tbs projektiranje szm hr

8/20/2019 TBS Projektiranje SZM Hr

1/128

TBS | Katalog 2010./2011.

Sustavi za zaštitu od

prenapona i udara munje


2/128

2 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_

S t a n d / h r / 2 6 / 0 1 / 2 0 1 1 ( L L E x p o r t_

0 1 1 7 2 )

Dobrodošli u službu za korisnike

Služba za korisnike: +385 (0) 42 215 780

Broj telefaksa za upite: +385 (0) 42 215 783

Broj telefaksa za narudžbe: +385 (0) 42 215 783

E-mail: [email protected]

Internet: www.obo.hr

Koristite izravnu vezu sa OBO služ-bom za korisnike! Stojimo vam na

raspolaganju svaki dan od 7:30 do

16:30 sati na broju telefona +385(0) 42 215 780. Zovite nas ukoliko

imate pitanja vezanih uz kompletni

program proizvoda OBO za elek-

trične instalacije. Novo struktuiranaOBO služba za kupce nudi Vam:• Kompetentne kontakt osobe

• Sve informacije iz OBO-pro-izvodnog programa.

• Stručno savjetovanje o poseb-nim temama

• Brz i izravan pristup svim teh-ničkim podacima OBO pro-izvoda - želimo biti prvi i u po-gledu blizine odnosa s našimkupcima!


3/128

02TBS

Katalo

g_2010_Neuer_Stand/hr/26/01/2011(LLExport_01172)

3OBOTBS

Sadr žaj

Pomoć kod projektiranja 5

Zaštita od prenapona za energetsku instalaciju, odvodnik tip 1 117

Zaštita od prenapona za energetsku instalaciju, odvodnik tip 1+2 127


Zaštita od prenapona za energetsku instalaciju, odvodnik tip 2+3 175


Zaštita od prenapona za fotonaponski sustav 199

Informacijska tehnika i prijenos podataka 213

Zaštitna i rastavna iskrišta 249

Mjerni i testni sustavi 253

Sustavi za izjednačenje potencijala 257

Sustavi za uzemljenje 269

Sustavi hvataljki i odvoda 287

Popisi 337


4/128

P o m o ć k

o d p r o j e k t i r a n j a

4 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

OBO TBS seminari: znanje iz pr-ve ruke

Opsežnim programom školovanja iseminara na temu zaštita od pre-napona i udara munje OBO podu-

pire korisnike stručnim znanjem izprve ruke. Pored teorije riječ je i opraktičnoj primjeni u svakodnev-nom radu. Konkretni primjeri pri-

mjene i proračuna zaokružuju ško-lovanje.

Tekstovi za ispunjavanje troškov-nika, informacije o proizvodima iliste podataka

Mi Vam olakšavamo život: opsež-nim izborom praktičnih pripremlje-nih materijala, koji Vam pomažukod projektiranja i kalkulacije pro-jekata. Tu spadaju:

• Tekstovi za troškovnike• Informacije o proizvodima• Podsjetnici• Liste podatakaDokumente stalno aktualiziramo, amožete ih u svako doba pregleda-vati i skinuti na internet adresi

www.obo.hr.

Tekstovi za troškovnike nalaze sena internet adresi www.obo.hr

Više od 10.000 unosa na područji-ma KTS, BSS, TBS, LFS, EGS i

UFS mogu se besplatno skidati i

pregledavati. Zahvaljujući redovi-tom aktualiziranju i proširenju sadr-žaja uvijek imate opsežan preglednad OBO-proizvodima Pritom Vam

na raspolaganju stoje svi uobičaje-ni formati (PDF, DOC, GAEB,

HTML, TEXT, XML, ONORM).

www.obo.hr


5/128

02TBS

Katalo


5OBOTBS

Pomoć kod projektiranja

Osnove zaštite od prenapona 6

Zaštita od prenapona za energetsku instalaciju 19

Zaštita od prenapona za fotonaponski sustav 27

Zaštita od prenapona za informacijsku tehniku i prijenos podataka 39

Zaštitna i rastavna iskrišta 59

Mjerni i testni sustavi 63

Sustavi za izjednačenje potencijala 67

Sustavi za uzemljenje 71

Sustavi hvataljki i odvoda 77

Daljnje informacije 108


6/128


7/128


8/128

P o m o ć k


8 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Električno pražnjenje munje

Elektri čno pra žnjenje munje: 1 = cca. 6.000 m, cca. -30 °C, 2 = cca. 15.000 m, cca. -70 °C

Tipovi pražnjenja

90 % svih pražnjenja munje izme-đu oblaka i zemlje su negativneoblak-zemlja munje. Munja se stva-

ra u negativnom električnom poljuoblaka te se širi prema pozitivnomnaboju zemlje. Ostala pražnjenjadijele se na:

• negativne zemlja-oblak munje• pozitivne oblak-zemlja munje

• pozitivne zemlja-oblak munje.Najveća pražnjenja događaju se usamom oblaku odnosno izmeđurazličitih oblaka.

Nastanak pražnjenja

Kod podizanja toplog, vlažnog zra-ka dolazi do kondenzacije vlage te

u velikim visinama nastaju kristali

leda. Olujno nevrijeme nastaje šire-njem oblaka u visinama od

15 000 metara. Jaki uzlazni vjetarbrzine do 100 kilometara na sat

potiskuje lagane kristale leda u vi-

ša polja, a zamrznute čestice vo-

dene pare (solika) u niža polja.Trenjem dolazi do razdvajanja na-

boja.


9/128

P o m o ć k


02TBS

Katalo


9OBOTBS

Električno punjenje

Tipično električno punjenje• U gornjem dijelu oblaka pozi-

tivni naboj, u sredini negativni,

a u donjem sloju slabo pozitiv-

ni.

• Blizu zemlje su opet pozitivninaboji.

• Jačina polja potrebna za nas-tajanje munje ovisi o izolacij-

skoj sposobnosti zraka, a nala-

zi se između 0,5 i 10 kV/cm.

Elektri čno punjenje: 1 = cca. 6.000 m, 2 = elektri čno polje

Negativni i pozitivni naboji: 1 = solika, 2 = kristali leda

Negativni i pozitivni naboji

Istraživanja su dokazala da zamrz-nute čestice vodene pare (solika)koje padaju dolje (sloj topliji od -15 °C) imaju negativne naboje, ada kristali leda koji se kreću uzlaz-no (sloj hladniji od -15 °C) nosepozitivne naboje. Uzlazni vjetar no-

si lagane kristale leda u gornje slo-

jeve oblaka, a čestice sa solikompadaju u središte oblaka. Time jeoblak podijeljen u tri područja:• Gore: zona s pozitivnim nabo-

jem

• Sredina: tanka zona s negativ-nim nabojem

• Dolje: zona sa slabim pozitiv-

nim nabojemRazdvajanjem naboja u oblaku do-

lazi do razlike potencijala.


10/128

P o m o ć k


10 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Što je prijelazni prenapon?

Prijelazni prenaponi: 1 = pad napona/kratkotrajni prekidi, 2 = smetnje zbog sporih i brzih promjena napona, 3 = privremena povi šenja napona, 4 =sklopni prenaponi, 5 = prenapon struje munje

Prijelazni prenaponi su kratkotrajna

povišenja napona u mikrosekunda-ma koja mogu biti nekoliko puta

veća od nazivnih napona!

Najveća prenaponska opterećenjau niskonaponskim potrošačkimmrežama nastaju kao rezultat praž-njenja munje. Visoki energetski ka-

pacitet prenapona od munje pri iz-ravnom udaru munje u vanjsku za-

štitu ili niskonaponske nadzemnevodove rezultiraju – bez unutarnjezaštite od prenapona i udara mu-nje – u pravilu potpunim ispada-njem priključenih potrošača i ošte-ćenjem izolacije. No i inducirananaponska opterećenja u građevin-skim instalacijama kao i energet-

skim instalacijama i vodičima zaprijenos podataka mogu postići vi-šestruki nazivni napon. Sklopniprenaponi, doduše, ne izazivaju to-liko visoka opterećenja kao oni uz-rokovani munjom, ali su zato učes-taliji, te mogu dovesti do nepo-

srednog ispadanja sustava. U pra-

vilu sklopni prenaponi dosežudvostruku ili trostruku vrijednost

radnog napona, dok prenaponi

munje mogu djelomično postići20-struku vrijednost nazivnog na-

pona, pri čemu se oslobađa velikaenergija.. Nerijetko do kvara dolazi

tek s vremenskim zakašnjenjem,

budući da promjene elemenata iz-azvane manjim prijelaznim prena-ponima sporo oštećuju elektronikudotičnog uređaja. S obzirom na to-čan uzrok odnosno mjesto udaramunje potrebne su različite mjerezaštite.


11/128

P o m o ć k


02TBS

Katalo


11OBOTBS

Koji su sve oblici impulsa?

Vrste impulsa i njihove karakteristike: žuto = impuls 1, izravan udar munje, 10/350- µs - simulirani impuls struje munje, crveno = impuls 2, udaljeni udar munje ili sklopni proces, 8/20- µs - simulirani impuls struje munje (prenapon)

Uslijed oluje, struje munje mogu

otjecati u tlo. Ukoliko je izravno po-

gođena građevina s vanjskom za-štitom od udara munje, na otporuuzemljenja izjednačenja potencija-la dolazi do rasta napona kojipredstavlja prenapon prema uda-

ljenom okolišu. Ovo podizanje po-tencijala predstavlja opasnost za

električne sustave (npr. napajanje,telefonski uređaji, kabelska TV,upravljački vodovi itd.) koji su uve-deni u objekt. U nacionalnim i me-

đunarodnim standardima utemelje-ne su primjerene ispitne struje za

testiranja različitih zaštitnih uređajaod prenapona i struje munje.

Izravan udar munje: impuls 1

Struje munje, poput onih koje nas-

taju prilikom izravnog udara munje,

mogu se oponašati udarnom stru-jom valnog oblika 10/350µs. Stru-ja za ispitivanje simulira kako brzi

porast tako i visoki energetski sa-

držaj prirodne munje. Ovom sestrujom ispituju odvodnici struje

munje tip 1 i elementi vanjske za-štite od udara munje.

Udaljeni udari munje ili sklopniprocesi: impuls 2

Prenaponi nastali zbog udaljenih

udara munje i sklopnih procesa

oponašaju se ispitnim impulsom8/20 µs. Energetski sadržaj ovogimpulsa je značajno manji od ispit-ne struje munje vala udarne struje

10/350µs. Odvodnici prenapona

tip 2 i tip 3 se ispituju se ovim is-pitnim impulsom.


12/128

P o m o ć k


12 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Posljedice struje munje

Izravan udar munje u niskona-ponski nadzemni vod

Izravan udar munje u niskonapon-

ski nadzemni ili podatkovni vod

može u susjednoj građevini induci-rati visoke struje munje. Naročitaopasnost od prenapona nastaje za

električne instalacije građevine ko-ja se nalazi na kraju niskonapon-

skog nadzemnog voda.

Ugrožavajuća vrijednost: do 100

kA (10/350)

Izravan udar munje u objekt

Udari li munja izravno u vanjsku

zaštitu ili uzemljenu krovnu kons-trukciju koja provodi struju munje

(npr. krovna antena), energija mu-

nje se može sigurno odvesti dopotencijala zemlje. Ipak još ništanije napravljeno sa samom instala-

cijom za zaštitu od udara munje:zbog prividnog otpora uzemljenja

građevine, cijeli se sustav uzemlje-nja podiže na visoki potencijal. Na-vedeno povišenje potencijala utje-če na raspodjelu struje munje pre-ko uzemljenja građevine kao i sus-tava električne opskrbe i vodiča zaprijenos podataka do susjednih

sustava uzemljenja (susjedne gra-đevine, niskonaponski transforma-tor).

Ugrožavajuća vrijednost: do 200kA (10/350)


13/128

P o m o ć k


02TBS

Katalo


13OBOTBS

Posljedice prenapona

Induciranja prenapona zbog bli-skog ili udaljenog udara munje

Čak i kada su sustavi za zaštitu odprenapona i udara munje instalira-

ni: zbog bliskog udara munje jav-

ljaju se dodatna visoka magnetska

polja, koja ponovno induciraju vi-

soka naponska opterećenja u sus-tav vodova. U radijusu do 2 kmoko točke udara munje, zbog in-duktivne i galvanske veze mogu

nastati štete.

Ugrožavajuća vrijednost: više kA(8/20)

Sklopni prenaponi u niskonapon-skom sustavu

Sklopni prenaponi nastaju procesi-

ma uključivanja i isključivanja, spa-janjem induktivnih i kapacitivnih

opterećenja, kao i prekidanjemstruja kratkog spoja. Osobito is-

kopčavanje proizvodnih pogona,rasvjetnih sustava ili transformato-

ra može izazvati štete u susjednimelektričnim uređajima.

Ugrožavajuća vrijednost: više kA

(8/20)


14/128

P o m o ć k


14 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Smanjivanje prenapona zaštitnim zonama

Zone zaštite od udara munje

Smislenom i učinkovitom pokazalase koncepcija zaštitnih zona kojaje opisana u međunarodnom stan-dardu HRN IEC 62305-4. Temelj

ove koncepcije jest načelo premakojemu prenapone treba postepe-

no smanjiti na bezopasnu razinu,

prije nego li dospiju do krajnjih tro-

šila i tamo naprave štetu. Da bi seto postiglo, cijela energetska mre-

ža građevine dijeli se u zaštitne zo-ne (LPZ = Lightning Protection Zo-ne). Na svakom prijelazu iz jedne

u drugu zonu zbog izjednačenjapotencijala postavlja se odvodnikprenapona, koji se određuje pre-

ma potrebnom razredu.

Zone zaštite od udara munje

LPZ 0 ANezaštićeno područje izvan građevine. Izravno djelovanje munje, bez zaštite od elektromagnetskih impulsa LEMP (Lig-htning Electromagnetic Pulse).

LPZ 0 B Područje zaštićeno vanjskom zaštitom od udara munje. Nema zaštite od LEMP.

LPZ 1 Unutrašnjost građevine. Moguće manje energije udara munje.

LPZ 2 Unutrašnjost građevine. Mogući manji prenaponi.

LPZ 3 Unutrašnjost građevine (može biti i metalno kućište trošila). Nema impulsa smetnje zbog LEMP, kao ni prenapona.


15/128


16/128

P o m o ć k


16 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

BET - centar za istraživanje djelovanja munje i nosača kabela

Ispitivanje struje munje

BET sa brojnim zadacima

BET centar do nedavno je omogu-

ćavao samo ispitivanje struje mu-nje, okoliša i električna ispitivanja,ali od sada on je mjesto i za ispiti-

vanje sustava nosača kabela. Pro-širene zadaće uvjetovale su i pro-mjenu značenja imena. BET je pri-je značio tehnološki centar za is-traživanje djelovanja munje i EMC-

a, ali od 2009. godine BET je skra-ćenica za testni centar za istraživa-nje djelovanja munje, elektronike i

nosača kabela.

Generator za ispitivanje strujemunje

Pomoću generatora, koji je projek-tiran 1994. i proizveden 1996. go-

dine moguća su ispitivanja strujemunje do 200 kA. Generator je

projektiran i izgrađen u suradnji svišom strukovnom školom u Soes-

tu. Zahvaljujući intenzivnom projek-tiranju i znanstvenom istraživanjupri konstrukciji ispitnog centra, on

je u funkciji već 12 godina bez

greške, i do danas ispunjava zah-tjeve dotične norme.Glavni cilj ispitnog generatora je is-pitivanje proizvoda iz TBS progra-

ma. Pritom se provode ispitivanja

novih proizvoda, modifikacija na

postojećim OBO proizvodima i us-poredni testovi s proizvodima kon-

kurencije. U to se ubrajaju kompo-

nente za zaštitu od udara munje,

odvodnici prenapona i struje mu-nje. Ispitivanja elemenata sustava

zaštite od udara munje provode sesukladno normi HRN EN 50164-1,za iskrišta sukladno normiHRN EN 50164-3 i za odvodnikeprenapona sukladno normi

HRN EN 61643-11. To je samomali dio ispitnih normi prema koji-

ma se ispituje u BET centru.


17/128

P o m o ć k


02TBS

Katalo


17OBOTBS

Generator struje munje Slana magla Ispitivanje opeterećenja

Vrste ispitivanja zaštite od prena-pona i udara munje

Isto kao i ispitivanja struje munje

mogu se provesti i ispitivanja udar-

nog napona do 20 kV. Za ta ispiti-

vanja koristi se hibridni generator,

koji je također razvijen u suradnji svišom strukovnom školom u Soes-tu. Pomoću generatora za ispitiva-nje na sustavima nosača kabelamogu se provesti ispitivanja na

elektromagnetsku podnošljivost(EMC). Bez problema se mogu is-

pitivati sve vrste sustava za provo-

đenje odnosno nosača kabela du-žine do 8 m. Osim toga, provodese ispitivanja za električnu provod-ljivost sukladno normi HRN EN61537.

Simulacija realnih uvjeta iz okoli-ne

Za ispitivanja sukladno normi za

elemente koji se primjenjuju vani,

one se moraju izložiti realnim uvje-

tima okoline. To se izvodi u slanoj

magli u ispitnoj komori sa sumpor-

nim dioksidom. Ovisno o ispitiva-

nju, varira vrijeme ispitivanja i kon-

centracija slane magle odnosno

sumpornog dioksida u ispitnim ko-

morama. Time je moguće ispitiva-nje sukladno IEC 60068-2-52, ISO

7253, ISO 9227 i EN ISO 6988.

Ispitivanje sustava nosača kabela

Pomoću novog sustava za ispitiva-nje, u BET centru za istraživanjemogu se vršiti ispitivanja optereti-vosti OBO nosa

ča kabela. Kao te-

melj služe HRN EN 61537 odnos-no VDE 0639.

S BET centrom tvrtka OBO Better-

man sada ima ispitni odjel gdje se

sukladno normi mogu ispitati pro-

izvodi – i to već u fazi razvoja.


18/128


19/128

77OBOTBS

Pomoć kod projektiranja izjednačanja potencijala i vanjske zaštite odudara munje

Norme za opću zaštitu od udara munje 78

Zadaća zaštite od udara munje sukladno normi 79

Razredi zaštite od udara munje 80

Materijali vanjske zaštite od udara munje 81

Ispitivanje instalacija zaštite od udara munje 82

Ispitivanje elemenata/ispitni razredi 83

Sigurnosni razmak 84

Instalacija na građevini sa šiljastim krovom 87

Instalacija na građevini s ravnim krovom 90

Instalacija na građevini s krovnim konstrukcijama 94

Izolirana zaštita od udara munje 98

OBO isFang sustav hvataljki 102

OBO isCon® sustav 104

Projektiranje odvoda 106


20/128

P o m o ć k

o d p r o j e k t i r a n

j a i z j e d n a č e n j a p o t e n c i j a l a i z a š t i t e o d u d a r a m u n j e

78 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Norme za opću zaštitu od udara munje

Kod instalacije vanjske zaštite odudara munje moraju se uzeti uobzir različite norme. Ovdje sunavedeni važeći hrvatski propisi.

HRN EN 62305 -1:2008

, Zaštita od munje- 1. dio: Opća Načela

HRN EN 62305 -2:2008

, Zaštita od munje- 2. dio: Upravljanje rizikom

HRN EN 62305 -3:2008

, Zaštita od munje- 3. dio: Materijalne štete na građe-vinama i opasnost za život

HRN EN 62305 -4:2008

, Zaštita od munje- 4. dio: Električni i elektroničkisustavi unutar građevina

HRN EN 50164-1:2003

, Sastavnice sustava zaštite od mu-nje

- 1. dio: Zahtjevi za spojne elemen-

te

HRN EN 50164-2/A1:2008


- 2.dio: Zahtjevi vodiče i uzemljiva-če

HRN EN 50164-3:2007

, Sastavnice sustava zaštite od mu-

nje- 3. dio: Zahtjevi za vodiče i uzem-ljivače

HRN EN 50164-4:2008


- 4. dio: Zahtjevi za držače vodiča

HRN HD 60364-5-54: 2007, Ni-

skonaponske električne instalacije- 5-54. dio: Odabir i ugradba elek-

trične opreme – Uzemljenje i za-

štitni vodiči

HRN HD 60364-4-41: 2007, Ni-

skonaponske električne instalacije- 4 – 41. dio: Sigurnosna zaštita –Zaštita od električnog udara

Klasifikacija serije standarda HRN EN 62305 (IEC 62305)

Dio 1 Opća načela

Dio 2 Upravljanje rizikom

Dio 3 Materijalne štete na građevinama i opasnost za život

Dio 4 Električni i elektronički sustavi unutar građevina


21/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


79OBOTBS

Zadaća vanjske zaštite od udara munje sukladno normi

1 = sustav hvataljki, 2 = odvod, 3 = uzemljenje, 4 = izjednačenje potencijala

Izazov: enormne štete uzrokova-nje munjom.

Oluje su oduvijek bile fascinantne

igre prirode. No, istovremeno i

opasnost za ljude i njihovu okolinu

koju ne treba podcjenjivati. Razlike

u električnim nabojima izmeđuoblaka ili dijelova oblaka i zemlje

stvaraju se zbog olujnih fronta

uglavnom u ljetnim mjesecima Pre-

ma našem iskustvu, munje seuglavnom sastoje od negativne

struje, koja teče od oblaka premazemlji. Ukoliko je građevina pogo-đena munjom, struja munje zagrija-va točku udara i zidove. Ovimenastaje povećana opasnost od po-žara. U Njemačkoj, udari munje uz-rokuju štete u visini od više stotinamilijuna eura. Učinkovitu zaštitu odizravnih udara munje nude pravilne

i propisno izvedene instalacije za-

štite od udara munje.

*Izvor: www.blids.de

Rješenje: OBO zašita od udaramunje.

Sustav zaštite od udara munje imazadaću da uhvati sve udare munjeu građevinu. Struja munje se moraskupiti na točki udara, odvesti dozemlje i razdijeliti u tlu. Pritom je

važno da se spriječe termički, me-hanički ili električni učinci, koji uz-rokuju oštećenja na instalacijama.

Instalacije treba zaštiti jer moguugroziti ljude opasnim naponom

dodira ili naponom koraka u unu-

trašnjosti objekta.


22/128

P o m o ć k



80 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Razredi zaštite od udara munje

Razredi zaštite od udara munje ipodjela

Prije početka planiranja sustavazaštite od udara munje, objekt kojitreba zaštititi potrebno je svrstati ujedan od četiri razreda zaštite od

udara munje. Pritom je učinkovitostrazreda I s 99 posto najviša, a raz-redu IV najniža sa 84 posto (viditabelu s parametara opasnosti).

Složenost postavljanja sustava za-štite od udara munje (npr. potre-ban zaštitni kut, razmaci petlji iodvodnika) je kod instalacija razre-

da I viša nego li kod razreda IV.Potreban razred zaštite od udaramunje određuje se prema procjenirizika sukladno HRN EN 62305-2(IEC 62305-2), ukoliko već nije ut-vrđena propisima. Drugu moguć-nost za određivanje razreda zaštiteod udara munje daje smjernica

VdS 2010 (zaštita od udara munjei prenapona s orijentacijom na ri-

zik).

Ostale informacije pronaći ćete naweb adresi www.vds.de, putem

OBO kontakt linije +385 (0) 42215 780 ili na web adresi wwwo-

bohr.

Parametar opasnosti u ovisnosti o razredu zaštite od udara munje

Razred zaštite Tjemena vrijednost struje munje min.Tjemena vrijednoststruje munje maks.

Vjerojatnost hvatanja munje

I 3 kA 200 kA 98 %

II 5 kA 150 kA 95 %

II 10 kA 100 kA 88 %

IV 16 kA 100 kA 78 %

Razredi zaštite od udara munje s obzirom na smjernicu VdS 2010

Područje primjene Razred zaštite

Ex-područja u industriji i kemiji II

Računalni centri, vojna područja, nuklearne elektrane I

Fotonaponske instalacije > 10 kW III

Muzeji, škole, hoteli s više od 60 kreveta III

Bolnice, crkve, skladišta, okupljališta za više od 100 odnosno 200 osoba III

Upravne zgrade, trgovine, uredske i bankovne zgrade s površinom većom od 2000 m² III

Stambene zgrade s više od 20 stanova, zgrade s visinom većom od 22 m III


23/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


81OBOTBS

Materijali vanjske zaštite od udara munje

Materijali: primjer okrugli vodi č 8 mm i Vario brza spojnica tip 249 od čelika (FT), čelika (VA) i aluminija

Ispravna instalacijas dvometalnom spojnicom (aluminij/bakar)

Pogrešna instalacija Aluminijski vodi č korodiran zbog otvorenog po- laganja na zid

Materijali

U vanjskoj se zaštiti od udara mu-nje prvenstveno koriste sljedeći

materijali: vruće pocinčan čelik, ne-hrđajući čelik (VA), bakar, aluminij.

Korozija

Opasnost od korozije osobito se

javlja kod spojeva različitih materi-jala. Stoga se bakreni dijelovi ne

smiju vezati s pocinačanim površi-nama ili aluminijskih dijelova zato

što zbog kiše ili drugih utjecaja, di-jelovi bakra mogu dospjeti na po-

cinčanu površinu. Štoviše, nastajegalvanski element, koji brzo koro-

dira kontaktnu površinu.

Primjeri

Kako vidite na primjeru, bakreni

spoj na vodovodnoj cijevi od čeli-ka je korodirao i mogao bi se pre-

lomiti. Ukoliko je potreban spoj

dvaju različitih materijala, koji nijepreporučljiv, može se primijenitidvometalna spojnica. Na primjeru

vidite primjenu dvometalne spojni-

ce na bakrenom žlijebu, na koji jespojen aluminijski okrugli vodič.Mjesta s povećanom opasnošćunastanka korozije, poput ulaza ubeton ili u zemlji, moraju se zaštititiod korozije. Na spojnim mjestima

u zemlji, za zaštitu od korozije spo-jeve je dovoljno prikladno prema-

zati. Aluminij se ne smije polagati

neposredno (bez razmaka) na, u ili

ispod žbuke, morta ili betona, kao

ni u zemlju – moguće posljedicenam pokazuje primjer dolje desno.

U tabeli »Kombinacije materijala«ocjenjene su moguće kombinacijemetala s obzirom na korozijski

kontakt u zraku.

Pregled materijala

Čelik, vruće pocinčano (FT) Aluminij (Alu) Bakar (Cu) Nehrđajući čelik (VA)

Čelik, vruće pocinčano (FT) ++ O - O

Aluminij (Alu) O ++ - O

Bakar (Cu) - - ++ O

Nehrđajući čelik (VA) O O O ++


24/128

P o m o ć k



82 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Ispitivanje instalacija zaštite od udara munje

Opseg ispitivanja

Vanjske instalacije za zaštitu odudara munje trebalo bi provjeravati

čak i nakon ispitivanja za primo-predaju, u redovitim intervalima,

zbog funkcionalnosti i kako bi se

utvrdili eventualni nedostaci i popotrebi napravila poboljšanja. Ispi-tivanje obuhvaća pregled tehničkedokumentacije te inspekciju i mje-

renje sustava zaštite od udara mu-nje.

Ispitivanja i održavanje treba se iz-voditi na osnovi standarda i tehnič-kih zakona HRN EN 62305-3. Ispi-

tivanja uključuju i pregled unutar-nje zaštite od udara munje. Ovouključuje i pregled izjednačenjapotencijala zaštite od udara munjei odvodnika prenapona i struje mu-

nje. Izvješće o ispitivanju ili revizij-ska knjiga služi za dokumentiranjeispitivanja i održavanja sustava tese pri svakom ispitivanju ili održa-vanju mora dopuniti ili ponovo na-praviti.

Kriteriji ispitivanja

• Pregled svih podataka i doku-mentacije, uključujući usklađe-nost s normama.

• Provjera općeg stanja sustavahvataljki i odvoda, svih spojeva

(bez odvojivih spojeva), kao iprijelaznog otpora.

• Ispitivanje instalacija uzemlje-nja i otpora uzemljenja, uklju-

čujući prijelaze i spojeve.• Provjera unutarnje zaštite od

udara munje uključujućiodvodnike prenapona i osigu-

rače.• Opće stanje stupnja korozije.• Sigurnost pričvršćenja vodiča

LPS-a i njegovih komponenti.

• Dokumentacija svih izmjena iliproširenja instalacija LPS-a,kao i promjene na građevin-skim instalacijama.

Uputa: kritične instalacije (npr. EX-instalacije) moraju se ispitivati sva-

ke godine.

Vremenski razmaci između ponovnih ispitivanja

Razred zaštite I i II Razred zaštite III i IV

Interval između kompletnih ispitivanja 2 godine 4 godine

Interval između vizualnih ispitivanja građevinskih instalacija 1 godina 2 godine


25/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


83OBOTBS

Ispitivanje komponenti/ispitni razredi

Spojevi (ispitani elementi zaštiteod udara munje)

Elementi vanjske zaštite od udaramunje ispituju se prema normi

HRN EN 50164-1 „Zahtjevi zaspojne elemente“. Nakon faze pri-ređivanja, koja traje ukupno 10 da-na elementi se opterećuju strujomudara munje. Sustav hvataljki se

ispituje s 3 x Iimp

100 kA (10/350)

što odgovara ispitnom razredu H.Odvodi preko kojih se razdvaja

struja munje (minimalno dva odvo-

da), ispituju se s 3 x Iimp

50 kA

(10/350) što odgovara ispitnomrazredu N.

Ispitni razredi spojnih elemenata

Ispitni razred Ispitano s Primjena

H prema HRN EN 50 164-1 3 x Iimp 100 kA (10/350) Sustav hvataljki

N prema HRN EN 50 164-1 3 x Iimp 50 kA (10/350)Više odvoda preko kojih se struja munje može raspo-djeliti, minimalno dva odvoda


26/128


27/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


85OBOTBS

Izračunavanje sigurnosnog razmaka pomoću formule

Ispravni sigurnosni razmak (s) izmeđ u hvataljke i SAT-antene Izračun prema ovoj formuli

Izračun sigurnosnog razmaka suk-ladno HRN EN 62305-3 (IEC

62305-3)

Korak 1:

Utvrdite vrijednost koeficijenta ki

ki ovisi o odabranom razredu zašti-

te sustava.• Razred zaštite I = 0,08 k

i

• Razred zaštite II = 0,06 ki

• Razred zaštite III, IV = 0,04 ki

Korak 2: Utvrdite vrijednost koefi-cijenta k

c

(pojednostavljeni sustav) kc ovisi o

struji munje koja prolazi kroz odov-

de:

1 odvod

• Uzemljivač tip A = 1• Uzemljivač tip B = 12 odvoda

• Uzemljivač tip A = 0,66• Uzemljivač tip B = 0,5 ... 13 odvoda i više• Uzemljivač tip A = 0,44• Uzemljivač tip B = 0,25 ... 0,5

Korak 3: Utvrdite vrijednost koefi-

cijenta km

km ovisi o materijalu električne izo-

lacije.• Materijal zrak = 1• Materijal beton, opeka = 0,5

Korak 4: Utvrdite vrijednost L

L je vertikalni razmak od točke nakojoj treba utvrditi sigurnosni raz-

mak S do slijedeće točke izjedna-čenja potencijala.

Primjer:• Objekti s više od 4 odvoda• Razred III zaštite od udara mu-

nje

• maksimalan razmak L = 10 mvisina

• ki = 0,05 m

• km = beton, opeka = 0,5

• Sigurnosni razmak = 0,44 m


28/128


29/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


87OBOTBS

Instalacija kod građevina sa šiljastim krovom

Savr šena instalacija vanjske zaštite od udara munje na građ evini sa šiljatim krovom.

Komponente sustava

1 Nosač za krovne instalacije na sljemenjaku

2 Vario brza spojnica

3 Nosači krovnih instalacija

4 Okrugli vodič

5 Izolirani odstojnici

6 Stezaljke

7 Obujmice

8 Žlijebna stezaljka


30/128

P o m o ć k



88 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )


2. Korak: odredite zaštitni kut α

Visina objekta (ovdje: 9 m) unosi

se u horizontalnu os dijagrama (vi-

di grafiku sa strane). Nakon toga

penjite se vertikalno prema gore,

sve dok ne dođete do krivuljesvog razreda zaštite od udara mu-nje (ovdje: III). Sada na vertikalnoj

osi možete očitati zaštitni kut α. Onu našem primjeru iznosi 62°. Za-štitni kut prenesite na građevinu.Svi dijelovi građevine unutar ovogakuta su zaštićeni (vidi susjednu sli-ku).

1 = α = zaštitni kut, 2 = visina sljemena, 3 = razred zaštite od udara munje

1 = visina građ evine v, 2 = zašti ćeno područ je, α° = zaštitni kut, v = visina, I / II / III / IV = razredi za- štite od udara munje

1. Korak: utvrdite visinu objekta

Utvrdite visinu objekta do ruba

sljemena (vidi skicu: v). Ova visina

je početna točka za projektiranjecijele vanjske zašite od udara mu-nje. Na sljemenjaku se postavlja

vodič koji na taj način podupirehvataljku. U našem je primjeru visi-na objekta 9 m.


31/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


89OBOTBS


4. Korak: upotpunjavanje sustavahvataljki

Spojite hvataljke sa sustavom

uzemljenja. Krajevi vodiča trebajustršati prema gore za 0,15 m. Ta-ko su zaštićeni i dodatni trijemovi.

1 = obratite pozornost na dijagonalu

3. Korak: dijelovi građevine izvanzaštitnog kuta

Dijelovi građevine koji se nalaze iz-van zaštitnog kuta, moraju seodvojeno zaštititi. Dimnjak u na-šem primjeru ima promjer od 70cm te time treba hvataljku dužine1,50 m. U svakom slučaju obratitepozornost na dužinu dijagonale,kao što je na sljedećim stranicamaopisano. Krovni prozori imaju vlas-

titu instalaciju.


32/128

P o m o ć k



90 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Instalacija na građevini s ravnim krovom

Zašti ćena građ evina s ravnim krovom

Komponente sustava

1 Stezaljke

2 Premosni elementi

3 Nosači krovnih instalacija

4 Držač vodiča

5 Izolirani sustavi hvataljki

6 Postolja

7 Hvataljke

8 FangFix

9 Rastezni elementi


11 Okrugli vodič


33/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


91OBOTBS

Instalacija na građevin s ravnim krovom

1 = stezni blok, 2 = premosni elementi, 3 = nosač krovnih instalacija

Krovni lim kao sastavni dio sus-tava hvataljki

Krovni limovi se mogu iskoristiti

kao prirodni dio sustava hvataljki,

ako posjeduju najmanju debljinu

navedenu u gornjoj tablici, te ako

su vodljivo povezani jedni s drugi-

ma.

Kao vodljivi spojevi vrijede lemlje-

ni, vareni, prešani, vijčani ili kovnispojevi. Pojedinačni krovni limovise mogu međusobno spojiti i pre-mosnim elementima te odgovara-

jućim vijcima odnosno zakovicamasukladno normi (tablica ispod).

Debljine materijala

Materijal, npr. krovni lim Debljina (t) u mmDebljina (t) bez opasnosti otapanja, pregrijavanja i zapaljenja

na mjestu udara munje u mm

FE 0,5 4

Cu 0,5 5

Al 0,65 7

Pričvršćenje prenosnog elementa

Broj Promjer u mm

5 zakovica 3,5

4 zakovice 5

2 zakovice 6

2 vijka za lim 6,3


34/128

P o m o ć k



92 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )


1 = α = zaštitni kut, 2 = visina sljemena, 3 = razred zaštite od udara munje

1 = zašti ćeno područ je

1. Korak: polaganje sustava hva-taljki - dio 1

Okrugli se vodič postavlja na svamoguća mjesta udara, poput slje-menjaka, vanjskih rubova ili brido-

va. Zaštićeno se područje utvrđujena sljedeći način:prenesite visinu objekta u dijagram

i očitajte zaštitni kut. U našem slu-čaju on iznosi 60° kod razreda za-štite III i visini objekta do 10 m. Za-štitni kut prenesite na građevinu.Svi dijelovi građevine unutar ovogkuta su zaštićeni.

Zaštitno područje prema razredima

Visina hvataljke 1 2 3 4 5 6 8 10 12 14 16 18 20

Razred 2, zaš

titnopodručje a u m 2,9 5,8 8,7 10,4 10,7 11,2 12,8 13,7 14,3 15,0 15,4 15,1 15,0

Razred 3, zaštitnopodručje a u m

3,4 6,9 10,4 12,3 13,7 14,8 16,4 18,0 19,2 19,9 21,2 21,4 22,2


35/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


93OBOTBS


Zaštita od bočnih udara

Kod građevine visine iznad 60 m ivisokog rizika od šteta (npr. kodelektričnih ili elektroničnih sustava)za zaštitu od bočnih udara munjepreporuča se postavljanje prste-nastog vodiča. Prsten se instalirana visini od 80 % od ukupne visine

građevine, širina petlje se određuje– kao i pri polaganju na krov –prema razredu zaštite od udaramunje, npr. kod razreda zaštite IIIširina petlje iznosi 15 x 15 m.

1 = visina građ evine > 60 m

2. Korak: polaganje petlji

S obzirom na razred zaštite odudara munje vrijede različite širinepetlji. U našem primjeru, građevinaima razred III zaštite od udara mu-nje. Tako se ne smije preći širinapetlje od m 15 x 15 m. Ako je

ukupna dužina l kao u našem pri-mjeru veća od 20 m, dodatno semora umetnuti rastezni element (vi-

di sliku dolje) zbog temperaturom

uvjetovane promjene dužina.

Širina petlje s obzirom na razred za-

štite od udara munje

Razred I = 5 x 5 m

Razred II = 10 x 10 m

Razred III = 15 x 15 m Razred IV = 20 x 20 m


36/128

P o m o ć k



94 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Instalacija na građevini s krovnim konstrukcijama

Solarna instalacija zašti ćene dvjema hvataljkama (kod jakog vjetra s izoliranim dr žačima).

Komponente sustava

1 Hvataljke

2 Izolirani odstojnik

3 Rastezni element



37/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


95OBOTBS


1 = zašti ćeno područ je, α = zaštitni kut, h = visina hvataljke Zaštitni kut na primjeru hvataljke s krovnim pro- zorom

1. Korak: metoda zaštitnog kutaza krovne konstrukcije

Objekt s ravnim krovom uglavnom

ste osigurali kao u primjeru 2. Do-

datno se moraju osigurati sve

krovne konstrukcije uz pomoć hva-

taljki. Pritom je važno paziti na dr-žanje razmaka s. Ukoliko krovnakonstrukcija ima vodljivi nastavak

u građevinu (npr. kroz čeličnu cijevsa spojem na ventilaciju ili klima

uređaje), obavezno se mora pošti-vati razmak s. Hvataljke se moraju

postaviti u određenom razmaku(vidi dolje) od objekta kojeg treba

zaštititi. U svim ostalim slučajevima(npr. krovni prozor bez motornog

pogona ili zidani dimnjak) hvataljke

treba instalirati što bliže objektukojeg treba zaštititi.

2. Korak: zaštita krovnih kons-trukcija pomoću jedne hvataljke

Zaštitni kut hvataljke varira s obzi-rom na razred zaštite od udaramunje. Zaštitni kut α za uobičajenehvataljke dužine do 3 m možete

pronaći u tabeli.

Zaštitni kut prema razredu zaštite od udara munje

Razred zaštite Zaštitni kut α za hvataljke do dužine od 3 m

I 70°

II 72°

III 76°

IV 79°


38/128


39/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


97OBOTBS


p = dubina prodiranja, R = polumjer kugle munje, d = razmak hvataljki

4. Korak: zaštita krovnih kons-trukcija pomoću više hvataljki

Ukoliko koristite veći broj hvataljki,kako biste osigurali objekt, morate

uzeti u obzir dubinu prodiranja. Za

precizno izračunavanje koristite

sljedeću formulu:

Tablica 2: dubina prodiranja u razredu zaštite od udara munje prema HRN EN 62305

Razmak hvataljki (d) u mDubina prodiranjaRazred zaštite IKugla munje: R=20 m

Dubina prodiranjaRazred zaštite IIKugla munje: R=30 m

Dubina prodiranjaRazred zaštite IIIKugla munje: R=45 m

Dubina prodiranjaRazred zaštite IVKugla munje: R=60 m

2 0,03 0,02 0,01 0,01

3 0,06 0,04 0,03 0,02

4 0,10 0,07 0,04 0,04

5 0,16 0,10 0,07 0,05

10 0,64 0,42 0,28 0,21

15 1,46 0,96 0,63 0,47

20 2,68 1,72 1,13 0,84


40/128

P o m o ć k



98 OBO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Izolirana zaštita od udara munje

Izolirani sustav hvataljki struju mu-

nje odvodi u sigurnom odstojanju

(sigurnosni razmak s) prema krov-

nim instalacijama i sprječava indu-ciranje struja munje u zaštićenugrađevinu. Izolirani sustav hvataljkiprimjenjuje se kod električnih ure-đaja koji imaju električne vodljiveinstalacije, kao npr. klima uređaji,fotonaponski sustavi, električni mo-tori i metalne ventilacijske cijevi itd.

Preko odvojenih sustava hvataljkimogu se zaštititi i složenije struktu-re građevine. Električne i metalneinstalacije izravno su zaštićene odudara munje i izbjegava se induci-

ranje struja munje u građevinu. Si-gurnosni razmak (s) može se izra-čunati prema HRN EN 62305-3(IEC 62305-3). Sigurnosni razmak

postiže se pomoću izoliranog plas-tičnog štapa (GFK štap) koji je oja-čan staklenim vlaknima. Preko izo-liranog sustava zaštite od udara

munje mogu se instalirati odvojeneodnosno individualne i ekonomič-ne hvataljke. Pored modularnog

sustava, OBO ima i već gotova rje-šenja.

16 mm izolacijski štapovi

• 16 mm štapovi dužine do 3 m• UV-stabilni• Svijetlo sive boje• Faktor materijala km = 0,7• Moment otpora naprezanja >

400 mm3

• Nosivost = 54 N (1,5 m)

20 mm izolacijski štapovi

• 20 mm štapovi dužine do 3 m• UV-stabilni• Svijetlo sive boje• Faktor materijala km = 0,7• Moment otpora naprezanja >

750 mm3

• Nosivost = 105 N (1,5 m)


41/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


99OBOTBS

Rashladni sustav u zašti ćenom područ ju kugle munje, p = dubina prodiranja, R = radius kugle munje, d = razmak sustava hvataljki

Klima uređ aj u zaštitnom kutu, α = zaštitni kut


42/128

P o m o ć k



100 O BO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Izolirana zaštita od udara munje - setovi

Na području izoliranih sustava za-štite od udara munje, OBO ima go-tove setove pomoću kojih se brzo ijednostavno mogu instalirati odvo-

jeni sustavi hvataljki. Električne ins-talacije i metalne konstrukcije koje

nadvišuju krov građevine zaštićenesu od izravnog udara munje. Sigur-

nosni razmak s sprječava nekon-trolirano preskakivanje i iskrenje.

Cilj je, da struja munje ne dospije

u unutrašnjost građevine odnosnou instalacije. Sigurnosni razmak (s)može se izračunati pomoću normeHRN EN 62305-3 (IEC 62305-3).

Sigurnosni razmak izvodi se pomo-

ću izoliranih plastičnih štapova oja-čanih staklenim vlaknima. Setovisu već montirati. Za određivanje si-gurnosnog razmaka (dužina štapaza odvajanje) koristi se faktor ma-

terijala km = 0,7.


43/128

02TBS

Katalo


101OBOTBS

Iso-Combi set za V-pričvršćenje Iso-Combi set za V-pričvršćenje za ci-jev

Iso-Combi set s 3 pričvrsne točke Iso-Combi set za pričvršćenje za rubnilim

Iso-Combi set s 3 pričvrsne točke, za montažuizoliranog sustava hvataljki u sigurnosnom raz-

maku s. Za montažu na zidove i krovne kons-trukcije, s dvije pričvrsne pločice. Za pričvršći-vanje hvataljki i okruglih vodiča promjera 8, 16i 20 mm.

· Tip: 101 3-ES-16

· Br. artikla: 5408976

· D = 750 mm

· V = 1500 mm

Iso-Combi set za pričvršćenje na rubni lim, zamontažu izoliranog sustava hvataljki u sigurnos-nom razmaku s. Za montažu na rubne limovenosača i krovnih konstrukcija, sa stezaljkamaza prirubnice debljine 20 mm. Za pričvršćivanjehvataljki i okruglih vodiča promjera 8, 16 i 20mm.

· Tip: 101 FS-16


· D = 750 mm

Iso-Combi set za V-pričvršćenje izoliranih susta-va hvataljki u sigurnosnom razmaku s. Za mon-

tažu na zidove i krovne konstrukcije s dvije pri-čvrsne pločice. Za pričvršćenje hvataljki i okru-glih vodiča promjera 8, 16 i 20 mm.

· Tip: 101 VS-16


· D = 750 mm

Iso-Combi set za V-pričvršćenje na cijevi, zamontažu izoliranih sustava hvataljki u sigurnos-nom razmaku s. Za montažu na cijevi s dvijeobujmice. Za pričvršćivanje hvataljki i okruglihvodiča promjera 8, 16 i 20 mm.

· Tip: 101 RVS-16


· D = 750 mm


44/128

P o m o ć k



102 O BO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

OBO-isFang sustav hvataljki

α = zaštitni kut

isFang - tronožac s brzom i jed-nostavnom instalacijom

Modularni sustav hvataljki OBO is-

Fang je jednostavno i bezvijčanorješenje za izolirane i visoke susta-ve hvataljki s najvećim mogućimzaštitnim kutom.Izolirane hvataljke štite električne imetalne krovne instalacije uzimaju-

ći u obzir sigurnosni razmak izra-

čunat prema HRN EN 62305. Izoli-rani dio od 1,5 metara, od plastike

ojačane staklenim vlaknima (GFK)osigurava dovoljan razmak. Širokapaleta dodatnog pribora omoguća-va primjenu i kod građevina sasloženijom strukturom.3-djelne aluminijske hvataljke od 4

do 8 metara nadopunjuju uobičaje-ni sustav koji se sastoji od hvatalj-

ke i postolja visine do 4 metra. Za

pričvršćenje različitih hvataljki naraspolaganju su razni držači za

montažu na zid, cijev i montažupod kutom. Osim toga u programusu dva tronožca različitih širina.Spajanje komponenti prikazano je

u dijelu pomoć kod odabira.


45/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


103OBOTBS

Sastavljanje isFang sustava

Visina hvataljke,materijal aluminij

Visina izolirane

hvataljke, materi-jal GFK/VA

Širina raširenogtronožcaBroj postolja Fan-gFix 16 Kg Broj osnova Fan-gFix Dužina navojnešipke

3 m

Br. art. 5408 94 2

1 m

Br. art. 5408 96 8

3 betonska postolja

Br. art. 5403 22 7

3 x plastične osnoveBr. art. 5403 23 5

270 mm

Br. art. 5408 97 1

4 m

Br. art. 5402 86 4

1 m

Br. art. 5408 96 8

3 betonska postolja

Br. art. 5403 22 7


270 mm

Br. art. 5408 97 1

4,5 m

Br. art. 5402 86 6

1 m

Br. art. 5408 96 8

3 betonska postolja

Br. art. 5403 22 7


270 mm

Br. art. 5408 97 1

5 m

Br. art. 5408 94 6

1 m

Br. art. 5408 96 8

6 betonskih postolja

Br. art. 5403 22 7


340 mm

Br. art. 5408 97 2

5 m

Br. art. 5402 86 8 1 m

Br. art. 5408 96 8


Br. art. 5403 22 7


340 mm

Br. art. 5408 97 2

5,5 m

Br. art. 5402 87 0

1 m

Br. art. 5408 96 8


Br. art. 5403 22 7


340 mm

Br. art. 5408 97 2

6 m

Br. art. 5402 87 2

1,5 m

Br. art. 5408 96 9


Br. art. 5403 22 7


340 mm

Br. art. 5408 97 2

6,5 m

Br. art. 5402 87 4

1,5 m

Br. art. 5408 96 9


Br. art. 5403 22 7


340 mm

Br. art. 5408 97 2

7 m

Br. art. 5402 87 6

1,5 m

Br. art. 5408 96 9


Br. art. 5403 22 7


340 mm

Br. art. 5408 97 2

7,5 m

Br. art. 5402 87 8

1,5 m

Br. art. 5408 96 9


Br. art. 5403 22 7

3 x plastične osnove

Br. art. 5403 23 5

430 mm

Br. art. 5408 97 3

8 m

Br. art. 5402 88 0

1,5 m

Br. art. 5408 96 9


Br. art. 5403 22 7


430 mm

Br. art. 5408 97 3


46/128

P o m o ć k



104 O BO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

OBO isCon ® sustav

OBO isCon ®

sustav

Sve složeniji zahtjevi arhitekata iinvestitora od projektanta sustava

za zaštitu od udara munje zahtije-vaju temeljito stručno znanje. Zašti-ta od udara munje mora se uskla-

diti na strukturu građevine, istovre-meno mora biti zajamčena funkcija

zaštite kod udara munje. Sigurnos-ni razmak važan je dio kod vanj-ske zaštite od udara munje. Zaodržavanje razmaka postoji čitavniz faktora koji se moraju uzeti u

obzir. IsCon® vodič namijenjen jeza jednostavno i sigurno održava-nje sigurnosnog razmaka čak ikod složene strukture građevine.

Odvodi izolirani na visoki napon

Kako bi se pojednostavilo održava-nje potrebnog sigurnosnog razma-

ka odvodi se mogu izolirati izolaci-jom otpornom na visoki napon.

Izolacija otporna na visoki napon

može sigurno izolirati do nekolikokilovolti. Direktni preskok na zašti-ćenu instalaciju nije moguć.Međutim na izolacijskom sloju mo-že doći do djelomičnih pražnjenjauzduž polja. Time dolazi do smet-nje homogenog tijeka električnogpolja, te može doći do površin-skog izbijanja iznad izoliranog slo-

ja. Kako bi se spriječilo iskrenje,površinska izbijanja moraju seodvoditi pomoću izjednačenja po-tencijala.

Instalacija OBOisCon ® vodiča

OBO isCon® vodič sastoji se odpet dijelova. Sukana bakrena žicapromjera 35mm², obuhvaćenavodljivim slojem unutar VPE izola-

cije. Izolacija pak je presvučenaoblogom od električno slabo pro-vodljivog materijala. Struja munje

teče kroz bakreni vodič. Kod pri-mjene se bakrena žica mora spojitisa slabo provodljivom oblogom

pomoću priključnog elementa. Vo-dič isCon® isporučuje se na kolutu.Tako ga instalater na licu mjesta

može izmjeriti i odrezati na potreb-nu duljinu.


47/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


105OBOTBS

Priprema ispitivanja u visokonaponskom labo-

ratoriju

Projektiranje i polaganje

Za pravilno projektiranje i polaga-

nje isCon® vodiča potrebno je po-sjedovati stručno znanje. Takvaznanja mogu se steći posebnimseminarima, radionicama i uz po-

moć uputa za instalaciju. U biti kodprojektiranja zaštite od udara mu-nje sa isCon® mora se obratiti po-

zornost na smjer sustava hvataljki i

odvoda.

Sustav hvataljki

Sustav hvataljki mora se projektira-

ti sukladno HRN EN 62305 (IEC

62305). Ovdje se posebno mora

definirati zaštitno područje koje

određuje visinu i raspored sustavahvataljki.

Odvod

Polaganje isCon® vodiča mora seprojektirati i izvesti prema uputama

za montažu i instalaciju. Maksimal-na dužina vodiča proizlazi iz defini-ranog razreda zaštite od udaramunje i izračunatog sigurnosnograzmaka (vidi tablicu).

U skladu s normom

Presjek barkene žice je 35 mm2, ti-me je ispunjena norma sukladno

HRN EN 62305 (IEC 62305) u ko-

joj je specificiran minimalni presjek

od 28 mm2 za sustave s bakrenim

odvodom.

Univerzalno

OBO isCon® vodič primjenjuje sevrlo fleksibilno. Isporučuje se nakolutu u metrima. Potrebna dužinapojedinačnih odvoda i spajanje pri-ključka izvodi se na licu mjestu.

Ispitano

Konstrukcija i funkcija potvrđeni subrojnim ispitivanjima od strane raz-

ličitih instituta za ispitivanje. Kabelzamjenjuje sigurnosni razmak od

0,75 metara u zraku.

Uzimajući u obzir sve aspekte po-trebne za projektiranje i instalaciju

OBO isCon® sustava, može se iz-raditi standardna, pouzdana i si-

gurna zaštita od udara munje.

Maksimalna dužina isCon ® vodiča kod s = 0,75 m

LPS razred zaštite od udara munje Maksimalna dužina isCon ® vodiča

I 9,37 m

II 12,50 m

III + IV 18,75 m


48/128

P o m o ć k



106 O BO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Projektiranje odvoda

2 = stezaljke na snijegobran, 3 = žlijebne stezaljke, 4 = dr žač vodi ča, 5 = spojnice, 6 = obujmica za

krovni oluk, 7 = stezaljke, 8 = spojnice, 9 = sonde za uzemljenje, 10 = dr žač vodi ča

a = razmak izmeđ u odvoda

Broj odvoda

Instalacija za odvod vodi struju

munje od hvataljke do uzemljenja.

Broj odvoda se dobiva iz opsega

građevine koju treba zaštititi – nou svakom slučaju mora uključivati

dva odvoda. Pritom treba paziti dasu tokovi struje munje kratki i ins-

talirani bez petlji. U tablici su prika-

zani razmaci između odvoda ovis-no o razredu zaštite od udara mu-nje.

Raspored odvoda

Odvodi se primarno instaliraju u

blizini kutova građevine. Kako bise postigla optimalna razdioba

struje munje, odvodi se moraju

ravnomjerno instalirati oko vanjskih

zidova građevine.

Dodjela zaštitnih razreda prema razmacima

Razred zaštite Razmak između odvoda a

I 10 m

II 10 m

II 15 m

IV 20 m


49/128

P o m o ć k



02TBS

Katalo


107OBOTBS

Metalna nadstrešnica integrirana u odvod: 1 = dr žač vodi ča, 2 = stezaljka za rubne limove, 3 = son-

de za uzemljenje

Metalne komponente građevine

Metalne komponente građevinepoput trijemova mogu se uključiti uinstalaciju odvoda.

Sigurno pričvršćenje

Udar munje oslobađa veliku sna-gu. Primjer iz našeg BET centra zaispitivanje prikazuje pogrešno ins-taliran okrugli vodič s devijacijamaod > 90° prije i nakon impulsa mu-

nje


50/128

D a l j n j e i n f o r m a c i j e

108 O BO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Kontrolni znak

Ispitano na struju munje

Ispitano na struju munje razred H (100kA)

ELEKTROTECHNICKÝ ZKUŠEBNÌ ÚSTAV, Češka

ATEX certifikat za područja zaštićena od eksplozije

Rusija, GOST The State Committee for Standards

KEMA-KEUR, Nizozemska

MOznačavanje metričkih proizvoda

MAGYAR ELEKTROTECHNIKAI ELLENŐRZŐ INTÉZET Bukurešt, Mađarska

Österreichischer Verband für Elektrotechnik, Austrija

Underwriters Laboratories Inc., USA

Eidgenössisches Starkstrominspektorat, Švicarska

Underwriters Laboratories Inc., USA

Verband der Elektrotechnik, Elektronik, Informationstechnik e.V., Njemačka

Stručna udruga za elektrotehniku, ispitana sigurnost

5 godina jamstva

bez halogena, klora, fluora i broma


51/128


52/128


110 O BO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Metalni materijali

Alu Aluminij —

VA (1.4301) nehrđajući čelik 1.4301 —




Cu bakar —

CuZn mjed —

St čelik —

TG Temperni lijev —galvanizirano

Zn Cink lijevan —


53/128


02TBS

Katalo


111OBOTBS

Plastični materijali

GFK Plastika ojačana staklenim vlaknima GFK —Postojanost na temperaturu:

od -50 do 130°C

Otporan naVisoka kemijska otpornost, otpornost na koroziju i UV zračenja

PETR Petrolatum —

PA Poliamid —Postojanost na temperaturu: trajno do 90°C, kratkoročno do 130°Ckao i do oko minus 40°C.Otpornost na kemikalije općenito kao kod polietilena.

Otporan na

Benzin, benzol, dizelsko ulje, aceton, otapala za boje i lakove, ulja i

masti.

Neotporno na

Izbjeljivači, većina kiselina, klor.

Opasnost od pukotina zbog napetosti

Nizak u stanju vlažnog zraka, samo kod nekih tekućih solnih

otopina.Kod jako isušenih dijelova (visoka temperatura i jako malavlaga zraka) velika sklonost od goriva i različita otapala.

PC Polikarbonat —Postojanost na temperaturu trajno do cca. 110°C (u vodi 60°C),kratkoročno do 125°C kao i do ispod minus 35°C.

Otporan na

Benzin, terpentin, većina slabih kiselina.

Neotporno na

Aceton, benzol, klor, metilen klorid, većina koncentriranih kiselina.


Relativno niska, mediji koji izazivaju pukotine zbog napetosti su,

između ostalog, benzin, aromatski ugljikovodici, metanol, butanol,aceton, terpentin.

PE Polietilen —

Postojanost na temperaturu: tvrde vrste trajno do oko 90°C,kratkoročno do oko 105°C, mekane vrste trajno do oko 80°C,kratkoročno do oko 100°C, kao i do oko minus 40°C.

Otporan na

Lužine i anorganske kiseline.

Uvjetno otporan na

Aceton, organske kiseline, benzin, benzol, dizelsko ulje, većina ulja.

Neotporno na

Klor, ugljikovodici, oksidirane kiseline.


Relativno visoka.

Pukotine zbog naprezanja mogu biti izazvane prije svega acetonom,

različitim alkoholima, mravljom kiselinom, etanolom, benzinom,benzolom, maslačnom kiselinom, octenom kiselinom, formaldehidom,različitim uljima, petrolejem, propanolom, dušičnom kiselinom, solnomkiselinom, sumpornom kiselinom, sapunskom otopinom, terpentinom,

trikloretilenom, limunskom kiselinom.

PP Polipropilen —Postojanost na temperaturu: trajno do 90°C, kratkoročno do 110°Ckao i do oko minus 30°C.Otpornost na kemikalije općenito kao kod polietilena.

Otporan na

Lužine i anorganske kiseline

Uvjetno otporan na

Aceton, organske kiseline, benzin, benzol, dizelsko ulje, većina ulja.

Neotporno na

Klor, ugljikovodici, oksidirane kiseline.


Neznatno, samo kod nekih kiselina, poput kromske kiseline,

fluorovodične kiseline i solne kiseline, kao i dušičnih oksida.

PS Polistirol —

*Negativne vrijednosti vrijede samo za elemente koji su u stanju

mirovanja bez velikog opterećenja udaraca.Ne postoji umjetni materijal, koji je otporan na sve kemikalije. Navedeni

agensi predstavljaju samo mali izbor. Molimo, obratite pozornost da su

kod istovremenog spajanja kemijskih utjecaja i visokih temperatura

dijelovi materijala posebno izloženi. Ovdje može pod nekimokolnostima doći do pucanja zbog velikog naprezanja. Ako nistesigurni a imate pitanja, nazovite nas kod potražnje detaljne listepostojanosti materijala.

Pucanje zbog velikog naprezanja: ako se materijali koji stoje pod

naprezanjem istovremeno i kemijski ošpterećuju, ovo se može pojaviti.Posebno izloženi dijelovi su od polistirola i polietilena. Do pucanjamože doći čak i zbog agensa, na koji je određeni materijal otporan, alibez utjecaja naprezanja. Primjeri elemenata koji u određenim uvjetimastoje pod konstantnim naprezanjem: stezaljke, dijelovi uvodnica,

trakaste stezaljke.

Postojanost na temperaturu:

Zbog relativno jake sklonosti kemijskim utjecajima, ne možemo

preporučiti korištenje pri temperaturama, koje su iznad normalnesobne temperature od ca.25°C.Otpornost na hladnoću: do skoro minus 40°C*.

Otporan na

Alkali, većina kiselina, alkohol.

Uvjetno otporan na

Ulja i masti.

Neotporno na

Butanske kiseline, konc. dušične kiseline, konc. octene kiseline,aceton, eter, benzin i benzol, otapala za boje i lakove, klor, dizelsko

gorivo.


Relativno visoko.

Pukotine zbog naprezanja mogu biti izazvane između ostalogacetonom, eterom, benzinom, cikloheksanom, heptanom, metanolom,

propanolom, kao i omekšivačima nekih PVC spojeva kabela.


54/128


112 O BO TBS

0 2 T B S - K a t a l o

g_

2 0 1 0

_ N e u e r_


0 1 1 7 2 )

Ispitani elementi za vanjsku zaštitu od udara munje

M5 = 4Nm

Snaga izvlačenja

M6 = 6Nm

M8 = 12Nm

M10 = 20Nm

Daljnje informacije dostupne na upit.


55/128


02TBS

Katalo


113OBOTBS

Kratke osnove o zaštiti od prenapona

100% proradni napona munje

100 % proradnog udarnog napona munje je vrijednost udarnog napona

munje valnog oblika 1,2/50 μs koji prolazi kroz spojeve odvodnika. Kodovog napona uređaj za zaštitu od prenapona mora na deset

opterećenja deset puta reagirati.

Izjednačenje potencijala

Električki spoj, koji dijelove kućišta električkih uređaja i strane vodljivedijelove dovodi do jednakog ili približno jednakog potencijala.

Izjednačenje potencijala kod zaštite od udara munje bitna je mjera zasmanjivanje opasnosti od požara i eksplozije u prostorima odnosnograđevinama koje treba zaštiti. Izjednačenje potencijala postiže se uzpomoć vodiča za izjednačenje potencijala ili odvodnika, koji spajajuvanjske instalacije za zaštitu od udara munje, metalne dijelovegrađevine ili prostora, instalacije, strane vodljive dijelove, kao ielektrične i telekomunikacijske instalacije.

Izjednačenje potencijala zaštite od udara munje

Mjereni napon odvodnika Uc

Mjereni napon je najviša dopuštena efektivna vrijednost mrežnog

napona na stezaljkama odvodnika. Mjerni napon može trajno bitiprisutan na odvodniku bez promjene karakteristika.

Nazivna frekvencija (fn)

Nazivna frekvencija je frekvencija za koju je uređaj izrađen i na koju seodnose ostale nazivne veličine.

Nazivna struja (In)

Nazivna struja je najveća dopuštena pogonska struja, koja trajno tečepreko označenih stezaljki.

Nazivna struja odvoda (In)

Tjemena vrijednost struje koja teče kroz odvodnik vodič u valnom obliku8/20μs. Koristi se za klasifikaciju ispitivanja odvodnika prenapona tipa 2(bivši razred C).

Nazivni napon (Un)

Nazivni napon je vrijednost napona, za koji je uređaj izrađen. Pritom semože raditi o vrijednosti istosmjernog napona ili efektivnoj vrijednostisinusoidnog izmjeničnog napona.

Odvodnik prenapona

Odvodnici su uređaji koji se sastoje od otpornika i/ili iskrišta ovisnih onaponu. Oba se elementa mogu spojiti serijski ili paralelno, ali i

pojedinačno.Odvodnici štite električne uređaje i električne instalacije od prenapona.

Odvodnik prenapona tip 1

Odvodnici, koji zbog svoje konstrukcije mogu odvoditi struju munje kod

izravnog udara.


Odvodnici, koji odvode prenapone koji su nastali usred udaljenog

odnosno bliskog udara munje ili sklopnim postupkom u mreži.


Odvodnici, koji služe za zaštitu od prenapona pojedinih trošila iliskupine trošila i koji se instaliraju izravno na priključnice.

Otpornost na kratki spoj

Zaštita od prenapona mora provoditi struju kratkog spoja, dok se iliuređaj sam ili kroz unutarnji ili vanjski termički osigurač ili kroz mrežnuprenaponsku zaštitu (npr. predosigurač) ne odspoji od napajanja.

Prenapon

Prenapon je kratkotrajan napon koji nastaje između vodiča ili izmeđuvodiča i uzemljenja i koji višestruko prelazi najvišu dopuštenu vrijednostradnog napona uređaja, ali nema pogonsku frekvenciju. Mogu nastatiusred oluje ili kratkog spoja.

Preostali napon (Ures)

Tjemena vrijednost napona, koja nastupa na stezaljkama uređaja zazaštitu od prenapona tijekom ili neposredno nakon protoka odvodneudarne struje.

Prijenosna frekvencija (fg)

Prijenosna frekvencija navodi do koje je frekvencije uneseno prigušenjekorištenog uređaja manje od 3 dB.

Privremeni prenapon (TOV)

Kao privremeni prenapon (Temporary overvoltage-TOV) se opisuje

privremeni prenapon koji nastaje zbog kvarova unutar srednje i nisko

naponske mreže.

Razina zaštite (Up)

Razina zaštite je najviša trenutna vrijednost napona na stezaljkamauređaja za zaštitu od prenapona prije reakcije.

Sabirnica za izjednačenje potencijala

Stezaljka ili montažni profil predviđeni su za spajanje zaštitnog vodiča,vodiča izjednačenja potencijala i po potrebi vodiča za uzemljenje sauzemljenjem i uzemljivačem.

SPD

Surge Protection Device - engleski naziv za odvodnik prenapona.

Sposobnost brisanja slijedne struje mreže (lf)

Slijedna struja - poznata kao i mrežna popratna struja - je struja kojateče iz mreže nakon postupka odvodnje kroz odvodnik prenapona.Slijedna se struja značajno razlikuje od trajne pogonske struje. Jakostslijedne mrežne struje je ovisna o dovodu od transf

tbs projektiranje szm hr

Documents