turizam pristupaČan osobama oŠteĆena sluha · u registru osoba s invaliditetom, na dan 11....
TRANSCRIPT
TURIZAM
PRISTUPAČAN
OSOBAMA
OŠTEĆENA SLUHA
Udruga za kulturu, umjetnost i turizam
osoba oštećena sluha Hrvatske „Svijet tišine”
Zagreb, 21.10.2016.
About me…Vanda Šagovac
– only deaf person who graduated tourist magagement
in Croatia
Only deaf person who is tourist guide for deaf population
in Croatia with licence for five Croatian regions
President of Croatian Association for Culture, arts and
tourism of Deaf and Hard of Hearing People „World of
Silence”
Turističko putovanje za osobe kojima je ono na bilokoji način otežano, zahtijeva pristup drugačiji oduobičajenog. Turistička destinacija, turističkaponuda proizvoda i usluga, za svaku od skupina usocijalnom turizmu, moraju pronaći i prilagoditistari ili otvoriti novi put.
Hrvatski znakovni jezik
Znakovni jezik je, poput svih drugih jezika, komunikacijski sustav koji se koristi za razmjenu informacija između dviju ili više osoba.
To je jezik zajednice gluhih, nagluhih i gluhoslijepih
osoba koje imaju zaseban kulturni i jezični identitet. Sustav je vizualnih znakova koji uz pomoć posebnog položaja šake, orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke, brzine izvođenja, tvore koncept odnosno smisao riječi. Uključuje držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju.
Hrvatski znakovni jezik
Znakovni jezik nije univerzalan, jer je kao i svidrugi nastajao u različitim odvojenim zajednicama,gradeći se ne samo iz opisnih obilježja, nego i odkorijena riječi, kulturoloških, povijesnih značenja.Postoje nacionalni znakovni jezici kao što su:francuski znakovni jezik (LSF), američki znakovnijezik (ASL), australski znakovni jezika (AUSLAN),talijanski znakovni jezik (LIS), hrvatski znakovnijezik (HZJ) te drugi.
Danas znakovni jezik uživa puno priznanje posebnogpunovrijednog jezika - u više od 30 država znakovnijezik je priznat kao jezik manjine. Američki znakovnijezik je 1965. godine dobio status jezika i tako postaoprvi znakovni jezik na svijetu priznat kao pravi iprirodni jezik gluhih osoba. Danas se status znakovnihjezika razlikuje od države do države.
U Registru osoba s invaliditetom, na dan 11. srpnja.2013. godine, je 13.343 osoba s oštećenjem sluha, čiji je razmjer oštećenja u skladu sa Zakonom o hrvatskom registru
o osobama s invaliditetom.
Ovoj pozamašnoj društvenoj skupini, u RH je priznat jezik, kao službeni jezik u
Hrvatskoj sa svim pripadajućim pravima, ipak se dugotrajnim naporima nešto
uspjelo pokrenuti – u tijeku je izrada Nacrtaprijedloga Zakona o hrvatskom
znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u
Republici Hrvatskoj
Udruga Svijet tišine utječe na donosioce odluka opriznavanju hrvatskog znakovnog jezika, dajući svojamišljenja i prijedloge , s naglaskom na područjaturizma i kulture, odnosno da se usvajanjem Zakonane izostave određeni aspekti životnih situacija za pravokorištenja znakovnog jezika.
Očekuje se izvjesna koordinacija među ministarstvima,kako bi navedeni Zakon zaživio u praksi u obliku kojije potreban krajnjem korisniku – gluhoj, nagluhoj iligluhoslijepoj osobi.
Pristup informacijama i komunikacija
dvije osnovne odrednice koje razlikuju kako život, takoi turističko putovanje osobe oštećena sluha, naspramosobe koja to nije, bez obzira ima li ona neku druguvrstu invaliditeta
Nemogućnost pristupa informacijama i komunikaciji,odvajaju čovjeka od čovjeka, stoga je i u područjuturizma, gdje je ljudski faktor izrazito važan, potrebnoosigurati ova temeljna ljudska prava.
UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetomčija je potpisnica i Republika Hrvatska, u Članku 9.Pristupačnost - iznosi kako sve države potpisniceprihvaćaju poduzeti odgovarajuće mjere osiguravanjapristupačnosti za osobe s invaliditetom:
„...osiguranja drugih oblika pomoći u vidu osobnihasistenata i posrednika, uključujući vodiče, čitače istručne tumače za znakovni jezik, kako bi se olakšaopristup javnim objektima i prostorima otvorenim zajavnost;“
Prepoznavanje potreba turista oštećena sluha
Potrebe i zahtjevi gluhe populacije nisu prepoznate uturističkom sektoru. Turističke organizacije idestinacije nisu upoznate sa specifičnostima gluhihosoba; uobičajen pristup predstavlja velikukomunikacijsku barijeru.
Danas je javnost općenito, a i turistički subjekti, višeosviještena za fizički vidljiv tip invaliditeta, primjericeza osobe u invalidskim kolicima. Prostori, hotelskesobe, ulazna vrata i kupaonice, prilagođavaju seveličinom i mjerama primjerenim osobama otežanog ilionemogućenog kretanja.
Za ostale vrste invaliditeta potreba pristupačnosti jepuno manje prepoznata, ali ipak postoji, stoga jejedan od ciljeva djelovanja u sferi socijalnog turizma –potaknuti subjekte u turističkom sektoru naprepoznavanje potreba gluhih turista, u pripremi,za vrijeme i nakon putovanja.
Izazovi na turističkom tržištu Osobe s invaliditetom imaju iste motivacije za
putovanje kao ostatak stanovništva. Međutim, dok sumnogi turisti možda iskusili prepreke uključivši se uturističko putovanje, barijere koje utječu na ljude sinvaliditetom su nesrazmjerne.
Razumijevanje prepreka s kojima se suočavaju ljudi sinvaliditetom u putovanjima vezanim za slobodnovrijeme, slijedi iz njihovih kategorija.
Komunikacijske prepreke
Malo je empirijskih istraživanja učinjeno, kako bi se istražila ova vrsta
ograničenja u turizmu, no Udruga Svijet tišine pokrenula je projekt istraživanja turističkog
tržišta populacije oštećena sluha u cilju poboljšanjakvalitete putovanja i opće pristupačnosti u turizmu.
Prepreke u okruženju
Uključuju uvjerenja i stavove prema osobama s dotičnim invaliditetom. Prometna i gradska
infrastruktura.
Unutarnje prepreke
Rezultat su vlastite razine fizičkog i kognitivnog funkcioniranja pojedinca. Dolaze od samog oblika invalidnosti, u ovom slučaju gluhoće, gluhosljepoće
ili nagluhosti. Također su povezane s nedostatkom znanja o turističkim mogućnostima, ponovno usko vezanim na sam invaliditet. Zatim različiti
oblici socio-ekonomske ovisnosti o roditeljima, skrbnicima, državi.
Trenutna situacija u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je samo jedan hotel opremljen uređajima koji olakšavaju boravak turistima oštećena sluha. Hotel ima instaliranu induktivnu petlju na recepciji. Sustav induktivne petlje pomaže korisnicima slušnih aparata da jasnije čuju zvuk. Petlja reducira ili potpuno isključuje pozadinske zvukove. Induktivna petlja se može spojiti s mikrofonom koji se na bučnim mjestima može usmjeravati prema govorniku te tako izbjeći ostale zvukove i buku.
Nedostatak navedenog uređaja je u tome što ga mogu koristiti samo nagluhe osobe, koje imaju ostatke sluha te ukoliko dobro poznaju gramatiku hrvatskog govornog jezika. Gluhim osobama petlja nije od nikakve koristi, stoga simbolička obilježja koja se koriste za označavanje pristupačnosti, često mogu biti zbunjujuća.
Sve bitne informacije trebale bi biti dobro vizualnoistaknute, s primjerenim osvjetljenjem. Sobe hotelaprimjerene gluhim osobama trebale bi u svomsadržaju imati i budilice za gluhe, svjetlosnu ivibracijsku signalizaciju.
Potpuno ravnopravnu komunikaciju osigurali bidjelatnici sa znanjem znakovnog jezika, koji bineposredno na recepciji gostu pružali informacije.
Turistički vodiči za gluhe i nagluhe
osobe
Slaba je prisutnost ovog segmenta zaposlenih uturističkoj industriji. Dok je u Americi situacijapoprilično bolja, u Europi je prvi licencirani turističkivodič za gluhe osobe krenuo s radom tek u2009.godini, radi se o gluhoj osobi iz Hrvatske, pokojoj je naša zemlja zapažena, a Udruga Svijet tišinese ponosi njom, kao svojom osnivačicom.
Turističke agencije sada u svoje ponude imaju
mogućnost implementirati sasvim novi sadržaj te privući novi segment
korisnika svojih usluga. To svakako ekonomski
doprinosi jednom gradu, zemlji i regiji.
Mogućnosti razvoja
Promocija turističke destinacije i oni koji su odgovorniza njeno planiranje moraju biti proaktivni u uklanjanjuprepreka s kojima se suočavaju putnici s nekim odoštećenja sluha. Na taj način, oni će stvoritikonkurentsku prednost za svoje odredište krozrazvijanje turizma bez prepreka, turizma pristupačnogsvima - za ovaj rastući tržišni segment.
Ovo otvoreno područje zahtijeva prilagodbu turističkeponude u svim segmentima, a navedeno istraživanjeUdruge će svakako ukazati na prave smjernice razvoja.
Obrazovanje i usavršavanje, svijest i osjetljivost na pitanja
potreba osoba s dotičnim oštećenjima,
još je prioritetno područje u promociji
pristupačnog turizma.
Bliska suradnja između organizacija civilnog društva, turističke
industrije te sektora obrazovanja, olakšala bi
razvoj potrebnih programa obuke. To bi također
pomoglo u objavljivanju materijala za obuku,
vodiča, audio-vizualne podrške i priručnika za širu
primjenu u turističkoj industriji.
Udruga Svijet tišine ima u planu aktivnosti za 2017.godinu provođenje edukacije turističkog osoblja opotrebama i specifičnostima turista oštećena sluha i nataj način doprinijeti turističkim subjektima idestinacijama da svoju ponudu približe i učinedostupnom ovoj skupini domaćih i stranih turista.
Velik broj aktivnosti je u planu, uz očekivanu podršku isuradnju svih uključujućih sektora.
Hvala Vam na pažnji!
Vanda Šagovac, turistički menadžer