regulativa eu regulativa srbijenamirnice.vet.bg.ac.rs/001 studentski folder/003 osnove...
TRANSCRIPT
Zakonska regulativa
REGULATIVA EU
REGULATIVA SRBIJE
BEZBEDNOST HRANE – ne može biti APSOLUTNA!
“DOVOLJNO BEZBEDNA”koncept bezbednosti –
KONCEPT PRIHVATLJIVOG NIVOA RIZIKA
FOOD SAFETY
• “AGRO-INDUSTRY” - drugi najveći ekonomski sektor u EU; preko 48
miliona zaposlenih; 750 biliona evra godišnje
• Preko 200 bolesti koje se putem lanca hrane prenose sa životinja na ljude
• Predviđanja: 2030. 8 biliona ljudi – potreba da se poveća proizvodnja hrane za
40%
• “EU animal disease eradication policy”
• Implementacija “Salmonella control programme”
U zadnjih deset godina EU potrošila 3,3
biliona evra na “food safety policy”, uključujući 2,2 biliona na
eradikaciju bolesti životinja.
Planirani EU budžet za period 2014-2020 2,2 biliona evra:
1. Eradikacija bolesti životinja
2. “EU emergency veterinary fund”, uključujući EU referentne
laboratorije, trening programe i banke vakcina.
QUOTAS about (Food) SAFETY
• “Salus populi suprema lex,” the Romans used to say.
“The people’s safety is the highest law.” They were right,
but are we getting carried away?
• Despite the fact that thousands of employees have been trained in food safety
around the world, millions have been spent globally on food safety research, and
countless inspections and tests have been performed at home and abroad, food
safety remains a significant public health challenge. Why is that? The answer to
this question reminds me of a quote by Elliot M. Estes, who said, “If something
has been done a particular way for 15 or 20 years, it’s a pretty good sign, in these
changing times, that it is being done the wrong way.” To improve food safety, we
have to realize that it’s more than just food science; it’s the behavioral sciences
too.
• “Zero Harm” is a “do not” target. “Do” targets are possible, while “do not”
is often impossible. The focus should be on aspects like “the best available
and reasonable safety practices”, or “improved measures” or “better
hazard/ risk identification.” These are things that can be done. If you tell me
“do not get injured”, I am going to ask you “How will I not get injured?”
What will your answer be? (If you do have an answer, I bet it will probably
be a list of things I should DO.) - Wynand Serfontein – 2014
Povelja UN o ljudskim pravima – PRAVO NA ŽIVOT (hrana kao
sastavni deo ljudskih potreba
Sektor poljoprivrede i proizvodnje hrane – veliki značaj za privredu EU
Article 25, paragraph 1, of the Universal Declaration of Human Rights
affirms that “[e]veryone has the right to a standard of living adequate
for the health of himself and of his family, including food, clothing,
housing and medical care and necessary social services”
ZAJEDNIČKA AGRARNA
POLITIKA
(Common AGRICULTURAL
POLICY – CAP)
Rimski sporazum – Sporazum o osnivanju EEC (1957. 1962)
1. JEDINSTVENO TRŽIŠTE
2. PRIORITET PROIZVODA IZ EU
3. FINANSIJSKA SOLIDARNOST
RAZVOJ
povećanje produktivnosti i ruralni razvoj
promena pristupa 1985. – značaj deklarisanja kao i princip
“mutual recognition”
“food scares” situacija - BSE, kontaminacija dioksinom u
Belgiji, GMO – sredina 1990.-tih – poljuljano poverenje,
potreba revizije
1997. EC – GREEN PAPER on FOOD LAW – pokretanje
javne debate
1999. izveštaj tri profesora o POTREBI
1. Novi sistem za procenu rizika baziranim na principima
izvrsnosti, transparentnosti i nezavisnosti
2. Formiranje javnih agencija za HRANU i ZDRAVLJE
3. Veći stepen suradnje između zemalja članica EU
WHITE PAPER ON FOOD SAFETY, januar 2000. –
predlog transformacije politike u proaktivni, dinamični,
koherentni i sveobuhvatni instrument sa ciljem osiguranja
visokog nivoa zdravlja ljudi i zaštite potrošača
KRAJNJI REZULTAT
2002, the Council of the EU and the European Parliament –
Savet EU i Evropski Parlament usvajaju
Regulativu (EC) No. 178/2002 – principi zakona o hrani i
kreiranje Evropske Agencije za bezbednost hrane (European
Food Safety Agency – EFSA)
PRINCIPI POLITIKE BEZBEDNOSTI HRANE
integrisani pristup; primarna odgovornost, sledljivost hrane,
i njenih sastojaka; transparentnost, analiza rizika
Međunarodne organizacije i grupacije
WTO – WORLD TRADE ORGANIZATION Svetska
trgovinska organizacija
WHO – WORLD HEALTH ORGANIZATION Svetska
zdravstvena organizacija
FAO – FOOD AGRICULTURAL ORGANIZATION
Organizacija za hranu i poljoprivredu
ISO – INTERNATIONAL STANDARDS ORGANIZATION
Međunarodna organizacija za standardizaciju
CAC – CODEX ALIMENTARIUS COMMISSION
Komisija Codex Alimentarius
WTO
• Ne postavlja standarde, ali prepoznaje standarde elaborirane
od strane drugih organizacija kao REFERENCU za WTO
članice
1. Pitanje bezbednosti hrane – Komisija Codex Alimentarius
(CAC)
2. Aspekt zdravlja (zaštite) biljaka – International Plant
Protection Convention (IPPC)
3. Aspekt zdravlja životinja – Office Internationale des
Epizooties (OIE) /World Organization for Animal Health
“THREE – SISTERS”
WTO ČLANICE NISU PRIMORANE, ALI.....
CAC
• Međunarodno telo osnovano (1962.) zajedničkom aktivnošću
FAO/WHO – POSTAVLJANJE STANDARDA ZA
KVALITET I BEZBEDNOST HRANE
• Standardi, principi, vodiči i kod prakse – njihovo usvajanje
nije obavezno, na dobrovoljnoj je bazi
ISO
• Usvajanje ISO standarda – ne postoji obligacija, ali pojedini su
postali “market access requirement”
• ISO standardi pokrivaju:
Terminologiju
Laboratorije
Akreditaciju
Inspekciju
Sertifikaciju osoblja
Sertifikaciju proizvoda
Sertifikaciju sistema menadžmenta.......
ISO 22000:2005 – specifični vodič za osiguravanje bezbednosti
hrane kroz čitav lanac-kontinuum “od njive do trpeze”
ELEMENTI: interaktivna komunikacija, dobra praksa: DOBRA
POLJOPRIVREDNA PRAKSA (GAP), DOBRA PROIZVOĐAČKA
PRAKSA (GMP) i DOBRA HIGIJENSKA PRAKSA (GHP),
HACCP princip
EUROPEAN COMMISSION (EC)
DIREKTIVE
• cilj je postavljen, ali
dozvoljava se nacionalnoj
vlasti da odredi kako (NA
KOJI NAČIN) u
ostvarivanju tog cilja; ne
može se sprovoditi u zemlji
članici PRE prethodne
implementacije u
nacionalnu legislativu
REGULATIVE
• ‘‘directly applicable’’
• direktno primenjiv
• postaje ZAKON za sve
zemlje članice odmah po
stupanju na snagu, bez
potrebe menjanja
nacionalne legislative
HORIZONTALNE – pokrivaju jedan aspekt npr.
HIGIJENA kroz sve kategorije proizvoda
VERTIKALNE – primenjuju se na pojedinu
grupu proizvoda
VS.
PROCEDURA
• EC – inicijativa ► put konsultacija, amandmana,
kritičkih osvrta ► formalno usvajanje od strane
Evropskog Parlamenta (European Parliament) i
Saveta ministara (Council of Ministers); objava u
Official Journal of the EU ► STUPANJE NA
SNAGU
Regulativa EC 178/2002 Evropskog paralamenta i Saveta – Opšti zakon o hrani
• Regulativom EC No 178/2002 Evropskog
parlamenta i Saveta od 28 Februara 2002 godine
postavljaju se opšti principi i zahtevi zakona o
hrani; uspostavlja se Food Safety Authority (Telo
za bezbednost hrane) i postavljaju se procedure po
pitanju bezbednosti hrane
POKRIVENOST ČITAVOG LANCA HRANE – princip “farm to
fork”
ANALIZA RIZIKA
TRANSPARENTNOST
ODGOVORNOST “FOOD OPERATORS”
SLEDLJIVOST
PREZENTACIJA HRANE.
USPOSTAVLJANJE EUROPEAN FOOD SAFETY AGENCY –
nezavisno naučni savetodavno telo
PRINCIPI
Food Hygiene Package
Regulation (EC) 852/2004 on the hygiene of foodstuffs;
Regulation (EC) 853/2004 setting out specific hygiene
requirements for foods of animal origin;
Regulation (EC) 854/2004 setting out specific requirements for
organising official controls on products of animal origin intended for
human consumption
Regulativa (EC) br. 852/2004 o higijeni namirnica.
Regulativa (EC) br. 853/2004 o specifičnim pravilima - zahtevima higijene za namirnice životinjskog porekla.
Regulativa (EC) br. 854/2004 odnosi se na službenu kontrolu.
Regulativa (EC) br. 882/2004 o zvaničnim kontrolama koje se vrše radi utvrđivanja usaglašenosti sa zakonom o hrani i hrani za životinje, kao i sa propisima iz oblasti zdravlja i brige o životinjama.
Regulativa No 852/2004 o higijeni namirnica
Opšte odredbe
Primarna odgovornost: subjekat u poslovanju s hranom
Osiguranje bezbednosti kroz ceo lanac hrane, uključujući i primarnu proizvodnju
Održavanje hladnog lanca
Uspostavljanje mikrobioloških kriterijuma.
Uspostavljanje procedura za kontrolu temperature
Regulativa No 853/2004
Pravila higijene za namirnice životinjskog porekla
• Utvrđuje posebna pravila o higijeni hrane
životinjskog porekla, koja nadopunjuju Regulativu
852/2004 o higijeni hrane, kojih se moraju
pridržavati subjekti u poslovanju s hranom
Regulativa o mikrobiološkim kriterijumima za
hranu
(EC) 2073/2005, (EC) 1441/2007 (EU) 365/2010.
• Mikrobiološki kriterij - kriterij koji utvrđuje
prihvatljivost jednog proizvoda, serije proizvoda ili
procesa, na temelju odsutnosti, prisutnosti ili broja
MO i/ili količine njihovih toksina/metabolita po
jedinici mase, volumena, površine ili serije
• Primjena mikrobioloških kriterija je sastavni dio
sistema samokontrole –
• Mikrobiološki kriterijumi su namenjeni da se
koriste za validaciju i verifikaciju procedura Hazard
Analysis and Critical Control Points (HACCP) i
dobre higijenske prakse.
З А К О НО БЕЗБЕДНОСТИ ХРАНЕ (Сл. гласник РС бр. 41/2009)
I. ОСНОВНЕ ОДРЕДБЕ
Предмет уређења
• Члан 1.
Овим законом уређују се општи услови за безбедност хране и хране за
животиње, обавезе и одговорности субјеката у пословању храном и храном за
животиње, систем брзог обавештавања и узбуњивања, хитне мере и
управљање кризним ситуацијама, хигијена и квалитет хране и хране за
животиње.
Изузеци од примене
• Члан 2.
Одредбе овог закона не односе се на примарну производњу хране,
припрему, руковање, односно складиштење хране за потребе сопственог
домаћинства, као и на храну за животиње које не служе за производњу хране.
Циљ закона
• Члан 3.
Циљ овог закона је да обезбеди висок ниво заштите живота и здравља
људи и заштитa интереса потрошача, укључујући начело поштења и савесности
у промету храном, узимајући у обзир када је то могуће заштиту здравља и
добробити животиња, као и здравља биља и заштите животне средине.
V BEZBEDNOST HRANE I HRANE ZA
ŽIVOTINJE
1. Opšti uslovi za bezbednost hrane
Zabrana
Član 25
• Zabranjeno je stavljanje u promet hrane koja nije bezbedna.
• Hrana nije bezbedna, ako je štetna po zdravlje ljudi i ako nije
pogodna za ishranu ljudi.
Pravilnik o opštim i posebnim uslovima higijene hrane u
bilo kojoj fazi proizvodnje prerade i prometa (Sl. Glasnik
RS broj 72/10)
MIKROBIOLOŠKI KRITERIJUMI
• Definicije pojedinih izraza upotrebljenih u pravilniku
• Opšti deo
• Prilog 1.
Kriterijumi bezbednosti hrane,
Kriterijumi higijene u procesu proizvodnje,
Pravila za uzimanje uzoraka i pripremu uzoraka za
ispitivanje.
• Mikrobiološki kriterijumi sadrže:
Kategoriju hrane,
Spisak značajnih mikroorganizama, toksina i
metabolita;
Plan uzorkovanja (broj jedinica uzorka (n) i broj
ispitivanih jedinica uzorka (c) koje moraju da zadovolje
postavljene granične vrednosti);
Granične vrednosti (m, M)
Referentne metode ispitivanja
Fazu u kojoj se kriterijum primenjuje.
Aktivnosti koje će biti preduzete ako kriterijum nije
zadovoljen.
PRIMER : Kriterijum 2.2.7. iz Priloga 1., Poglavlja 2.
Pravilnika (Sl. glasnik RS broj 72/10)
Kategorija
hrane
Mikroorgani
zmi/
njihovi
toksini,
metaboliti
Plan
uzorkovanja
Granične vrednosti Referent.
metoda
isitivanja
Faza u
kojoj se
kriterijum
primenjuje
Mera u
slučaju
nezadovojav
ajućihrezultata
Mleko u
prahu i
surutka u
prahu
n cm M
Enterobacteri
aceae
5 0 10 cfu ISO
21528-1 Kraj
Proizvodnog
procesa
Provera
efikasnosti
toplotne
obrade i
sprečavanje
ponovne
kontaminacije
KPS 5 2 10 cfu 100 cfu EN ISO
6888-1
Ili ISO
6888-2
Kraj
proizvodnog
procesa
Poboljšanje
higijene
proizvodnje.
Ako se
utvrde
vrednosti
>105
cfu/g, ta
proizvodna
partrija sira
mora se
ispitati na
prisustvo
stafilokoknih
enterotoksina
"The history of government regulation of food safety
is one of government watchdogs chasing the horse
after it's out of the barn."
David A. Kessler, M.D. (FDA Commissioner)