svjetla. Sama rasvjeta ini 53% utede el.energije. Koritenjem naprednih LMS sustava reduciramo zagrijanost prostorije reduciramo KVG

sustav


Primjer: rekonstrukcije srednje kole / novi koncept / 15 godina

koritenja

Potencijali uteda: Fluo vs Fluo + LMS




68/82


Dnevno svjetlo dovoljno zagotovo potpuno osvjetljenje

u prostoriji. Redovi svjetiljaka blieprozoru rade na 40%, odn.60% intenziteta, te timetede 60%, odn. 40%el.energije utroene narasvjetu.

Sunce zalazi za zgradu imanje dnevnog svjetla ulazi

u prostoriju. Redovi svjetiljaka blieprozoru rade na 55%, odn.88% intenziteta, te timetede 45%, odn. 12%el.energije utroene narasvjetu.

Sunce vie ne dajedovoljno svjetla u prostoriji,

te je potrebna kvalitetnaumjetna rasvjeta. U ovom sluaju neostvarujemo dodatnuregulaciju .


Primjer: rekonstrukcije srednje kole uteda tijekom dana Potencijali uteda: Fluo vs Fluo + LMS




69/82






70/82






71/82





72/82


HUMANI ASPEKTI

&

MOTIVACIJSKI

CIKLUS


HUMANI ASPEKTI VIDLJIVI DIO SPEKTRA


73/82


mjeseina : 0.1 luxOblaan dan, u jesen ilizimu: 3,000 to 4,000 lux

Sjene ljeti: 10,000 lux

Sunani ljetni dan : 100,000 lux

HUMANI ASPEKTI - VIDLJIVI DIO SPEKTRA




74/82



CRI colour rendering index indeks uzvrata boje




75/82


Primjer kontinuiranog zraenja je svjetlostdobivena termikim postupkom (zagrijavanjemarne niti), kada se zraenje moe opisatikontinuiranim spektrom

Dnevna svjetlost ima isto karakteristikekontinuiranog spektra s tim da se ipak intezitetpojedinih valnih duljina (boja) mijenja, ali beznaglih skokova:

Primjer nekontinuiranog zraenja s skokovimana pojedinim valnim duljinama je izvorfluorescentne arulje koji je opisan tzv. linijskimspektrom:

ARULJE SA KRUTINOM TERMIKO ZRAENJE

DNEVNA SVJETLOST

ARULJE SA IZBOJ FLUORESCENTNE CIJEVI



HUMANI ASPEKTI RASPODJELA SVJETLOSTI


76/82


Odnos izmeu prirodnogneba i umjetne rasvjete:

- ovjek preferira topludirektnu rasvjetu kodoblanog neba, teindirektno hladno svjetlo

kod sunanog vremena

HUMANI ASPEKTI - RASPODJELA SVJETLOSTI


HUMANI ASPEKTI MOTIVACIJSKI CIKLUS


77/82

Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjeanja, jer ga organizam koristi u mnogimmetabolikim procesima

Efekt Treeg oka - foto-receptor u predjelu mozga povezan sa onom lijezdom. Njegova je funkcija da "govori" mozgu kad je no, a kad dan reagira na kraj dijela plavog spektrasvjetla ( 410-460nm ).Cirkadijalni ritam - bioloki dnevni ritam - sinkroniziran je svjetlou (svjetlou kojuregistriramo vidom)Cirkadijalni ritam - u mozgu regulira proizvodnju hormona, a djeluje i na srce, jetru, eludac idruge organe te podrava ispravno funkcioniranje itavog organizma.

Cirkadijani ritam promjenjivi obrasci kroz 24h odnose se na temperaturu tijela, budnost iizluivanje hormona melatonina i kortizola.

Kortizol Melatonin Budnost Tjelesna temperatura

Ciklusi organizma Cirkadiani ritamHUMANI ASPEKTI - MOTIVACIJSKI CIKLUS


HUMANI ASPEKTI MOTIVACIJSKI CIKLUS


78/82


Komponenta 1:-Rasvje ta za v izualne fun kci je Varijabilna indirektno/direktna rasvjeta

Komponenta 2:

-Rasvjeta za bio lo ke efekte Pranje zidova svjetlom pomou wallwasher a (ili reflektora), koristei plavo svjetlo (8,000 Kelvina), ako jepotrebno

Komponenta 3:

-Rasvjeta psihovizike ak t ivnos t i Dodatna rasvjeta zidova, koritenjem reflektora ( scolloping effect )

40

HUMANI ASPEKTI - MOTIVACIJSKI CIKLUS

Tri komponente rasvjete



79/82


Humani Aspekti + Energetska Uinkovitost

= Uravnoteeni koncept rasvjete



80/82

Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir.kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081 Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir .kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081

Surfati web-om koristei inteligentna rasvjetna tijela visible light communication (VLC)

- zahvaljujui tehnologiji znanstvenika sa Fraunhofer Instituta. Na istraivanju tehnologije radi se godinama.

Brzo, jeftino, i posve bez radiokomunikacijeKomercijalno dostupna LED tehnologija - alternativa konvencionalnim beinim pristupim mreama usituacijama u kojima radiokomunikacije nisu poeljene, ili jednostavno osloboditi ljude od elektromagnetskihzraenja i elektrinog smoga.

Prijenos podataka putem rasvjete VLC tehnologija



81/82

Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir.kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081 Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. E-mail:vladimir .kocet@intra- lighting.com Gsm:+385 91 1670 081

Uravnoteeni koncept rasvjete

Gdje,Kada,

i koliko treba.


Zahvaljujemo na panji


82/82

Zahvaljujemo na panji

E-mail: [email protected]

Gsm: +385 91 1670 081
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]

projektiranje rasvjetnih sustava prema hrn en 15193

Documents