zahtjev - mpz.ks.gov.bampz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/zahtjev (1).pdf · pocinčanog...

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE

Podnosilac: Balović Admir Mjesto: Općina Ilijaš, k.č. 269/13 i k.č. 269/14 Pogon: Farma za tov brojlera

Zahtjev izradio “INPROZ” Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

R.b. Ime i prezime Stručna sprema Potpis

1. Mr. sc. Nino Džambić dipl. ing. građ.

2. Mr. sc. Tonči Iličić dipl.ing.znr. i ž.o.

3. Amaja Makar dipl.ing.el.

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole 2

"INPROZ" Institut za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla

S A D R Ž A J

A) Opšta dokumentacija

o Izvod iz registracije preduzeća.......................................................................... 5

o Rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje poslova zaštite okolice.......... 6

B) Tekstualni dio

1.Izvod iz planskog akta odnosnog područja .................................................. 9

2.Lokacija pogona i postrojenja........................................................................ 10

2.1 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti.......................................................... 13

2.1.1 Opis tehnološkog procesa ....................................................................... 15

2.2 Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja

se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje.............................................. 17

2.3 Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja.................................................. 18

2.3.1 Uticaj na atmosferu................................................................................... 18

2.3.2 Uticaj na tlo i vode .................................................................................... 19

2.3.3 Buka .......................................................................................................... 21

2.4 Opis stanja lokacije pogona i postrojenja ..................................................... 23

2.5 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili

ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja .......................... 24

2.5.1 Mjere za sprečavanje emisija u zrak ......................................................... 24

2.5.2 Mjere za sprečavanje i minimiziranje čvrstog otpada .......................... 25 2.5.3 Mjere za sprečavanje i minimiziranje otpadne vode ............................ 25

2.5.4 Mjere za sprečavanje buke ....................................................................... 25

2.5.5 Mjere zaštite stanovništva u naseljima ..................................................... 26

2.5.6 Povrat korisnog materijala iz otpada ......................................................... 26

2.6 Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora,

posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja............................................... 27

2.7 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov

uticaj.................................................................................................................. 28



2.8 Opis predviđenih alternativnih rješenja........................................................ 30

3. Kopije Zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdane zajedno

sa okolinskom dozvolom................................................................................. 31

4. Netehnički rezime............................................................................................. 37

5. Plan upravljanja otpadom............................................................................... 38

5.1 Podaci o otpadu ....................................................................................... 39

5.1.1 Porijeklo....................................................................................... 39

5.1.2 Vrsta............................................................................................. 39

5.1.3 Sastav........................................................................................... 40

5.1.4 Količina otpada............................................................................ 41

5.2 Opis postojećih mjera kontrole, sprečavanja i smanjenja proizvodnje

otpada ........................................................................................................ 41

5.3 Odvajanje otpada ...................................................................................... 42

5.4 Odlaganje otpada ..................................................................................... 43

5.5 Metode tretmana ....................................................................................... 43



A) OPŠTA DOKUMENTACIJA



B) TEKSTUALNI DIO



1. Izvod iz planskog akta



2. Lokacija pogona i postrojenja Farma za tov brojlera će se izgraditi u općini Ilijaš u naselju Nišići na parceli

označenoj sa k.č. 269/13 i k.č. 269/14 u K.O.SP-Hadžići-Crna rijeka. Pristup

predmetnoj parceli je omogućen preko lokalnog pristupnog puta.

Slika 1. Prikaz pristupnog lokalnog puta

Na parceli će se izgraditi farma dimenzija 80,00 m x 15,00 m spratnosti prizemlje +

sprat. Kapacitet farme iznosit će 30.000 brojlera.

Najbliži individualni useljeni stambeni objekat udaljen je od planiranog objekta cca

100 m.

Rastojanje planiranog objekta od magistralnog puta M-18 Tuzla - Sarajevo je 500 m.

Niže farme nalazi se lokalni potok.



Slika 2. Satelitski snimak makrolokacije

Slika 3. Satelitski snimak mikrolokacije

U odnosu na položaj, lokaciju i naselje Nišići objekat za tov brojlera je propisno

udaljen u skladu sa propisima i tehničkim normativima.

Objekat će biti ograđen ogradom od plastificirane mreže sa čeličnim stubovima koja

će se postaviti ivicom parcele, a sve prema situaciji objekta.

FARMA



Objekat, koji je predmet Zahtjeva, locira se na terenu blagog nagiba, dobrog

geomorfološkog sastava, nosivosti i bez klizišta, a sa obezbjeđenim pješačkim i

kolskim pristupom sa postojećeg lokalnog nekategorisanog puta.

Slika 4. Parcela na kojoj će se izgraditi farma



2.1 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti Namjena

Objekat farme je namjenjen za tov brojlera sa anexom za prateće sadržaje.

Dispozicija

Farmu za tov brojlera, kao kompleks čine sljedeći objekti:

Glavni objekat za tov brojlera u okviru kojeg su smješteni, ostava za hranu u

aneksu objekta, kancelarija i mokri čvorovi.

Objekat je pravilnog oblika, čije su vanjske dimenzije: 80,00 m x 15,00 m,

spratnosti: prizemlje + sprat.

Objekat se sastoji iz sljedećih prostorija:

Tabela 1. Pregled korisnih površina - prizemlje

Naziv prostorije Neto površina (m2)

Prostor za tov brojlera 1076,66

Hodnik i stepenište 14,72

Kontrolna soba 10,57

Ostava 4,98

Agregat 4,97

Kancelarija 5,24

hodnik 3,44

Kotlovnica 12,19

Garderoba i mokri čvor 6,57

Ukupno 1.139,34

Tabela 2. Pregled korisnih površina - sprat

Naziv prostorije Neto površina (m2)

Prostor za tov brojlera 1153,42

Hodnik 7,92

Kontrolna soba 10,57

Stepenište 8,54

Ukupno 1.180,45

Sve ukupno 2.319,79

Ukupna korisna površina objekta je P=2.319,79 m2, a svijetla visina prizemlja je

h=2,78 m i sprata je h=2,91 m.



Konstrukcija

Osnovni konstruktivni sistem objekta čine AB stubovi povezani AB gredama,

temeljeni na temeljnim stopama. Projektovana stropna ploča prizemlja je AB ploča

debljine 14 cm, koja se oslanja na AB stubove i grede Projektovano je da se objekat

pokriva krovnim termopanelima tipa „Alternativa“ koji se postavljaju na drvene

nosače – podrožnjače i rogove 10/14 u rasteru 80 cm. Komunikacija između

prizemlja i potkrovlja je ostvarena unutrašnjim armirano-betonskim stepeništem.

Materijali

Fasadni zidovi na objektu su od giter bloka ili siporeksa d= 25 cm.

Pod u objektu je vodonepropusna AB ploča u padu, prosječne debljine d=12,00 cm.

Svi vanjski i unutrašnji otvori na objektu su PVC ostakljeni termo staklom, osim

otvora na kotlovnici gdje je predviđena crna bravarija. Oluci i opšavi su od

pocinčanog bojenog lima. Krov je drveni, a pokrivač termo paneli.

Materijali koji će se koristiti za izgradnju moraju zadovoljavati higijenske uslove i

moraju biti otporni na habanje i koroziju.

Podovi prostorija moraju biti od čvrstog materijala, vodonepropusnog, otpornog na

masne kiseline, so.

Instalacije

Isprojektovati će se sve instalacije neophodne za optimalnu eksploataciju objekta i

to: hidroinstalacije, elektro i gromobranske instalacije kao i mašinske instalacije.

Dovod vode će se omogućiti sa gradske vodovodne mreže i sa upojnog bunara.

Septička jama

Uz pogon će biti projektovana septička jama bez preliva tipa “sengroup”.



2.1.1 Opis tehnološkog procesa

Tov brojlera odvijati će se u zatvorenom objektu - peradarniku, pod kontrolisanim

uslovima. Svi postupci i radnje na farmi će se obavljati prema odgovarajućim

načelima i procedurama. U jednom turnusu uzgajati će se 30.000 pilića.

Prihvatom jednodnevnih pilića započinje period tova u trajanju od 42 dana. Nakon

tova slijedi međuturnusna pauza u trajanju od minimalno 14 dana. U tom periodu se

objekat temeljito čisti, pere i dezinficira, a ostatak perioda pauze objekat je u tzv.

biološkom odmoru. Čitav ciklus traje oko 56 dana.

Dovoz hrane

Otprema pilića

Unos stelje Uzgoj pilića

(42 dana)

Odvoz stelje

Međuturnusna

pauza

Doprema

jednodnevnih

pilića

Sanitacija

objekta

Slika 5. Shema tehnološkog procesa

Tehnološka oprema sastoji se od sljedećih sistema:

1. sistem ishrane,

2. sistem napajanja vodom,

3. sistem grijanja,

4. sistem ventilacije.

Prihvat pilića obavlja se na 1/2, i na 2/3 objekta. Nakon starosti 3-6 dana pilići se

raspuštaju na cijeli objekt. Peradarnik treba zagrijati na odgovarajuću temperaturu

prihvata, ljeti 24 sata, a zimi 48 sati prije dolaska pilića.

Hrana se u hranidbeni sistem pušta prije prihvata kada se pune i podne hranilice.

Nakon propuštanja hrane, pojidbeni sistem punimo vodom.

Kvalitet zraka je izrazito važan tokom prihvata. Ventilacija služi za održavanje

temperature i vlage na željenom nivou, te da osigura kvalitetno snabdjevanje

kiseonikom. Pilići na farmu dolaze u klimatiziranom kamionu. Uginuli pilići

(transportno uginuće) odmah se uklanjaju iz peradarnika.



Period tova započinje nakon perioda prihvata. U tom periodu važno je pridržavati se

osnovnih tehnoloških normativa, te osigurati odgovarajući kvalitet hrane i vode. Za

napajanje peradi koristiti će se zatvoreni sistem. Preporučeni omjer potrošnje hrane i

vode kreće se u rasponu od 1:1,7 -1:2. Ventilacija u peradarniku reguliše se prema

proračunu iz kapaciteta pojedinih ventilatora u odnosu na postojeću biomasu peradi

u peradarniku.

Cilj je osigurati dovoljnu količinu čistog zraka peradi, ukloniti suvišak otpadnih plinova

i prekomjerne vlage iz peradarnika. Škartiranje se obavlja kontinuirano tokom cijelog

tova.

U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,

hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili

ječmena slama. Prostirka se na farmu dovozi kamionom koji je prethodno

dezinficiran. Prostirka mora odgovarati određenim parametrima kvalitete koji se

kontrolišu prije svakog ulaza na farmu. Prije razastiranje stelje pod prostorije za

uzgoj pilića se posipa krečom. Nakon toga stelja se dezinficira formalinom ili Izosan-

om. Svi otvori na objektu biće prekriveni sa mrežama kako bi se spriječio ulaz ptica i

glodavaca.

Izlov se organizuje ovisno o tjelesnim težinama i starosti peradi prema planu klanja

na farmi peradi i njihov transport do linije klanja. Izlov će se vršiti ručno a biće

organizovan i provođen prema pravilima GMP.

Tabela 3. Proizvodni program

Vrsta proizvoda Jedinica mjere Godišnja proizvodnja

Pilići (brojleri) kg 400.000-420.000



2.2 Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje

Osnovna sirovina je hrana za piliće. Od pomoćnih materijala najvažnije je pomenuti

stelju, vodu, kreč i sredstva za pranje.

Tabela 4. Potrošnja sirovina i pomoćnog materijala (pretpostavljene količine)

R.b.

Naziv sirovine i

pomoćnog

materijala

Godišnja potrošnja Karakteristike

1.

Hrana za piliće

- PP1

- PP2

- PP3

180,00 – 200,00 t Nije toksična, zapaljiva, eksplozivna

2. Vakcine 40 – 50 (gambo + kuga) Nije toksična, zapaljiva, eksplozivna

3. Stelja 600 – 700 m3 Zapaljiva (piljevina)

4. Voda 1000 – 1100 m3 Nije toksična, zapaljiva, eksplozivna

5. Formalin* 70 – 100 m3 20 % rastvor formaldehida, djeluje dezificijentno i analeptički, oštrog mirisa,

rastvara se u vodi

6. Izosan G* 9 – 15 m3 Toksičan, jako oksidativno sredstvo

7. Kreč 900 – 1100 kg Toksičnost Zapaljivost Reaktivnost

1 0 1

*Koristiti će se jedno od navedenih sredstava za dezinfekciju

Snabdjevanje vodom vrši se iz lokalnog seoskog vodovoda. Ugraditi će se vodomjer i pratiti će se potrošnja vode. Napajanje električnom energijom objekta vršiti će se sa NN priključka. Zagrijavanje prostorija predviđeno je putem vlastite kotlovnice na čvrsto gorivo.

Tabela 5. Pretpostavljeni utrošci energenata

R.b. Naziv Godišnja potrošnja Potrošnja po jedinici proizvoda

1. Električna energija 30.000-35.000 kWh 0,075 – 0,0875 kWh/kg

3. Ugalj 90-110 t 0,225 kg/kg

4. Drvo 90 m3 0,225 dm3/kg



2.3 Opis izvora i emisija iz pogona i postrojenja, prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikacija značajnih uticaja na okoliš

Značajne utjecaje na okoliš na predmetnoj lokaciji mogu imati:

- emisije u zrak,

- emisije u tlo i vode,

- čvrsti otpad i

- buka

2.3.1 Uticaj na atmosferu

Snabdjevanje Zahvata toplotnom energijom vršiti će se iz vlastite kotlovnice, koja će

kao gorivo koristiti drvo i ugalj. Sagorijevanjem u kotlovnici nastaju dimni plinovi i

čvrste čestice koji će se voditi kroz dimnjak i ispuštati u atmosferu. Instalisanjem

nove i savremene opreme te njenim redovnim održavanjem i praćenjem kvaliteta

emisije ovaj utjecaj na okolinu se može svesti u propisane okvire.

Kao potencijalni zagađivači atmosfere mogu se javiti otpadni produkti intenzivnih

metaboličkih procesa u vidu plinovite faze. Za vrijeme prozračivanja peradarnika doći

će do emisije u atmosferu ugljen dioksida (CO2) i vodene pare, te prašine i amonijaka

(NH3). Prašina se sastoji od sitnih čestica, hrane i paperja. Ti se produkti ventilacijom

emituju u okolnu atmosferu, ali u vrlo niskim koncentracijama, te ne mogu štetno

utjecati niti na atmosferu, a isto tako i na biosferu uključivši i poljoprivrednu

djelatnost odnosno poljoprivredne proizvode.

Razgradnjom gnoja nastaju različiti plinovi (amonijak, sumporovodik i dr.). Ti plinovi

imaju neugodne mirise, a mogu izazvati i oštećenja kod ljudi i životinja koji su im

dugo izloženi. Neugodni mirisi nastali razgradnjom gnoja se šire na velike

udaljenosti.

Pojava neugodnih mirisa je prisutna naročito za vrijeme ljetnih mjeseci i prilikom

čišćenja farme. Intenzitet ovisi o procesima mikrobiološke razgradnje organske

materije i vremenskim prilikama. Lokacija na kojoj se nalazi farma pilića je pogodna

jer u bližoj okolini nema stambenih objekata tako da je negativan efekat ovih pojava

umanjen.



2.3.2 Uticaj na tlo i vode

Organska gnojiva se moraju primjenjivati u skladu sa načelima dobre poljoprivredne

prakse, osobinama staništa, stepenu opskrbljenosti poljoprivrednog tla hranjivima,

potrebama pojedinih kultura za hranjivima i planiranim prinosima i drugim važećim

propisima koji se na njih odnose. Korištenje nastalog kokošijeg gnoja na nepropisan

način može uticati na prekomjerno onečišćenje tla, a posredno i podzemnih voda

nitratima odnosno azotom. Naime, nitrati su dobro topivi u vodi te prevelike količine

nitrata dodanih u tlo ne mogu iskoristiti poljoprivredne kulture nego se oni ispiru iz

tla i na taj način mogu uzrokovati onečišćenje tla i podzemnih voda. Pilići u tovu su

podno smješteni na stelji (drvena piljevina i sl.), te je glavni otpadni produkt stelja

pomješana sa fecesom (izmetom). Negativan utjecaj se očituje u prisustvu hemijskih

spojeva u gnoju nastalih metabolizmom. Dodatni negativni utjecaj ogleda se u

slučaju da se to gnojivo više od 5 godina odlaže na iste poljoprivredne površine, a

obzirom da svako tlo ima određeni kapacitet prihvata tog gnojiva. Kako je

gnoj potencionalni nosilac i rezervoar uzročnika raznih oboljenja, ima veliki značaj s

epizootiološkog i epidemiološkog stajališta.

Stajski gnoj, obrađeni stajski gnoj i prerađevine od stajskog gnoja moraju ispunjavati

sljedeće uslove:

- mora biti iz područja u kojima nisu na snazi ograničenja zbog prisutnosti

newcastleske bolesti ili ptičje gripe,

- toplotno neobrađeni gnoj od jata peradi koja su cijepljena protiv newcastleske

bolesti ne smije se slati u područje koje je dobilo status „područja gdje se ne

vrši cijepljenje protiv newcastleske bolesti“ te se s njime treba postupati u

skladu s posebnim propisom, i

- toplotno neobrađeni kokošji gnoj mora pratiti veterinarska dokumentacija.

Slijedeći praksu ostalih proizvođača, pileći gnoj će se odvoziti direktno na oranice i

koristiti kao gnojivo, te zaoravati uz pridržavanje propisa. Pri tome potrebno je

pridržavati se domaćih propisa (Zakon o poljoprivrednom zemljištu, „Službene novine

FBiH“, br. 2/98, Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u

zemljištu i metode njihovih ispitivanja, „Službene novine FBiH“, br. 72/09))i propisa

EU odnosno Evropske direktive EC 91/676/ECC – takozvana „Nitratna direktiva“,

kako ne bi došlo do prekomjernog opterećenja tla.

http://www.uip-zzh.com/files/zakoni/poljoprivreda/2-98.pdf

http://www.uip-zzh.com/files/zakoni/poljoprivreda/akti/11-99.pdf



Evropska direktiva EC 91/676/ECC propisuje najveću količinu azota (N) životinjskog

porijekla koja se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta i ta količina

iznosi 170 kg N/ha godišnje, izuzetno u prve četiri godine je moguće dopustiti i 210

kg N/ha.

Pored navednih utjecaja problem predstavlja i zbrinjavanje uginulih pilića. Ukupna

količina uginulnih pilića u normalnim okolnostima se kreće do 4 %. U slučaju uginuća

pilića većih razmjera koje može biti posljedica zaraznih bolesti, toplotnog udara i sl.

potrebno je od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća i način

zbrinjavanja uginulih životinja. U KS nema ovlaštene firme kojoj bi se mogao predati

nastali životinjski otpad na zbrinjavanje odnosno povjeriti poslove sakupljanja i

uništavanja animalnog otpada na ovom epizootiološkom području. Stoga su farmeri

prinuđeni samostalno rješavati problem. Najprihvatljiviji način bi bio spaljivanje u

odgovarajućim pećima (pokretne ili stacionarne spalionice) na visokim

temperaturama (850 °C) kako je to već praksa u EU.

Do uticaja na vode može doći u slučaju:

- neadekvatnog gospodarenja kokošjim gnojem,

- nepravilnog izvođenja čišćenja odnosno sanitacije peradarnika prije uvođenja

novog turnusa,

- istjecanja goriva i/ili motornih ulja iz traktora i ostalih vozila koje se koriste na

farmi.

Snabdjevanje sanitarnom i tehnološkom vodom se vrši iz lokalnog vodovoda. Na

predmetnom Zahvatu karakteristična je pojava sljedećih otpadnih voda:

- tehnološka voda,

- fekalna voda,

- oborinska voda.

Sistem kanalizacije separatnog tipa predviđen je da funkcioniše na sljedeći način:

- Sanitarno-fekalne otpadne vode prikupljati će se unutrašnjom kanalizacijom,

izvoditi izvan objekata, te vanjskom kanalizacijom odvoditi do planiranog

objekta za sakupljanje ovih otpadnih voda – septičke jame.

- Tehnološke otpadne vode prikupljat će se jednim dijelom unutrašnjim

sistemom otvorenih kanala, a drugim dijelom unutrašnjom kanalizacijom i

odvoditi do spoja sa sanitarno fekalnom kanalizacijom, a dalje zajedno do

septičke jame.



- Površinske-oborinske vode, kao nezagađene vode, prikupljat će se olučnim

sistemom, slivnicima, te sistemom vanjske kanalizacije odvoditi i ispuštati bez

prečišćavanja u recipijent.

Postupak tova pilića odvija se u "suhom" ciklusu. Tehnološke otpadne vode nastaju

prilikom pranja prostora za piliće koje se vrši po završetku turnusa. Ove otpadne

vode će se odvesti u septičku jamu. Obzirom da na području lokacije gdje se planira

graditi objekat ne postoji izgrađena kanalizaciona mreža, otpadne vode (površinske-

oborinske vode), koje će nastajati pri objektu, kao nezagađene vode, upuštat će se

bez prečišćavanja u recipijent-zemljište.

2.3.3 Buka

Buka na Zahvatu se stvara tokom:

- dovoza i otpreme pilića,

- rada instalisane opreme (ventilatori i agregat),

- korištenja postojeće cestovne infrastukture,

- odvijanja unutrašnjeg saobraćaja,

- držanja pilića kao izvora buke u zatvorenim prostorima – peradarnicima.

Buka koja nastaje na farmi neće imati značajnijeg utjecaja na okolicu zahvata zbog:

relativno male dinamike dolazaka/odlazaka vozila na farmu (vozila radnika na farmi,

povremeno vozila veterinarske službe, vozila za odvoz otpada animalnog porijekla te

vozila službi za odvoz ostalih vrsta otpada, vozila za dopremu hrane, vozila za dovoz

jednodnevnih pilića na početku turnusa, vozila za odvoz pilića). Područje u kome je

lociran objekat definisano je kao trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno-

poslovno uz saobraćajne koridore, skladišta bez teškog transporta (zona IV).

Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o zaštiti od buke („Službene novine F

BiH’’ broj 110/12) prikazani su u tabeli 6.



Tabela 6 - Dozvoljeni nivoi vanjske buke u različitim zonama (područjima)

Područje

(zona) Namjena područja

Najviše dozvoljeni nivo vanjske buke

(dBA)

15 min Leq Vršni nivo

Dan Noć L1

I Bolničko, lječilišno 45 40 60

II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65

III

Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i

zdravstvene institucije, javne zelene i

rekreacione površine

55 45 70

IV

Trgovačko, poslovno, stambeno i

stambeno-poslovno uz saobraćajne

koridore, skladišta bez teškog transporta

60 50 75

V Poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,

servisno (komunalni servis) 65 60 80

VI Industrijsko, skladišno, servisno i

saobraćajno područje bez stanova 70 70 85

Zbog prirode posla i prisutnih izvora na farmi neće biti prekoračenja dozvoljenih

razina buke.



Kotlovnica

Septička jama

Ventilacija (neugodni mirisi, NH3, H2S, CO2...)

Izvori buke

Slika 6. Grafički prikaz pogona – mjesta emisija

2.4 Opis stanja lokacije farme pilića

Parcela na kojoj je će biti izgrađena farma za tov brojlera nepravilnog je oblika. Od

najbližih stambenih objekata farme za tov brojlera je udaljena oko 100 m.

Prostorni raspored okolnih naselja u odnosu na lokaciju planirane farme za uzgoj

pilića vidljiv je na satelitskom snimku (Slika 2,3). Na lokaciji na kojoj će se izgraditi

farma za uzgoj pilića nema evidentiranih arheoloških lokaliteta niti spomenika

kulturne baštine. Bliža okolica lokacije pod snažnim je antropogenim utjecajem.



Isprepliću se livadne površine, oranice i šumarci, te izgrađena područja. Dakle, može

se reći da taj predio karakterizira raznolikost krajobrazne strukture, koja je

zastupljena od prirodnog dijela preko kultiviranog do izgrađenog dijela.

U vegetacijskom smislu lokacija zahvata predstavlja livadnu površinu. Okolno

područje se koristi za uzgoj voća i raznih poljoprivrednih kultura.

2.5 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje

ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja, te

mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz

otpada koji producira postrojenje

2.5.1 Mjere za sprečavanje emisija u zrak

Na proces sagorijevanja, odnosno emisiju dimnih plinova utiče mnogo faktora, ali su

svakako, najvažniji: gorivo (vrsta, oblik i sastav), konstrukcija ložišta, strujanje zraka

u ložištu, ventilacija i odvod produkata sagorijevanja i opsluživanje ložišta. Boljom

tehnologijom sagorijevanja može se postići dosta u pogledu smanjenja zagađivanja

zraka, ali je ova mjera ograničena samom prirodom procesa jer i pri najboljem

režimu sagorijevanja, još uvijek preostaje velika količina nesagorivih materija i

štetnih plinova.

Primjeniti će se sljedeće mjere za sprečavanje nedozvoljenih emisija u zrak:

- instalisanje savremene opreme u kotlovnici,

- izgradnja propisnog dimnjaka,

- stalno praćenje pokazatelja na osnovu kojih se može procjeniti kvalitet

sagorijevanja u kotlu,

- redovno održavanje kotlovskog postrojenja i

- povremeno praćenje emisije dimnih plinova.

Postizanje većeg stepena iskorištenosti kotlovskih postrojenja, a samim tim manje

emisije štetnih materija u atmosferu ostvariti će se pomoću:

- dobre izolacije grejnog kotla na svim mjestima,

- sniženja temperature vode u kotlu,

- nižih temperatura izlaznih gasova i

- tehnike regulisanja.



2.5.2 Mjere za sprečavanje i minimiziranje čvrstog otpada

Količina čvrstog otpada direktno ovisi od obima uzgoja odnosno broja pilića.

Za prikupljanje čvrstog otpada – ambalaže postaviti će se posude koje će

pravovremeno prazniti i odvoziti komunalno preduzeće.

Stelja se neće odlagati na farmi pilića već će se odmah po završetku turnusa

prikupljati i odvoziti na poljoprivredne površine poštujući pri tome odredbe Pravilnika

o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode njihovih

ispitivanja („Službene novine FBiH“, br. 72/09).

2.5.3 Mjere za sprečavanje i minimiziranje otpadne vode

Tehnološke otpadne vode nastaju prilikom pranja farme nakon obavljenog turnusa.

Pranje će se vršiti savremnenim uređajima koji omogućavaju efikasno pranje uz

nisku potrošnju vode i energije.

Tehnološke otpadne vode kao i sanitarne i fekalne vode odvodit će se zajedno u

septičku jamu zatvorenog tipa. Talog iz septičke jame će se redovno prazniti od

strane ovlaštene ustanove.

Obzirom na zbrinjavanje gnoja, farme mogu biti uzrokom zagađenja voda i u slučaju:

- nepravilnog skladištenja gnoja,

- nepravilne primjene za organsku gnojidbu.

Stoga se gnoj neće aplicirati uz vodotokove (potoke, rijeke) odnosno u sigurnosnom

pojasu koji je širok najmanje 10 m, uz stajaće vode do 70 m udaljenosti te na

vodozaštitnom području.

Da bi se izbjeglo onečišćenje podzemnih voda gnoj se neće koristiti u pojasu širine

50 m oko izvora ili bunara koji se koriste za humanu konzumaciju ili za napajanje

životinja na farmama.

2.5.4 Mjere za sprečavanje buke

Prilikom projektovanja vršiti će se odabir opreme koja pri svom radu ne stvara buku

nedozvoljenog intenziteta.

http://www.uip-zzh.com/files/zakoni/poljoprivreda/akti/11-99.pdf



2.5.5 Mjere zaštite stanovništva u naseljima

U bližoj okolini nisu locirani stambeni objekti. Farma pilića je sa svih strana okružena

šumom i poljoprivrednim površinama. Dovoljno je udaljena od najbližeg naselja.

2.5.6 Povrat korisnog materijala iz otpada

Pileći gnoj sa farme može poslužiti kao sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta

što se može razmotriti kao altenativa u njegovom zbrinjavanju.

Kompostiranje je biološka razgradnja i stabilizacija organskih supstrata, pod uslovima

koji osiguravaju razvoj termofilnih temperatura kao rezultat biološki proizvedene

toplote. Konačan produkt koji je stabilan, bez patogena i sjemena biljaka, i može se

korisno odložiti na tlo.

Aerobno kompostiranje je efikasan i siguran način za tretiranje organskog otpada,

koji istovremeno smanjuje negativne posljedice po okoliš i osigurava ekonomski

vrijedan konačan proizvod (kompost).

Pileći gnoj predstavlja značajan izvor azota, ali mu je potrebno dodati ugljika ukoliko

se želi postići veća razgradnja organske materije u procesu aerobnog kompostiranja.

Pri aerobnom kompostiranju biorazgradnja organske materije teče uz prisutnost

kiseonika.

Glavni produkti biološkog metabolizma su:

- ugljen dioksid,

- voda,

- toplota i

- kompost.

Prednosti kompostiranja:

- Kompostiranjem se proizvodi odličan kondicioner za tlo koji dodaje organsku

materiju, poboljšava strukturu tla, poboljšava kapacitet zadržavanja vode,

smanjuje potrebe za đubrivom i smanjuje potencijal zemlje za eroziju.

- Postoji jako velik potencijal tržišta za kompostirani produkt tj. kućne bašte,

pejsaži, farme povrća, uzgajivači jestivih gljiva, uzgajivači ukrasnog cvijeća,

itd. Kompost takođe može poslužiti kao postelja za perad.

- Kompostiranjem se postiže znatno smanjenje u volumenu i masi otpada, kao i

poboljšanje manipulativnih karakteristika.



- Produkt se može uskladištiti i primjeniti u pogodno doba godine pošto je

organski azot manje osjetljiv na cijeđenje i dalje gubitke amonijaka.

- Postiže se smanjenje C/N omjera do razine koje su više pogodni za primjenu

na zemljište.

- Kompostiranjem se vrši uništavanje patogena i sjemena korova bez primjene

hemijskih sredstava.

- Kontrolisanim vođenjem procesa, neugodan miris i muhe se potpuno

eliminišu.

Nedostaci kompostiranja

- Postrojenje za kompostiranje zajedno sa skladištem sirovog materijala i

gotovog komposta zauzima značajan prostor.

- Kompostiranje povlači za sobom relativno visoke troškove opreme, rada i

upravljanja.

- Uskladišten materijal prikupljen za kompostiranje ima značajan potencijal

neugodnih mirisa.

2.6 Opis ostalih mjera radi usklađivanja s osnovnim obavezama

operatora, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

Jedna od osnovnih obaveza operatora je biozaštita koja obuhvata niz mjera koje se

primjenjuju radi sprečavanja pojave bolesti na farmama te da bi se osigurao povoljan

zdravstveni status peradi. Te mjere mogu biti specifične i nespecifične.

1. Specifične mjere biozaštite čine:

- preventivna cijepljenja,

- medikakamentozna terapija,

- vitaminizacija,

- klinička i patoanatomska dijagnostika,

- provedba i kontrola dezinsekcije, dezinfekcije i deratizacije.

2. Nespecifične mjere biozaštite :

- zatvorenost farme,

- dezbarijera na ulazu na farmu,

- ograničenost i kontrola kretanja Ijudi i vozila,

- obavezno poštivanje redosljeda kretanja po farmi,



- na farmama se ne smiju nalaziti druge vrste životinja,

- pojas bez rastinja uz objekat min 1 m (kontrola glodara),

- zelene površine i okolina farme moraju se održavati čistim i urednim,

- higijena Ijudi i radnog prostora,

- edukacija zaposlenika o provođenju mjera preventive i biozaštite.

Za provođenje i kontrolu specifičnih mjera biozaštite odgovorne su Veterinarska

služba i služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, a za provođenje nespecifičnih

mjera biozaštite odgovorni su zaposlenici farme.

U slučaju zatvaranja farme nakon sprovođenja propisanih mjera neće biti negativnog

uticaja na okolinu.

2.7 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili

njihov uticaj

Da bi se spriječila eventualna prekoračenja dozvoljene emisije i zagađenje okoline u

narednom periodu preduzeti će se sljedeće aktivnosti:

- mjerenje emisije dimnih plinova i po potrebi podešavanje rada kotlovskog

postrojenja,

- mjerenje intenziteta buke i procjena njenog uticaja na okolinu (u slučaju

nabavke mašina koje stvaraju buku).

Tabela 7. Monitoring plan

Sredina Parametar Mjesto uzorkovanja Učestalost mjerenja

Zrak Emisija kotlovskog

postrojenja

Dimovodni kanal u

kotlovnici

Jednom godišnje, u vrijeme

intenzivnog rada

Nivo buke (dB)

Na granicama parcele

prema otvorenom prostoru i kod najbližeg

stambenog objekta i

Prvi put u vrijeme intenzivnog

rada i ponovo u slučaju

promjene tehnologije



Granične vrijednosti emisija dimnih gasova

Granične vrijednosti emisije dimnih gasova za kruta goriva su propisane Pravilnikom

o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Službene

novine Federacije BiH", broj: 3/13).

Tabela 8. Granične vrijednosti za dimne plinove

R.b. Komponenta Dozvoljene vrijednosti

(mg/Nm3)

1. CO 1000

2. NOx 400

3. SO2 -

4. Čvrste čestice 150

Granične vrijednosti vanjske buke

Područje u kome je lociran Zahvat definisano je kao zona IV. Dozvoljeni nivoi vanjske

buke prema Zakonu o zaštiti buke („Službene novine F BiH’’ broj 110/12), u ovoj zoni

je 60 dB (dan) i 50 dB (noć).

Tabela 9. - Dozvoljeni nivoi vanjske buke u različitim zonama (područjima)

Područje

(zona) Namjena područja

Najviše dozvoljeni nivo vanjske buke

(dBA)

15 min Leq Vršni nivo

Dan Noć L1

I Bolničko, lječilišno 45 40 60

II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65

III Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne zelene i

rekreacione površine

55 45 70

IV Trgovačko, poslovno, stambeno i

stambeno-poslovno uz saobraćajne

koridore, skladišta bez teškog transporta

60 50 75

V Poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko,

servisno (komunalni servis) 65 60 80

VI Industrijsko, skladišno, servisno i

saobraćajno područje bez stanova 70 70 85



2.8 Predviđena alternativna rješenja

Predviđena lokacija i tehnička rješenja farme koja su data u idejnom projektu

predstavljaju s obzirom na lokaciju i izgrađenost infrastrukture optimalno rješenje. U

ovoj fazi projektovanja nisu data alternativna rješenja. Ona se mogu tražiti u načinu

postupanja sa otpadom (npr. uvođenje kompostiranja) ali to opet zavisi od

raspoloživih sredstava investitora, eventualne zainteresovanosti drugih proizvođača,

tržišnih uslova i dr.

Kao alternativno rješenje za zbrinjavanje animalnog otpada bilo bi spaljivanje u

odgovarajućim pećima na visokim temperaturama (850 °C) kako je to već praksa u

EU.

„Veterinarski zavod“ Bihać je npr. nabavio mobilnu spalionicu animalnog otpada

proizvođača „INCINER8“ koja bi i u ovom slučaju predstavljala odgovarajuće rješenje

(potpuno u skladu sa normama EU ABPR 1774/ 2002).



3. Kopije Zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdane

zajedno sa Okolinskom dozvolom



4. Netehnički rezime

Farma za tov brojlera će se izgraditi u općini Ilijaš u naselju Nišići na parceli

označenoj sa k.č. 269/13 i k.č. 269/14 u K.O.SP-Hadžići-Crna rijeka. Pristup

predmetnoj parceli je omogućen preko lokalnog pristupnog puta.

Najbliži individualni stambeni objekat udaljen je od planiranog objekta cca 100 m.

Na parceli će se izgraditi farma dimenzija 80,00 m x 15,00 m spratnosti prizemlje +

sprat. Kapacitet farme iznosit će 30.000 brojlera.

Farmu za tov brojlera, kao kompleks čine sljedeći objekti:

Glavni objekat za tov brojlera u okviru kojeg su smješteni, ostava za hranu u

aneksu objekta, kancelarija i mokri čvorovi.

Snabdjevanje vodom vrši se iz lokalnog seoskog vodovoda, a napajanje električnom

energijom objekta obezbjediti će se sa NN priključka.

Zagrijavanje prostorija predviđeno je putem vlastite kotlovnice na čvrsto gorivo.

Na farmi pilića otpad nastaje u:

- procesu uzgoja pilića (gnoj, otpadni plinovi, uginuli pilići, ambalaža...),

- prilikom čišćenja i dezinfekcije farme (otpadne vode, organski otpad),

- kotlovnici (dimni plinovi, pepeo),

- septičkoj jami (sanitarne otpadne vode i dr.).

Stelja će se sakupljati odmah po završetku turnusa odvoziti van kruga Zahvata na

poljoprivredno zemljište i koristiti kao gnojivo uz pridržavanje propisa. Ostali kruti

otpad će se prikupljati i prepustiti komunalnom preduzeću na zbrinjavanje.

Tretman tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda će se vršiti u propisno

dimenzionisanoj septičkoj jami, a oborinske vode će se ispuštati direktno u recipijent.

Od monitoringa emisija predviđeno je:

- mjerenje emisije dimnih gasova (jednom godišnje) i

- analiza uticaja buke na okolinu (jednom u vrijeme intezivnog rada i ponovo u

slučaju promjene tehnologije).



5. Plan upravljanja otpadom

Uvod

Planom o upravljanju otpadom utvrđuje se:

- porijeklo, vrsta, sastav i količina otpada,

- načini i procedure upravljanja otpadom, odnosno način odvajanja, odlaganje i

tretman otpada,

- zaštita okoliša od ispuštanja ili bacanja otpada.

Za potrebe ovog Plana koriste se sljedeće definicije:

- Upravljanje otpadom - podrazumjeva sprečavanje i smanjivanje nastajanja

otpada i njegovog štetnog uticaja na okoliš te postupanje s otpadom po

gospodarskim načelima.

- Otpad je svaka materija ili predmet određen kategorijama otpada propisanim

Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama koje posjednik odbacuje,

namjerava ili mora odbaciti.

- Vlasnik - je proizvođač otpada odnosno pravno lice koje posjeduje otpad.

- Operator - fizičko ili pravno lice odgovorno za bilo koju vrstu aktivnosti

upravljanja otpadom.

- Specijalizovano preduzeće - za potrebe ovog Plana je pravna ili fizička osoba

koja je zaključila ugovor sa vlasnikom za skupljanje otpada sa farme u svrhu

prevoza na obrađivanje ili odlaganje.

- Otpadne tehnološke vode - su tekuće mješavine s bilo kakvim štetnim

sadržajem koji potiče iz tehnološkog procesa.

- Obrađivanje otpada - je djelatnost u kojoj se u fizičkom, hemijskom ili

biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s

ciljem smanjivanja količine, te olakšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost

otpada.

- Recikliranje otpada - je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom

procesu, uključujući i organsko recikliranje, ali ne i korištenje u energetske

svrhe.



- Odlaganje otpada - je djelatnost kontrolisanog, trajnog odlaganja otpada na

građevine za odlaganje - odlagališta ili bilo koju od djelatnosti trajnog

odlaganja otpada.

5.1. Podaci o otpadu

5.1.1. Porijeklo

Na farmi pilića otpad nastaje u:

- procesu uzgoja pilića (gnoj, otpadni plinovi, uginuli pilići, ambalaža...)

- prilikom čišćenja i dezinfekcije farme (otpadne vode, organski otpad)

- kotlovnici (dimni plinovi, pepeo) i

- sanitarnim čvorovima (otpadne vode)

Otpad najviše nastaje prilikom uklanjanja hrane i gnoja nakon svakog ciklusa, zatim

tokom pojedinog ciklusa (dok je perad u farmi nužno je redovno uklanjati lešine,

rasutu hranu), prilikom čišćenja farme po završenom turnusu i dr.

Otpadne vode koje nastaju prilikom čišćenja procjenjuju se na oko 18,9 m3/turnusu1.

Toplotna energija potrebna za zagrijavanje farme dobija se u vlastitoj kotlovnici pri

čemu u procesu sagorijevanja nastaju otpadni plinovi i pepeo.

5.1.2 Vrsta

Struktura otpada je data u tabeli 10.

Tabela 10. Vrste otpada u skladu sa listom otpada

R.b. Vrsta otpada Broj iz kataloga otpada

1. Pilieći gnoj 02 01 06

2. Uginuli pilići – otpadna životinjska tkiva 02 01 02

3. Muljevi, talozi od ispiranja i čišćenja 02 01 01

4. Pepeo od izgaranja treseta i neobrađenog drveta 10 01 03

5. Ambalaža od papira i kartona 15 01 01

6. Muljevi iz septičkih jama 20 03 04

1 Izvor podataka: Studija za izdavanje prethodne vodne saglasnosti, „Spreča“ JP za vodoprivrednu djelatnost, april 2009.

godine.



5.1.3 Sastav

Pilieći gnoj

U peradarskoj proizvodnji najvećim dijelom kao prostirka koristi se drvena strugotina,

hoblovina i piljevina, a jednim manjim dijelom (u vrijeme žetve) i pšenična ili

ječmena slama. Stelja se neće odlagati na farmi pilića već će se odmah po završetku

turnusa prikupljati i odvoziti na poljoprivredne površine.

Uginuli pilići

Ukupna količina uginulnih pilića u normalnim okolnostima se kreće do 4 %. U slučaju

uginuća pilića većih razmjera koje može biti posljedica zaraznih bolesti, toplotnog

udara i sl. potrebno je od strane nadležne veterinarske službe utvrditi uzrok uginuća i

način zbrinjavanja uginulih životinja.

Otpadni plinovi

Kao potencijalni zagađivači atmosfere mogu se javiti otpadni produkti intenzivnih

metaboličkih procesa kao što je amonijak i ugljen dioksid u vidu plinovite faze.

Ti se produkti ventilacijom emituju u okolnu atmosferu, ali u vrlo niskim

koncentracijama, te ne mogu štetno utjecati niti na atmosferu, a isto tako i na

biosferu.

Pepeo

Toplotna energija za zagrijavanje radnih prostorija se obezbjeđuje u vlastitoj

kotlovnici. Sagorijevanjem u kotlovnici nastaju dimni plinovi i čvrste čestice koji će se

voditi kroz dimnjak i ispuštati u atmosferu. Pepeo nastao sagorijevanjem drveta i

uglja odlagati će se na predviđeno mjesto i povremeno odvoziti na deponiju.

Ambalaža od papira i kartona

Ovaj otpad nastaje u malim količinama. Papir, karton za pakiranje i sl. prikupljaju se i

predaju komunalnom preduzeću na zbrinjavanje ili se spaljuju u kotlovnici.



Muljevi, talozi od ispiranja i čišćenja

Postupak tova pilića odvija se u "suhom" ciklusu. Tehnološke otpadne vode nastaju

prilikom pranja prostora za piliće koje se vrši po završetku turnusa. Ove otpadne

vode će se odvesti u septičku jamu.

Sanitarno-fekalne otpadne vode prikupljati će se unutrašnjom kanalizacijom, izvoditi

izvan objekata, te vanjskom kanalizacijom odvoditi do planiranog objekta za

sakupljanje ovih otpadnih voda – septičke jame.

5.1.4 Količina otpada

Tabela 11. Količine čvrstog otpada*

Vrsta čvrstog otpada Godišnja količina

Gnoj 60 – 70 t

Pepeo 18 – 27 m3

Ambalaža od papira i kartona 180,00 kg

Muljevi iz septičke jame 1.200,00 kg

*Pretpostavljene količine

5.2 Opis postojećih mjera kontrole, sprečavanja i smanjenja proizvodnje

otpada

Sa otpadom će se postupati u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom

(„Sl. Novine FBiH“, br. 33/03) odnosno na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko

zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okolice, nekontrolisano

odlaganje, nastajanje eksplozije i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa te

narušavanje javnog reda i mira.

Zaposlenici će imati na raspolaganju upute za siguran rad u kojima su opisane

opasnosti po ljude i okoliš, mjere zaštite, prva pomoć i lična zaštitna sredstva.

Neadekvatno odlaganje čvrstog otpada (nekontrolisano odlaganje u okolišu) može

uzrokovati razne rizike od kojih su najbitniji:

- zagađenje tla te površinskih i podzemnih voda,

- rizici po zdravlje ljudi,

- rizici po biljni i životinjski svijet u neposrednom okruženju,

- rizici stvaranja neugodnih mirisa u okolici,



- vizuelni uticaji (vezani za nekontrolisano odlaganje otpada i neugodnu sliku

koju stvaraju razbacani papiri, ostaci plastike i sl.).

Mjere smanjenja proizvodnje otpada su:

- redovno čišćenje farme (skupljanje krupnijeg čvrstog otpada i ostalih

onečišćenja),

- sprečavanje rasipanja hrane, sirovina i otpada,

- odvajanje otpada po kategorijama kako bi se dio otpada mogao reciklirati

(karton, papir)

- određivanje mjesta za smještaj posuda za selektivno odvajanje otpada.

Redovnim održavanjem, pravilnim vođenjem procesa i pojačanom radnom

disciplinom, smanjuju se količine tehnološkog otpada.

Na farmi će biti uspostavljen cjelovit sistem zaštite u skladu s važećim propisima.

Takav sistem osigurava nizom mjera da se posljedice eventualnog akcidenta svedu

na minimum.

Osoblje će biti obučeno s ciljem vlastite zaštite i zaštite okoline. Za svaku radnju i

postupak biće unaprijed određeni načini vođenja uobičajenog toka materije i

energije, kao i u slučaju većih kolebanja, nezgoda i prekida.

Veterinarski nadzor biće stalno prisutan, što smanjuje mogućnost od oboljenja

životinja i zaposlenika te širenja zaraznih bolesti. Zaposlenici će biti u potpunosti

upoznati sa mjerama zaštite na radu, mogućim opasnostima kao i načinu djelovanja i

ponašanja u slučaju nastanka nepredviđenih i neželjenih događaja.

Provođenje mjera zaštite podrazumjeva takođe i vršenje neophodnog monitoringa

okoliša (zraka, površinskih i podzemnih voda i tla).

Sistem upravljanja otpadom osigurati će potpuno prikupljanje svog otpada.

5.3. Odvajanje otpada

Tehnološki koncept uključuje:

- prikupljanje otpada,

- privremeno skladištenje (po potrebi i ne svog otpada)

- slanje na zbrinjavanje.



Radne operacije obuhvataju:

- radnu zonu (zona prihvata otpada),

- skladišni prostor (prostor za privremeno skadištenje - po potrebi),

- monitoring (emisija dimnih plinova, otpadne vode i sl.).

Projektantskim rješenjem uređenja samog objekta i okruženja objekta predviđene su

odgovarajuće mjere za unapređenje upravljanja otpadom. U samom objektu i oko

objekta određena su odgovarajuća mjesta za prikupljanje otpada (kontejner, kante, i

sl.) te centralna mjesta za privremeno skladištenje otpada. Sakupljeni čvrsti otpad –

ambalaža odlagati će se u kante za smeće, koji će se pravovremeno, prema

dogovorenom planu, prazniti od strane komunalnog preduzeća. Omogućen je

nesmetani pristup vozila komunalnog preduzeća u krug farme. Prostor gdje se vrši

privremeno skladištenje otpada biće adekvatno zaštićen.

5.4. Odlaganje otpada

U krugu farme se ne vrši trajno odlaganje otpada. Sav otpad se redovno odvozi.

5.5. Metode tretmana

Otpad nastao na farmi tokom uzgoja pilića se ne obrađuje.



Na osnovu izloženog može se konstatovati da farma za tov brojlera na predmetnoj

lokaciji u normalnom radu kao i u slučaju zatvaranja (nakon sprovođenja propisanih

mjera) neće imati negativan uticaj na okolinu.

U skladu sa čl. 69. Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“, br.

33/03) i čl. 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („Službene

novine FBiH“ br. 38/09), ovim zahtjevom Vas molimo da nam izdate okolinsku

dozvolu za farmu za tov brojlera u vlasništvu Balović Admira.

Broj: _____________

Datum: ___________

Podnosilac zahtjeva:

_________________________

zahtjev - mpz.ks.gov.bampz.ks.gov.ba/sites/mpz.ks.gov.ba/files/zahtjev (1).pdf · pocinčanog...

Documents