udruga gradova_2010_gradske optičke mreže
DESCRIPTION
Na okruglom stolu u Zagrebu u Udruzi Gradova. Pozvana prezentacija (http://udruga-gradova.hr/Default.aspx?art=211&sec=18)TRANSCRIPT
1
Opti ččččke mre žžžže u gradovima
Igor Brusi ćććć
SBR Consulting AG
Zagreb, 08.07.2010
2
Uvod1
Modeli poslovanja 3
Zaključak4
Optika u Europi2
3
SBR
SBR Juconomy Consulting AG offers sound business , technical , regulatory and
legal advice on regulated markets in the telecoms sector and other network
industries (post, electricity, gas, railways), as well as the media and information
technology (ICT) segments
Established on 1 March 2004
Track record of >100 projects in the telecommunication sector
Consulting of utility service providers regarding the cooperation potential for fibre-
based network roll-outs and regulatory questions concerning the use of different
access technologies
Ongoing support to municipalities and utility providers with regard to building their
own broadband network infrastructure and the migration from unbundling local-loop
to an FTTX strategy
4
Optičke mreže
Grade se već preko 30 godina - u kabelsku kanalizaciju se postavljaju optički kablovi ili se u cijevi uvlače optičke niti - ali sve to prvenstveno u Backbonu (npr. metro-mreže = za povezivanje gradova)
Optika je - brza (10 Gbit/s je standard, trend u smjeru 100 Gibt/s); pouzdana (manji broj komponenata, neosjetljiva na elektromagnetska polja ); jeftina (jeftinija od bakrene parice a oprema se proizvodi masovno); dugotrajna (preko 40 godina ako se pravilno instalira); budu ćnost (sa električne se prelazi na optičku krivulju rasta)
Izazov izgradnje optičke mreže u pristupnom dijelu više nije tehničke već ekonomske prirode
Operateri imaju sve manje prihode a velike fiksne troškove
U ukupnim troškovima zemljani radovi čine 60-80%
Potražnje za optičim priključcima od strane privatnih korisnika trenutno je mala
Važnost optičke mreže će vrlo brzo biti jednaka današnjoj važnosti električne mreže!!
(Diskusija na temu: LinkedIn � Grupa “Infoarena Telcom Community” � Diskusija “Do kada bakrena parica?”)
5
Broj optičkih priključaka u svijetu 2009
Source: FTTH Council Europe
6
Fiber roll-out policies / smjernice
USA – “regulatory holidays”, Verizona i AT&T nemaju regulatornu
obavezu davanja pristupa novoj optičkoj mreži alternativnim
operaterima
Azija – u Japanu i S. Koreji država daje značajna sredstva za
jačanje ekonomske infrastrukture
Europa – još uvijek nedefinirano, odbijeni Njemački “regulatory
holidays” i vode se rasprave o premijama za riskatna ulaganja iako
...
“Without sufficient investment in future highspeed networks, Europe risks being
outperformed by other major economies (such as Japan, Korea and the US),
which would undermine its competitiveness (EU Commission, 2007)”
7
Uvod1
Modeli poslovanja3
Zaključak4
Optika u Europi2
8
Trenutno stanje u Europi
Investitori :
Gradovi i komunalna poduzeća (85%), operateri
(15%). Do prosinca 2009.
ukupno 249 FTTx projekata
sa ukupno 3,5 mil. ostvarenihpriključaka i 35 mil. homes
passed, pri čemu je većina tih
priključaka provedeno od
strane alternativnih operatera (74%) – FastWeb/Italija;
B2/Švedska;
Numbericable/Franzuska; T2/Slovenija; Beeline i
Comstar/Rusija.
Investitori :
Gradovi i komunalna poduzeća (85%), operateri
(15%). Do prosinca 2009.
ukupno 249 FTTx projekata
sa ukupno 3,5 mil. ostvarenihpriključaka i 35 mil. homes
passed, pri čemu je većina tih
priključaka provedeno od
strane alternativnih operatera (74%) – FastWeb/Italija;
B2/Švedska;
Numbericable/Franzuska; T2/Slovenija; Beeline i
Comstar/Rusija.
Regulacija :
Europski parlament i ministarski kolegij složili su
se u travnju 2009. oko
paketa reformi zakona o elektroničkim
komunikacijama. Trenutno
je implementacija usporena
zbog pitanja blokiranja pristupa Internetu u slučaju
kršenja copyrighta (net
neutrality diskusija).
Regulacija :
Europski parlament i ministarski kolegij složili su
se u travnju 2009. oko
paketa reformi zakona o elektroničkim
komunikacijama. Trenutno
je implementacija usporena
zbog pitanja blokiranja pristupa Internetu u slučaju
kršenja copyrighta (net
neutrality diskusija).
Stimulacija :
Izmeñu 2009 i 2010 godine EU će investirati 1 milijardu
Eura na izgradnju nove i širenju postojeće
širokopojasne mreže za
pristup Internetu u ruralnim područjima.
Za 100%-u pokrivenost
optikom, potrebno je 300
milijardi Eura.
Stimulacija :
Izmeñu 2009 i 2010 godine EU će investirati 1 milijardu
Eura na izgradnju nove i širenju postojeće
širokopojasne mreže za
pristup Internetu u ruralnim područjima.
Za 100%-u pokrivenost
optikom, potrebno je 300
milijardi Eura.
9
Gradske optičke mreže
Stokholm, Amsterdam, Be č, Nuenen, Vasteras,
Schwerte, Singapur, Waldviertel (St. Martin,
Großschönau, Großpertholz), Burlington, Monticello,
Whittlesea, Lafayette, Vermont, Asturias, Hauts de
Seine, Köln, München, Stavanger, Rotterdam, Almere,
Zirich, itd.
10
Grad Krk
Na sjednici vijeća od 28.09.2009 donešena odluka o:
Obavezi postavljanja vodova pri budućim grañevinskimradovima
Uspostavi evidencije postojećih vodova (katastar vodova)
Izradi studije izvodljivosti
Studija izvodljivosti izrañena od 11/2009 do 02/2010
Link: http://www.grad-krk.hr/Home.aspx?PageID=334
Rezultati studije ukratko
Pod danim okolnostima vrlo je mala vjerojatnost da će operateri ulagati u izgradnju optičke mreže (968 Euro po kućanstvu)
Botleneck u vezi prema Rijeci/Zagrebu (Backbone) te operativnim troškovima (OPEX)
Sljedeći koraci
Izrada master plana
Ispitati opcije JPP-a i financiranje kroz fondove
Marketing i edukacija
11
Studija: “Analiza isplativosti uvo ñenja gradske opti ččččke mre žžžže u Gradu Krku”
Izbor modela poslovanja
Analiza troškova i prihoda
Financiranje
Pravni i regulatorni okviri
Društveni i gospodarski učinci
Marketinška strategija i faze provedbe projekta
Sljedeći koraci
Aneks – Javno Privatno Parnterstvo (JPP)
12
U gradu Krku postavljeno preko 9 km cijevi (alkatena) te postoji kabelska televizija sa 1.000 priključaka, pri čemu je 70% kabela u cijevima
Za realizaciju 2.000 priključaka visina investicije od 1,99 miliona Eura
968 Eura po kućanstvu
Projekt profitabilan samo ako je više faktora pozitivno
Prihodi pro priključku viši
Cijena Backhaula (Krk-Zagreb) niža
Trošak kapitala niži (6%)
OPEX niži
Studija pokazala da operater sasvim sigurno neće investirati u infrastrukturu
Potrebno optimirati ulazne parametre i/ili promjeniti model poslovanja
Financiranje kroz JPP ili fondove
Rezultati studije gradske mre žžžže
13
Raspodjela koštanja gradske mre žžžže
transportna mre žžžža(do Zagreba)
OPEX
izgradnja opti ččččke mre žžžže
aktivna oprema mreže
EPMU
oprema za radi upravljanje
peering / IP-upstream
indirektna oprema
operativnitroškovi
14
Prihodi/rashodi u razdoblju od 30 godina
15
Novčani tok sa koštanjem kapitala od 6%
16
Izrada tendera za master plan
Optička mreža u izmjene prostornog plana
Ispitati cijenu koštanja vlastitog Backhaula (veza prema Zagrebu ili Rijeci)
Razgovori sa ISP-ovima i ponuñivačima usluga (npr. Optima Telekom, OiV, HEP, T-
HT, Metronet itd.) o suradnji
Organizacija “otvorenog mjeseca” grada Krka
Organizirati edukaciju stanovništva i suradnju sa školom (informatička grupa)
Ispitati financiranje kroz fondove
Ispitati mogućnosti JPP-a
Sljede ćććći koraci
17
Uvod1
Modeli poslovanja 3
Zaključak4
Optika u Europi2
18
Objašnjenje na primjeru Amsterdama
Izvor: Jaap Doeleman, The Amsterdam CityNet case, Turin 2008
19
� klasični mrežni operater
� posjeduje infrastrukturu
� upravlja mrežom
� pruža samo vlastite usluge
� proizvodi/usluge financiraju
infrastrukturu, mrežno upravljanje
i održavanje
� investitori zahtjevaju kratke
periode povrata uloženih
sredstava (< 5 godina)
� različite regulatorne obaveze
poduzeće
mrežžžža /infrastruktura
mrežžžžno upravljanje
prodaja
usluge
vert
ikal
na in
tegr
acija
Vertikalno integrirani model
20
Horizontalni model poslovanja
� Komutacijska oprema, usmjerivači i mrežno upravljanje� TDM: Siemens, Alcatel, Nortel, Ericsson� IP: Cisco, Juniper, Foundry, PacketFront,
Zyxel, ECI, Netgear, HP, ...
Dienste Dienste
Dienste
mrežžžža
upravljanjemrežžžžom
mrežžžža / pasivna
infrastruktura
mrežžžža / aktivna
infrastruktura
Dienste
usluge
horizontalna granica
horizontalna granica
� Telefoniranje preko Interneta (“Voice over IP – VoIP”)
� Televizija (“TV over IP – IPTV”), Web-TV (npr. YouTube)
� Internet: E-Mail, Chat, Ebay, Amazon, Facebook, ...
� E-učenje, E-zdravlje, Hosting/Backup, Teleworking, ...
21
Uvod1
Modeli poslovanja 3
Zaključak4
Optika u Europi2
22
Zaključak
Operateri grade samo u/na profitabilnim područjima a pošto je
tendencija smanjivanja primanja uz fiksne troškove – izgledi za
izgradnju optičke infrastrukture od strane operatera padaju!
Gradovi pasivni dio mreže mogu izgraditi jeftinije od operatera
Da li to znači više posla za Gradove? Definitivno!
... ali za Gradove to je i jedinstvena prilika uz ispunjavanje njihovog
primarnog zadatka – pružiti stanovnicima optimalne uvjete življenja i
rada
23
Opcije koje SBR nudi
1. Izrada zajedničkih “uputstava” što se izgradnje gradskih optičkih mreža tiče
Financiranje, organizacija, kooperacije, regulativa, marketing, itd.
Troškovi podjeljeni meñu svim gradovima članicama
2. Izrada detaljne studije izvodljivosti za pojedine gradove te praćenje projekta preko
dužeg vremenskog perioda
3. “Hot-line” za upite na temu gradske optičke mreže
Upiti dobivaju pismeni odgovor koji se objavljuje na stranicama udruge (upiti &
odgovori)
Obračun po satu rada, troškovi podjeljeni meñu svim gradovima članicama
24
Kontakt
Nordstraße 11640477 DüsseldorfDeutschlandTel: + 49 211 68 78 88 0Fax: + 49 211 68 78 88 33URL: www.sbr-net.com
Parkring 10/1/101010 WienÖsterreichTel: + 43 1 513 514 0 15Fax: + 43 1 513 514 0 95URL: www.sbr-net.com
E-mail: [email protected]
SBR Consulting AG