syllabus puni numericke metode2015 2016
DESCRIPTION
fgdgTRANSCRIPT
1
NUMERIČKE METODE U INŽINJERSTVU
ŠKOLSKA 2015/16 GODINA, LJETNI SEMESTAR
Predmetni nastavnik: Prof. dr. Izet Bijelonja [email protected] Kabinet: 516
Nastava: utorkom od 9:00 do 11:00, u Švedskom amfiteatru I Konsultacije: ponedeljkom od 12:00 - 13:00 sati, utorkom od 11:00 – 13:00, i
četvrtkom od 11:00 do 13:00 sati u kabinetu 516, ili student može dogovoriti dolazak na konsultacije putem e-maila, ili bilo koji drugi termin kada je nastavnik u kabinetu. Konsultacije su moguće i putem e-maila.
Vježbe: Doc. dr. Hadis Bajrić [email protected] Kabinet: 506
Vježbe: po grupama prema rasporedu na oglasnom mjestu Konsultacije: Utorkom od 12.00 do 13.00 i od 17.00 do 18.00, srijedom od 15.00
do 16.00 i od 18.00 do 19.00, četvrtkom od 14.00 do 15.00 ili student može dogovoriti dolazak na konsultacije putem e-maila, ili bilo koji drugi termin kada je nastavnik u kabinetu. Konsultacije su moguće i putem e-maila.
Web stranica predmeta: http://courseware.mef.ba
Silabus, sva predavanja, primjeri ispita, zadaci za vježbu, rezultati ispita i rješenja zadataka sa ispita, kao i svi ostali materijali potrebni za održavanje predavanja i vježbi biće postavljena na web stranici predmeta.
Literatura: Demirdžić I., Numerička matematika, IP Svjetlost - Sarajevo, 1997.
Chapra S. C., Canale R. P., Numerical methods for engineers, Fifth Edition, McGraw-Hill, New York, 2006.
Chapra S. C., Applied Numerical Methods with MATLAB for Engineers and Scientists, Third Edition, McGraw-Hill, New York, 2012.
OPIS I CILJEVI PREDMETA: Cilj predmeta je da omogući studentu upoznavanje sa osnovama numeričke
matematike kao i specifičnim numeričkim metodama koje su našle široku primjenu u inžinjerskoj praksi. Nakon teoretske obrade svake od tematskih cjelina prezentiraju se primjeri primjene u inženjerskoj praksi kao i njihova rješenja. Na laboratorijskim vježbama student dobiva primjere iz prakse koje treba da riješi metodama sa kojim se upoznaje na predavanjima.
POTREBNA PREDZNANJA: Elementarna znanja koja se stiču na predmetu Programiranje. ORGANIZACIJA NASTAVE: Nastava se sastoji od predavanja i vježbi. Predavanja se sastoje od teorije i
primjera koji se demostriraju nakon svake tematske cjeline. Svaki student na vježbama ima na raspolaganju kompjuter i samostalno ili u neformalnim
2
grupama, i po potebi uz pomoć nastavnika, rješava zadatke koji se zadaju. Na web stranici predmeta studenti će imati na raspolaganju zadatke za samostalni rad za koje se mogu konsultovati tokom vježbi.
PROVJERA ZNANJA:
Ispit se sastoji iz zadataka i kratkih pitanja, gdje 70% bodova nose zadaci a 30% bodova kratka pitanja. U strukturi ukupnog broja bodova 50% bodova student dobija za provjere znanja na semestralnom ispitu. Semestralni ispit se polaže u osmoj sedmici nastave i obuhvata gradivo od prve do sedme sedmice nastave. Završni ispit se u strukturi ocjenjivanja vrednuje sa 50% bodova i obuhvata gradivo od devete do petnaeste sedmice nastave. Student koji nakon semestralnog i završnog ispita ne osvoji dovoljan broj bodova za prolaznu ocjenu polaže popravni ispit. Na popravnom ispitu može se polagati gradivo semestralnog i/ili završnog ispita. Za provjere znanja na časovima predavanja i vježbi student može dobiti dodatnih 5 bodova.
SEMINARSKI RAD:
U okviru seminarskog rada potrebno je da student koristeći neki od programskih jezika napravi program koji je sposoban da riješi opšti problem kojim se bave tematske cjeline. Krajnji rok za predaju seminarskog rada je posljednja sedmica nastave. Zavisno od kvaliteta programa, za uspješno odbranjen seminarski rad student može dobiti do 5 bodova. Seminarski rad nije obavezan i predstavlja samo mogućnost studentu da osvoji dodatni broj bodova. Seminarski rad student predaje i brani u terminu vježbi.
ISPIT:
Ispite svi studenti polažu u isto vrijeme i dobijaju iste zadatke. Ispit može imati do 5 zadataka (u skladu sa tematskim cjelinama). Ispit traje najduže 3 sata. Na ispitu iz zadataka studenti imaju pravo koristiti formule koje će biti date na web stranici predmeta. Na ispitu iz kratkih pitanja daju se isključivo pitanja koja su ne kasnije od sedam dana prije održavanja ispita data na web stranici predmeta. Na ispit je obavezno donijeti uvezane papire i indeks. Student je obavezan putem ISSSa prijaviti izlazak na sve ispite osim semestralnog ispita.
OCJENJIVANJE:
Ukupan uspjeh studenata ocjenjuje se kako slijedi: 10 (A) – 95-100 bodova (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama), 9 (B) – 85-94 bodova (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), 8 (C) – 75-84 bodova (prosječan, sa primjetnim greškama) 7 (D) – 65-74 bodova (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), 6 (E) – 55-64 bodova (zadovoljava minimalne kriterije), 5 (F, FX) – ispod 55 bodova (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno više rada).
NAPOMENE: Ometanje nastave (pričanje, konzistentno kašnjenje ili konzistentno napuštanje nastave, konzumacija hrane i pića na nastavi, ...) se neće tolerisati i biće osnova da se student udalji sa nastave, kako bi drugi koji to žele imali optimalne uvjete za rad. Svaki student je obavezan da svaki vid provjere znanja radi samostalno. Da biste uspješno završili ovaj predmet morate imati čvrsto opredjeljenje da radite, radite sve zadatke koje dobijete na predavanju i vježbama i redovno učite. Kada radite zadatke pišite uredno i pregledno jer vam to pomaže
3
da bolje razmišljate i zaključujete. RASPORED NASTAVE:
NUMERIČKE METODE U INŽINJERSTVU ŠKOLSKA GODINA 2014/15, ZIMSKI SEMESTAR
Sedmica
Semestralni ispit
Završni ispit
Seminarski rad
1
Predavanja 23.02.
Rješavanje jednačina Metoda polovljenja i
regula falsi
Vježbe Rješavanje jednačina
2
Predavanja 8.03.
Rješavanje jednačina Proste iteracije
Njutnova Modifikovana Njutnoba
Sječica
Vježbe Rješavanje jednačina
3
Predavanja 15.03.
Rješavanje jednačina Gausova metoda
Gaus sa poboljšanjem rješenja
Vježbe Rješavanje jednačina
4
Predavanja 22.03.
Rješavanje sistema jednačina
LU dekompozicija Jakobi, Gaus-Zajdel
Vježbe Rješavanje sistema
jednačina
5
Predavanja 29.03.
Rješavanje sistema jednačina
Metod proste itercije Njutn Rapsonova metoda
Vježbe Rješavanje sistema
jednačina
6
Predavanja 5.04.
Aproksimacija funkcija
Vježbe Aproksimacija funkcija
7
Predavanja 12.04.
Aproksimacija funkcija
Vježbe Aproksimacija funkcija
8 19.04. ISPIT
9
Predavanja 26.04.
Numeričko diferenciranje i integriranje
Vježbe Numeričko diferenciranje
i integriranje
10
Predavanja 3.05.
Numeričko diferenciranje i integriranje
Vježbe Numeričko diferenciranje
i integriranje
11 Predavanja
10.05. Numeričko diferenciranje
i integriranje
4
Vježbe Numeričko diferenciranje
i integriranje
12
Predavanja 17.05.
Diferencijalne jednačine
Vježbe Diferencijalne jednačine
13
Predavanja 24.05.
Diferencijalne jednačine
Vježbe Diferencijalne jednačine
14
Predavanja 31.05.
Diferencijalne jednačine
Vježbe Diferencijalne jednačine X
15
Predavanja 0.00.
Vježbe
16/17
Prema rasporedu
koji oglašava fakultet
X – rok za predaju seminarskog rada