13. međunarodni simpozij o kvaliteti „KVALITETA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST“, Solin, 15.-16.3.2012.

ULOGA ISHODA U ČENJA U OBRAZOVANJU STUDENATA SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

LEARNING OUTCOMES AND THEIR ROLE IN STUDENT EDUCATION

AT JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY IN OSIJEK

Doc. dr. sc. Sanja Lončar - Vicković, dipl. inž. arh. E-mail: sloncar@gfos.hr

Marina Holjenko, dipl. iur. E-mail: holjenko@unios.hr

Dubravka Trampus

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja

Ulica cara Hadrijana 8, 31 000 Osijek, Croatia

Doc. dr. sc. Zlata Dolaček-Alduk, dipl. inž. građ. Sveučilište Josipa Jurja Strossmavera u Osijeku

Građevinski fakultet Osijek Crkvena 21, 31 000 Osijek, Croatia

E-mail: zlatad@gfos.hr

UDK/UDC: 005.94 Stručni članak/Professional paper Primljeno: 21. siječnja, 2012./Received: January 21st, 2012 Prihvaćeno: 5. veljače, 2012./Accepted: February 5th, 2012 SAŽETAK U radu se prikazuje kronologija uvođenja ishoda učenja u studijske programe Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera (J.J.S.) u Osijeku. Uvođenje ishoda učenja započelo je provedbom projekta ''Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku'' - SUPER UNIOS. Projekt SUPER UNIOS realiziran je tijekom 2008. i 2009. godine na inicijativu Nacionalne zaklade za znanost (danas Hrvatska zaklada za znanost) koja je projekt podržala u okviru programa ''Visoko obrazovanje temeljeno na ishodima učenja.'' Proces uvođenja ishoda učenja u studijske programe Sveučilišta započeo je ustrojavanjem radnih skupina za razvoj nastavnog procesa na fakultetima, provedbom radionica o ishodima učenja za nastavnike i studente te istraživanjem stavova studenata i poslodavaca o uspješnosti edukacije na osječkom Sveučilištu. Vodič ''Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne nastavnike'', izrađen je 2010. godine. Klju čne riječi: visoko obrazovanje, sveučilište, projekt SUPER UNIOS, ishodi učenja.

Izvor: Zbornik radova 13. međunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta i društvena odgovornost, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Zagreb, Solin, 2012, str. 357-365.

1. UVOD

Potpisivanjem Bolonjske deklaracije na Ministarskoj konferenciji u Pragu 2001. godine, Republika Hrvatska je preuzela obvezu reforme sustava visokog obrazovanja. Obvezu preuzima i Sveučilište J. J. S u Osijeku s ciljem ulaska u Europski prostor visokog obrazovanja i usklađivanja svojih obrazovnih struktura s onima u Europi.

Transparentnost i usporedivost sustava visokog obrazovanja osiguravaju njegovu prepoznatljivost unutar Europskog prostora visokog obrazovanja i olakšavaju mobilnost studenata što izravno utječe na ostvarivanje glavnih ciljeva Bolonjskog procesa. Važni alati za postizanje transparentnosti i usporedivosti su kvalifikacijski okviri koji pomažu razvijanju studijskih programa usmjerenih prema ishodima učenja.

Europski kvalifikacijski okvir instrument je prepoznavanja razina stečenih kvalifikacija europskih zemalja na osnovi mjerljivih ishoda učenja. Unutar kvalifikcijskog okvira kvalifikacije se opisuju kroz stečena znanja, vještine i kompetencije pri čemu kompetencije predstavljaju krajnji rezultat ishoda učenja. Nacionalni kvalifikacijski okvir zajedno s nacionalnim kurikulumom1 tvori sustav unutar kojega se definiraju studijski programi. Glavno obilježje nacionalnog kurikuluma upravo je kompetencijski pristup visokom obrazovanju2. 2. PROJEKT SUPER UNIOS

Projekt ''Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu J. J. S. u Osijeku (SUPER UNIOS)'' realiziran je tijekom 2008. i 2009. godine na inicijativu Nacionalne zaklade za znanost (NZZ) koja je projekt podržala u okviru programa Zaklade ''Visoko obrazovanje temeljeno na ishodima učenja''.

Cilj projekta bio je definirati i promovirati mjesto ishoda učenja u akademskom obrazovanju na Sveučilištu J. J. S. u Osijeku te prilagoditi proces studiranja potrebama studenta3. Projekt SUPER UNIOS bio je prvenstveno namijenjen nastavnicima (edukatorima), a u projekt su uključeni studenti i poslodavci. Održivost projekta vidljiva je u publikaciji ''Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne nastavnike'' autorica doc. dr. sc. Sanje Lončar-Vicković i doc. dr. sc. Zlate Dolaček Alduk, u Strategiji uvođenja ishoda učenja na Sveučilištu J. J. S. u Osijeku, rezultatima istraživanja mišljenja studenata i poslodavaca o postignutim ishodima učenja na Sveučilištu, održavanju edukacijskih radionica te u matrici za definiranje ishoda učenja na razini kolegija. 2.1. Strategija uvođenja ishoda učenja na Sveučilištu J. J. S. u Osijeku4

Institucijska strategija za uvođenje ishoda učenja u studijske programe na Sveučilištu J. J. S. u Osijeku je dokument kojim je definirano mjesto i ulogu ishoda učenja u akademskom obrazovanju. 1 Kurikulum odgovara na pitanje zašto se uči (odgovor su ishodi učenja kao rezultat provedbe studijskog programa), što se uči (odgovor je sadržaj studijskog programa) i kako se uči (postupci koji studentu omogućavaju stjecanje potrebnih kompetencija). 2 Kompetencije predstavljaju kombinaciju znanja i primjene znanja (vještina), stavova i odgovornosti koje opisuju ishodi učenja određenog obrazovnog programa. 3 Za razliku od tradicionalne nastave u kojoj je u središtu nastavnik, recentni pristupi usmjereni su na studenta i proces učenja (a ne proces nastave). Novim pristupom obrazovnom procesu u prvi plan postavljaju se kompetencije koje će student ponijeti nakon završenog studijskog programa. 4 Strategija je usvojena na sjednici Odbora za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 3. lipnja 2008. godine.

2.1.1. Ustrojavanje Sveučilišnog ureda za razvoj nastavnog procesa, (RNP) Ureda, obuka djelatnika i uspostavljanje suradnje sa sličnim uredima

Sveučilišni uredi za razvoj nastavnog procesa postoje na različitim sveučilištima u

Europi (UCE Birmingham - Staff and Student Developement Department; Kingston University - Leraning and Teaching developement Unit) i neophodni su za za kvalitetnu i sustavnu primjenu ishoda učenja u nastavnom procesu Sveučilišta. Takav ured provodi sve aktivnosti vezane za ishode učenja, podržava njihovu primjenu u izradi nastavnih planova, održava kontakte s bivšim studentima, potiče i održava kontakte s poslodavcima, izrađuje i izdaje materijale vezane za ishode učenja, organizira radionice, provodi i analizira ankete i sl.

S ciljem kvalitetne implementacije ishoda učenja u nastavni proces Sveučilišta J. J. S. u Osijeku, djelatnici budućeg RNP Ureda moraju proći dodatnu obuku u području ishoda učenja (na jednom ili više europskih sveučilišta koji imaju razvijene urede za praćenje ishoda učenja, ali i karijere završenih studenata kao što su npr. Leuven, Bristol ili Westminster). Nakon formiranja ureda i obuke djelatnika potrebno je RNP ured Sveučilišta povezati (umrežiti) sa sličnim uredima na sveučilištima u Europi kako bi promicao kulturu kvalitete.

2.1.2. Organizacija sveučilišnih radionica

Radionice za nastavnike Sveučilišta J. J. S. u Osijeku organiziraju se s ciljem informiranja o ishodima učenja i potrebi njihovog inkorporiranja u nastavni proces, zajedničke razrade i definiranja ishoda učenja za pojedine studijske programe ili predmete te prenošenja iskustava o ishodima učenja s drugih sveučilišta kroz prezentacije i rad na ishodima s predavačima stranih sveučilišta.

Studentske radionice organiziraju se s ciljem prikupljanja dojmova, mišljenja i očekivanja studenata u svezi studija koje pohađaju. Sugestije i primjedbe studenata potrebno je analizirati i koliko je moguće, izvršiti potrebne izmjene i prilagodbe modula ili studijskih programa.

Također, mišljenje predstavnika poslodavaca budućih diplomanata može se prikupiti tijekom zajedničkih sastanaka s nastavnicima i studentima, kako bi se kroz iznošenje iskustava i potreba svih triju strana definirala najbolja rješenja i unaprjeđenja kvalitete nastavnog procesa.

2.1.3. Izrada vodiča, obrazaca i anketnih obrazaca

Kako bi proces uvođenja i primjene ishoda učenja bio usporediv i kvalitetan potrebno je definirati jedinstven način pisanja i razrade ishoda učenja za sve sastavnice Sveučilišta J. J. S. u Osijeku.

Obrasci za pisanje sadržaja predmeta i studijskih programa za sve sastavnice osječkog Sveučilišta trebaju imati točno definirana poglavlja, od ciljeva, potrebnog predznanja, tematskih cjelina, ishoda učenja te potrebne literature.

Mišljenje studenata i poslodavaca periodično će se prikupljati anketiranjem. Anketni obrasci za studente izradit će se s ciljem analize zapošljavanja diplomanata osječkog Sve-učilišta i njihovog zadovoljstva stečenim znanjima i vještinama te mogućnosti njihove primjene na poslovima koje rade.

Formulari trebaju sadržavati i pitanja vezana za probleme s kojima se pri zapošljavanju susreću, nedostacima njihovog obrazovanja i znanjima koja im nedostaju, ali i o prednostima koje imaju obzirom na stečena znanja i vještine. Ovakva bi anketiranja trebalo provoditi pet godina nakon što je student diplomirao, koristeći bazu podataka završenih studenata Alumni kluba Sveučilišta J. J. S. u Osijeku.

2.1.4. Kreiranje baze podataka i izrada anketnih obrazaca za poslodavce

Baza podataka o potencijalnim poslodavcima završenih studenata osječkog Sveučilišta koristit će pri organiziranju zajedničkih radionica, informiranju studenata o mogućem zapošljavanju te pri anketiranju poslodavca završenih studenata.

Anketiranje poslodavaca završenih studenata treba poslužiti za analizu razine znanja i vještina studenata sa stajališta poslodavca. Također, anketa treba otkriti i koji su to nedostatci u obrazovanju studenata te koja im znanja i vještine prema mišljenju poslodavaca nedostaju. Rezultati ankete kombinirat će se s rezultatima ankete završenih studenata te će poslužiti za poboljšanja u organizaciji i kreiranju sadržaja studijskih programa. 2.2. Uključivanje studenata i poslodavaca u definiranje ishoda učenja

U okviru projekta ''Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku'' provedena su istraživanja putem anketnih upitnika u kojima su studenti i poslodavci isticali probleme i navodili prijedloge rješenja.

Istraživanje studentske percepcije uloge ishoda učenja na Sveučilištu u Osijeku provedeno je na uzorku od 199 studenata Ekonomskog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Odjela za fiziku Sveučilišta J. J. S. u Osijeku. Studenti su anketirani vezano za percepciju kompetencija, vještina i stavova stečenih tijekom preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studijskih programa, a istraživanjem je utvrđeno da studenti najvažnijim kompetencijama za posao smatraju stručna znanja, motiviranost i interpersonalne kompetencije5, dok manje bitnim kompetencijama smatraju sistemske6 i opće kompetencije.

Poslodavci su u anketnom upitniku ocjenjivali razinu znanja i vještina diplomiranih studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku (Informatologija) i Građevinskog fakulteta u Osijeku (Građevinarstvo). Cilj istraživanja o ishodima učenja među poslodavcima bio je utvrditi do koje mjere su kompetencije stečene tijekom studija bile podudarne sa zahtjevima poslodavaca, odnosno radnog mjesta za koje je student bio pripreman tijekom studija. U istraživanju je sudjelovao 61 poslodavac a utvrđeno je da poslodavci Informatologije najvažnijim kompetencijama smatraju komunikativnost, pretraživanje i pronalaženje informacija te obradbu građe. Tri najbolje ocijenjene kompetencije su pretraživanje i pronalaženje informacija, tehnička znanja i vještine te organizacijske sposobnosti dok se tri najlošije kompetencije odnose se na digitalizaciju građe, poznavanje stranih jezika i samostalnost u radu. Poslodavci Građevinarstva najvažnijim kompetencijama smatraju stručna znanja, tehnička znanja i vještine te opće kompetencije. Tri najbolje ocijenjene kompetencije su stručna i tehnička znanja i poznavanje stranih jezika a najlošije ocijenjena kompetencija je samostalnost u radu. 2.3. Edukacijske radionice o ishodima učenja

Kroz realizaciju SUPER UNIOS projekta održano je niz radionica u kojima je sudjelovalo 194 nastavnika sa svih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta J. J. S. u Osijeku.

U radionice su, osim primjera dobre prakse Sveučilišta u Osijeku i drugih fakulteta i Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, uključena europska i svjetska iskustva.

Radionica "Što treba znati o ishodima učenja?" provedena je sa svrhom definiranja i promoviranja visokog obrazovanja temeljenog na ishodima učenja na osječkom Sveučilištu.

5 Interpersonalne kompetencije (suradnja u timu, interpersonalna komunikacija, prezentacijske vještine i slično). 6 Sistemske kompetencije (prilagodljivost, kreativnost, pokretački i poduzetnički duh).

Aktivnosti radionice omogućile su nastavnom kadru Sveučilišta u Osijeku pregled sadržaja, ideja i mogućnosti za kreiranje nastave temeljene na ishodima učenja na razini visokoobrazovne ustanove za pojedine predmete, module ili studijske programe.

Jedna od održanih radionica (''Train the trainers'') bila je usmjerena prvenstveno na članove projektnog tima. Cilj radionice bio je educirati grupu nastavnika koji će nadalje educirati akademsko osoblje o postupku definiranja i mjerenja ishoda učenja.

''Imam diplomu - što sad?'' je radionica koja je bila provedena među studentima kako bi se bolje informirali o značaju planiranja profesionalne budućnosti i odgovornosti za razvoj kompetencija relevantnih za buduće zaposlenje. 2.4. Matrica za definiranje ishoda učenja

Prilikom pisanja ishoda učenja na razini studijskih programa, uz korištenje Bloomove taksonomije7, treba uzeti u obzir postavke Dublinskih deskriptora8 (deskriptori kvalifikacija), postavke Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za određenu kvalifikaciju i definirati što je najvažnije što student nakon savladavanja programa mora znati, razumjeti ili biti sposoban učiniti. Ishode učenja studijskog programa provjeravaju se kroz matricu ishoda koja povezuje pojedine predmete i ishode učenja cjelokupnog studijskog programa.

7 Bloomova taksonomija identificira 3 domene aktivnosti u obrazovanju (razine postignuća, znanja i vještina) i predstavlja šest temeljnih razina postignuća studenata koje se kreću od najnižih i za studente najmanje zahtjevnih, odnosno onih koje pretpostavljaju jednostavnije pristupe učenju, prema višim razinama koje su zahtjevnije za studente i pretpostavljaju korištenje složenijih pristupa učenju. Prilikom definiranja ishoda učenja pomažu glagoli Bloomove taksonomije koje nastavnici koriste u studijskim programima: precizni glagoli (analizirati, opisati, definirati, napraviti, usporediti, razlikovati, argumentirati) i neprecizni glagoli (znati, razumjeti, cijeniti, zapamtiti, upoznati, naučiti, osvijestiti). 8 Dublinski deskriptori opisuju kontekst očekivanih ishoda učenja za svaki pojedini ciklus obrazovanja koji ujedno podrazumijeva i različite kompetencije. Deskriptori sadrže ishode učenja za svaki dio studija koji student mora znati demonstrirati, a odnose se na znanje i razumijevanje predmeta te na vještine potrebne za korištenje tih znanja i vještina. Sadržaj deskriptora čine i šire sposobnosti koje se očekuju za pojedini ciklus studija te uključuju i praktične vještine.

Tablica 1. Prikaz koraka koji omogućuju definiranje ishoda učenja9

Proces Korak 10 koraka do ishoda učenja

DE

FIN

IRA

NJE

IS

HO

DA

UČ

EN

JA

1. Opisati očekivane ishode učenja

Sažeti sadržaj predmeta/programa opisujući očekivane ishode učenja: - za predmet osnovna znanja, vještine i stavove koje student stječe, - za program razinu znanja i razumijevanja, vještina, kompetencija

i vrijednosti. 2. Opisati kako će se

očekivani ishodi učenja moći mjeriti

Koje se sposobnosti očekuju od studenta nakon završetka predmeta, što su studenti sposobni napraviti nakon završetka predmeta, kako se stečeno znanje može koristiti.

KR

ITIČ

KI O

SV

RT

3. Provjeriti fokusiranost

ishoda učenja

Ishodi učenja moraju se razlikovati od ciljeva i sadržaja predmeta: - ciljevi i sadržaj opisuju osnovnu tematiku predmeta i pokazuju

kako je predmet povezan s drugim predmetima unutar programa, - ishodi učenja opisuju ono što student treba pokazati, što je

sposoban učiniti i na koji način će se provjeriti jesu li zadani ciljevi i ostvareni.

4. Provjeriti jesu li ishodi

učenja detaljno i jasno opisani

Ishodi učenja moraju biti jasno opisani: - treba voditi računa o upotrebi glagola koji će detaljno opisati

ishode učenja, - provjeriti započinje li svaki ishod rečenicom ''Nakon ovog

predmeta student će biti sposoban…'' nakon čega slijedi neki od aktivnih glagola.

5. Provjeriti razliku između procesa učenja i rezultata

Mora postojati razlika između aktivnosti vezanih za učenje i rezultata tih aktivnosti: - ishodi učenja ne opisuju kojim se aktivnostima postižu određeni

rezultati, - ishodi učenja opisuju čime rezultiraju različite aktivnosti tijekom

procesa učenja. 6. Pojasniti nejasne ishode

Neodređeni, općeniti i nejasni ishodi učenja moraju biti konkretizirani kako bi bili prava pomoć studentu tijekom studija i odabira predmeta i programa.

7. Ograničiti broj definiranih ishoda učenja

Preveliki broj ishoda učenja može ukazivati da su ishodi učenja isuviše detaljni; kod velikog broja ishoda učenja potrebno ih je preraditi i preformulirati te spojiti nekoliko manjih u jedan; prema iskustvima, broj ishoda učenja ne bi trebao biti veći od osam.

PR

OV

JER

A

PR

OV

ED

IVO

ST

I

8. Provjeriti mogućnost jasne ocjene

Provjeriti mogu li se ishodi učenja ocijeniti, mjeriti, testirati: - opisati i sustav ocjena, - opisati metode provjere postignutih ishoda učenja.

9. Procijeniti opterećenje studenta

Procijeniti ukupno opterećenje studenta za postizanje ishoda učenja i provođenje provjere - student ne smije biti preopterećen.

10. Provjeriti usklađenost s drugim predmetima

Provjeriti u kakvom su odnosu ishodi učenja predmeta s drugim predmetima programa: - ista tematika može biti zastupljena u više predmeta, ali u tom slučaju ishodi učenja jasno definiraju studentu koji predmet zahtijeva dublje analize, a koji je na razini osnovnog znanja.

Izvor: Sanja Lončar-Vicković i Zlata Dolaček-Alduk, „Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne nastavnike“, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2010.

Ishodi učenja ispunjavaju svoju ulogu pomažući nastavnom osoblju u definiranju onoga što studenti moraju znati napraviti nakon obrazovnog procesa, studentima kojima omogućavaju shvaćanje što se od njih očekuje tijekom studija na putu prema stjecanju kompetencija i poslodavcima informirajući ih o znanjima, vještinama i kompetencijama diplomiranih studenata.

9 Sanja Lončar Vicković i Zlata Dolaček Alduk, Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne nastavnike, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2010., str. 53.

2.5. Publikacija ''Ishodi učenja - priru čnik za sveučilišne nastavnike''

Jedan od rezultata SUPER UNIOS projekta je i izdanje publikacije „Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne nastavnike“ autorica doc. dr. sc. Sanje Lončar-Vicković i doc. dr. sc. Zlate Dolaček-Alduk. Priručnik se sastoji od dva dijela; u prvom dijelu su, uz ocrtavanje općih odrednica europskog i hrvatskog sustava visokog obrazovanja na početku 21. stoljeća, definirani pojmovi, postupci i modeli vezani uz primjenu ishoda učenja u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj i na Sveučilištu J. J. S. u Osijeku, a u drugom dijelu prikazani su materijali koji su pratili provedbu aktivnosti u okviru SUPER UNIOS projekta. 3. ZAKLJU ČAK

Provedbom projekta SUPER UNIOS 2008. i 2009. godine započelo je na osječkom Sveučilištu sustavno uvođenje kurikularnog pristupa visokoškolskom obrazovanju temeljenom na ishodima učenja.

Inicijalne aktivnosti realizirane su različitim aktivnostima unutar projekta u koje je bilo uključeno oko 500 sudionika - edukacijskim radionicama za nastavnike i studente na svim sastavnicama Sveučilišta (ukupno 13 radionica) te istraživanjem mišljenja poslodavaca i studentata o aspektima kvalitete studiranja i postignutog znanja na četiri sastavnice Sveučilišta.

Po završetku projekta, rad na poticanju kurikularnog pristupa podučavanju temeljio se na modelima opisanim u publikaciji ''Ishodi učenja'' (sveučilišni udžbenik i priručnik za nastavnike) iz 2010. godine. U priručniku je, između ostalog, definirana Strategija uvođenja ishoda učenja na Sveučilištu J. J. S. u Osijeku koja predviđa osnivanje ureda za razvoj nastavnog procesa, kontinuiranu edukaciju nastavnika u području ishoda učenja i ostvarivanje stalnog kontakta s ostalim dionicima sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj, prije svega poslodavcima i studentima.

Nastavnici osječkog sveučilišta imali su i aktivnu ulogu u razvijanju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira što je rezultiralo i razrađenim i definiranim ishodima učenja na nekim sastavnicama Sveučilišta, primjerice Građevinskom i Filozofskom fakultetu.

Ovim rezultatima trogodišnjeg rada djelatnika Ureda za kvalitetu, nastavnika i studenata u području poboljšanja kvalitete studiranja na našem Sveučilištu dokazana je održivost SUPER UNIOS projekta. Daljnji razvoj studijskih programa definiranih u duhu kurikularnog pristupa obrazovanju ovisit će o provedbi ciljeva i zadataka opisanih u Strategiji uvođenja ishoda učenja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Abstract:

LEARNING OUTCOMES AND THEIR ROLE IN STUDENT EDUCATION AT JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY IN OSIJEK

This paper refers to chronology of introducing learning outcomes at Josip Juraj Strossmayer University in Osijek study programmes. The implementation of learning outcomes started with the SUPER UNIOS project ''Systematic approach to implementation of learning outcomes in student education at Josip Juraj Strossmayer University in Osijek''. The project has been realized on the National Science Foundation (now days Croatian Science Foundation) initiative during 2008 and 2009. The National Science Foundation supported the project within the Foundation's programme ''Higher Education based on Learning Outcomes''. Systematic introduction of learning outcomes at the Josip Juraj Strossmayer University in Osijek started with organising the working groups that have

been in charge for development of educational process on faculties, by conducting learning outcomes workshops for University professors and students and by researching students' and employers' points of view regarding education success at Josip Juraj Strossmayer University in Osijek. The Handbook ''Learning outcomes - handbook for University teaching staff'' has been published in 2010 .

Key words: higher education, university, SUPER UNIOS project, learning outcomes. 4. LITERATURA 1. Godišnje izvješće o aktivnostima sustava kvalitete za Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera

u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2010. 2. Lončar-Vicković, Sanja i Zlata Dolaček-Alduk, Ishodi učenja - priručnik za sveučilišne

nastavnike, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2010. 3. Sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja

Strossmayera - za strategiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2011.