strategija eu-a o biolo koj raznolikosti do 2030 · 2020-01-17 · dokument o stajali tu:...
TRANSCRIPT
2019
Strategija EU-ao biološkoj
raznolikosti do 2030Studeni
Dokument o stajalištu
Trst
en
jak
mla
ka
r (A
cro
ce
ph
alu
s p
alu
stri
s) ©
Yv
es
Ad
am
s, V
ild
a
www.birdlife.eu
KONTAKT
Ariel Brunner, viši direktor za politiku
Barbara Herrero, službenica za politiku
EU-a u području prirode
Stichting BirdLife Europe sa zahvalnošću izjavljuje da je korisnik financijske potpore Europske komisije.
Cjelokupni sadržaj i mišljenja izražena na ovim stranicama isključivo pripadaju organizaciji Stichting BirdLife Europe
Walsbergen, Linter, Vlaams-Brabant, Belgija © Jeroen Mentens, Vilda
Dizajn i prijelom:
Marianna Colonna, direktorica digitalnih komunikacija, BirdLife Europa i Središnja Azija
Naslovnica:
Zlatni čagalj (Canis aureus) © Yves Adams, Vilda
Sova ušara (Bubo bubo) © Paul M, Unsplash
Pčela samica (Osmia cornuta) © Rollin Verlinde, Vilda
Velika križnjača (Marthasterias glacialis) © Yves Adams, Vilda
Tupik (Fratercula arctica) © Hari Nandakumar, Unsplash
Europski jež (Erinaceus europaeus) © Lars Soerink, Vilda
Bukoč (Pandion haliaetus) © Yves Adams, Vilda
Veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis) © Jeroen Mentens, Vilda
Sadržaj
Informativni sažetak ........................................................................................... 5
Kontekst ............................................................................................................... 6
Zašto smo do sada bili neuspješni? ............................................................... 7
Europski zeleni plan: prilika kakva se pruža jednom u generaciji ......... 8
Važnost povezivanja biološke raznolikosti i klimatske krize ................... 9
Ciljevi misije ...................................................................................................... 10
Glavni ciljevi ....................................................................................................... 11
KONTAKT
Ariel Brunner, viši direktor za politiku
Barbara Herrero, službenica za politiku
EU-a u području prirode
Stichting BirdLife Europe sa zahvalnošću izjavljuje da je korisnik financijske potpore Europske komisije.
Cjelokupni sadržaj i mišljenja izražena na ovim stranicama isključivo pripadaju organizaciji Stichting BirdLife Europe
Walsbergen, Linter, Vlaams-Brabant, Belgija © Jeroen Mentens, Vilda
Dizajn i prijelom:
Marianna Colonna, direktorica digitalnih komunikacija, BirdLife Europa i Središnja Azija
Naslovnica:
Zlatni čagalj (Canis aureus) © Yves Adams, Vilda
Sova ušara (Bubo bubo) © Paul M, Unsplash
Pčela samica (Osmia cornuta) © Rollin Verlinde, Vilda
Velika križnjača (Marthasterias glacialis) © Yves Adams, Vilda
Tupik (Fratercula arctica) © Hari Nandakumar, Unsplash
Europski jež (Erinaceus europaeus) © Lars Soerink, Vilda
Bukoč (Pandion haliaetus) © Yves Adams, Vilda
Veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis) © Jeroen Mentens, Vilda
Sadržaj
Informativni sažetak ........................................................................................... 5
Kontekst ............................................................................................................... 6
Zašto smo do sada bili neuspješni? ............................................................... 7
Europski zeleni plan: prilika kakva se pruža jednom u generaciji ......... 8
Važnost povezivanja biološke raznolikosti i klimatske krize ................... 9
Ciljevi misije ...................................................................................................... 10
Glavni ciljevi ....................................................................................................... 11
Planinski ćuk (Aegolius funereus) © Yves Adams, Vilda Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 5
Kako Greta Thunberg kaže, naša je kuća u plamenu! Hoćemo li ostati sjediti za stolom i
požurivati djecu da što brže pojedu večeru u nadi da će završiti prije nego što izgorimo?
To je tragična analogija, a mi smo ti protagonisti koji se suočavaju s „planetom u plamenu”.
Priroda i klima, dvije strane istog novčića, trenutačno su u krizi. Dakle, naš je planet,
naš dom, u krizi. Znanstvenici jednoglasno zaključuju da imamo jako malo vremena za
djelovanje kako bismo spasili ljudski rod i društvo od propasti.
Europsko bogatstvo, moć i utjecaj, ali i neobuzdana potrošnja obvezuju nas da budemo
predvodnici ove bitke i poduzmemo sveobuhvatne i integrirane mjere u svim sektorima
našega društva kako bismo imali šansu za opstanak.
Srećom, novo se političko vodstvo EU-a koje je nedavno preuzelo vlast usmeno snažno
obvezalo na konačno djelovanje. Zahtjevi za takvo djelovanje dolaze glasno od građana
diljem svijeta, prvenstveno od mladih, a zatim i starijih te ih posebno naglašavaju
znanstvenici iz svih područja. No djelovanje mora nadilaziti prilike za fotografiranje,
floskule i površne strategije u kojima se status quo pokušava predstaviti kao promjena.
Nemojte se zavaravati! Znanstvenici su uistinu oglasili posljednje zvono za uzbunu da
nas probude iz sna. Preko milijun vrsta, više nego ikada u povijesti, prijeti izumiranje.
Ukupno 70 % svih kopnenih i gotovo 50 % svih morskih i slatkovodnih ekosustava ozbiljno
je negativno izmijenjeno ljudskim djelovanjem. Samo u EU-u neodrživa intenzifikacija
poljoprivrede i ribarstva dovela je do toga da je samo 23 % zaštićenih vrsta i 16 % zaštićenih
staništa u dobrom stanju očuvanosti, tj. da su održivi. Isti nam znanstvenici govore da
imamo još samo 11 godina za 50 %-tnu šansu da ograničimo globalno zatopljenje na
željenih najviše 1,5 °C, a to rapidno postaje nemoguće.
Te prijetnje tek su vrh sante leda koja se ubrzano topi i primorani smo djelovati odmah.
Nema vremena za odgađanje, ideja da pokušamo ono što je „realistično moguće“ naivna je
i osuđuje nas na propast.
EU ima snažno zakonodavstvo u pogledu zaštite okoliša, od Direktive o pticama i Direktive
o staništima, zajedno poznatih i kao „Direktive o prirodi”, pa do izvrsne „Okvirne direktive
o vodama”, u kojima se nalaze konkretni budući koraci koje treba odgovarajuće izvršiti i
provesti te tako u potpunosti zaštititi područja u sklopu mreže Natura 2000. Nedostatak
smjelosti da se to napravi u posljednja dva desetljeća doveo je do katastrofalnog gubitka
biološke raznolikosti s kojim se sada susrećemo. Ne moramo ponovno izumiti kotač, samo
trebamo pravilno napuniti gume. No za to nam nedostaju neki alati. Posebice kronično
nedostaju snažne politike kojima će se potaknuti aktivna opsežna obnova ekosustava i
smanjiti golemi globalni otisak naše rasipne potrošnje.
BirdLife Europe & Central Asia pripremio je sljedeći integrirani međusektorski plan –
stajališta i mjere osmišljene s ciljem spašavanja naših mora, kopna, vode, naše prirode
i vrsta koje žive u njoj, njezine biološke raznolikosti. Europa sada mora zauzeti stav
moralnog, političkog i ekonomskog globalnog predvodnika. Ako se te ideje prenesu u
strategiju Europske unije, a zatim i provedu, to bi bio uvjerljiv korak prema gašenju ovog
plamenog pakla koji prijeti da će proždrijeti naš dom i nas zajedno s njime.
Informativni sažetak
Planinski ćuk (Aegolius funereus) © Yves Adams, Vilda Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 5
Kako Greta Thunberg kaže, naša je kuća u plamenu! Hoćemo li ostati sjediti za stolom i
požurivati djecu da što brže pojedu večeru u nadi da će završiti prije nego što izgorimo?
To je tragična analogija, a mi smo ti protagonisti koji se suočavaju s „planetom u plamenu”.
Priroda i klima, dvije strane istog novčića, trenutačno su u krizi. Dakle, naš je planet,
naš dom, u krizi. Znanstvenici jednoglasno zaključuju da imamo jako malo vremena za
djelovanje kako bismo spasili ljudski rod i društvo od propasti.
Europsko bogatstvo, moć i utjecaj, ali i neobuzdana potrošnja obvezuju nas da budemo
predvodnici ove bitke i poduzmemo sveobuhvatne i integrirane mjere u svim sektorima
našega društva kako bismo imali šansu za opstanak.
Srećom, novo se političko vodstvo EU-a koje je nedavno preuzelo vlast usmeno snažno
obvezalo na konačno djelovanje. Zahtjevi za takvo djelovanje dolaze glasno od građana
diljem svijeta, prvenstveno od mladih, a zatim i starijih te ih posebno naglašavaju
znanstvenici iz svih područja. No djelovanje mora nadilaziti prilike za fotografiranje,
floskule i površne strategije u kojima se status quo pokušava predstaviti kao promjena.
Nemojte se zavaravati! Znanstvenici su uistinu oglasili posljednje zvono za uzbunu da
nas probude iz sna. Preko milijun vrsta, više nego ikada u povijesti, prijeti izumiranje.
Ukupno 70 % svih kopnenih i gotovo 50 % svih morskih i slatkovodnih ekosustava ozbiljno
je negativno izmijenjeno ljudskim djelovanjem. Samo u EU-u neodrživa intenzifikacija
poljoprivrede i ribarstva dovela je do toga da je samo 23 % zaštićenih vrsta i 16 % zaštićenih
staništa u dobrom stanju očuvanosti, tj. da su održivi. Isti nam znanstvenici govore da
imamo još samo 11 godina za 50 %-tnu šansu da ograničimo globalno zatopljenje na
željenih najviše 1,5 °C, a to rapidno postaje nemoguće.
Te prijetnje tek su vrh sante leda koja se ubrzano topi i primorani smo djelovati odmah.
Nema vremena za odgađanje, ideja da pokušamo ono što je „realistično moguće“ naivna je
i osuđuje nas na propast.
EU ima snažno zakonodavstvo u pogledu zaštite okoliša, od Direktive o pticama i Direktive
o staništima, zajedno poznatih i kao „Direktive o prirodi”, pa do izvrsne „Okvirne direktive
o vodama”, u kojima se nalaze konkretni budući koraci koje treba odgovarajuće izvršiti i
provesti te tako u potpunosti zaštititi područja u sklopu mreže Natura 2000. Nedostatak
smjelosti da se to napravi u posljednja dva desetljeća doveo je do katastrofalnog gubitka
biološke raznolikosti s kojim se sada susrećemo. Ne moramo ponovno izumiti kotač, samo
trebamo pravilno napuniti gume. No za to nam nedostaju neki alati. Posebice kronično
nedostaju snažne politike kojima će se potaknuti aktivna opsežna obnova ekosustava i
smanjiti golemi globalni otisak naše rasipne potrošnje.
BirdLife Europe & Central Asia pripremio je sljedeći integrirani međusektorski plan –
stajališta i mjere osmišljene s ciljem spašavanja naših mora, kopna, vode, naše prirode
i vrsta koje žive u njoj, njezine biološke raznolikosti. Europa sada mora zauzeti stav
moralnog, političkog i ekonomskog globalnog predvodnika. Ako se te ideje prenesu u
strategiju Europske unije, a zatim i provedu, to bi bio uvjerljiv korak prema gašenju ovog
plamenog pakla koji prijeti da će proždrijeti naš dom i nas zajedno s njime.
Informativni sažetak
6 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
KontekstPriroda je u krizi. A priroda je pak neraskidivo povezana s ljudskim rodom: ljudi imaju dubok
odnos s ekosustavima u kojima žive jer im oni pružaju sve nužno za opstanak: plodnu zemlju
i bogato more, pitku vodu, stabilnu klimu; sve nam to pruža osnovu na kojoj smo izgradili
svoje kulturne sustave. Znamo da daljnji gubitak vrsta i propadanje staništa predstavljaju
prijetnju našoj dobrobiti, a konačno i opstanku ljudskog roda. Dakle, ljudski je rod u krizi.
U nedavnim ključnim međuvladinim globalnim izvješćima1 utvrđeno je da mijenjamo
svoj planet do neprepoznatljivosti. Ljudi guraju Zemlju do krajnjih granica i mogućnosti
funkcioniranja. Ljudski je rod već ozbiljno izmijenio 75 % cjelokupnog kopna i gotovo 50
% svih morskih i vodenih ekosustava. Populacije brojnih vrsta u slobodnom su padu zbog
tih utjecaja i preko milijun vrsta prijeti izumiranje, što je više nego u bilo kojem drugom
trenutku u povijesti ljudskog roda.
U Europskoj uniji (EU) stvari su slične. Izostanak izvršenja i provođenja postojećeg
zakonodavstva te neograničena intenzifikacija proizvodnih sredstava u poljoprivredi i
ribarstvu doveli su do scenarija u kojem su samo 23 % zaštićenih vrsta i 16 % zaštićenih
staništa u dobrom stanju očuvanosti.
Prošle su godine vodeći svjetski klimatolozi upozoravali da imamo još samo 11 godina za
50 %-tnu šansu da ograničimo globalno zatopljenje na najviše 1,5 °C, jer bismo se iznad te
vrijednosti suočili s katastrofalnim posljedicama po ljude i biološku raznolikost. Klimatske
promjene neraskidivo su povezane s tim katastrofalnim gubitkom biološke raznolikosti te ga i
potenciraju. Priroda je stoga ključ u borbi za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje
na njih. Budući da su ti problemi u suštini povezani, mora ih se zajedno i razmatrati.
Propadanje staništa koje je rezultat načina na koji gospodarimo kopnom i morima među
glavnim je uzrocima gubitka biološke raznolikosti i jedan od ključnih pokretača klimatskih
promjena2. Učinci prenamjene zemljišta uključuju deforestaciju i propadanje tresetišta, a
samo je to zaslužno za približno 10 – 15 % ukupnih emisija CO23. Priroda je dio rješenja za
klimatske promjene jer važna staništa poput šuma, livada, šuma kelpa, priobalnih močvara i
tresetišta pohranjuju i vrše sekvestraciju ugljika, a dokazano je i da biološki raznoliki ekosustavi
to rade bolje te imaju i druge koristi za ljude. Zaštitom i obnovom tih područja moglo bi se
postići smanjenje emisija za trećinu te povećati skladištenje ugljika koliko je potrebno da se
zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, a time bi se taj prostor vratio prirodi i postao biološki raznolik4.
Budući da smo svjesni prijetnji, moramo djelovati odmah. Ovo više nije problem kojim ćemo
se baviti u budućnosti. Valovi javnih prosvjeda dobivaju zamah i razlijevaju se diljem Europe i
svijeta, predvođeni sve snažnijim glasovima mladih koji pozivaju na djelovanje. Moramo slušati
što nam znanost i mladi poručuju. Priroda je u krizi: suočeni smo s akutnom klimatskom
krizom i ekološkim slomom. Sada je vrijeme da se djeluje i da to djelovanje bude ambiciozno.
Stoga ne možemo očekivati da će biti dovoljno poduzeti ono što je „realistično moguće“, a da
se pritom ništa ni ne promijeni. U nastavku su preporuke temeljene na onome što je potrebno
napraviti da bismo društvo zaštitili od propasti – i postigli uistinu transformativne promjene5.
1 Globalna procjena IPBES-a, 2019. https://www.ipbes.net/global-assessment-report-biodiversity-ecosystem-services2 Stajalište o rješenjima temeljenim na prirodi organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/
post20203 https://www.ipcc.ch/srccl-report-download-page/4 https://www.pnas.org/content/114/44/116455 Brifing o transformativnim promjenama organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 7
Zašto smo do sada bili neuspješni?
Unatoč postojanju snažnog zakonodavstva – Direktive o pticama i Direktive o staništima,
tj. „Direktiva o prirodi” – europski napori u posljednja dva desetljeća da se gubitak biološke
raznolikosti uspori i zaustavi bili su zapanjujuće neuspješni. U temeljitoj ocjeni predmetnih
direktiva 2016. godine zaključeno je da odgovaraju svojoj namjeni. No izvršavanje
zakonodavstva slabo se provodi na nacionalnim razinama i mnoge radnje kojima se krši
zakon ne provjeravaju se i ne sankcioniraju.
Cilj Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 20201, donesene 2011. godine, bio je zaustaviti
gubitak biološke raznolikosti i propadanje ekosustava u EU-u, uz definiranje doprinosa
EU-a sprečavanju gubitka svjetske biološke raznolikosti. Njezinih šest ciljeva obuhvaćaju
zakonodavstvo EU-a u području prirode, ekosustave i njihove usluge, poljoprivredu i
šumarstvo, morski okoliš, invazivne strane vrste i gubitak svjetske biološke raznolikosti. Ciljevi
su popraćeni detaljnim djelovanjem za Europsku komisiju i države članice EU-a.
U posljednjoj procjeni aktualne Strategije o biološkoj raznolikosti do 2020. ističe se da je,
dvije godine do roka, EU daleko od zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti na svojemu
teritoriju. Malo je napretka postignuto u području četiriju od šest ciljeva, a stanje u
pogledu biološke raznolikosti u poljoprivrednim i šumskim ekosustavima pogoršalo se
od 2010. Većinom djelovanja postignuto je vrlo malo napretka ili su bila jednostavno
neuspješna.
Većinski su uzroci loše osmišljavanje strategija, nejasni ciljevi, manjak nacionalne
odgovornosti i manjak predanosti promjeni statusa quo koji uništava prirodu. Nezavisni
pokazatelji ključni su element po kojemu možemo reći u kakvom je priroda stanju, a
njih u prethodnim strategijama uglavnom nije ni bilo. Konkretnije, razvoj potrebnog
novog zakonodavstva te financiranje i provedba izvršavanja postojećeg zakonodavstva
nisu zadovoljavajući. To ukazuje
na nedostatak političkih obveza
na višim razinama.
Usklađenost politika s ostalim
sektorima općenito je manjkava.
Osim toga, u sektorima u kojima
je integracija biološke raznolikosti
od ključne važnosti nije došlo
do preuzimanja odgovornosti
za ostvarivanje ciljeva strategije.
To se primjerice odnosi na
nerješavanje pitanja strukture
potrošnje i postupnog ukidanja
štetnih tvari2.
1 https://www.birdlife.org/sites/default/files/attachments/eu_biodiversity_strategy_2020_birdlife_report.pdf 2 Stajalište o uključivanju organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Dolina rijeke Scheldt© Yves Adams, Vilda
6 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
KontekstPriroda je u krizi. A priroda je pak neraskidivo povezana s ljudskim rodom: ljudi imaju dubok
odnos s ekosustavima u kojima žive jer im oni pružaju sve nužno za opstanak: plodnu zemlju
i bogato more, pitku vodu, stabilnu klimu; sve nam to pruža osnovu na kojoj smo izgradili
svoje kulturne sustave. Znamo da daljnji gubitak vrsta i propadanje staništa predstavljaju
prijetnju našoj dobrobiti, a konačno i opstanku ljudskog roda. Dakle, ljudski je rod u krizi.
U nedavnim ključnim međuvladinim globalnim izvješćima1 utvrđeno je da mijenjamo
svoj planet do neprepoznatljivosti. Ljudi guraju Zemlju do krajnjih granica i mogućnosti
funkcioniranja. Ljudski je rod već ozbiljno izmijenio 75 % cjelokupnog kopna i gotovo 50
% svih morskih i vodenih ekosustava. Populacije brojnih vrsta u slobodnom su padu zbog
tih utjecaja i preko milijun vrsta prijeti izumiranje, što je više nego u bilo kojem drugom
trenutku u povijesti ljudskog roda.
U Europskoj uniji (EU) stvari su slične. Izostanak izvršenja i provođenja postojećeg
zakonodavstva te neograničena intenzifikacija proizvodnih sredstava u poljoprivredi i
ribarstvu doveli su do scenarija u kojem su samo 23 % zaštićenih vrsta i 16 % zaštićenih
staništa u dobrom stanju očuvanosti.
Prošle su godine vodeći svjetski klimatolozi upozoravali da imamo još samo 11 godina za
50 %-tnu šansu da ograničimo globalno zatopljenje na najviše 1,5 °C, jer bismo se iznad te
vrijednosti suočili s katastrofalnim posljedicama po ljude i biološku raznolikost. Klimatske
promjene neraskidivo su povezane s tim katastrofalnim gubitkom biološke raznolikosti te ga i
potenciraju. Priroda je stoga ključ u borbi za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje
na njih. Budući da su ti problemi u suštini povezani, mora ih se zajedno i razmatrati.
Propadanje staništa koje je rezultat načina na koji gospodarimo kopnom i morima među
glavnim je uzrocima gubitka biološke raznolikosti i jedan od ključnih pokretača klimatskih
promjena2. Učinci prenamjene zemljišta uključuju deforestaciju i propadanje tresetišta, a
samo je to zaslužno za približno 10 – 15 % ukupnih emisija CO23. Priroda je dio rješenja za
klimatske promjene jer važna staništa poput šuma, livada, šuma kelpa, priobalnih močvara i
tresetišta pohranjuju i vrše sekvestraciju ugljika, a dokazano je i da biološki raznoliki ekosustavi
to rade bolje te imaju i druge koristi za ljude. Zaštitom i obnovom tih područja moglo bi se
postići smanjenje emisija za trećinu te povećati skladištenje ugljika koliko je potrebno da se
zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, a time bi se taj prostor vratio prirodi i postao biološki raznolik4.
Budući da smo svjesni prijetnji, moramo djelovati odmah. Ovo više nije problem kojim ćemo
se baviti u budućnosti. Valovi javnih prosvjeda dobivaju zamah i razlijevaju se diljem Europe i
svijeta, predvođeni sve snažnijim glasovima mladih koji pozivaju na djelovanje. Moramo slušati
što nam znanost i mladi poručuju. Priroda je u krizi: suočeni smo s akutnom klimatskom
krizom i ekološkim slomom. Sada je vrijeme da se djeluje i da to djelovanje bude ambiciozno.
Stoga ne možemo očekivati da će biti dovoljno poduzeti ono što je „realistično moguće“, a da
se pritom ništa ni ne promijeni. U nastavku su preporuke temeljene na onome što je potrebno
napraviti da bismo društvo zaštitili od propasti – i postigli uistinu transformativne promjene5.
1 Globalna procjena IPBES-a, 2019. https://www.ipbes.net/global-assessment-report-biodiversity-ecosystem-services2 Stajalište o rješenjima temeljenim na prirodi organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/
post20203 https://www.ipcc.ch/srccl-report-download-page/4 https://www.pnas.org/content/114/44/116455 Brifing o transformativnim promjenama organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 7
Zašto smo do sada bili neuspješni?
Unatoč postojanju snažnog zakonodavstva – Direktive o pticama i Direktive o staništima,
tj. „Direktiva o prirodi” – europski napori u posljednja dva desetljeća da se gubitak biološke
raznolikosti uspori i zaustavi bili su zapanjujuće neuspješni. U temeljitoj ocjeni predmetnih
direktiva 2016. godine zaključeno je da odgovaraju svojoj namjeni. No izvršavanje
zakonodavstva slabo se provodi na nacionalnim razinama i mnoge radnje kojima se krši
zakon ne provjeravaju se i ne sankcioniraju.
Cilj Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 20201, donesene 2011. godine, bio je zaustaviti
gubitak biološke raznolikosti i propadanje ekosustava u EU-u, uz definiranje doprinosa
EU-a sprečavanju gubitka svjetske biološke raznolikosti. Njezinih šest ciljeva obuhvaćaju
zakonodavstvo EU-a u području prirode, ekosustave i njihove usluge, poljoprivredu i
šumarstvo, morski okoliš, invazivne strane vrste i gubitak svjetske biološke raznolikosti. Ciljevi
su popraćeni detaljnim djelovanjem za Europsku komisiju i države članice EU-a.
U posljednjoj procjeni aktualne Strategije o biološkoj raznolikosti do 2020. ističe se da je,
dvije godine do roka, EU daleko od zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti na svojemu
teritoriju. Malo je napretka postignuto u području četiriju od šest ciljeva, a stanje u
pogledu biološke raznolikosti u poljoprivrednim i šumskim ekosustavima pogoršalo se
od 2010. Većinom djelovanja postignuto je vrlo malo napretka ili su bila jednostavno
neuspješna.
Većinski su uzroci loše osmišljavanje strategija, nejasni ciljevi, manjak nacionalne
odgovornosti i manjak predanosti promjeni statusa quo koji uništava prirodu. Nezavisni
pokazatelji ključni su element po kojemu možemo reći u kakvom je priroda stanju, a
njih u prethodnim strategijama uglavnom nije ni bilo. Konkretnije, razvoj potrebnog
novog zakonodavstva te financiranje i provedba izvršavanja postojećeg zakonodavstva
nisu zadovoljavajući. To ukazuje
na nedostatak političkih obveza
na višim razinama.
Usklađenost politika s ostalim
sektorima općenito je manjkava.
Osim toga, u sektorima u kojima
je integracija biološke raznolikosti
od ključne važnosti nije došlo
do preuzimanja odgovornosti
za ostvarivanje ciljeva strategije.
To se primjerice odnosi na
nerješavanje pitanja strukture
potrošnje i postupnog ukidanja
štetnih tvari2.
1 https://www.birdlife.org/sites/default/files/attachments/eu_biodiversity_strategy_2020_birdlife_report.pdf 2 Stajalište o uključivanju organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Dolina rijeke Scheldt© Yves Adams, Vilda
8 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Europski zeleni plan:prilika kakva se pruža jednom u generaciji
Spašavanje biološke raznolikosti odnosi se na spašavanje vrsta, njihovih staništa i
interakcija. Prirodu i prirodne ponore ugljika moramo vratiti na putanju oporavka, a
ekosustave učiniti otpornima ako se želimo uhvatiti u koštac sa stvarnošću trenutačnih
projekcija o klimatskim promjenama. Politički zamah u EU-u sve je snažniji. U svrhu borbe
s ekološkom katastrofom koja nam prijeti, novoimenovani Kolegij povjerenika zaprimio je
skup mandatnih pisama u kojima se izražava radikalno suprotstavljanje paralizi prisutnoj
posljednjih 15 godina. Nova predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, obećala je da
će objaviti Europski zeleni plan, čija će ključna sastavnica biti Strategija EU-a o biološkoj
raznolikosti, u prvih 100 dana nove Komisije. Rekla je i da želi da EU bude svjetski
predvodnik u ovome pogledu.
Na sljedećoj Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (Convention on
Biological Diversity – CBD / COP 15) u Kunmingu u Kini, koja će se održati u listopadu
2020., predstavit će se globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. EU i njegove
države članice stranke su Konvencije te će trebati donijeti obnovljene nacionalne strateške
akcijske planove za biološku raznolikost (NBSAP).
EU i njegove države članice važni su akteri u raspravama jer glasaju kao blok. Ambicija – ili
nedostatak iste – koju EU uloži u Europski zeleni plan i podijeli na Konferenciji stranaka
Konvencije o biološkoj raznolikosti CBD COP 15, poslužit će kao poticaj drugim globalnim
akterima te kao osnova za ono na što će se obvezati u svojim zemljama. Vjerodostojnost
EU-a u predvođenju djelovanja u pogledu biološke raznolikosti ovisit će o iskreno
ambicioznom djelovanju na vlastitom teritoriju.
EU ima golemi proračun kojim bi se mogla financirati ključna sistemska promjena u
društvo koje vrednuje vladavinu prava i prirodu. U ovom trenutku pogrešne inicijative
i ulaganja u EU-u drže nas stabilno na putu prema uništenju prirode. Klimatsku krizu
i krizu biološke raznolikosti moramo napasti ambicijom i vjerodostojnošću. Više si ne
možemo dopustiti status quo. Promjena će trebati biti transformativne prirode i morat
ćemo nadići paradigmu gospodarskog rasta. Promjena treba donijeti socijalnu pravdu i
socioekonomsku pravednost1.
Kako bi do navedene promjene došlo, države članice moraju u potpunosti provesti pravnu
stečevinu u području okoliša te je izvršiti širom EU-a. Veliki udjeli proračuna EU-a trebat
će se preusmjeriti k tome cilju. To će se postići tek onda kada se potrebe koje se odnose
na biološku raznolikost učinkovito integriraju u sve političke i gospodarske sektore EU-a.
Neto ekološki otisak EU-a na globalne ekosustave mora biti pozitivan: kombinacija EU-ove
potrošnje i proizvodnje, razvojne pomoći, trgovinskih politika i financijskih propisa mora
sveukupno podržavati i omogućiti očuvanje globalne biološke raznolikosti, a ne njezino
propadanje.
1 Brifing o transformativnim promjenama organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 9
Važnost povezivanja biološke raznolikosti i klimatske krize
Od Pariškog sporazuma EK je već povećao svoje ambicije u pogledu klimatskog djelovanja
i sada poziva na nultu stopu neto emisija do 2050. Na Konferenciji stranaka Konvencije
o biološkoj raznolikosti CBD COP 15 EU treba pokazati jednaku razinu ambicije kao i u
trenutku kada je potpisan Pariški sporazum.
Kako bismo spasili prirodu, pritom imajući na umu da je gubitak biološke raznolikosti
samo naličje iste krize, moramo se istovremeno boriti protiv klimatskog i ekološkog sloma.
S time na umu, nova Strategija o biološkoj raznolikosti EU-a morat će se uskladiti sa
sljedećim načelima:
1. Sekvestracija ugljika obavezno treba doprinositi zdravlju i otpornosti ekosustava i
biološke raznolikosti.
2. U politikama prilagođavanja koje se odnose na klimatske promjene naglasak treba
staviti na rješenja temeljena na prirodi, a valja uzeti u obzir i izbjegavati utjecaj na
biološku raznolikost, jačati otpornost te postići sinergiju s obnovom ekosustava.
3. Potrebno je drastično smanjiti potrošnju, povećati učinkovitost u upotrebi energije,
prirodnih resursa i ribljih/mesnih/mliječnih proizvoda. Paradigmu rasta treba zamijeniti
paradigmom ljudi koji žive u skladu s prirodom i poštuju ograničenja planeta.
4. Obnovljivom energijom i povezanom infrastrukturom treba se baviti na način
maksimalno prihvatljiv za biološku raznolikost, što obuhvaća pažljivo planiranje kojim
se osigurava prostorno planiranje, tehničke mjere za ublažavanje i uravnoteženu
implementaciju tehnologija u skladu s prihvatnim kapacitetom okoliša.
5. Otpornosti ekosustava i vrsta na klimatske promjene treba pružiti potporu
rješavanjem drugih čimbenika opterećenja (poput dostupnosti prostora, dostupnosti
hrane i vode, utjecaja invazivnih stranih vrsta) te primjenom posebnih mjera za
prilagođavanje biološke raznolikosti čiji je cilj optimizacija prirode, uzimajući u obzir
predviđene utjecaje klimatskih promjena.
Suri orao (Aquila chrysaetos) i crvena lisica (Vulpes vulpes) © Yves Adams, Vilda
8 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Europski zeleni plan:prilika kakva se pruža jednom u generaciji
Spašavanje biološke raznolikosti odnosi se na spašavanje vrsta, njihovih staništa i
interakcija. Prirodu i prirodne ponore ugljika moramo vratiti na putanju oporavka, a
ekosustave učiniti otpornima ako se želimo uhvatiti u koštac sa stvarnošću trenutačnih
projekcija o klimatskim promjenama. Politički zamah u EU-u sve je snažniji. U svrhu borbe
s ekološkom katastrofom koja nam prijeti, novoimenovani Kolegij povjerenika zaprimio je
skup mandatnih pisama u kojima se izražava radikalno suprotstavljanje paralizi prisutnoj
posljednjih 15 godina. Nova predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, obećala je da
će objaviti Europski zeleni plan, čija će ključna sastavnica biti Strategija EU-a o biološkoj
raznolikosti, u prvih 100 dana nove Komisije. Rekla je i da želi da EU bude svjetski
predvodnik u ovome pogledu.
Na sljedećoj Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (Convention on
Biological Diversity – CBD / COP 15) u Kunmingu u Kini, koja će se održati u listopadu
2020., predstavit će se globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. EU i njegove
države članice stranke su Konvencije te će trebati donijeti obnovljene nacionalne strateške
akcijske planove za biološku raznolikost (NBSAP).
EU i njegove države članice važni su akteri u raspravama jer glasaju kao blok. Ambicija – ili
nedostatak iste – koju EU uloži u Europski zeleni plan i podijeli na Konferenciji stranaka
Konvencije o biološkoj raznolikosti CBD COP 15, poslužit će kao poticaj drugim globalnim
akterima te kao osnova za ono na što će se obvezati u svojim zemljama. Vjerodostojnost
EU-a u predvođenju djelovanja u pogledu biološke raznolikosti ovisit će o iskreno
ambicioznom djelovanju na vlastitom teritoriju.
EU ima golemi proračun kojim bi se mogla financirati ključna sistemska promjena u
društvo koje vrednuje vladavinu prava i prirodu. U ovom trenutku pogrešne inicijative
i ulaganja u EU-u drže nas stabilno na putu prema uništenju prirode. Klimatsku krizu
i krizu biološke raznolikosti moramo napasti ambicijom i vjerodostojnošću. Više si ne
možemo dopustiti status quo. Promjena će trebati biti transformativne prirode i morat
ćemo nadići paradigmu gospodarskog rasta. Promjena treba donijeti socijalnu pravdu i
socioekonomsku pravednost1.
Kako bi do navedene promjene došlo, države članice moraju u potpunosti provesti pravnu
stečevinu u području okoliša te je izvršiti širom EU-a. Veliki udjeli proračuna EU-a trebat
će se preusmjeriti k tome cilju. To će se postići tek onda kada se potrebe koje se odnose
na biološku raznolikost učinkovito integriraju u sve političke i gospodarske sektore EU-a.
Neto ekološki otisak EU-a na globalne ekosustave mora biti pozitivan: kombinacija EU-ove
potrošnje i proizvodnje, razvojne pomoći, trgovinskih politika i financijskih propisa mora
sveukupno podržavati i omogućiti očuvanje globalne biološke raznolikosti, a ne njezino
propadanje.
1 Brifing o transformativnim promjenama organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 9
Važnost povezivanja biološke raznolikosti i klimatske krize
Od Pariškog sporazuma EK je već povećao svoje ambicije u pogledu klimatskog djelovanja
i sada poziva na nultu stopu neto emisija do 2050. Na Konferenciji stranaka Konvencije
o biološkoj raznolikosti CBD COP 15 EU treba pokazati jednaku razinu ambicije kao i u
trenutku kada je potpisan Pariški sporazum.
Kako bismo spasili prirodu, pritom imajući na umu da je gubitak biološke raznolikosti
samo naličje iste krize, moramo se istovremeno boriti protiv klimatskog i ekološkog sloma.
S time na umu, nova Strategija o biološkoj raznolikosti EU-a morat će se uskladiti sa
sljedećim načelima:
1. Sekvestracija ugljika obavezno treba doprinositi zdravlju i otpornosti ekosustava i
biološke raznolikosti.
2. U politikama prilagođavanja koje se odnose na klimatske promjene naglasak treba
staviti na rješenja temeljena na prirodi, a valja uzeti u obzir i izbjegavati utjecaj na
biološku raznolikost, jačati otpornost te postići sinergiju s obnovom ekosustava.
3. Potrebno je drastično smanjiti potrošnju, povećati učinkovitost u upotrebi energije,
prirodnih resursa i ribljih/mesnih/mliječnih proizvoda. Paradigmu rasta treba zamijeniti
paradigmom ljudi koji žive u skladu s prirodom i poštuju ograničenja planeta.
4. Obnovljivom energijom i povezanom infrastrukturom treba se baviti na način
maksimalno prihvatljiv za biološku raznolikost, što obuhvaća pažljivo planiranje kojim
se osigurava prostorno planiranje, tehničke mjere za ublažavanje i uravnoteženu
implementaciju tehnologija u skladu s prihvatnim kapacitetom okoliša.
5. Otpornosti ekosustava i vrsta na klimatske promjene treba pružiti potporu
rješavanjem drugih čimbenika opterećenja (poput dostupnosti prostora, dostupnosti
hrane i vode, utjecaja invazivnih stranih vrsta) te primjenom posebnih mjera za
prilagođavanje biološke raznolikosti čiji je cilj optimizacija prirode, uzimajući u obzir
predviđene utjecaje klimatskih promjena.
Suri orao (Aquila chrysaetos) i crvena lisica (Vulpes vulpes) © Yves Adams, Vilda
10 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Skup ciljeva misije naveden u nastavku oslovljava razmjere krize i ispunjava prethodno
navedeni skup kriterija. Ambiciozan je. Odiše vodstvom. Mjerljiv je. Predstavlja viziju do
2050., pri čemu ostavlja dovoljno vremena da se priroda oporavi i da ekosustavi prorade.
Predstavlja ambicioznu prijelaznu fazu do 2030. u kojoj se potiče djelovanje svih dionika.
Ciljevi misije
• Sve će vrste i staništa EU-a zaštićeni prema Direktivi o pticama i Direktivi o
staništima do 2050. postići povoljno stanje očuvanosti1, a EU neće poticati
izumiranje i propadanje ekosustava izvan svojih granica2.
• Do 2030. godine udio kopna EU-a i morskih područja EU-a kojim će se primarno
gospodariti za potrebe prirode i biološke raznolikosti iznosit će 30 %3.
• Do 2030. godine u EU-u će barem 50 % vrsta i staništa zaštićenih Direktivom
o pticama i Direktivom o staništima postići povoljno stane očuvanosti, a stanje
nijedne vrste ni staništa neće biti pogoršano u usporedbi s 2020. te će se znati
stanje i kretanja za sve vrste i staništa.
• Do 2030. godine u EU-u će barem 75 % vrsta iz Direktive o pticama postići
povoljno stanje očuvanosti4, a stanje nijedne vrste neće biti pogoršano u
usporedbi s 2020. te će se znati stanje i kretanja za sve vrste.
• Do 2030. EU će poništiti negativne trendove za uobičajene vrste u skladu s
mjerenjima primjenom odgovarajućih pokazatelja poput onih za uobičajene ptice
i leptire5. Širom Europe uvest će se snažno praćenje te osmisliti pokazatelji za
dodatne ključne taksonomske skupine.
1 EU sada mora prigrliti upotrebu „povoljnog stanja očuvanosti” kao sustava kojim se procjenjuje jesu li vrste dosegle odgovarajuće razine populacije, jesu li rasprostranjene unutar povijesnog područja rasprostranjenja te koriste li se cjelokupnim dostupnim staništem u tom području. To treba postići za sve vrste, a posebno sve vrste ptica, bez obzira na njihovo stanje iz Priloga. Vidjeti Stajalište o postavljanju ciljeva očuvanja za ptice organizacije BirdLife Europe: https://www.birdlife.org/sites/ default/files/bhdtf_position_2013_setting_conservation_objectives_for_birds.pdf
2 Ovo je u skladu s postavljenim ciljem Konvencije o biološkoj raznolikosti da se sve vrste obnove do 2050.3 „Upravljanje primarno za interese prirode i biološke raznolikosti znači da je primarni cilj bilo koje aktivnosti, ako
je potrebna, davanje glavne riječi prirodnim procesima. To znači da se prirodu pusti da se sama obnovi ili se upravljanje provodi putem poljoprivrednih i povezanih aktivnosti kojima je cilj dobrobit prirode i gospodarstva. Takvo upravljanje mrežom Natura 2000 i nacionalnim zaštićenim područjima doprinijelo bi navedenom cilju.
4 Smatra se da je vrsta ptice u sigurnom stanju očuvanosti kada nijedan od kriterija s IUCN-ovog crvenog popisa za stanje ugroženosti (kritički ugrožena (critically endangered – CR), ugrožena (endangered – EN) i ranjiva (vulnerable – VU)) ili stanje neodgovarajuće očuvanosti (gotovo ugrožena (near threatened – NT), u padu i rijetka) nije primjenjiv na razini EU-a. Razlog za predlaganje dvaju različitih ciljeva za postizanje povoljnog stanja očuvanosti i sigurnog stanja očuvanosti jest taj da je vrsta koja je „sigurna“ zapravo nižeg stanja očuvanosti od povoljnog stanja očuvanosti.
5 Pokazatelji za uobičajene ptice i leptire već su uspostavljeni širom Europe ili su u kasnijoj fazi razvoja.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 11
Glavni ciljeviGlavni ciljevi navedeni u nastavku dosljedni su skup djelovanja potrebnih
za ispunjavanje ambicioznih ciljeva misije. Vrte se oko sljedećih 5 osi:
1. Provedba postojećeg zakonodavstva2. Obnova prirodnog okoliša3. Oslovljavanje pokretača biološke raznolikosti u cjelokupnom
komercijalnom lancu4. Omogućavanje strukture potrošnje koja podržava politike usmjerene k
očuvanju biološke raznolikosti5. Financiranje potrebno za ispunjavanje potreba za biološku raznolikost6. Značajke upravljanja potrebne za ispunjenje ove strategije
Kada u tekstu u nastavku nema izričitog spominjanja datuma, podrazumijeva se da je
datum ispunjenja kraj strategije 2030. godine.
Kada je rezultate djelovanja potrebno isporučiti puno prije kraja ove strategije kako bi se
ciljevi strategije ispunili, naveden je raniji datum.
Lokacije u Europskoj uniji (EU) koje su nominalno zaštićene rutinski se uništavaju do
neprepoznatljivosti. EU mora zaustaviti vandalizam prema okolišu. Predugo su države
članice i Europska komisija u velikoj mjeri tolerirale uništavanje okoliša za koje su zaslužni
različiti dionici u EU-u. EU je među predvodnicima u pogledu zakonodavstva o zaštiti
okoliša na svijetu, za koje je višestruko dokazano da odgovara svojoj namjeni ako se
ispravno provede. Ako EU želi biti predvodnik na globalnoj pozornici, morat će zauzeti
čvrsti stav kod kuće i nametnuti poštivanje zakona. Podciljevi u nastavku omogućit će EK-u
izvršenje mandata.
1.1 Izvršiti Direktivu o pticama i Direktivu o staništima: u potpunosti zaštititi mrežu Natura 2000 i vrste
EK mora snažnije djelovati protiv onih koji krše zakon. Države članice predugo
su iskorištavale deregulacijsku agendu zahvaljujući kojoj su posljednja dva desetljeća
dominirale taktike „meke provedbe“ te je jako malo napravljeno za biološku raznolikost. EK
će trebati pružiti potrebne resurse odgovarajućim službama, u skladu s dosad neviđenom
važnosti krize biološke raznolikosti. Timovi EK-a za izvršenje trebat će dobiti ovlasti za
ubrzano provedbeno djelovanje za sva kršenja Direktiva o prirodi.
1. Provedba postojećeg zakonodavstva
10 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Skup ciljeva misije naveden u nastavku oslovljava razmjere krize i ispunjava prethodno
navedeni skup kriterija. Ambiciozan je. Odiše vodstvom. Mjerljiv je. Predstavlja viziju do
2050., pri čemu ostavlja dovoljno vremena da se priroda oporavi i da ekosustavi prorade.
Predstavlja ambicioznu prijelaznu fazu do 2030. u kojoj se potiče djelovanje svih dionika.
Ciljevi misije
• Sve će vrste i staništa EU-a zaštićeni prema Direktivi o pticama i Direktivi o
staništima do 2050. postići povoljno stanje očuvanosti1, a EU neće poticati
izumiranje i propadanje ekosustava izvan svojih granica2.
• Do 2030. godine udio kopna EU-a i morskih područja EU-a kojim će se primarno
gospodariti za potrebe prirode i biološke raznolikosti iznosit će 30 %3.
• Do 2030. godine u EU-u će barem 50 % vrsta i staništa zaštićenih Direktivom
o pticama i Direktivom o staništima postići povoljno stane očuvanosti, a stanje
nijedne vrste ni staništa neće biti pogoršano u usporedbi s 2020. te će se znati
stanje i kretanja za sve vrste i staništa.
• Do 2030. godine u EU-u će barem 75 % vrsta iz Direktive o pticama postići
povoljno stanje očuvanosti4, a stanje nijedne vrste neće biti pogoršano u
usporedbi s 2020. te će se znati stanje i kretanja za sve vrste.
• Do 2030. EU će poništiti negativne trendove za uobičajene vrste u skladu s
mjerenjima primjenom odgovarajućih pokazatelja poput onih za uobičajene ptice
i leptire5. Širom Europe uvest će se snažno praćenje te osmisliti pokazatelji za
dodatne ključne taksonomske skupine.
1 EU sada mora prigrliti upotrebu „povoljnog stanja očuvanosti” kao sustava kojim se procjenjuje jesu li vrste dosegle odgovarajuće razine populacije, jesu li rasprostranjene unutar povijesnog područja rasprostranjenja te koriste li se cjelokupnim dostupnim staništem u tom području. To treba postići za sve vrste, a posebno sve vrste ptica, bez obzira na njihovo stanje iz Priloga. Vidjeti Stajalište o postavljanju ciljeva očuvanja za ptice organizacije BirdLife Europe: https://www.birdlife.org/sites/ default/files/bhdtf_position_2013_setting_conservation_objectives_for_birds.pdf
2 Ovo je u skladu s postavljenim ciljem Konvencije o biološkoj raznolikosti da se sve vrste obnove do 2050.3 „Upravljanje primarno za interese prirode i biološke raznolikosti znači da je primarni cilj bilo koje aktivnosti, ako
je potrebna, davanje glavne riječi prirodnim procesima. To znači da se prirodu pusti da se sama obnovi ili se upravljanje provodi putem poljoprivrednih i povezanih aktivnosti kojima je cilj dobrobit prirode i gospodarstva. Takvo upravljanje mrežom Natura 2000 i nacionalnim zaštićenim područjima doprinijelo bi navedenom cilju.
4 Smatra se da je vrsta ptice u sigurnom stanju očuvanosti kada nijedan od kriterija s IUCN-ovog crvenog popisa za stanje ugroženosti (kritički ugrožena (critically endangered – CR), ugrožena (endangered – EN) i ranjiva (vulnerable – VU)) ili stanje neodgovarajuće očuvanosti (gotovo ugrožena (near threatened – NT), u padu i rijetka) nije primjenjiv na razini EU-a. Razlog za predlaganje dvaju različitih ciljeva za postizanje povoljnog stanja očuvanosti i sigurnog stanja očuvanosti jest taj da je vrsta koja je „sigurna“ zapravo nižeg stanja očuvanosti od povoljnog stanja očuvanosti.
5 Pokazatelji za uobičajene ptice i leptire već su uspostavljeni širom Europe ili su u kasnijoj fazi razvoja.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 11
Glavni ciljeviGlavni ciljevi navedeni u nastavku dosljedni su skup djelovanja potrebnih
za ispunjavanje ambicioznih ciljeva misije. Vrte se oko sljedećih 5 osi:
1. Provedba postojećeg zakonodavstva2. Obnova prirodnog okoliša3. Oslovljavanje pokretača biološke raznolikosti u cjelokupnom
komercijalnom lancu4. Omogućavanje strukture potrošnje koja podržava politike usmjerene k
očuvanju biološke raznolikosti5. Financiranje potrebno za ispunjavanje potreba za biološku raznolikost6. Značajke upravljanja potrebne za ispunjenje ove strategije
Kada u tekstu u nastavku nema izričitog spominjanja datuma, podrazumijeva se da je
datum ispunjenja kraj strategije 2030. godine.
Kada je rezultate djelovanja potrebno isporučiti puno prije kraja ove strategije kako bi se
ciljevi strategije ispunili, naveden je raniji datum.
Lokacije u Europskoj uniji (EU) koje su nominalno zaštićene rutinski se uništavaju do
neprepoznatljivosti. EU mora zaustaviti vandalizam prema okolišu. Predugo su države
članice i Europska komisija u velikoj mjeri tolerirale uništavanje okoliša za koje su zaslužni
različiti dionici u EU-u. EU je među predvodnicima u pogledu zakonodavstva o zaštiti
okoliša na svijetu, za koje je višestruko dokazano da odgovara svojoj namjeni ako se
ispravno provede. Ako EU želi biti predvodnik na globalnoj pozornici, morat će zauzeti
čvrsti stav kod kuće i nametnuti poštivanje zakona. Podciljevi u nastavku omogućit će EK-u
izvršenje mandata.
1.1 Izvršiti Direktivu o pticama i Direktivu o staništima: u potpunosti zaštititi mrežu Natura 2000 i vrste
EK mora snažnije djelovati protiv onih koji krše zakon. Države članice predugo
su iskorištavale deregulacijsku agendu zahvaljujući kojoj su posljednja dva desetljeća
dominirale taktike „meke provedbe“ te je jako malo napravljeno za biološku raznolikost. EK
će trebati pružiti potrebne resurse odgovarajućim službama, u skladu s dosad neviđenom
važnosti krize biološke raznolikosti. Timovi EK-a za izvršenje trebat će dobiti ovlasti za
ubrzano provedbeno djelovanje za sva kršenja Direktiva o prirodi.
1. Provedba postojećeg zakonodavstva
12 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Utvrditi ciljeve očuvanja i planove upravljanja za sva područja u sklopu
mreže Natura 2000 do 2021
Države članice ne uspijevaju ispuniti prethodno navedeni cilj koji je već propisan za 2020.
Do sada su za samo 23 % područja posebne zaštite doneseni planovi za upravljanje ili
jednakovrijedni instrumenti, a za područja od značaja za Zajednicu taj udio iznosi 46 %.
To je očito neprihvatljivo jer je riječ o područjima koja su tako označena zahvaljujući
važnosti u pogledu biološke raznolikosti. Činjenica da EU i države članice ne ulažu resurse
potrebne čak ni za planiranje upravljanja biološkom raznolikosti jasan je pokazatelj zašto
je gubimo tako neviđenom brzinom. Do 2021. treba uvesti učinkovite planove koji moraju
sadržavati 3 ključna elementa: ciljeve očuvanja za sve postojeće vrste, mjere (i resurse) za
postizanje navedenih ciljeva i sustave praćenja za procjenu napretka odgovarajućih mjera
očuvanja. Njihova provedba mora se izvršiti na prethodno opisan način.
Uvesti sustav za nadzor mreže Natura 2000 do 2025
EK mora do 2025. uvesti javno dostupan sustav daljinske detekcije za otkrivanje nezakonite
prenamjene zemljišta u gotovo stvarnom vremenu. Takav sustav pomogao bi državama
članicama i EK-u u boljoj provedbi, uz istovremeno smanjivanje troškova povezanih s
kontrolom i inspekcijom velikih površina zemljišta.
1.2 Nulta stopa krčenja zaštićenih staništa1, u EU-u i izvan njega
U Direktivi o staništima naveden je skup zaštićenih vrsta staništa te status zaštite područja
obuhvaćenih mrežom Natura 2000. Područja u sklopu mreže Natura 2000 rutinski se
uništavaju, a još je gora situacija sa zaštićenim staništima koja nisu obuhvaćena mrežom
Natura 2000 – za njih neke države članice tvrde da ne mogu napraviti ništa da bi spriječile
njihovo uništavanje. Ako EU želi doprijeti do globalne scene i zalagati se za „nultu stopu
deforestacije“ u tropskom zemljama, mora prvo pokazati ambiciju kod kuće.
Kako bi to postigao, EU se mora pobrinuti za sljedeće:
- u zaštićenima vrstama šuma nema čiste sječe;
- primarne šume treba zaštiti od bilo kakve vrste gospodarenja;
- zabranjeno je oranje zaštićenih vrsta travnjaka2;
- ne isušuju se zaštićene vrste močvara.
No kako bi ispunile ciljeve obnove biološke raznolikosti, državama članicama treba biti
dopušteno uklanjanje raslinja na zaštićenim područjima radi ispunjenja ciljeva očuvanja.
Na primjer, područje u sklopu mreže Natura 2000 obraslo plantažama eukaliptusa smije se
očistiti kako bi se obnovila izvorna staništa.
Odgovornost za zaštitu okoliša mora se provesti i izvršavati na odgovarajući način kako
bi se osiguralo poništavanje nezakonite prenamjene staništa te kako bi troškove obnove
snosio odgovorni pojedinac ili subjekt.
1 Zaštićena staništa“ znače staništa navedena u Prilogu Direktivi o staništima i ostala staništa obuhvaćena mrežom Natura 2000 u kojima obitavaju vrste zbog kojih su područja zaštićena.
2 Travnjaci se odnose na sva staništa pokrivena prvenstveno travom, s malo ili bez stabala i grmlja te obuhvaćaju vrištine, pašnjake itd.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 13
Nulta tolerancija na nezakonito proganjanje divljih životinja, u EU-u i
izvan njega
Širom EU-a divlje životinje nezakonito se ubija i proganja, što nije u skladu sa
zakonodavstvom i sudskom praksom EU-a. Države članice moraju dati veći značaj
zločinima u području okoliša i divljih vrsta te uvesti kazne koje će služiti kao prevencija.
Države članice moraju provoditi stroge kontrole sadržane u zakonodavstvu kako bi se
spriječila zlouporaba. EK mora zaustaviti desetljećima primjenjivani pristup nemiješanja u
nezakonita odstupanja od Direktiva o prirodi. Mora i uspostaviti pouzdan sustav kontrole
kako bi se osiguralo da su posljedice odstupanja u skladu s ciljevima Direktiva o prirodi. EU
se mora pobrinuti i da se progon divljih vrsta samo ne izvozi izvan njegovih granica.
Puna provedba pravne stečevine Zajednice koja se odnosi na biološku
raznolikost
Države članice moraju u potpunosti provesti direktive koje su izravno povezane s
biološkom raznolikosti do rokova koji su dani u njima. One, bez ograničavanja, uključuju
Okvirnu direktivu o vodama, Okvirnu direktivu
o pomorskoj strategiji, uredbe povezane sa
Zajedničkom ribarstvenom politikom, Direktivu
o prostornom planiranju morskog područja,
Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš, Direktivu
o odgovornosti za okoliš i Direktivu o zaštiti
okoliša putem kaznenog prava. EK će pokrenuti
postupke o povredi protiv svake države članice
koja ne ispuni svoje obveze. EK treba osigurati
i provođenje Akcijskog plana za usklađenost i
upravljanje u području zaštite okoliša.
Fotografije:
Vuk (Canis lupus)© Lars Soerink
Krivokljuna prutka (Tringa nebularia)© Yves Adams
Močvarni okaš (Coenonympha oedippus)© Jeroen Mentens
12 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Utvrditi ciljeve očuvanja i planove upravljanja za sva područja u sklopu
mreže Natura 2000 do 2021
Države članice ne uspijevaju ispuniti prethodno navedeni cilj koji je već propisan za 2020.
Do sada su za samo 23 % područja posebne zaštite doneseni planovi za upravljanje ili
jednakovrijedni instrumenti, a za područja od značaja za Zajednicu taj udio iznosi 46 %.
To je očito neprihvatljivo jer je riječ o područjima koja su tako označena zahvaljujući
važnosti u pogledu biološke raznolikosti. Činjenica da EU i države članice ne ulažu resurse
potrebne čak ni za planiranje upravljanja biološkom raznolikosti jasan je pokazatelj zašto
je gubimo tako neviđenom brzinom. Do 2021. treba uvesti učinkovite planove koji moraju
sadržavati 3 ključna elementa: ciljeve očuvanja za sve postojeće vrste, mjere (i resurse) za
postizanje navedenih ciljeva i sustave praćenja za procjenu napretka odgovarajućih mjera
očuvanja. Njihova provedba mora se izvršiti na prethodno opisan način.
Uvesti sustav za nadzor mreže Natura 2000 do 2025
EK mora do 2025. uvesti javno dostupan sustav daljinske detekcije za otkrivanje nezakonite
prenamjene zemljišta u gotovo stvarnom vremenu. Takav sustav pomogao bi državama
članicama i EK-u u boljoj provedbi, uz istovremeno smanjivanje troškova povezanih s
kontrolom i inspekcijom velikih površina zemljišta.
1.2 Nulta stopa krčenja zaštićenih staništa1, u EU-u i izvan njega
U Direktivi o staništima naveden je skup zaštićenih vrsta staništa te status zaštite područja
obuhvaćenih mrežom Natura 2000. Područja u sklopu mreže Natura 2000 rutinski se
uništavaju, a još je gora situacija sa zaštićenim staništima koja nisu obuhvaćena mrežom
Natura 2000 – za njih neke države članice tvrde da ne mogu napraviti ništa da bi spriječile
njihovo uništavanje. Ako EU želi doprijeti do globalne scene i zalagati se za „nultu stopu
deforestacije“ u tropskom zemljama, mora prvo pokazati ambiciju kod kuće.
Kako bi to postigao, EU se mora pobrinuti za sljedeće:
- u zaštićenima vrstama šuma nema čiste sječe;
- primarne šume treba zaštiti od bilo kakve vrste gospodarenja;
- zabranjeno je oranje zaštićenih vrsta travnjaka2;
- ne isušuju se zaštićene vrste močvara.
No kako bi ispunile ciljeve obnove biološke raznolikosti, državama članicama treba biti
dopušteno uklanjanje raslinja na zaštićenim područjima radi ispunjenja ciljeva očuvanja.
Na primjer, područje u sklopu mreže Natura 2000 obraslo plantažama eukaliptusa smije se
očistiti kako bi se obnovila izvorna staništa.
Odgovornost za zaštitu okoliša mora se provesti i izvršavati na odgovarajući način kako
bi se osiguralo poništavanje nezakonite prenamjene staništa te kako bi troškove obnove
snosio odgovorni pojedinac ili subjekt.
1 Zaštićena staništa“ znače staništa navedena u Prilogu Direktivi o staništima i ostala staništa obuhvaćena mrežom Natura 2000 u kojima obitavaju vrste zbog kojih su područja zaštićena.
2 Travnjaci se odnose na sva staništa pokrivena prvenstveno travom, s malo ili bez stabala i grmlja te obuhvaćaju vrištine, pašnjake itd.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 13
Nulta tolerancija na nezakonito proganjanje divljih životinja, u EU-u i
izvan njega
Širom EU-a divlje životinje nezakonito se ubija i proganja, što nije u skladu sa
zakonodavstvom i sudskom praksom EU-a. Države članice moraju dati veći značaj
zločinima u području okoliša i divljih vrsta te uvesti kazne koje će služiti kao prevencija.
Države članice moraju provoditi stroge kontrole sadržane u zakonodavstvu kako bi se
spriječila zlouporaba. EK mora zaustaviti desetljećima primjenjivani pristup nemiješanja u
nezakonita odstupanja od Direktiva o prirodi. Mora i uspostaviti pouzdan sustav kontrole
kako bi se osiguralo da su posljedice odstupanja u skladu s ciljevima Direktiva o prirodi. EU
se mora pobrinuti i da se progon divljih vrsta samo ne izvozi izvan njegovih granica.
Puna provedba pravne stečevine Zajednice koja se odnosi na biološku
raznolikost
Države članice moraju u potpunosti provesti direktive koje su izravno povezane s
biološkom raznolikosti do rokova koji su dani u njima. One, bez ograničavanja, uključuju
Okvirnu direktivu o vodama, Okvirnu direktivu
o pomorskoj strategiji, uredbe povezane sa
Zajedničkom ribarstvenom politikom, Direktivu
o prostornom planiranju morskog područja,
Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš, Direktivu
o odgovornosti za okoliš i Direktivu o zaštiti
okoliša putem kaznenog prava. EK će pokrenuti
postupke o povredi protiv svake države članice
koja ne ispuni svoje obveze. EK treba osigurati
i provođenje Akcijskog plana za usklađenost i
upravljanje u području zaštite okoliša.
Fotografije:
Vuk (Canis lupus)© Lars Soerink
Krivokljuna prutka (Tringa nebularia)© Yves Adams
Močvarni okaš (Coenonympha oedippus)© Jeroen Mentens
14 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Države članice EU-a već su se obvezale da će obnoviti 15 % narušenih ekosustava do 20201.
Ovaj cilj Strategije o biološkoj raznolikosti EU-a neće se ispuniti. Štoviše, značajniji radovi
na obnovi jedva da su započeti i gotovo nijedna država članica nije izradila planove obnove.
Budući da se u naprednim znanstvenim istraživanjima sugerira sve veća hitnost, a golemi
mobilizirani dio javnosti zahtijeva trenutačno djelovanje, ne možemo više gubiti vrijeme i
moramo odmah započeti s radovima obnove. S obzirom na hitno stanje u pogledu klime i
biološke raznolikosti te činjenicu da obnova staništa može trajati nekoliko godina, da bi se
postiglo učinke do 2030., rad na terenu mora započeti već između 2021. i 2023.
Da bi se uspješno ispunili gornji ciljevi, izvršilo postojeće zakonodavstvo u području
prirode te ispunile obveze EU-a u pogledu klime2, BirdLife Europe vjeruje da budućnost
Strategije o biološkoj raznolikosti mora uključivati zajednički pravno obvezujući cilj
temeljne pozitivne prenamjene zemljišta i pomorskog dobra prema kojemu bi države
članice obnovile barem dodatnih 15 % teritorija, u hektarima3. Svaka država članica
obnovit će vlastiti dio i pobrinuti se da bude zaštićen dugoročno. Sve države članice imaju
obvezu obnoviti funkcionalnost ekosustava, bez obzira na to radi li se o područjima sa
statusom „gotovo netaknutih“, onima u izrazito narušenim poljoprivrednim okruženjima
ili o uništenom morskom dnu. Ovaj pravni instrument treba djelovati kao potporni alat za
ostvarivanje prethodno postavljenog cilja misije od 30 % prirodnog područja za EU.
Obnova buduće prirode treba se shvatiti i planirati u kontekstu projiciranih putanja
klimatskih promjena4. Rješenja temeljena na prirodi, poput zaštite preostalih netaknutih
prirodnih ekosustava i jačanja napora za obnovu ekosustava, pomoći će u omogućavanju
promjena potrebnih za postizanje biološke raznolikosti i ublažavanju klimatskih promjena
te prilagodbi na njih5. Konkretnije, obnova prirode doprinijela bi udvostručenju ponora
ugljika do 2030. i poboljšala otpornost na utjecaje klimatskih promjena. Može omogućiti
1 https://www.cbd.int/nbsap/about/targets/eu2 U nedavnom radu iz područja znanstvene politike istaknuta je potreba gospodarenja područjima s ciljem smanjenja
emisija, takozvanim područjima za stabilizaciju klime, izvan (30 %) globalne mreže zaštićenih područja. U radu se predlaže da područja za stabilizaciju klime pokrivaju 20 % kopna i mora: A global Deal for Nature: Guiding principles, milestones and targets. E. Dinerstein i suradnici, 2019. https:// advances.sciencemag.org/content/5/4/eaaw2869
3 Taj će se cilj ostvariti na temelju polaznog stanja iz 2020.4 Prosječno povećanje za 2° C u svijetu do 2040.5 Analiza potencijala za uklanjanje ugljičnog dioksida u EU-u primjenom pristupa temeljenih na prirodi ograničena je, ali u
postojećim studijama navodi se da je udvostručenje trenutačnog ponora ugljika do 2030. u okviru mogućega: Griscom i suradnici: https://www.pnas.org/content/pnas/114/44/11645.full.pdf; Öko-Institut – Vizija za šume Njemačke: https://www.green- peace.de/sites/www.greenpeace.de/files/publications/20180228-greenpeace-oekoinstitut-forest-vision-methods-results. pdf; Analiza Climacta za Europsku klimatsku zakladu: https://stakeholder.netzero2050.eu/?view=ghg_emis- sions&code
2. Obnova prirodnog okoliša
Crnorepa muljača (Limosa limosa) © Yves Adams, Vilda
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 15
i isporuku društveno prihvatljivih rješenja kako bi se postigla najbolja vrijednost za novac,
uključujući obranu od poplava, pohranu i pročišćavanje vode, bolju kvalitetu zraka te
koristi za zdravlje. Da bi se osigurala usklađenost, nacionalno utvrđeni doprinosi EU-a
Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime trebaju odražavati ambiciju
usmjerenu kako k biološkoj raznolikosti tako i ka klimi. Sve je više dokaza koji upućuju
na to6 da su funkcionalni biološki raznoliki ekosustavi više učinkoviti kao ugljični ponori
i manje osjetljivi na gubitak ugljika, npr. zahvaljujući požarima, najezdama štetnika i
oštećenjima uslijed oluje.
Prioritetna područja za obnovu u EU-u treba definirati prema dvama komplementarnim
kriterijima. Obnovljenim područjima treba se postići sljedeće:
a) Putem temeljne pozitivne prenamjene zemljišta i pomorskog dobra poboljšati
usklađenost i povezanost mreže Natura 2000 tako da se obnove područja unutar
mreže Natura 2000 i ključna područja izvan mreže (npr. koridori i tampon-zone).
Trebalo bi se prvenstveno usredotočiti na obnovu prirodnih procesa. U principu bi ti
krajolici trebali biti zaštićeni od ljudske intervencije7 ili bi se, po potrebi, njima trebalo
gospodariti isključivo u svrhe biološke raznolikosti. Dobro povezana i usklađena
mreža područja Natura 2000 otpornija je, čime se vrstama omogućuje bolja
prilagodba i nošenje s utjecajima i učincima klimatskih promjena.
b) Usredotočiti se na ekološki narušena staništa s velikim potencijalom za ublažavanje
klimatskih promjena (ponori/zalihe ugljika) i prilagodbu na njih (uglavnom
zadržavanje vode). Morat ćemo iskoristiti sve prilike za sekvestraciju ugljika, stoga
se EU treba posebno usredotočiti na obnovu ekosustava s najvećim „klimatskim
potencijalom”.
Svim inicijativama koje se odnose na obnovu treba se osigurati kvaliteta obnovljenih
staništa uz usredotočivanje na ekološku funkcionalnost i povezivost. Ne treba sva
poboljšanja smatrati „obnovom”. U sklopu povoljnog stanja očuvanosti, kako je definirano
u Direktivi o staništima, mora se odrediti kvaliteta obnove staništa.
EU treba osigurati da većina građana ima pristup prirodi. Kada politike EU-a aktivno
ugrožavaju obnovu te posljedično postizanje ciljeva koji se odnose na klimu i biološku
raznolikost – na primjer, poticaji EU-a za uzgoj bioenergetskih usjeva ili iskorištavanje
šumske biomase za energiju i ribarstveni poticaji – njih treba što prije revidirati.
6 Hicks, C. i suradnici, 2014. The relationship between biodiversity, carbon storage and the provision of other ecosystem services: Critical Review for the Forestry Component of the International Climate Fund. Cambridge, UK. https://assets. publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/331581/biodiversity-forests-ecosys- tem-services.pdf; https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/eap.1749
7 Osim za stvaranje održive rekreativne i turističke infrastrukture kako bi se iskoristio potencijal tih krajolika za obrazovne i rekreativne svrhe.
14 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Države članice EU-a već su se obvezale da će obnoviti 15 % narušenih ekosustava do 20201.
Ovaj cilj Strategije o biološkoj raznolikosti EU-a neće se ispuniti. Štoviše, značajniji radovi
na obnovi jedva da su započeti i gotovo nijedna država članica nije izradila planove obnove.
Budući da se u naprednim znanstvenim istraživanjima sugerira sve veća hitnost, a golemi
mobilizirani dio javnosti zahtijeva trenutačno djelovanje, ne možemo više gubiti vrijeme i
moramo odmah započeti s radovima obnove. S obzirom na hitno stanje u pogledu klime i
biološke raznolikosti te činjenicu da obnova staništa može trajati nekoliko godina, da bi se
postiglo učinke do 2030., rad na terenu mora započeti već između 2021. i 2023.
Da bi se uspješno ispunili gornji ciljevi, izvršilo postojeće zakonodavstvo u području
prirode te ispunile obveze EU-a u pogledu klime2, BirdLife Europe vjeruje da budućnost
Strategije o biološkoj raznolikosti mora uključivati zajednički pravno obvezujući cilj
temeljne pozitivne prenamjene zemljišta i pomorskog dobra prema kojemu bi države
članice obnovile barem dodatnih 15 % teritorija, u hektarima3. Svaka država članica
obnovit će vlastiti dio i pobrinuti se da bude zaštićen dugoročno. Sve države članice imaju
obvezu obnoviti funkcionalnost ekosustava, bez obzira na to radi li se o područjima sa
statusom „gotovo netaknutih“, onima u izrazito narušenim poljoprivrednim okruženjima
ili o uništenom morskom dnu. Ovaj pravni instrument treba djelovati kao potporni alat za
ostvarivanje prethodno postavljenog cilja misije od 30 % prirodnog područja za EU.
Obnova buduće prirode treba se shvatiti i planirati u kontekstu projiciranih putanja
klimatskih promjena4. Rješenja temeljena na prirodi, poput zaštite preostalih netaknutih
prirodnih ekosustava i jačanja napora za obnovu ekosustava, pomoći će u omogućavanju
promjena potrebnih za postizanje biološke raznolikosti i ublažavanju klimatskih promjena
te prilagodbi na njih5. Konkretnije, obnova prirode doprinijela bi udvostručenju ponora
ugljika do 2030. i poboljšala otpornost na utjecaje klimatskih promjena. Može omogućiti
1 https://www.cbd.int/nbsap/about/targets/eu2 U nedavnom radu iz područja znanstvene politike istaknuta je potreba gospodarenja područjima s ciljem smanjenja
emisija, takozvanim područjima za stabilizaciju klime, izvan (30 %) globalne mreže zaštićenih područja. U radu se predlaže da područja za stabilizaciju klime pokrivaju 20 % kopna i mora: A global Deal for Nature: Guiding principles, milestones and targets. E. Dinerstein i suradnici, 2019. https:// advances.sciencemag.org/content/5/4/eaaw2869
3 Taj će se cilj ostvariti na temelju polaznog stanja iz 2020.4 Prosječno povećanje za 2° C u svijetu do 2040.5 Analiza potencijala za uklanjanje ugljičnog dioksida u EU-u primjenom pristupa temeljenih na prirodi ograničena je, ali u
postojećim studijama navodi se da je udvostručenje trenutačnog ponora ugljika do 2030. u okviru mogućega: Griscom i suradnici: https://www.pnas.org/content/pnas/114/44/11645.full.pdf; Öko-Institut – Vizija za šume Njemačke: https://www.green- peace.de/sites/www.greenpeace.de/files/publications/20180228-greenpeace-oekoinstitut-forest-vision-methods-results. pdf; Analiza Climacta za Europsku klimatsku zakladu: https://stakeholder.netzero2050.eu/?view=ghg_emis- sions&code
2. Obnova prirodnog okoliša
Crnorepa muljača (Limosa limosa) © Yves Adams, Vilda
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 15
i isporuku društveno prihvatljivih rješenja kako bi se postigla najbolja vrijednost za novac,
uključujući obranu od poplava, pohranu i pročišćavanje vode, bolju kvalitetu zraka te
koristi za zdravlje. Da bi se osigurala usklađenost, nacionalno utvrđeni doprinosi EU-a
Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime trebaju odražavati ambiciju
usmjerenu kako k biološkoj raznolikosti tako i ka klimi. Sve je više dokaza koji upućuju
na to6 da su funkcionalni biološki raznoliki ekosustavi više učinkoviti kao ugljični ponori
i manje osjetljivi na gubitak ugljika, npr. zahvaljujući požarima, najezdama štetnika i
oštećenjima uslijed oluje.
Prioritetna područja za obnovu u EU-u treba definirati prema dvama komplementarnim
kriterijima. Obnovljenim područjima treba se postići sljedeće:
a) Putem temeljne pozitivne prenamjene zemljišta i pomorskog dobra poboljšati
usklađenost i povezanost mreže Natura 2000 tako da se obnove područja unutar
mreže Natura 2000 i ključna područja izvan mreže (npr. koridori i tampon-zone).
Trebalo bi se prvenstveno usredotočiti na obnovu prirodnih procesa. U principu bi ti
krajolici trebali biti zaštićeni od ljudske intervencije7 ili bi se, po potrebi, njima trebalo
gospodariti isključivo u svrhe biološke raznolikosti. Dobro povezana i usklađena
mreža područja Natura 2000 otpornija je, čime se vrstama omogućuje bolja
prilagodba i nošenje s utjecajima i učincima klimatskih promjena.
b) Usredotočiti se na ekološki narušena staništa s velikim potencijalom za ublažavanje
klimatskih promjena (ponori/zalihe ugljika) i prilagodbu na njih (uglavnom
zadržavanje vode). Morat ćemo iskoristiti sve prilike za sekvestraciju ugljika, stoga
se EU treba posebno usredotočiti na obnovu ekosustava s najvećim „klimatskim
potencijalom”.
Svim inicijativama koje se odnose na obnovu treba se osigurati kvaliteta obnovljenih
staništa uz usredotočivanje na ekološku funkcionalnost i povezivost. Ne treba sva
poboljšanja smatrati „obnovom”. U sklopu povoljnog stanja očuvanosti, kako je definirano
u Direktivi o staništima, mora se odrediti kvaliteta obnove staništa.
EU treba osigurati da većina građana ima pristup prirodi. Kada politike EU-a aktivno
ugrožavaju obnovu te posljedično postizanje ciljeva koji se odnose na klimu i biološku
raznolikost – na primjer, poticaji EU-a za uzgoj bioenergetskih usjeva ili iskorištavanje
šumske biomase za energiju i ribarstveni poticaji – njih treba što prije revidirati.
6 Hicks, C. i suradnici, 2014. The relationship between biodiversity, carbon storage and the provision of other ecosystem services: Critical Review for the Forestry Component of the International Climate Fund. Cambridge, UK. https://assets. publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/331581/biodiversity-forests-ecosys- tem-services.pdf; https://esajournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/eap.1749
7 Osim za stvaranje održive rekreativne i turističke infrastrukture kako bi se iskoristio potencijal tih krajolika za obrazovne i rekreativne svrhe.
16 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
EU stoga treba postići sljedeće ciljeve:
1. Obnova 67 milijuna hektara8 prirodnih staništa na kopnu u EU-u u svrhu biološke raznolikosti, s visokim potencijalom za sekvestraciju ugljika i zadržavanje vodeŠto se tiče kopna, sve je više dokaza9 koji idu u prilog potencijalu obnove prirodnih
staništa koja predstavljaju značajne ponore i zalihe ugljika, pri čemu su tresetišta
najvažnija, ali važne su i primarne šume, trajne livade i pašnjaci, močvare, livade
morske trave i šume kelpa10. Kako bi uživale maksimalne koristi biološke raznolikosti i
ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja na njih, države članice moraju obnoviti
vrste staništa s „visokim klimatskim potencijalom” na razinu dobre kvalitete.
Države članice morat će donijeti plan i izraditi kartu lokacija na kojima planiraju
obnoviti zemljišta te predstaviti svoj plan prioriteta u roku od 1 godine od donošenja
ove strategije. Provedba predmetnih planova treba započeti najkasnije 2022. Da bi
se postigao ovaj cilj, sve države članice trebaju obnoviti svoj udio od 15 % kopnenog
područja. Taj doprinos od 15 % obnove cilju misije o 30 % gospodarenja u svrhu
biološke raznolikosti procijenit će se do 2025.
2. Prioritet na kopnu staviti na sljedeće:a) Primarne šume: države članice trebaju odvojiti šume koje će postati primarne11;
b) Travnjaci bogati biološkom raznolikosti (šikara, mediteranska makija, vrištine itd.);
c) Tresetišta;
d) Močvare, osobito u naplavnim i obalnim područjima.
3. Obnova 15 % pomorskih područja država članica EU-a tako da ih se označi trajnim „zonama bez ribolova” s reguliranim pristupom12 s ciljem obnove i oporavka morskog životaŠto se tiče mora, sve je više dokaza koji idu u prilog koristi od obnove morskog dna
i vodenog stupa za biološku raznolikost13, ali i klimatsko djelovanje14. Aktivna obnova
morskog dna mora se poticati u područjima koja su prethodno obilovala ekosustavima
bogatim ugljikom (npr. livade posedonije, grebeni školjkaša itd.) No kako bi se osigurao
njihov oporavak i kako aktivni napori za obnovu ne bi bili uzaludni, EU treba zabraniti
destruktivne aktivnosti u 15 % isključivog gospodarskog područja država članica – a to
odgovara 375 milijuna hektara pomorskog područja. U njima prioritet treba dati područjima
za obnovu ribljih stokova i rastilištima. Konkretna djelovanja usmjerena na smanjivanje
utjecaja ribarstva na mora i oceane obuhvaćena su u donjem dijelu Izlov iz mora15.
4. Vraćanje 15 % ukupne duljine rijeka na prirodni režim tokaZa rijeke je potrebno postaviti poseban cilj obnove jer vrste ekološke obnove zamišljene
na kopnu i moru ne obuhvaćaju linearnu prirodu njihove ekološke funkcije. Potrebno je
oživjeti rijeke diljem EU-a – od rijeka s ekosustavima visokog potencijala (poput delte
8 15 % od 4 479 968 km² kopnenog područja EU-a. https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/ ee.html
9 Vidjeti primjerice nedavnu kartu koju je izradila organizacija RSPB/BirdLife UK na kojoj je prikazana analiza preklapanja između područja biološke raznolikosti i zaliha ugljika: https://rspb.maps.arcgis.com/apps/Cascade/index.html?appid=2b383eee459f4de18026002ae648f7b7
10 Procjenjuje se da bi se obnovom zemljišta te smanjivanjem i izbjegavanjem njegova propadanja, uslijed čega se povećava skladištenje ugljika ili sprečavaju emisije stakleničkih plinova u globalnim šumama, močvarama, travnjacima i usjevima, moglo osigurati više od trećine najisplativijih aktivnosti smanjenja stakleničkih plinova potrebnog do 2030. kako bi se globalno zagrijavanje održalo ispod 2 °C. IPBES (2018.): Summary for policymakers of the assessment report on land degradation and restoration of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services.
11 U ranoj fazi provedbe planova moguća je potreba za određenom razinom gospodarenja, posebno u pogledu nošenja s invazivnim stranim vrstama i pretvaranja monokulturnih plantaža u prirodne europske šume.
12 Osim ribolova, priobalnih vjetroelektrana, sidrenja, pomorskog rudarstva itd.13 https://www.nature.com/articles/nature1302214 https://www.pnas.org/content/114/24/616715 https://science.sciencemag.org/content/362/6421/1403
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 17
Dunava) pa do već izrazito transformiranih rijeka, primjerice u Belgiji. BirdLife Europe
stoga od država članica traži obnovu 15 % duljine rijeka tako da se uspostave režimi
prirodnog toka, prema definiciji na razini sliva u skladu s polaznim stanjem iz 2020.
Države članice trebaju što je moguće više prednost dati ponovnom povezivanju sliva,
posebno povezivanju morske i slatke vode16.
16 https://www.nature.com/articles/s41586-019-1111-9
Znamo koji su glavni pokretači gubitka biološke raznolikosti: intenzivna proizvodnja
prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, neodrživi izlov morskih proizvoda i nesljedivi
trgovinski putovi uništavaju europski i globalni okoliš. EU ima priliku osloviti ta pitanja
u cijelosti, a znamo da biološku raznolikost treba u potpunosti integrirati u sektore koji
potiču gubitak iste. Ne možemo si dozvoliti da izgubimo još jedno desetljeće ako želimo
uvesti transformativne promjene za koje znamo da su nužne. Strategijom o biološkoj
raznolikosti stoga treba obraditi sljedeće elemente:
3.1 Uskladiti poljoprivrednu proizvodnju EU-a s biološki raznolikim zemljištem
EU se mora pobrinuti da njegovo poljoprivredno zemljište, tj. 48 % teritorija EU-a1, postane
dio rješenja za suzbijanje krize biološke raznolikosti. Mora se pobrinuti da poljoprivrednici
dobiju podršku pri prijelazu s trenutačnih praksi intenzivne proizvodnje na prakse
ekstenzivne i diverzificirane proizvodnje.
Dati prostor prirodi: najmanje 10 % obavezne zelene infrastrukture na
razini poljoprivrednih gospodarstava
Trenutačne metode poljoprivredne proizvodnje guše zemljišta u EU-u2. Oprašivači
nestaju, a broj ptica koje su nekoć bile česte u ruralnim područjima rapidno se smanjuje.
EU se treba pobrinuti da se diljem ruralnih područja postavi zelena infrastruktura na
razini poljoprivrednog gospodarstva (elementi krajolika poput stabala, živica, cvjetnih
traka). Time bi se stvorio iznimno potreban prostor za procvat biološke raznolikosti. EK
se treba pobrinuti za provedbu te mjere tako da je postavi kao uvjet za bilo kakve isplate
EU-ovih financijskih sredstava. Pravilima bi se trebala definirati „razina poljoprivrednog
gospodarstva” kako bi se 10 % zelene infrastrukture distribuiralo u opsegu značajnom
za funkcionalnu agro-biološku raznolikost3. Tih 10 % treba biti bez pesticida i gnojiva;
mehanička kontrola vegetacije u tim područjima mora se tempirati za maksimizaciju koristi
od biološke raznolikosti4.
1 https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/statistics/facts-figures/land-cover-use.pdf2 https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0065250416300204?via%3Dihub3 Studijama diljem Europe utvrđeno je da ako bi 10 – 14 % poljoprivrednog zemljišta bilo neproduktivno, došlo bi
do obnavljanja brojeva ptica te posljedično i drugih divljih vrsta. https://www.bfn.de/fileadmin/MDB/documents/themen/landwirtschaft/flaechenstilllegung_langfassung.pdf; https://www. sciencedirect.com/science/article/pii/S0167880914001261;
Riječ je o najmanjem udjelu, jer na razini krajolika za oporavak bi bilo potrebno 26 – 33 %. https://zslpublications. onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/acv.12386
4 https://www.nature.com/articles/s41598-019-45854-0
3. Oslovljavanje pokretača biološke raznolikosti u cjelokupnom komercijalnom lancu
16 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
EU stoga treba postići sljedeće ciljeve:
1. Obnova 67 milijuna hektara8 prirodnih staništa na kopnu u EU-u u svrhu biološke raznolikosti, s visokim potencijalom za sekvestraciju ugljika i zadržavanje vodeŠto se tiče kopna, sve je više dokaza9 koji idu u prilog potencijalu obnove prirodnih
staništa koja predstavljaju značajne ponore i zalihe ugljika, pri čemu su tresetišta
najvažnija, ali važne su i primarne šume, trajne livade i pašnjaci, močvare, livade
morske trave i šume kelpa10. Kako bi uživale maksimalne koristi biološke raznolikosti i
ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja na njih, države članice moraju obnoviti
vrste staništa s „visokim klimatskim potencijalom” na razinu dobre kvalitete.
Države članice morat će donijeti plan i izraditi kartu lokacija na kojima planiraju
obnoviti zemljišta te predstaviti svoj plan prioriteta u roku od 1 godine od donošenja
ove strategije. Provedba predmetnih planova treba započeti najkasnije 2022. Da bi
se postigao ovaj cilj, sve države članice trebaju obnoviti svoj udio od 15 % kopnenog
područja. Taj doprinos od 15 % obnove cilju misije o 30 % gospodarenja u svrhu
biološke raznolikosti procijenit će se do 2025.
2. Prioritet na kopnu staviti na sljedeće:a) Primarne šume: države članice trebaju odvojiti šume koje će postati primarne11;
b) Travnjaci bogati biološkom raznolikosti (šikara, mediteranska makija, vrištine itd.);
c) Tresetišta;
d) Močvare, osobito u naplavnim i obalnim područjima.
3. Obnova 15 % pomorskih područja država članica EU-a tako da ih se označi trajnim „zonama bez ribolova” s reguliranim pristupom12 s ciljem obnove i oporavka morskog životaŠto se tiče mora, sve je više dokaza koji idu u prilog koristi od obnove morskog dna
i vodenog stupa za biološku raznolikost13, ali i klimatsko djelovanje14. Aktivna obnova
morskog dna mora se poticati u područjima koja su prethodno obilovala ekosustavima
bogatim ugljikom (npr. livade posedonije, grebeni školjkaša itd.) No kako bi se osigurao
njihov oporavak i kako aktivni napori za obnovu ne bi bili uzaludni, EU treba zabraniti
destruktivne aktivnosti u 15 % isključivog gospodarskog područja država članica – a to
odgovara 375 milijuna hektara pomorskog područja. U njima prioritet treba dati područjima
za obnovu ribljih stokova i rastilištima. Konkretna djelovanja usmjerena na smanjivanje
utjecaja ribarstva na mora i oceane obuhvaćena su u donjem dijelu Izlov iz mora15.
4. Vraćanje 15 % ukupne duljine rijeka na prirodni režim tokaZa rijeke je potrebno postaviti poseban cilj obnove jer vrste ekološke obnove zamišljene
na kopnu i moru ne obuhvaćaju linearnu prirodu njihove ekološke funkcije. Potrebno je
oživjeti rijeke diljem EU-a – od rijeka s ekosustavima visokog potencijala (poput delte
8 15 % od 4 479 968 km² kopnenog područja EU-a. https://www.cia.gov/library/publications/resources/the-world-factbook/geos/ ee.html
9 Vidjeti primjerice nedavnu kartu koju je izradila organizacija RSPB/BirdLife UK na kojoj je prikazana analiza preklapanja između područja biološke raznolikosti i zaliha ugljika: https://rspb.maps.arcgis.com/apps/Cascade/index.html?appid=2b383eee459f4de18026002ae648f7b7
10 Procjenjuje se da bi se obnovom zemljišta te smanjivanjem i izbjegavanjem njegova propadanja, uslijed čega se povećava skladištenje ugljika ili sprečavaju emisije stakleničkih plinova u globalnim šumama, močvarama, travnjacima i usjevima, moglo osigurati više od trećine najisplativijih aktivnosti smanjenja stakleničkih plinova potrebnog do 2030. kako bi se globalno zagrijavanje održalo ispod 2 °C. IPBES (2018.): Summary for policymakers of the assessment report on land degradation and restoration of the Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services.
11 U ranoj fazi provedbe planova moguća je potreba za određenom razinom gospodarenja, posebno u pogledu nošenja s invazivnim stranim vrstama i pretvaranja monokulturnih plantaža u prirodne europske šume.
12 Osim ribolova, priobalnih vjetroelektrana, sidrenja, pomorskog rudarstva itd.13 https://www.nature.com/articles/nature1302214 https://www.pnas.org/content/114/24/616715 https://science.sciencemag.org/content/362/6421/1403
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 17
Dunava) pa do već izrazito transformiranih rijeka, primjerice u Belgiji. BirdLife Europe
stoga od država članica traži obnovu 15 % duljine rijeka tako da se uspostave režimi
prirodnog toka, prema definiciji na razini sliva u skladu s polaznim stanjem iz 2020.
Države članice trebaju što je moguće više prednost dati ponovnom povezivanju sliva,
posebno povezivanju morske i slatke vode16.
16 https://www.nature.com/articles/s41586-019-1111-9
Znamo koji su glavni pokretači gubitka biološke raznolikosti: intenzivna proizvodnja
prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, neodrživi izlov morskih proizvoda i nesljedivi
trgovinski putovi uništavaju europski i globalni okoliš. EU ima priliku osloviti ta pitanja
u cijelosti, a znamo da biološku raznolikost treba u potpunosti integrirati u sektore koji
potiču gubitak iste. Ne možemo si dozvoliti da izgubimo još jedno desetljeće ako želimo
uvesti transformativne promjene za koje znamo da su nužne. Strategijom o biološkoj
raznolikosti stoga treba obraditi sljedeće elemente:
3.1 Uskladiti poljoprivrednu proizvodnju EU-a s biološki raznolikim zemljištem
EU se mora pobrinuti da njegovo poljoprivredno zemljište, tj. 48 % teritorija EU-a1, postane
dio rješenja za suzbijanje krize biološke raznolikosti. Mora se pobrinuti da poljoprivrednici
dobiju podršku pri prijelazu s trenutačnih praksi intenzivne proizvodnje na prakse
ekstenzivne i diverzificirane proizvodnje.
Dati prostor prirodi: najmanje 10 % obavezne zelene infrastrukture na
razini poljoprivrednih gospodarstava
Trenutačne metode poljoprivredne proizvodnje guše zemljišta u EU-u2. Oprašivači
nestaju, a broj ptica koje su nekoć bile česte u ruralnim područjima rapidno se smanjuje.
EU se treba pobrinuti da se diljem ruralnih područja postavi zelena infrastruktura na
razini poljoprivrednog gospodarstva (elementi krajolika poput stabala, živica, cvjetnih
traka). Time bi se stvorio iznimno potreban prostor za procvat biološke raznolikosti. EK
se treba pobrinuti za provedbu te mjere tako da je postavi kao uvjet za bilo kakve isplate
EU-ovih financijskih sredstava. Pravilima bi se trebala definirati „razina poljoprivrednog
gospodarstva” kako bi se 10 % zelene infrastrukture distribuiralo u opsegu značajnom
za funkcionalnu agro-biološku raznolikost3. Tih 10 % treba biti bez pesticida i gnojiva;
mehanička kontrola vegetacije u tim područjima mora se tempirati za maksimizaciju koristi
od biološke raznolikosti4.
1 https://ec.europa.eu/agriculture/sites/agriculture/files/statistics/facts-figures/land-cover-use.pdf2 https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0065250416300204?via%3Dihub3 Studijama diljem Europe utvrđeno je da ako bi 10 – 14 % poljoprivrednog zemljišta bilo neproduktivno, došlo bi
do obnavljanja brojeva ptica te posljedično i drugih divljih vrsta. https://www.bfn.de/fileadmin/MDB/documents/themen/landwirtschaft/flaechenstilllegung_langfassung.pdf; https://www. sciencedirect.com/science/article/pii/S0167880914001261;
Riječ je o najmanjem udjelu, jer na razini krajolika za oporavak bi bilo potrebno 26 – 33 %. https://zslpublications. onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/acv.12386
4 https://www.nature.com/articles/s41598-019-45854-0
3. Oslovljavanje pokretača biološke raznolikosti u cjelokupnom komercijalnom lancu
18 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Dosegnuti 30 % ekološke poljoprivredne proizvodnje
Ako se radi na pravilan način, ekološka proizvodnja korisna je za biološku raznolikost5,
a riječ je o jedinoj vrsti „održive” proizvodnje s potporom zakonodavstva EU-a. EU treba
postaviti jasan cilj i temeljne politike za postizanje cilja te potaknuti donošenje praksi
održive ekološke poljoprivrede. EK će se trebati pobrinuti da se uvedu kontrole konkretnih
pojedinosti njezina provođenja jer određene vrste ekološke proizvodnje na nekim
lokacijama mogu biti jednako štetne za biološku raznolikost kao i tradicionalne intenzivne
poljoprivredne prakse.
Postići nultu stopu erozije i propadanja tla na poljoprivrednom
zemljištu
Države članice uvelike su iskazale nedostatak političke volje za rješavanje problema erozije
tla. U kontekstu u kojem će klimatske promjene povećati ovaj rizik te s obzirom na hitnost
trenutačne krize biološke raznolikosti, EU treba uvesti obveze za države članice da zaštite
svoje tlo tako da pitanja tla budu integrirana u pravnu stečevinu EU-a u području okoliša,
sustav uvjetovanosti zajedničke poljoprivredne politike i nacionalne pravne okvire.
Donijeti zakonodavstvo kojim bi se postigla nulta neto stopa prekrivanja
zemljišta
EU-u je potrebno zakonodavstvo kojim se osigurava učinkovito korištenje zemljišta te da
se napuštene industrijske ili komercijalne lokacije (brownfield) prenamijenjuju tako da ih se
može ponovno koristiti ili obnoviti u prirodna staništa.
5 https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0216009#pone-0216009-t001
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 19
3.2 Uskladiti izlov ribe i morskih plodova u EU-u s morskim životom
Zabraniti destruktivne ribarske prakse
Kako bi se mora obnovila i oporavila, EU se mora obvezati na ribarske prakse koje nisu
štetne za biološku raznolikost6. Zato EU mora postaviti sljedeće ciljeve:
a) Svi ribarski brodovi iz EU-a imaju nultu stopu usputnog ulova ugroženih vrsta, vrsta
pred istrebljenjem i zaštićenih vrsta, u EU-u i izvan EU-a. To se odnosi i na vrste
zaštićene međunarodnim konvencijama i zakonodavstvom EU-a7.
b) Zabraniti neselektivnu ribarsku opremu (uključujući pridnene koće i dubokomorske
koće). To je važno kako bi se eliminirao usputni ulov neciljanih ribljih vrsta i osigurala
obnova ribljih populacija i morskog dna8.
c) Zabranjen izlov ribljih stokova koji nisu znanstveno procijenjeni.
d) Potpuno transparentni ribolov sa 100 %-tnim praćenjem i nadzorom nad svim
ribarskim brodovima (uključujući daljinsko elektroničko praćenje, npr. kamerama,
GPS uređajima za evidenciju). Automatska zapljena ribarskih brodova i gubitak
ribarske licence za upravljanje bez aktiviranog GPS-a i bez valjane dozvole.
Ograničiti izlov bazalnih vrsta (ribe plijena) na najviše 2/3 dugoročne
najveće biomase bazalnih vrsta (ribe plijena)
Prema istraživanjima, kao općenito globalno pravilo svake bi godine trebalo ostaviti
trećinu vršne dugoročne najveće količine stokova bazalnih pticama kako bi se osigurala
stabilnost populacija morskih ptica. Za vrste u dnu prehrambenog lanca utvrđeni najveći
održivi prinosi često su manji od trećine ukupne riblje populacije i stoga nisu dovoljni
za održavanje populacije grabežljivaca koji se nalaze više na prehrambenom lancu,
6 https://ipbes.net/models-drivers-biodiversity-ecosystem-change#exploitation7 https://www.researchgate.net/profile/Oliver_Yates/publication/268176873_Global_seabird_bycatch_in_longline_
fisher- ies/links/54a1532c0cf256bf8baf6745/Global-seabird-bycatch-in-longline-fisheries.pdf8 https://www.int-res.com/articles/esr2009/9/n009p049.pdf; https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/
S0006320709001001; http://www.fao.org/3/a-bh048e.pdf
Eja livadarka (Circus pygargus) © Yves Adam, Vilda
18 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
Dosegnuti 30 % ekološke poljoprivredne proizvodnje
Ako se radi na pravilan način, ekološka proizvodnja korisna je za biološku raznolikost5,
a riječ je o jedinoj vrsti „održive” proizvodnje s potporom zakonodavstva EU-a. EU treba
postaviti jasan cilj i temeljne politike za postizanje cilja te potaknuti donošenje praksi
održive ekološke poljoprivrede. EK će se trebati pobrinuti da se uvedu kontrole konkretnih
pojedinosti njezina provođenja jer određene vrste ekološke proizvodnje na nekim
lokacijama mogu biti jednako štetne za biološku raznolikost kao i tradicionalne intenzivne
poljoprivredne prakse.
Postići nultu stopu erozije i propadanja tla na poljoprivrednom
zemljištu
Države članice uvelike su iskazale nedostatak političke volje za rješavanje problema erozije
tla. U kontekstu u kojem će klimatske promjene povećati ovaj rizik te s obzirom na hitnost
trenutačne krize biološke raznolikosti, EU treba uvesti obveze za države članice da zaštite
svoje tlo tako da pitanja tla budu integrirana u pravnu stečevinu EU-a u području okoliša,
sustav uvjetovanosti zajedničke poljoprivredne politike i nacionalne pravne okvire.
Donijeti zakonodavstvo kojim bi se postigla nulta neto stopa prekrivanja
zemljišta
EU-u je potrebno zakonodavstvo kojim se osigurava učinkovito korištenje zemljišta te da
se napuštene industrijske ili komercijalne lokacije (brownfield) prenamijenjuju tako da ih se
može ponovno koristiti ili obnoviti u prirodna staništa.
5 https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0216009#pone-0216009-t001
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 19
3.2 Uskladiti izlov ribe i morskih plodova u EU-u s morskim životom
Zabraniti destruktivne ribarske prakse
Kako bi se mora obnovila i oporavila, EU se mora obvezati na ribarske prakse koje nisu
štetne za biološku raznolikost6. Zato EU mora postaviti sljedeće ciljeve:
a) Svi ribarski brodovi iz EU-a imaju nultu stopu usputnog ulova ugroženih vrsta, vrsta
pred istrebljenjem i zaštićenih vrsta, u EU-u i izvan EU-a. To se odnosi i na vrste
zaštićene međunarodnim konvencijama i zakonodavstvom EU-a7.
b) Zabraniti neselektivnu ribarsku opremu (uključujući pridnene koće i dubokomorske
koće). To je važno kako bi se eliminirao usputni ulov neciljanih ribljih vrsta i osigurala
obnova ribljih populacija i morskog dna8.
c) Zabranjen izlov ribljih stokova koji nisu znanstveno procijenjeni.
d) Potpuno transparentni ribolov sa 100 %-tnim praćenjem i nadzorom nad svim
ribarskim brodovima (uključujući daljinsko elektroničko praćenje, npr. kamerama,
GPS uređajima za evidenciju). Automatska zapljena ribarskih brodova i gubitak
ribarske licence za upravljanje bez aktiviranog GPS-a i bez valjane dozvole.
Ograničiti izlov bazalnih vrsta (ribe plijena) na najviše 2/3 dugoročne
najveće biomase bazalnih vrsta (ribe plijena)
Prema istraživanjima, kao općenito globalno pravilo svake bi godine trebalo ostaviti
trećinu vršne dugoročne najveće količine stokova bazalnih pticama kako bi se osigurala
stabilnost populacija morskih ptica. Za vrste u dnu prehrambenog lanca utvrđeni najveći
održivi prinosi često su manji od trećine ukupne riblje populacije i stoga nisu dovoljni
za održavanje populacije grabežljivaca koji se nalaze više na prehrambenom lancu,
6 https://ipbes.net/models-drivers-biodiversity-ecosystem-change#exploitation7 https://www.researchgate.net/profile/Oliver_Yates/publication/268176873_Global_seabird_bycatch_in_longline_
fisher- ies/links/54a1532c0cf256bf8baf6745/Global-seabird-bycatch-in-longline-fisheries.pdf8 https://www.int-res.com/articles/esr2009/9/n009p049.pdf; https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/
S0006320709001001; http://www.fao.org/3/a-bh048e.pdf
Eja livadarka (Circus pygargus) © Yves Adam, Vilda
20 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
uključujući morske ptice9. BirdLife poziva EU da postavi cilj da se barem trećina ribe plijena
ostavi u morima za morske grabežljivce.
Obnoviti povijesni raspon vrhovnih grabežljivaca, uključujući morske
ptice, kao pokazatelje oporavka morskih prehrambenih lanaca
Vrhovni grabežljivci, primjerice morske ptice, važan su dio morskih ekosustava i u
potrazi su za hranom na velikim morskim površinama te se hrane raznim vrstama iz
morskog prehrambenog lanca. Postoje dokazi da na populacije i razmnožavanje vrhovnih
grabežljivaca utječu okolišni čimbenici, a posebno dostupnost plijena. Raspon i promjene
u populaciji vrhovnih grabežljivaca, posebno onih koji su specijalizirani u pogledu
prehrane pa su stoga iznimno ovisni o dostupnosti određenih vrsta plijena, mogu otkriti
učinke pritisaka poput klimatskih promjena ili prekomjernog izlova. Budući da su krovna
vrsta, djelovanje u smjeru zaštite vrhovnih grabežljivaca ima prednosti za širu morsku
biološku raznolikost. Morske ptice mogu biti osobito dobar pokazatelj zdravlja mora jer
su općenito bolje vidljive pa ih je stoga lakše proučavati nego druge morske vrhovne
grabežljivce.
Uspostaviti moratorij na dubokomorsko rudarenje
Dubokomorsko rudarenje aktivnost je s neizrecivim rizikom za morski okoliš i stoga
nekompatibilno s načelom predostrožnosti. Znanstvenici se jednoglasno slažu da s tim
povezane metode vađenja resursa vode do značajne i vjerojatno nepopravljive štete za
osjetljive dubokomorske ekosustave. Stoga bi Europska unija trebala proglasiti moratorij
na dubokomorsko rudarenje s ciljem borbe protiv globalno sve većih nastojanja da se
iskorištavaju dubokomorski resursi.
3.3 Učiniti da akvakultura EU-a bude održiva i neovisna o ribi ulovljenoj u divljini
Akvakultura EU-a treba postati održiva i neovisna o ribi ulovljenoj u divljini. Države članice
morat će pažljivo planirati razvoj akvakulture, osobito u pogledu zaštićenih morskih
područja i uzimajući u obzir druge morske aktivnosti (kao što su pomorski promet, energija
na moru itd.), tako što će provoditi pažljivo prostorno planiranje. Razvoj ekstenzivne
akvakulture u kopnenim močvarnim područjima treba biti prioritet jer se te vrste
proizvodnje smatra korisnima za biološku raznolikost.
EU treba osigurati da akvakulturna proizvodnja ne ovisi o hrani ulovljenoj u divljini.
EU treba za cilj postaviti to da se riba uzgojena akvakulturom ne smije hraniti ribom
ulovljenom u divljini: prihvatljive alternative obuhvaćaju biljni materijal, prehrambene
otpatke, insekte ili posredne akvakulturne proizvode. U tom smislu EU treba uložiti u razvoj
održivijih akvakulturnih praksi, uključujući integriranu multitrofičku akvakulturu10.
9 Prema istraživanjima, kao općenito globalno pravilo svake bi godine trebalo ostaviti trećinu vršne dugoročne najveće količine stokova bazalnih vrata riba pticama kako bi se osigurala stabilnost populacija morskih ptica. https://science.sciencemag.org/con- tent/334/6063/1703
10 Integrirana multitrofička akvakultura obuhvaća integrirani uzgoj hranjenih vrsta i vrsta „čistača” (morski beskralješnjaci i/ili alge) koje se hrane otpadnim materijalom hranjenih vrsta. Pretvorba krutog i otopljenog otpadnog materijala u sekundarne sirovine oslovljava ključne probleme utjecaja na okoliš koji su povezani sa sustavima pučinskog uzgoja.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 21
3.4 Postići nultu stopu onečišćenja u EU-u
Postoji niz onečišćivača okoliša koji su osobito štetni za biološku raznolikost. Strategijom o
biološkoj raznolikosti treba ih osloviti.
1. Drastično smanjiti upotrebu pesticida u poljoprivrednim krajolicimaEU je već donio zakonodavstvo usmjereno ka smanjenju rizika i negativnih utjecaja
upotrebe pesticida – Direktivu o održivoj upotrebi pesticida. Ta Direktiva većinski nije
provedena, a EK treba započeti sa sustavnim provedbenim djelovanjem. BirdLife Europe
predlaže posebne ciljeve:
• Do 2030. smanjiti prosječni broj
primjena pesticida po hektaru te
razinu ujednačenog pokazatelja rizika
za barem 30 % od polaznog stanja iz
202011.
• Osigurati da se uvedu rigorozni
postupci ispitivanja pesticida prije
odobrenja u kojima će se uzimati u
obzir divlje vrste i kukci oprašivači.
• Osigurati da barem 10 % svakog
poljoprivrednog gospodarstva bude
bez upotrebe pesticida, kao mjera
podrške zelenim infrastrukturama na
razini poljoprivrednih gospodarstava
iz točke 3.1.1.
• Zabraniti subjektima iz EU-a prodaju
pesticida, dozvola i patenata za
kemikalije zabranjene u EU-u kako
nitko ne bi mogao imati financijsku
korist od nanošenja štete biološkoj
raznolikosti u zemljama u kojima
pesticidi nisu uređeni na odgovarajući
način (ili bilo kako).
2. Postići potpunu ravnotežu hranjivih tvari na razini poljoprivrednog gospodarstvaVišak opterećenja hranjivim tvarima u
okolišu predstavlja velik problem za
biološku raznolikost na kopnu i u vodenim
ekosustavima. EU treba uvesti sustav koji
zaustavlja ispuštanje hranjivih tvari koje
su izvor eutrofikacije. Kako bi to postigla,
Europska unija treba uvesti sustav koji
nadzire da nema curenja viška hranjivih tvari
iz sustava poljoprivrednog gospodarstva.
11 EU i dalje razvija Ujednačeni pokazatelj rizika, no ovaj cilj treba osigurati smanjivanje kako broja primjena tako i toksičnosti pesticida. Prema studijama, takvo smanjenje ne bi smanjilo prinose: https://www.nature.com/articles/nplants20178
© Yves Adam, Rollin Verlinde, Vilda
20 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
uključujući morske ptice9. BirdLife poziva EU da postavi cilj da se barem trećina ribe plijena
ostavi u morima za morske grabežljivce.
Obnoviti povijesni raspon vrhovnih grabežljivaca, uključujući morske
ptice, kao pokazatelje oporavka morskih prehrambenih lanaca
Vrhovni grabežljivci, primjerice morske ptice, važan su dio morskih ekosustava i u
potrazi su za hranom na velikim morskim površinama te se hrane raznim vrstama iz
morskog prehrambenog lanca. Postoje dokazi da na populacije i razmnožavanje vrhovnih
grabežljivaca utječu okolišni čimbenici, a posebno dostupnost plijena. Raspon i promjene
u populaciji vrhovnih grabežljivaca, posebno onih koji su specijalizirani u pogledu
prehrane pa su stoga iznimno ovisni o dostupnosti određenih vrsta plijena, mogu otkriti
učinke pritisaka poput klimatskih promjena ili prekomjernog izlova. Budući da su krovna
vrsta, djelovanje u smjeru zaštite vrhovnih grabežljivaca ima prednosti za širu morsku
biološku raznolikost. Morske ptice mogu biti osobito dobar pokazatelj zdravlja mora jer
su općenito bolje vidljive pa ih je stoga lakše proučavati nego druge morske vrhovne
grabežljivce.
Uspostaviti moratorij na dubokomorsko rudarenje
Dubokomorsko rudarenje aktivnost je s neizrecivim rizikom za morski okoliš i stoga
nekompatibilno s načelom predostrožnosti. Znanstvenici se jednoglasno slažu da s tim
povezane metode vađenja resursa vode do značajne i vjerojatno nepopravljive štete za
osjetljive dubokomorske ekosustave. Stoga bi Europska unija trebala proglasiti moratorij
na dubokomorsko rudarenje s ciljem borbe protiv globalno sve većih nastojanja da se
iskorištavaju dubokomorski resursi.
3.3 Učiniti da akvakultura EU-a bude održiva i neovisna o ribi ulovljenoj u divljini
Akvakultura EU-a treba postati održiva i neovisna o ribi ulovljenoj u divljini. Države članice
morat će pažljivo planirati razvoj akvakulture, osobito u pogledu zaštićenih morskih
područja i uzimajući u obzir druge morske aktivnosti (kao što su pomorski promet, energija
na moru itd.), tako što će provoditi pažljivo prostorno planiranje. Razvoj ekstenzivne
akvakulture u kopnenim močvarnim područjima treba biti prioritet jer se te vrste
proizvodnje smatra korisnima za biološku raznolikost.
EU treba osigurati da akvakulturna proizvodnja ne ovisi o hrani ulovljenoj u divljini.
EU treba za cilj postaviti to da se riba uzgojena akvakulturom ne smije hraniti ribom
ulovljenom u divljini: prihvatljive alternative obuhvaćaju biljni materijal, prehrambene
otpatke, insekte ili posredne akvakulturne proizvode. U tom smislu EU treba uložiti u razvoj
održivijih akvakulturnih praksi, uključujući integriranu multitrofičku akvakulturu10.
9 Prema istraživanjima, kao općenito globalno pravilo svake bi godine trebalo ostaviti trećinu vršne dugoročne najveće količine stokova bazalnih vrata riba pticama kako bi se osigurala stabilnost populacija morskih ptica. https://science.sciencemag.org/con- tent/334/6063/1703
10 Integrirana multitrofička akvakultura obuhvaća integrirani uzgoj hranjenih vrsta i vrsta „čistača” (morski beskralješnjaci i/ili alge) koje se hrane otpadnim materijalom hranjenih vrsta. Pretvorba krutog i otopljenog otpadnog materijala u sekundarne sirovine oslovljava ključne probleme utjecaja na okoliš koji su povezani sa sustavima pučinskog uzgoja.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 21
3.4 Postići nultu stopu onečišćenja u EU-u
Postoji niz onečišćivača okoliša koji su osobito štetni za biološku raznolikost. Strategijom o
biološkoj raznolikosti treba ih osloviti.
1. Drastično smanjiti upotrebu pesticida u poljoprivrednim krajolicimaEU je već donio zakonodavstvo usmjereno ka smanjenju rizika i negativnih utjecaja
upotrebe pesticida – Direktivu o održivoj upotrebi pesticida. Ta Direktiva većinski nije
provedena, a EK treba započeti sa sustavnim provedbenim djelovanjem. BirdLife Europe
predlaže posebne ciljeve:
• Do 2030. smanjiti prosječni broj
primjena pesticida po hektaru te
razinu ujednačenog pokazatelja rizika
za barem 30 % od polaznog stanja iz
202011.
• Osigurati da se uvedu rigorozni
postupci ispitivanja pesticida prije
odobrenja u kojima će se uzimati u
obzir divlje vrste i kukci oprašivači.
• Osigurati da barem 10 % svakog
poljoprivrednog gospodarstva bude
bez upotrebe pesticida, kao mjera
podrške zelenim infrastrukturama na
razini poljoprivrednih gospodarstava
iz točke 3.1.1.
• Zabraniti subjektima iz EU-a prodaju
pesticida, dozvola i patenata za
kemikalije zabranjene u EU-u kako
nitko ne bi mogao imati financijsku
korist od nanošenja štete biološkoj
raznolikosti u zemljama u kojima
pesticidi nisu uređeni na odgovarajući
način (ili bilo kako).
2. Postići potpunu ravnotežu hranjivih tvari na razini poljoprivrednog gospodarstvaVišak opterećenja hranjivim tvarima u
okolišu predstavlja velik problem za
biološku raznolikost na kopnu i u vodenim
ekosustavima. EU treba uvesti sustav koji
zaustavlja ispuštanje hranjivih tvari koje
su izvor eutrofikacije. Kako bi to postigla,
Europska unija treba uvesti sustav koji
nadzire da nema curenja viška hranjivih tvari
iz sustava poljoprivrednog gospodarstva.
11 EU i dalje razvija Ujednačeni pokazatelj rizika, no ovaj cilj treba osigurati smanjivanje kako broja primjena tako i toksičnosti pesticida. Prema studijama, takvo smanjenje ne bi smanjilo prinose: https://www.nature.com/articles/nplants20178
© Yves Adam, Rollin Verlinde, Vilda
22 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
3. Postići nulti doprinos EU-a onečišćenju mora plastikom12
Iako većina izvora onečišćenja otpacima dolazi s kopna, pomorski promet također igra
važnu ulogu u ispuštanju smeća. Plastični otpad u moru koji nastaje gubitkom tereta
tijekom transporta te za koji su zaslužni putnici i posada brodova te komercijalni i
rekreativni ribolov (npr. gubitak ribolovnog alata)13, štetan je za biološku raznolikost: ptice
i ostale morske životinje zapliću se u stare mreže, jedu plastiku i umiru od gladi14. EU
se mora pobrinuti da se postojeće mjere za rješavanje problema smeća iz pomorskog
prometa provode, a u slučaju nedostataka, da se donese zakonodavstvo kojim će se
osigurati nulti doprinos onečišćenju mora plastikom iz EU-a.
3.5 Osigurati da trgovina EU-a ne šteti prirodi
EU se mora pobrinuti da njegova trgovina ne šteti prirodi.
1. Uspostaviti jasna pravila o odgovornosti za uvoznike, prerađivače i trgovce u pogledu pročišćavanja opskrbnog lanca poljoprivrednih proizvoda putem zakonodavstva.Jasna pravila o odgovornosti, slična onima uspostavljenim u Uredbi o drvu, treba proširiti
na sve poljoprivredne proizvode kako bi se spriječilo uništavanje prirodnih staništa u EU-u i
izvan EU-a, primjerice u tropskim šumama. Tim bi pravilima trebalo osigurati sljedeće:
a) potpunu zakonitost i transparentnost opskrbnog lanca svih poljoprivrednih
proizvoda;
b) nultu stopu pretvorbe visokougljičnih staništa i staništa visoke razine biološke
raznolikosti;
c) nultu stopu krčenja uklopljenih staništa;
d) zabranu uvoza na tržište EU-a prelovljenih stokova ribe podrijetlom izvan EU-a;
e) uvezena hrana i poljoprivredni proizvodi slijede proizvodne norme jednake onima
EU-a ili bolje od njih.
12 Dodatne pojedinosti potražite u stajalištu organizacije BirdLife Europe „Borba protiv otpadaka u moru za zaštitu mora i oceana” (Tackling Marine Litter for Ocean Protection), iz rujna 2019.
13 https://www.annualreviews.org/doi/pdf/10.1146/annurev-marine-010816-06040914 http://www.marineornithology.org/PDF/32_2/32_2_187-189.pdf
Austrija © Sebastian Pichler, Unsplash
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 23
2. Nulta stopa nezakonite trgovine divljim vrstama u EU-uEU je donio Akcijski plan do 2020. kojim je obuhvaćena nezakonita trgovina divljim
vrstama. Strategijom o biološkoj raznolikosti EU-a mora se osigurati da se bilo kojom
budućom verzijom plana učinkovito iskorijeni nezakonita trgovina divljim vrstama, kako u
EU-u tako i između zemalja EU-a i izvan EU-a.
EU se treba zalagati i za reviziju mehanizama Konvencije o međunarodnoj trgovini
ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) kojima se osigurava usko definiranje
zakonite trgovine divljim vrstama te njihovo strogo pridržavanje. EU se treba pobrinuti da
se mehanizmima CITES-a izbjegne prekomjerno izdvajanje divljih vrsta i pritisak na njih
na izvoru te da se njihovom provedbom podržava upotreba prirodnih resursa, uključujući
divljih vrsta, bez izdvajanja iz okoline, s ciljem socioekonomskog razvoja lokalnih
zajednica.
3. Najgore invazivne strane vrste staviti na crni popis i učinkovito kontroliratiEU je ispunio svoj cilj oslovljavanja problema invazivnih stranih vrsta donošenjem
zakonodavstva kojim se zabranjuje unošenje u EU vrsta s popisa. Inicijalnim postupcima
za provedbu ove uredbe pokazalo se da se napori ne provode na razini koja je potrebna
za predmetni problem. EU se stoga treba posvetiti ozbiljnom ubrzanju sastavljanja popisa
potencijalno štetnih vrsta koje je znanost odredila15. EU stoga treba na crni popis dodati
600 invazivnih stranih vrsta do 2025. te 900 najgorih vrsta do kraja provedbe strategije.
Države članice trebaju uvesti sve potrebne mjere za provedbu Uredbe do kraja 2030.
3.6 Ciljati na reformiranje međunarodnih trgovinskih pravila u skladu s imperativima koji se odnose na okoliš
EU treba težiti tome da se pravila WTO-a usklade s pitanjima biološke raznolikosti i
klimatske krize. EU treba i utvrditi načine za bolju procjenu utjecaja trgovinskih sporazuma
na biološku raznolikost te bolju integraciju nalaza procjene i to na sveobuhvatan i
sistematičan način16.
15 Carboneras i suradnici, 2018. https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/1365-2664.1299716 IEEP-ova studija „Trade liberalisation and Biodiversity” iz 2018. pregled je EU-ovih postojećih metodologija procjene
utjecaja na održivost za procjenu utjecaja trgovine na biološku raznolikost. https://ieep.eu/publications/trade-liberalisation-and-biodiversity
22 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
3. Postići nulti doprinos EU-a onečišćenju mora plastikom12
Iako većina izvora onečišćenja otpacima dolazi s kopna, pomorski promet također igra
važnu ulogu u ispuštanju smeća. Plastični otpad u moru koji nastaje gubitkom tereta
tijekom transporta te za koji su zaslužni putnici i posada brodova te komercijalni i
rekreativni ribolov (npr. gubitak ribolovnog alata)13, štetan je za biološku raznolikost: ptice
i ostale morske životinje zapliću se u stare mreže, jedu plastiku i umiru od gladi14. EU
se mora pobrinuti da se postojeće mjere za rješavanje problema smeća iz pomorskog
prometa provode, a u slučaju nedostataka, da se donese zakonodavstvo kojim će se
osigurati nulti doprinos onečišćenju mora plastikom iz EU-a.
3.5 Osigurati da trgovina EU-a ne šteti prirodi
EU se mora pobrinuti da njegova trgovina ne šteti prirodi.
1. Uspostaviti jasna pravila o odgovornosti za uvoznike, prerađivače i trgovce u pogledu pročišćavanja opskrbnog lanca poljoprivrednih proizvoda putem zakonodavstva.Jasna pravila o odgovornosti, slična onima uspostavljenim u Uredbi o drvu, treba proširiti
na sve poljoprivredne proizvode kako bi se spriječilo uništavanje prirodnih staništa u EU-u i
izvan EU-a, primjerice u tropskim šumama. Tim bi pravilima trebalo osigurati sljedeće:
a) potpunu zakonitost i transparentnost opskrbnog lanca svih poljoprivrednih
proizvoda;
b) nultu stopu pretvorbe visokougljičnih staništa i staništa visoke razine biološke
raznolikosti;
c) nultu stopu krčenja uklopljenih staništa;
d) zabranu uvoza na tržište EU-a prelovljenih stokova ribe podrijetlom izvan EU-a;
e) uvezena hrana i poljoprivredni proizvodi slijede proizvodne norme jednake onima
EU-a ili bolje od njih.
12 Dodatne pojedinosti potražite u stajalištu organizacije BirdLife Europe „Borba protiv otpadaka u moru za zaštitu mora i oceana” (Tackling Marine Litter for Ocean Protection), iz rujna 2019.
13 https://www.annualreviews.org/doi/pdf/10.1146/annurev-marine-010816-06040914 http://www.marineornithology.org/PDF/32_2/32_2_187-189.pdf
Austrija © Sebastian Pichler, Unsplash
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 23
2. Nulta stopa nezakonite trgovine divljim vrstama u EU-uEU je donio Akcijski plan do 2020. kojim je obuhvaćena nezakonita trgovina divljim
vrstama. Strategijom o biološkoj raznolikosti EU-a mora se osigurati da se bilo kojom
budućom verzijom plana učinkovito iskorijeni nezakonita trgovina divljim vrstama, kako u
EU-u tako i između zemalja EU-a i izvan EU-a.
EU se treba zalagati i za reviziju mehanizama Konvencije o međunarodnoj trgovini
ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) kojima se osigurava usko definiranje
zakonite trgovine divljim vrstama te njihovo strogo pridržavanje. EU se treba pobrinuti da
se mehanizmima CITES-a izbjegne prekomjerno izdvajanje divljih vrsta i pritisak na njih
na izvoru te da se njihovom provedbom podržava upotreba prirodnih resursa, uključujući
divljih vrsta, bez izdvajanja iz okoline, s ciljem socioekonomskog razvoja lokalnih
zajednica.
3. Najgore invazivne strane vrste staviti na crni popis i učinkovito kontroliratiEU je ispunio svoj cilj oslovljavanja problema invazivnih stranih vrsta donošenjem
zakonodavstva kojim se zabranjuje unošenje u EU vrsta s popisa. Inicijalnim postupcima
za provedbu ove uredbe pokazalo se da se napori ne provode na razini koja je potrebna
za predmetni problem. EU se stoga treba posvetiti ozbiljnom ubrzanju sastavljanja popisa
potencijalno štetnih vrsta koje je znanost odredila15. EU stoga treba na crni popis dodati
600 invazivnih stranih vrsta do 2025. te 900 najgorih vrsta do kraja provedbe strategije.
Države članice trebaju uvesti sve potrebne mjere za provedbu Uredbe do kraja 2030.
3.6 Ciljati na reformiranje međunarodnih trgovinskih pravila u skladu s imperativima koji se odnose na okoliš
EU treba težiti tome da se pravila WTO-a usklade s pitanjima biološke raznolikosti i
klimatske krize. EU treba i utvrditi načine za bolju procjenu utjecaja trgovinskih sporazuma
na biološku raznolikost te bolju integraciju nalaza procjene i to na sveobuhvatan i
sistematičan način16.
15 Carboneras i suradnici, 2018. https://besjournals.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/1365-2664.1299716 IEEP-ova studija „Trade liberalisation and Biodiversity” iz 2018. pregled je EU-ovih postojećih metodologija procjene
utjecaja na održivost za procjenu utjecaja trgovine na biološku raznolikost. https://ieep.eu/publications/trade-liberalisation-and-biodiversity
24 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
4. Omogućavanje strukture potrošnje koja podržava politike usmjerene k očuvanju biološke raznolikosti
Većinu ciljeva bit će jako teško ispuniti ako EU ne oslovi strukture potrošnje. Materijalna
potrošnja obuhvaćena je Strategijom o kružnom gospodarstvu, a potrošnja energije
obrađena je u sklopu klimatske i energetske politike. EU se sada mora usredotočiti i na
potrošnju bioloških resursa, koja trenutačno nije dovoljno obrađena i koja ima iznimno
negativan utjecaj na biološku raznolikost1. Konzumacija životinjskih proizvoda potiče
intenzifikaciju poljoprivrede i ribarstva. Smanjenje konzumacije svih vrsta životinja treba
se odvijati paralelno kako bi se izbjeglo prelijevanje na druge vrste, dakle treba smanjiti
konzumaciju kopnenih i morskih životinja. Potrebno je donijeti politiku kojom se potiče
manja potrošnja te pametnija potrošnja. Bilo kakav cilj za promjenu strukture potrošnje
treba obuhvatiti osiguranje jednakosti i zdrave prehrane za sve građane EU-a. Tu promjenu
ne treba provoditi zabranama ili izravnim oporezivanjem vrsta konzumiranih prehrambenih
proizvoda, već primjerice povoljnim politikama, reformom subvencija, pravilima
označavanja, zelenom javnom nabavom, obrazovanjem, regulacijom reklamiranja itd. s
ciljem potpore prelasku na bolju prehranu.
Smanjenje rasipanja hrane od 50 %Trenutačni prehrambeni globalni sustav za posljedicu ima bacanje goleme količine hrane – u
EU-u se gubi ili baci oko 20 % proizvedene hrane, tj. 47 milijuna tona2. EU se treba obvezati
na obvezujući cilj smanjenja rasipanja hrane za 30 % do 2025. i 50 % do 2030., od farme
do stola na razini država članica. To znači da treba uključivati ne samo rasipanje hrane na
razini trgovca i potrošača, već i rasipanje hrane na razini primarne proizvodnje, proizvodnje
i distribucije3. Osiguranjem da se proizvedena hrana ne baca, uštedjela bi se zemlja4, voda i
druge sirovine te se 3,3 tone stakleničkih plinova ne bi otpustilo u atmosferu našeg planeta.
Smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda od 50 % u EU-uPotrošnja je jedan od glavnih pokretača gubitka biološke raznolikosti5. Konkretnije, ono što
i kako jedemo ili trošimo izravno utječe na što i koliko toga se proizvodi. Ekološki utjecaj
intenzivnog stočarstva na biološku raznolikost izniman je u pogledu otiska zemljišta,
vodenog otiska, emisija stakleničkih plinova i ostalih onečišćivača6. U nedavnim studijama
donesen je zaključak da se potrošnja mesa i mliječnih proizvoda treba drastično smanjiti
kako bi se poštovala ograničenja planeta7.
1 https://www.birdlife.org/sites/default/files/attachments/birdlife_europe_consumption_paper_atf_adopted_may_2019_ final.pdf
2 https://ec.europa.eu/food/safety/food_waste/stop_en3 Definicijom rasipanja hrane u zakonodavstvu EU-a treba obuhvatiti i rasipanje hrane na razini primarne proizvodnje.4 Prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) za uzgoj hrane koja se baci ili izgubi
potrebno je područje veličine Kine https://champi- ons123.org/wp-content/uploads/2018/09/18_WP_Champions_ProgressUpdate_final.pdf
U Europi bi smanjenje rasipanja hrane od 60 % do 2030. smanjilo europsko opterećenje uporabe zemljišta za površinu veću od Hrvatske. https://eeb.org/publications/151/fact-sheets/93275/fs9_reducing-food-waste_finaleu.pdf
5 https://www.birdlife.org/sites/default/files/attachments/birdlife_europe_consumption_paper_atf_adopted_may_2019_ final.pdf
6 Dokument o stajalištu organizacije BirdLife Europe za 2019.: Prehraniti svijet i sačuvati biološku raznolikost – politički zahtjevi u pogledu prehrane, bioenergije i rasipanja hrane (Feeding the world whilst saving biodiversity—policy asks on diet, bioenergy and food waste).
7 http://www.risefoundation.eu/images/files/2018/2018_RISE_LIVESTOCK_FULL.pdf; https://eatforum.org/eat-lancet-commission/eat-lancet-commission-summary-report/; https://www.theguardian.com/environment/2018/sep/15/europe-meat-dairy-production-2050-expert-warns.
Slično tome, u članku iz 2016. objavljenom u časopisu Food Policy navodi se da će biti potrebno 50 %-tno smanjenje konzumacije govedine (i ovčetine) kako bi se ispunili klimatski ciljevi EU-a.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 25
Smanjenje konzumacije ribe i morskih plodova od 40 % u EU-uKonzumacija svih vrsta proteina treba se vratiti na održive i zdrave razine, a to se odnosi
i na ribu i morske plodove. Većina država članica preporučuje 300 g ribe po stanovniku
tjedno kao dio zdrave i uravnotežene prehrane. Trenutačna prosječna konzumacija ribe
i morskih plodova u EU-u iznosi prosječno gotovo 500 g po stanovniku tjedno. Stoga
pozivamo EU da za 40 % smanji ciljanu konzumaciju ribe i morskih plodova8 te promiče
navedeno smanjenje putem poticajnih politika.
30 % ekološke potrošnje u EU-uKao mehanizam podrške ciljevima održivih ekoloških poljoprivrednih praksi EU treba
osigurati da potražnja slijedi povećanu ponudu. EU se stoga treba obvezati na cilj
postizanja 30 % ekološke potrošnje i predstaviti poticajne politike usmjerene k tome cilju.
8 Većina država članica preporučuje konzumaciju oko 300 g ribe tjedno, što iznosi 15,6 kg po stanovniku godišnje https://ec.europa.eu/ jrc/en/health-knowledge-gateway/promotion-prevention/nutrition/food-based-dietary-guidelines
Velika sjenica (Parus major)© Noble Brahma, Unsplash
24 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
4. Omogućavanje strukture potrošnje koja podržava politike usmjerene k očuvanju biološke raznolikosti
Većinu ciljeva bit će jako teško ispuniti ako EU ne oslovi strukture potrošnje. Materijalna
potrošnja obuhvaćena je Strategijom o kružnom gospodarstvu, a potrošnja energije
obrađena je u sklopu klimatske i energetske politike. EU se sada mora usredotočiti i na
potrošnju bioloških resursa, koja trenutačno nije dovoljno obrađena i koja ima iznimno
negativan utjecaj na biološku raznolikost1. Konzumacija životinjskih proizvoda potiče
intenzifikaciju poljoprivrede i ribarstva. Smanjenje konzumacije svih vrsta životinja treba
se odvijati paralelno kako bi se izbjeglo prelijevanje na druge vrste, dakle treba smanjiti
konzumaciju kopnenih i morskih životinja. Potrebno je donijeti politiku kojom se potiče
manja potrošnja te pametnija potrošnja. Bilo kakav cilj za promjenu strukture potrošnje
treba obuhvatiti osiguranje jednakosti i zdrave prehrane za sve građane EU-a. Tu promjenu
ne treba provoditi zabranama ili izravnim oporezivanjem vrsta konzumiranih prehrambenih
proizvoda, već primjerice povoljnim politikama, reformom subvencija, pravilima
označavanja, zelenom javnom nabavom, obrazovanjem, regulacijom reklamiranja itd. s
ciljem potpore prelasku na bolju prehranu.
Smanjenje rasipanja hrane od 50 %Trenutačni prehrambeni globalni sustav za posljedicu ima bacanje goleme količine hrane – u
EU-u se gubi ili baci oko 20 % proizvedene hrane, tj. 47 milijuna tona2. EU se treba obvezati
na obvezujući cilj smanjenja rasipanja hrane za 30 % do 2025. i 50 % do 2030., od farme
do stola na razini država članica. To znači da treba uključivati ne samo rasipanje hrane na
razini trgovca i potrošača, već i rasipanje hrane na razini primarne proizvodnje, proizvodnje
i distribucije3. Osiguranjem da se proizvedena hrana ne baca, uštedjela bi se zemlja4, voda i
druge sirovine te se 3,3 tone stakleničkih plinova ne bi otpustilo u atmosferu našeg planeta.
Smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda od 50 % u EU-uPotrošnja je jedan od glavnih pokretača gubitka biološke raznolikosti5. Konkretnije, ono što
i kako jedemo ili trošimo izravno utječe na što i koliko toga se proizvodi. Ekološki utjecaj
intenzivnog stočarstva na biološku raznolikost izniman je u pogledu otiska zemljišta,
vodenog otiska, emisija stakleničkih plinova i ostalih onečišćivača6. U nedavnim studijama
donesen je zaključak da se potrošnja mesa i mliječnih proizvoda treba drastično smanjiti
kako bi se poštovala ograničenja planeta7.
1 https://www.birdlife.org/sites/default/files/attachments/birdlife_europe_consumption_paper_atf_adopted_may_2019_ final.pdf
2 https://ec.europa.eu/food/safety/food_waste/stop_en3 Definicijom rasipanja hrane u zakonodavstvu EU-a treba obuhvatiti i rasipanje hrane na razini primarne proizvodnje.4 Prema procjenama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) za uzgoj hrane koja se baci ili izgubi
potrebno je područje veličine Kine https://champi- ons123.org/wp-content/uploads/2018/09/18_WP_Champions_ProgressUpdate_final.pdf
U Europi bi smanjenje rasipanja hrane od 60 % do 2030. smanjilo europsko opterećenje uporabe zemljišta za površinu veću od Hrvatske. https://eeb.org/publications/151/fact-sheets/93275/fs9_reducing-food-waste_finaleu.pdf
5 https://www.birdlife.org/sites/default/files/attachments/birdlife_europe_consumption_paper_atf_adopted_may_2019_ final.pdf
6 Dokument o stajalištu organizacije BirdLife Europe za 2019.: Prehraniti svijet i sačuvati biološku raznolikost – politički zahtjevi u pogledu prehrane, bioenergije i rasipanja hrane (Feeding the world whilst saving biodiversity—policy asks on diet, bioenergy and food waste).
7 http://www.risefoundation.eu/images/files/2018/2018_RISE_LIVESTOCK_FULL.pdf; https://eatforum.org/eat-lancet-commission/eat-lancet-commission-summary-report/; https://www.theguardian.com/environment/2018/sep/15/europe-meat-dairy-production-2050-expert-warns.
Slično tome, u članku iz 2016. objavljenom u časopisu Food Policy navodi se da će biti potrebno 50 %-tno smanjenje konzumacije govedine (i ovčetine) kako bi se ispunili klimatski ciljevi EU-a.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 25
Smanjenje konzumacije ribe i morskih plodova od 40 % u EU-uKonzumacija svih vrsta proteina treba se vratiti na održive i zdrave razine, a to se odnosi
i na ribu i morske plodove. Većina država članica preporučuje 300 g ribe po stanovniku
tjedno kao dio zdrave i uravnotežene prehrane. Trenutačna prosječna konzumacija ribe
i morskih plodova u EU-u iznosi prosječno gotovo 500 g po stanovniku tjedno. Stoga
pozivamo EU da za 40 % smanji ciljanu konzumaciju ribe i morskih plodova8 te promiče
navedeno smanjenje putem poticajnih politika.
30 % ekološke potrošnje u EU-uKao mehanizam podrške ciljevima održivih ekoloških poljoprivrednih praksi EU treba
osigurati da potražnja slijedi povećanu ponudu. EU se stoga treba obvezati na cilj
postizanja 30 % ekološke potrošnje i predstaviti poticajne politike usmjerene k tome cilju.
8 Većina država članica preporučuje konzumaciju oko 300 g ribe tjedno, što iznosi 15,6 kg po stanovniku godišnje https://ec.europa.eu/ jrc/en/health-knowledge-gateway/promotion-prevention/nutrition/food-based-dietary-guidelines
Velika sjenica (Parus major)© Noble Brahma, Unsplash
26 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
5. Financiranje potrebno za ispunjavanje potreba za biološku raznolikost
Došli smo do točke u kojoj svjetsko zdravlje i sposobnost svijeta da funkcionira na način
na koji je funkcionirao do sada ulazi interventnu zonu. EU stoga treba djelovati odmah
i mobilizirati dovoljno financijskih sredstava za suočavanje s krizom. Kako bi ispunila
prethodno navedene ciljeve biološke raznolikosti, od Europske unije tražimo sljedeće:
5.1. Izdvajanje 21 milijarde eura godišnje za upravljanje postojećom
mrežom Natura 2000
EU će se trebati pobrinuti da se 21 milijarda eura iz proračuna EU-a godišnje izdvoji za
upravljanje postojećom mrežom Natura 2000.
Kad se uzme u obzir inflacija, taj se iznos za upravljanje postojećom mrežom treba
povećati na 30 milijardi eura godišnje 2030. te se treba proporcionalno prilagoditi
potrebama upravljanja proširenom mrežom N2000 na moru. Prema trenutačnom stanju,
navedeno se treba podijeliti na sljedeći način:
a) 15 milijardi eura godišnje izdvojeno iz proračuna EU-a za upravljanje mrežom
N20001 na kopnu.
b) 5 milijardi eura godišnje trebaju izdvojiti države članice iz svojih nacionalnih
proračuna za upravljanje mrežom N2000 na kopnu.
c) 1 milijardu eura godišnje iz proračuna EU-a za upravljanje mrežom N2000 na moru.
5.2. Mobiliziranje minimalno 150 milijardi eura za obnovu tijekom 10
godina, tj. do 2030
Kako bi se aktivirala implementacija rješenja temeljenih na prirodi koja podržavaju obnovu
biološke raznolikosti te pohranu ugljika i vode, EU se treba obvezati na mobilizaciju 150
milijardi eura tijekom 10 godina trajanja Strategije2, tj. do 2030. Navedeno treba doći kako
iz javnih tako i iz privatnih izvora. Financiranje početne faze iz javnih izvora morat će biti
dostupno od samog početka strategije kako bi se osigurala dostupnost dovoljne količine
privatnih sredstava. Mogući izvori mogu uključivati financiranje iz EU-a i država članica te
osiguranja, programa EU Invest te sredstava prikupljenih iz sustava trgovanja emisijama i
porezima na ugljik. Obnova se može dogoditi na puno načina – uz velike intervencije ili
jednostavno dopuštanjem prirodnim procesima da naprave svoje. U većini će slučajeva
neka razina intervencije biti potrebna za ubrzavanje tih prirodnih procesa. Taj se iznos
stoga predlaže kao minimalan iznos potreban za obnovu 15 % zemljišta EU-a.
5.3. Osiguravanje 50 % vanjskih financijskih instrumenata za
oslovljavanje globalnih potreba koje se odnose na okoliš
EU treba uskladiti svoj doprinos kako bi održao i obnovio biološku raznolikost izvan svojih
granica u skladu s njegovim Programom održivog razvoja do 2030. Samo se na taj način
EU može uspješno uhvatiti u koštac s izazovima biološke raznolikosti i klimatskih promjena
1 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/budget-may2018-life-swd_en.pdf2 To je izračunato na temelju 67 milijuna ha x 2500 eura (pola prosječne cijene/ha u EU-u). Rezoniranje je u ovom
slučaju da ako se zemljište kupi za obnovu, prvo kupljeno zemljište bit će u kategoriji jeftinijeg.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 27
te promicati inkluzivni održivi razvoj za Europu i partnerske zemlje. Kao globalni igrač, EU
ima odgovornost djelovati i doprinositi zaustavljanju tih trendova.
Stoga preporučujemo da EU namijeni polovicu svojih budućih vanjskih financijskih
instrumenata za bavljenje biološkom raznolikosti i klimatskim izazovima3. Biološku
raznolikost i klimatske prioritete treba posebno podržavati kroz buduće geografske
programe te namjensku tematsku podršku.
5.4. Osiguravanje da se javne subvencije i ulaganja EU-a i država članica
ne troše na aktivnosti štetne za biološku raznolikost
Kao što smo vidjeli iznad, za rješavanje tekuće ekološke krize s kojom smo suočeni
potrebna je podrška u obliku značajnih financijskih sredstava ako želimo odgovoriti na
aktualne izazove koji se odnose na biološku raznolikost i urušavanje klime4. Ne možemo
dopustiti da te napore premaše aktivnosti koje štete prirodi. EU se stoga mora pobrinuti
da ni javne subvencije niti ulaganja ne budu štetni za biološku raznolikost. To uključuje
ukidanje neprimjerenih poticaja poput onih iz Zajedničke poljoprivredne politike i politika o
bioenergiji.
3 Na temelju http://awsassets.panda.org/downloads/why_nature_matters_mff_joint_statement_25_04_2018.pdf4 Stajalište o uključivanju organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Smeđi medvjed (Ursus arctos),Finska © Yves Adams, Vilda
26 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
5. Financiranje potrebno za ispunjavanje potreba za biološku raznolikost
Došli smo do točke u kojoj svjetsko zdravlje i sposobnost svijeta da funkcionira na način
na koji je funkcionirao do sada ulazi interventnu zonu. EU stoga treba djelovati odmah
i mobilizirati dovoljno financijskih sredstava za suočavanje s krizom. Kako bi ispunila
prethodno navedene ciljeve biološke raznolikosti, od Europske unije tražimo sljedeće:
5.1. Izdvajanje 21 milijarde eura godišnje za upravljanje postojećom
mrežom Natura 2000
EU će se trebati pobrinuti da se 21 milijarda eura iz proračuna EU-a godišnje izdvoji za
upravljanje postojećom mrežom Natura 2000.
Kad se uzme u obzir inflacija, taj se iznos za upravljanje postojećom mrežom treba
povećati na 30 milijardi eura godišnje 2030. te se treba proporcionalno prilagoditi
potrebama upravljanja proširenom mrežom N2000 na moru. Prema trenutačnom stanju,
navedeno se treba podijeliti na sljedeći način:
a) 15 milijardi eura godišnje izdvojeno iz proračuna EU-a za upravljanje mrežom
N20001 na kopnu.
b) 5 milijardi eura godišnje trebaju izdvojiti države članice iz svojih nacionalnih
proračuna za upravljanje mrežom N2000 na kopnu.
c) 1 milijardu eura godišnje iz proračuna EU-a za upravljanje mrežom N2000 na moru.
5.2. Mobiliziranje minimalno 150 milijardi eura za obnovu tijekom 10
godina, tj. do 2030
Kako bi se aktivirala implementacija rješenja temeljenih na prirodi koja podržavaju obnovu
biološke raznolikosti te pohranu ugljika i vode, EU se treba obvezati na mobilizaciju 150
milijardi eura tijekom 10 godina trajanja Strategije2, tj. do 2030. Navedeno treba doći kako
iz javnih tako i iz privatnih izvora. Financiranje početne faze iz javnih izvora morat će biti
dostupno od samog početka strategije kako bi se osigurala dostupnost dovoljne količine
privatnih sredstava. Mogući izvori mogu uključivati financiranje iz EU-a i država članica te
osiguranja, programa EU Invest te sredstava prikupljenih iz sustava trgovanja emisijama i
porezima na ugljik. Obnova se može dogoditi na puno načina – uz velike intervencije ili
jednostavno dopuštanjem prirodnim procesima da naprave svoje. U većini će slučajeva
neka razina intervencije biti potrebna za ubrzavanje tih prirodnih procesa. Taj se iznos
stoga predlaže kao minimalan iznos potreban za obnovu 15 % zemljišta EU-a.
5.3. Osiguravanje 50 % vanjskih financijskih instrumenata za
oslovljavanje globalnih potreba koje se odnose na okoliš
EU treba uskladiti svoj doprinos kako bi održao i obnovio biološku raznolikost izvan svojih
granica u skladu s njegovim Programom održivog razvoja do 2030. Samo se na taj način
EU može uspješno uhvatiti u koštac s izazovima biološke raznolikosti i klimatskih promjena
1 https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/budget-may2018-life-swd_en.pdf2 To je izračunato na temelju 67 milijuna ha x 2500 eura (pola prosječne cijene/ha u EU-u). Rezoniranje je u ovom
slučaju da ako se zemljište kupi za obnovu, prvo kupljeno zemljište bit će u kategoriji jeftinijeg.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 27
te promicati inkluzivni održivi razvoj za Europu i partnerske zemlje. Kao globalni igrač, EU
ima odgovornost djelovati i doprinositi zaustavljanju tih trendova.
Stoga preporučujemo da EU namijeni polovicu svojih budućih vanjskih financijskih
instrumenata za bavljenje biološkom raznolikosti i klimatskim izazovima3. Biološku
raznolikost i klimatske prioritete treba posebno podržavati kroz buduće geografske
programe te namjensku tematsku podršku.
5.4. Osiguravanje da se javne subvencije i ulaganja EU-a i država članica
ne troše na aktivnosti štetne za biološku raznolikost
Kao što smo vidjeli iznad, za rješavanje tekuće ekološke krize s kojom smo suočeni
potrebna je podrška u obliku značajnih financijskih sredstava ako želimo odgovoriti na
aktualne izazove koji se odnose na biološku raznolikost i urušavanje klime4. Ne možemo
dopustiti da te napore premaše aktivnosti koje štete prirodi. EU se stoga mora pobrinuti
da ni javne subvencije niti ulaganja ne budu štetni za biološku raznolikost. To uključuje
ukidanje neprimjerenih poticaja poput onih iz Zajedničke poljoprivredne politike i politika o
bioenergiji.
3 Na temelju http://awsassets.panda.org/downloads/why_nature_matters_mff_joint_statement_25_04_2018.pdf4 Stajalište o uključivanju organizacije BirdLife International potražite ovdje: www.birdlife.org/post2020
Smeđi medvjed (Ursus arctos),Finska © Yves Adams, Vilda
28 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
5.5. Obavezno izvještavanje o biološkoj raznolikosti za sva javno
navedena privatna sredstva
Također, javno navedena privatna sredstva trebaju doprinijeti ostvarivanju svijeta koji
podržava život. Stoga sve javno kotirane tvrtke i fondovi trebaju izvještavati o rizicima
njihova ulaganja na biološku raznolikost. Ulaganja koja se smatraju visokorizičnima,
primjerice poljoprivredna ili šumarska proizvodnja na nedavno prenamijenjenim prirodnim
staništima, EU treba staviti na crnu listu.
6. Značajke upravljanja potrebne za ispunjenje ove strategije
EU želi predvoditi globalne napore usmjerene k biološkoj raznolikosti i klimatskoj krizi.
Stoga treba osigurati uvođenje struktura upravljanja potrebnih da bi svijet prešao na uistinu
održivi model. Sve uključene institucije – cijeli EU, države članice, Europski parlament
i Europska komisija – trebat će se ujediniti kako bi osigurale uvođenje solidnog sustava
upravljanja. Kako bi EU pokazao vodstvo na globalnoj pozornici, treba poduzeti sljedeće:
1. Ciljeve buduće Strategije o biološkoj raznolikosti učiniti pravno
obvezujućima
Kada god je EU pokušao ostvariti napredak u borbi protiv uništavanja okoliša uvođenjem
mekanih struktura, nije uspio u ostvarivanju tog cilja. Kako bi pokazale predanost i ponudile
osiguranja da su ovaj put spremne pristupiti krizi ozbiljno, takoreći „uhvatiti bika za rogove”,
države članice morat će se zakonski obvezati da će ispuniti ovaj skup ambicioznih ciljeva.
Isto kako je EU postigao dogovor i obvezao se na Zakon o zaštiti klime, sada nam je
potrebna jednaka razina predanosti prema „Zakonu o zaštiti biološke raznolikosti”. Detaljna
analiza distribucije i podjele napora za postizanje ovdje predstavljenih ciljeva treba se
detaljno analizirati. U svakom slučaju, trebaju biti pravno provedivi na razini država članica.
2. Odrediti putanje i ključne etape za postizanje postavljenih ciljeva
Europska komisija i države članice trebaju učiti iz prethodnih neuspjeha. Europska unija ne
može dopustiti da buduća strategija o biološkoj raznolikosti do 2030. upadne u iste zamke
radi kojih su prethodne strategije bile opetovano neuspješne. Za postizanje ciljeva biološke
raznolikosti potrebno je definirati jasne putanje i čvrsto odrediti ključne etape.
3. Osigurati da su sve službe Komisije odgovorne za provođenje
strategije
Iako se ovakve strategije predstavlja kao zajedničke za cijelu EK, u stvarnosti se učestalo
dešava to da ciljeve koje postavi vodeći odjel u potpunosti zanemare drugi odgovarajući
odjeli EK-a. To često vodi do neusklađenog političkog okvira koji sabotira postizanje
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 29
ciljeva. EK mora uvesti mehanizam kojim se osigurava jednaka odgovornost za
ispunjavanje ciljeva u svim odjelima.
4. Podignuti važnost ove strategije u političkim institucijama EU-a
Kako bi bile sigurne da će EU postići napredak prema ispunjenju ciljeva i kako bi osigurale
transparentnost procesa, institucije EU-a trebaju se dodatno uključiti u procjenu napretka
kako slijedi:
a) osigurati da EK podnosi godišnje izvješće EP-u o napretku u pogledu ispunjavanja
strategije, kao što je sada slučaj u „Energetskoj uniji”. O napretku treba raspravljati na
godišnjoj debati;
b) Komisija bi trebala podnijeti godišnje izvješće Europskom vijeću, koje bi pak trebalo
održati raspravu na razini šefova država;
c) Europska agencija za okoliš (EEA) treba pružati aktualne informacije u stvarnom
vremenu o prenamjeni zemljišta putem aplikacija za daljinsku detekciju.
5. Zajamčiti mehanizme za povećanje ambicija
Države članice i Europska komisija trebaju se obvezati da će povećati ambicioznost
Strategije ako se utvrdi da se predloženi ciljevi ne ostvaruju dovoljno brzo. Na temelju
navedenih godišnjih rasprava EK treba izraditi prijedloge za boju provedbu ili strože ciljeve
čim se uoče nedostaci u provedbi.
6. Pružiti odgovarajuće kapacitete na razini EK-a i država članica za
provođenje zakona o prirodi
Kako bi se ispunili gornji zahtjevi za izvršenje, Europska komisija i države članice moraju
hitno rješavati pitanja povećanja kapaciteta radne snage i financijskih kapaciteta tijela i
institucija za zaštitu prirode kako bi se osigurala provedba trenutačnih i budućih strategija i
osigurala provedba zakona EU-a o zaštiti prirode.
7. Osigurati da se EU-ova sredstva za istraživanja namjenski rasporede
za praćenje biološke raznolikosti
Važnost praćenja javno je prepoznata – ako države članice ne znaju kakvo im je stanje u pogledu
biološke raznolikosti i na koji se način mijenja, neće znati jesu li provedene politike uspješne.
No potrebe praćenja u EU-u nisu prikladne širom EU-a. Države članice često ne uključuju
potrebe praćenja biološke raznolikosti u tekuće proračune i stoga često jedva namaknu
potrebna sredstva da uopće ispune svoje obveze u pogledu izvještavanja. Države članice
trebaju se obvezati da će namjenski rasporediti dovoljna nacionalna sredstva da ispune obveze
izvještavanja, uključujući dovoljno novca za provedbu shema praćenja biološke raznolikosti.
8. Osnažiti organizacije civilnog društva
EU treba osnažiti svoje civilno društvo kao središnju komponentu uspješne demokracije. U
budućoj Strategiji o biološkoj raznolikosti treba se izričito navesti pozitivna uloga civilnog
društva kao učinkovitog nadzornika ispunjavanja ciljeva koji osigurava transparentnost
provedbe strategije. EU se treba pobrinuti za sistematičnu dostupnost financiranja civilnog
društva kako bi popunilo tu ulogu.
Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030 | 29
ciljeva. EK mora uvesti mehanizam kojim se osigurava jednaka odgovornost za
ispunjavanje ciljeva u svim odjelima.
4. Podignuti važnost ove strategije u političkim institucijama EU-a
Kako bi bile sigurne da će EU postići napredak prema ispunjenju ciljeva i kako bi osigurale
transparentnost procesa, institucije EU-a trebaju se dodatno uključiti u procjenu napretka
kako slijedi:
a) osigurati da EK podnosi godišnje izvješće EP-u o napretku u pogledu ispunjavanja
strategije, kao što je sada slučaj u „Energetskoj uniji”. O napretku treba raspravljati na
godišnjoj debati;
b) Komisija bi trebala podnijeti godišnje izvješće Europskom vijeću, koje bi pak trebalo
održati raspravu na razini šefova država;
c) Europska agencija za okoliš (EEA) treba pružati aktualne informacije u stvarnom
vremenu o prenamjeni zemljišta putem aplikacija za daljinsku detekciju.
5. Zajamčiti mehanizme za povećanje ambicija
Države članice i Europska komisija trebaju se obvezati da će povećati ambicioznost
Strategije ako se utvrdi da se predloženi ciljevi ne ostvaruju dovoljno brzo. Na temelju
navedenih godišnjih rasprava EK treba izraditi prijedloge za boju provedbu ili strože ciljeve
čim se uoče nedostaci u provedbi.
6. Pružiti odgovarajuće kapacitete na razini EK-a i država članica za
provođenje zakona o prirodi
Kako bi se ispunili gornji zahtjevi za izvršenje, Europska komisija i države članice moraju
hitno rješavati pitanja povećanja kapaciteta radne snage i financijskih kapaciteta tijela i
institucija za zaštitu prirode kako bi se osigurala provedba trenutačnih i budućih strategija i
osigurala provedba zakona EU-a o zaštiti prirode.
7. Osigurati da se EU-ova sredstva za istraživanja namjenski rasporede
za praćenje biološke raznolikosti
Važnost praćenja javno je prepoznata – ako države članice ne znaju kakvo im je stanje u pogledu
biološke raznolikosti i na koji se način mijenja, neće znati jesu li provedene politike uspješne.
No potrebe praćenja u EU-u nisu prikladne širom EU-a. Države članice često ne uključuju
potrebe praćenja biološke raznolikosti u tekuće proračune i stoga često jedva namaknu
potrebna sredstva da uopće ispune svoje obveze u pogledu izvještavanja. Države članice
trebaju se obvezati da će namjenski rasporediti dovoljna nacionalna sredstva da ispune obveze
izvještavanja, uključujući dovoljno novca za provedbu shema praćenja biološke raznolikosti.
8. Osnažiti organizacije civilnog društva
EU treba osnažiti svoje civilno društvo kao središnju komponentu uspješne demokracije. U
budućoj Strategiji o biološkoj raznolikosti treba se izričito navesti pozitivna uloga civilnog
društva kao učinkovitog nadzornika ispunjavanja ciljeva koji osigurava transparentnost
provedbe strategije. EU se treba pobrinuti za sistematičnu dostupnost financiranja civilnog
društva kako bi popunilo tu ulogu.
30 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
EU mora jamčiti pravo na informiranje, sudjelovanje i pravdu za sve. Stoga bi EU trebao
prekinuti praksu vlastite neusklađenosti s Arhuškom konvencijom i započeti s pripremnim
radovima za predlaganje nove Direktive s ciljem davanja pristupa pravosuđu u pitanjima
okoliša na nacionalnim sudovima.
9. Težiti ambicioznosti na globalnim forumima
9.1 Čvrst ugovor za otvoreno moreKako bi oslovio pitanje usklađenosti globalnih napora za osiguranje održivih mora
te, između ostalih ciljeva, osigurao da smanjenje intenziteta ribolova u vodama EU-a
ne znači samo da ga se pogurne u međunarodno otvoreno more, EU bi trebao biti
predvodnik ambicioznog djelovanja na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora
(UNCLoS). Postoji hitna potreba da se uspostavi pravosudni sustav kojim se uređuje
pravo na otvorenom moru te omogućava potrebni mehanizam financiranja.
9.2 EU se treba zalagati za čvrsti sporazum o Konvenciji o biološkoj raznolikostiEU se treba zalagati za čvrsti sporazum o Konvenciji o biološkoj raznolikosti koji će
sadržavati što je moguće više ciljeva strategije EU-a, kako je predviđeno u ovom
dokumentu. Zalaganje za snažne ambiciozne temelje unutar strategije EU-a i
demonstriranje vodstva u području zaštite okoliša potaknut će globalnu zajednicu na
djelovanje.
KONTAKT
Ariel Brunner, viši direktor za politiku
Barbara Herrero, službenica za politiku
EU-a u području prirode
Stichting BirdLife Europe sa zahvalnošću izjavljuje da je korisnik financijske potpore Europske komisije.
Cjelokupni sadržaj i mišljenja izražena na ovim stranicama isključivo pripadaju organizaciji Stichting BirdLife Europe
Walsbergen, Linter, Vlaams-Brabant, Belgija © Jeroen Mentens, Vilda
Dizajn i prijelom:
Marianna Colonna, direktorica digitalnih komunikacija, BirdLife Europa i Središnja Azija
Naslovnica:
Zlatni čagalj (Canis aureus) © Yves Adams, Vilda
Sova ušara (Bubo bubo) © Paul M, Unsplash
Pčela samica (Osmia cornuta) © Rollin Verlinde, Vilda
Velika križnjača (Marthasterias glacialis) © Yves Adams, Vilda
Tupik (Fratercula arctica) © Hari Nandakumar, Unsplash
Europski jež (Erinaceus europaeus) © Lars Soerink, Vilda
Bukoč (Pandion haliaetus) © Yves Adams, Vilda
Veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis) © Jeroen Mentens, Vilda30 | Dokument o stajalištu: Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030
EU mora jamčiti pravo na informiranje, sudjelovanje i pravdu za sve. Stoga bi EU trebao
prekinuti praksu vlastite neusklađenosti s Arhuškom konvencijom i započeti s pripremnim
radovima za predlaganje nove Direktive s ciljem davanja pristupa pravosuđu u pitanjima
okoliša na nacionalnim sudovima.
9. Težiti ambicioznosti na globalnim forumima
9.1 Čvrst ugovor za otvoreno moreKako bi oslovio pitanje usklađenosti globalnih napora za osiguranje održivih mora
te, između ostalih ciljeva, osigurao da smanjenje intenziteta ribolova u vodama EU-a
ne znači samo da ga se pogurne u međunarodno otvoreno more, EU bi trebao biti
predvodnik ambicioznog djelovanja na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora
(UNCLoS). Postoji hitna potreba da se uspostavi pravosudni sustav kojim se uređuje
pravo na otvorenom moru te omogućava potrebni mehanizam financiranja.
9.2 EU se treba zalagati za čvrsti sporazum o Konvenciji o biološkoj raznolikostiEU se treba zalagati za čvrsti sporazum o Konvenciji o biološkoj raznolikosti koji će
sadržavati što je moguće više ciljeva strategije EU-a, kako je predviđeno u ovom
dokumentu. Zalaganje za snažne ambiciozne temelje unutar strategije EU-a i
demonstriranje vodstva u području zaštite okoliša potaknut će globalnu zajednicu na
djelovanje.
2019
Strategija EU-ao biološkoj
raznolikosti do 2030Studeni
Dokument o stajalištu
Trst
en
jak
mla
ka
r (A
cro
ce
ph
alu
s p
alu
stri
s) ©
Yv
es
Ad
am
s, V
ild
a
www.birdlife.eu