1. OSJEČKI DANI BIOETIKEOsijek, 7.–8. studenoga 2017.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanostiSveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

Cara Hadrijana 10, Osijek

1st OSIJEK DAYS OF BIOETHICSOsijek, November 7–8, 2017

Faculty of EducationJ. J. Strossmayer University of Osijek

Cara Hadrijana 10, Osijek

�

SADRŽAJ / CONTENTS

Organizatori Osječkih dana bioetike / Organisers of the Osijek Days of Bioethics . . . . . . . . . . 5

O Osječkim danima bioetike / About the Osijek Days of Bioethics . . . . . . . . . . . . . 9

In memoriam: Ljiljanka Mitoš Svoboda (1955–2017) . . . . . 15

Program 1. Osječkih dana bioetike / Programme of the 1st Osijek Days of Bioethics . . . . . . . 19Sažeci izlaganja / Paper abstracts . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Adresar sudionika / Addresses of the participants . . . . . . . . . . . . . . . 7�

5

ORGANIZATORIOSJEČKIH DANA BIOETIKE

ORGANISERS OF THEOSIJEK DAYS OF BIOETHICS

7

Organizatori Osječkih dana bioetike /Organisers of the Osijek Days of Bioethics

Centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku / Centre for Integrative Bioethics, J. J. Strossmayer University of Osijek

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku /

Faculty of Education, J. J. Strossmayer University of Osijek

Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku / Centre of Excellence for Integrative Bioethics

Hrvatsko bioetičko društvo / Croatian Bioethics Society

Agencija za bioetiku i socijalnu ekologiju / Agency for Bioethics and Social Ecology

Organizacijski odbor Osječkih dana bioetike /Organisation Committee of the Osijek Days of Bioethics

IVICA KELAM (Osijek), predsjednik/President, STEVAN RADIĆ (Osijek), glav­ni tajnik/Chief Secretary, KEYA ACHARYA (Bangalore), IRELLA BOGUT (Osijek), DEJAN DONEV (Skopje), ANTE ČOVIĆ (Zagreb), BERISLAV ČOVIĆ (Zagreb), MICHAEL GEORGE (Fredericton), MIDHAT JAŠIĆ (Tuzla), HRVOJE JURIĆ (Zagreb), ŽELJKO KALUĐEROVIĆ (Novi Sad), IVICA KISIĆ (Zagreb), DENIS KOS (Zagreb), MILE MARINČIĆ (Ivanić-Grad), DAMIR MATANOVIĆ (Osijek), MIRA MATIJEVIĆ (Zagreb), LJILJANKA MITOŠ SVOBODA, VESNICA MLI-NAREVIĆ (Osijek), PAVAO NUJIĆ (Osijek), MIRA PERIĆ KRALJIK (Osijek), ANA POPOVIĆ (Osijek), ŽELJKO POPOVIĆ (Osijek), BOJAN STIPEŠEVIĆ (Osijek), HRVOJE VOLNER (Osijek)

O OSJEČKIm DANImA BIOETIKE

ABOuT THE OSIJEK DAYS OF BIOETHICS

11

Centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmaye-ra u Osijeku i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jo-sipa Jurja Strossmayera u Osijeku te njegova Katedra za filozofiju i povijest, u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Hrvatskim bioetičkim društvom i Agencijom za bioetiku i so-cijalnu ekologiju, od ove godine organiziraju Osječke dane bioetike, s namjerom da to postane redovito godišnje okupljanje znanstvenika i znanstvenica, novinara i novinarki te aktivista i aktivistica koji se bave bioetičkom problematikom, prije svega iz Hrvatske i susjednih zemalja, ali i iz drugih europskih i svjetskih zemalja.

Budući da se temelje na konceptu »integrativne bioetike« – koji počiva na transdisciplinarnosti i pluriperspektivnosti – Osječki dani bio­etike bit će sestrinska manifestacija Lošinjskih dana bioetike i Riječ­kih dana bioetike, integrativno-bioetičkih skupova koji se kontinuirano održavaju više od petnaest godina. Vjerujemo da će time mreža inte-grativne bioetike, koja pokriva cijelu jugoistočnu Europu i širi se preko granica ove regije, dobiti važan punkt i u Slavoniji, gdje postoji neza-nemariv interes za bioetička pitanja, koji se artikulira ponajviše kroz osječki Centar za integrativnu bioetiku i osječku podružnicu Hrvatskog bioetičkog društva.

Specifičnost Osječkih dana bioetike u navedenome kontekstu bit će povezivanje bioetike s problematikom okoliša, poljoprivrede, ekono-mije i politike, odgoja i obrazovanja te medija, no podrazumijeva se da će ova manifestacija otvarati prostor za najširi spektar bioetičkih tema i pristupa.

Tematski je naglasak prvih Osječkih dana bioetike na problematici okoliša, genetički modificiranih organizama i sporazuma CETA. Raz-log za naglašavanje tih tema jest činjenica da je Hrvatska treća zemlja članica Europske unije (EU) koja je ratificirala kontroverzni trgovinski sporazum između Kanade i EU, poznat kao CETA (Comprehensive Eco­

12

nomic and Trade Agreement; Obuhvatni ekonomski i trgovinski spora-zum). U nastavku na međunarodnu konferenciju Za Hrvatsku slobodnu od sporazuma TTIP/CETA/TISA, održanu u listopadu 2016. u Osijeku, te »Apel za Hrvatsku slobodnu od sporazuma TTIP, CETA i TISA«, koji je donesen na tom skupu, sada postavljamo pitanje: otvara li CETA vrata za genetički modificirane organizme (GMO)? Naime, s obzirom na to da kanadski zakoni o poljoprivrednoj proizvodnji i genetičkoj ma-nipulaciji nisu kompatibilni s propisima EU, velika je vjerojatnost da će, pod vidom »liberalizacije tržišta«, neoznačeni kanadski genetički modificirani poljoprivredni proizvodi uskoro preplaviti tržište u Hrvat-skoj, što bi imalo utjecaja i na susjedne zemlje. Posebnu zabrinutost izazivaju rezultati istraživanja o štetnom djelovanju ključnog sastojka GMO-proizvoda – herbicida na bazi glifosata. Stoga će na konferenciji biti riječi i o povezanosti GMO-a i glifosata, te njihovom širenju putem međunarodnih trgovinskih ugovora poput CETA-e. CETA, koja ne po-znaje pojam »smanjenja uporabe pesticida u poljoprivredi«, omogućuje dakle biotehnološkim korporacijama još jači prodor na hrvatsko tržište, s tendencijom širenja na cijelu regiju.

Time se otvara i cijeli niz drugih pitanja, od onih općenitijih, o od-nosu čovjeka prema prirodnom okolišu i o znanstveno-tehnološkoj i ekonomsko-političkoj paradigmi u kojoj se sve to zbiva, do onih kon-kretnijih, u kojima se zahtijeva i zacrtavanje smjernica za djelovanje na različitim društvenim razinama.

Doc. dr. sc. Ivica KelamPredsjednik Organizacijskog odboraOsječkih dana bioetike

1�

The Centre for Integrative Bioethics at the Josip Juraj Strossma-yer University of Osijek, the Faculty of Education at the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, and its Department of Philosophy and History, in cooperation with the Centre of Excellence for Inte-grative Bioethics, the Croatian Bioethics Society, and the Agency for Bioethics and Social Ecology, from this year organise the Osijek Days of Bioethics, with the intention of it becoming a regular annual gather-ing of scientists, journalists, and activists dealing with bioethical issues, primarily from Croatia and the neighbouring countries, but also from other European and world countries.

Since they are based on the concept of “integrative bioethics” – which rests upon transdisciplinary and pluriperspective approach – the Osijek Days of Bioethics will be a sister event of the Lošinj Days of Bioethics and the Rijeka Days of Bioethics, integrative-bioethical con-ferences regularly held for more than fifteen years. We believe with this the integrative bioethical network, which covers the whole of Southeast Europe and is spreading across the borders of this region, will gain an important point in Slavonia as well, a place of significant interest for bioethical questions, articulated mostly through the Centre for Integra-tive Bioethics in Osijek and the Osijek branch of the Croatian Bioethics Society.

The specificity of the Osijek Days of Bioethics in the given con-text will be linking bioethics to the issues of environment, agriculture, economics and politics, education and the media, but it is understood that this manifestation will open up the space for the widest range of bioethical topics and approaches.

The thematic emphasis of the first Osijek Days of Bioethics is on environmental issues, genetically modified organisms, and the CETA agreement. The reason for the emphasis of these topics is the fact that Croatia is the third member state of the European Union (EU) which

14

has ratified a controversial trade agreement between Canada and the EU, known as the Comprehensive Economic and Trade Agreement (CETA). Following the international conference For Croatia Free of TTIP/CETA/TISA Agreements, held in October of 2016 in Osijek, and the “Appeal for Croatia Free of TTIP, CETA, and TISA Agreements”, which was adopted at this conference, we now ask the question: does CETA open the door for genetically modified organisms (GMOs)? Namely, given that the Canadian laws on agricultural production and genetic manipulation are not compatible with the EU regulations, it is highly likely that, in view of “market liberalization”, unlabelled Cana-dian genetically modified agricultural products will soon overwhelm the market in Croatia, which would affect the neighbouring countries as well. A special concern is aroused by the results of the research on harm-ful effects of the key ingredient in GMO products – herbicide based on glyphosate. Therefore, the conference will also discuss the connection of GMOs and glyphosate, and their spreading by way of international trade agreements such as CETA. CETA, which does not know the con-cept of “the reduction of pesticide use in agriculture”, therefore allows biotechnological corporations to penetrate the Croatian market even more, with a tendency to spread across the region.

This opens up a whole range of other issues, from the general ones, on the relationship of human to the natural environment, and the sci-entific-technological and economic-political paradigm in which all this takes place, to the more concrete ones, which require outlining the guidelines for action on different social levels.

Assist. Prof. Ivica Kelam, Ph.D.President of the Organisation Committeeof the Osijek Days of Bioethics

IN MEMORIAM:LJILJANKA MITOŠ SVOBODA

(1955–2017)

17

LJILJANKA MITOŠ SVOBODA (1955–2017)

Tijekom organizacije prvih Osječkih dana bioetike, 14. kolovoza 2017., iznenada je preminula Ljiljanka Mitoš Svoboda, jedna od inicija-torica Osječkih dana bioetike. Rođena je 1955. u Osijeku, studirala je u Osijeku i Novom Sadu, zatim je do 1991. godine radila kao učiteljica i odgojiteljica, a od 1996. godine kao slobodna novinarka, specijalizirana za okolišno novinarstvo, tako da je 2004. osnovala Press centar za oko-liš Hrvatske. Više od četvrt stoljeća djelovala je kao aktivistica u raznim građanskim inicijativama i organizacijama, ponajviše u polju ekologije, a bavila se i slikarstvom. Ljiljankine ideje, energija, rad i poticaji ugra-đeni su u prve Osječke dane bioetike, a njezin duh i dalje će nas voditi u organiziranju Osječkih dana bioetike i općenito u razvijanju bioetičkih rasprava u Osijeku, Slavoniji i Hrvatskoj.

During the organisation of the first Osijek Days of Bioethics, on 14 August 2017, Ljiljanka Mitoš Svoboda, one of the initiators of the Osijek Days of Bioethics, passed away suddenly. She was born in 1955 in Osijek, she studied in Osijek and Novi Sad, then she worked as a teacher and a pre-school educator until 1991, and from 1996 as a free-

18

lance journalist, specialized in environmental journalism, so that in 2004 she founded the Croatian Environmental Press Centre. For more than a quarter-century she acted as an activist in various civic initiatives and organisations, mostly in the field of ecology, and she also did paint-ing. Ljiljanka’s ideas, energy, work, and impulse are built into the first Osijek Days of Bioethics, and her spirit will continue to lead us in the organisation of the Osijek Days of Bioethics and generally in develop-ing bioethical discussions in Osijek, Slavonia, and Croatia.

PROGRAM1. OSJEČKIH DANA BIOETIKE

PROGRAMMEOF THE 1st OSIJEK DAYS OF BIOETHICS

21

uTORAK, 7. studenoga 2017. / TuESDAY, November 7, 2017

9.�0–10.00 Otvaranje skupa i pozdravne riječi (dvorana 31) / Opening ceremony and welcoming speeches (hall 31)

Plenarna predavanja (dvorana 31) / Plenary lectures (hall 31)

Predsjedava/Chairperson: IVICA KELAM

10.00–10.20 HRVOJE JURIĆ (Hrvatska/Croatia): Bioetika i javnost: obrazo-vanje, mediji, aktivizam / Bioethics and the Public: Education, Media, Activism

10.20–10.40 KEYA ACHARYA (India/Indija): Agriculture, GM and Ethics: The Case for India / Poljoprivreda, genetičke modifikacije i eti-ka: slučaj Indije

10.40–11.00 MICHAEL GEORGE (Canada/Kanada): Conversation and Colla-boration: Bioethics as a Communal Project / Konverzacija i ko-laboracija: bioetika kao komunalni projekt

11.00–11.�0 Rasprava / Discussion

11.�0–12.00 Pauza / Break

Sekcija A (dvorana 31) / Section A (hall 31)

Predsjedava/Chairperson: MARIJA SELAK

12.00–12.15 ŽELJKO KALUĐEROVIĆ (Srbija/Serbia): GMO između teo-rije i prakse – situacija u Srbiji / GMOs between Theory and Practice – the Situation in Serbia

12.15–12.30 GORDAN MASNJAK (Hrvatska/Croatia): Globalizacija – kon-vergencija ili divergencija? / Globalisation – Convergence or Divergence?

12.30–12.45 IVICA KISIĆ (Hrvatska/Croatia): Ekološka poljoprivreda izme-đu CETA-e i lokalnog razvoja / Ecological Agriculture between CETA and Local Development

22

12.45–13.00 KATICA KNEZOVIĆ (Hrvatska/Croatia): Transparentnost pre-govaranja i pravo suodlučivanja građana EU o CETA-i / Trans-parency of Negotiation and EU Citizens Right of Co-Decision on CETA

1�.00–1�.�0 Rasprava / Discussion

1�.�0–14.�0 Ručak / Lunch

Sekcija A (dvorana 31) / Section A (hall 31)

Predsjedava/Chairperson: KATICA KNEZOVIĆ

14.30–14.45 MARIO JAŠIĆ (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovi-na), ORHAN JAŠIĆ (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herze-govina), MARIJAN MENDEŠ (Hrvatska/Croatia): Zakonska regulativa vezana za genetički modificirane organizme u Bosni i Hercegovini i Europskoj uniji / Legislation Related to GMOs in Bosnia and Herzegovina and the European Union

14.45–15.00 MILE MARINČIĆ, BERISLAV ČOVIĆ (Hrvatska/Croatia): Fi-lozofsko-teološki pogled na međunarodne trgovinske sporazu-me / A Philosophical-Theological View on International Trade Agreements

15.00–15.15 MIDHAT JAŠIĆ (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzegovi-na), DRAGO ŠUBARIĆ (Hrvatska/Croatia), BENJAMIN MU-HAMEDBEGOVIĆ (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herze-govina): Moguće posljedice konzumacije hrane porijeklom iz GMO na poremećaj funkcije probave / Possible Consequences of Consuming GMO-Derived Food for the Digestive Function Disorder

15.15–15.30 VALERIJE VRČEK (Hrvatska/Croatia): Što zabrana glifozata znači za GM usjeve? / What Does the Glyphosate Ban Mean for GM Crops?

15.30–16.00 Rasprava / Discussion

2�

Sekcija B (dvorana 21) / Section B (hall 21)

Predsjedava/Chairperson: STEVAN RADIĆ

14.30–14.45 IVANA VINKOVIĆ VRČEK (Hrvatska/Croatia): Nanotehnolo-gija – novo lice medicine ili nova medicinska nemeza / Nano-technology – the New Face of Medicine or the New Medical Nemesis

14.45–15.00 LIDIJA GAJSKI (Hrvatska/Croatia): Privatizacija znanosti – pre-šućeni fenomen / Privatization of Science – a Suppressed Phe-nomenon

15.00–15.15 NADA MLADINA (Bosna i Hercegovina/Bosnia and Herzego-vina): Bioetička edukacija i politika / Bioethical Education and Politics

15.15–15.30 GORAN IVANIŠEVIĆ (Hrvatska/Croatia): Kodeks medicinske etike i prirodni ljekoviti činitelji / The Code of Medical Ethics and Natural Healing Factors

15.30–16.00 Rasprava / Discussion

16.00–16.30 Pauza / Break

Sekcija A (dvorana 31) / Section A (hall 31)

Predsjedava/Chairperson: IVICA KELAM

16.30–16.45 JELENA LOBOROVEC, SAŠA ZAVRTNIK, DAMIR ŽUBČIĆ (Hrvatska/Croatia): Uloga bioetike u obrazovanju inženjera okoli-ša / The Role of Bioethics in Educating Environmental Engineers

16.45–17.00 LUKA JANEŠ (Hrvatska/Croatia): Genetsko modificiranje psi-he razmatrano znanstvenim očima integrativne bioetike / Gene-tic Modification of the Psyche Considered through the Scientific Eye of Integrative Bioethics

17.00–17.15 JOSIP GUĆ (Hrvatska/Croatia): Samoostvarenje živih bića kao osnova za biocentrički moralni obzir / Self-Realization of Living Beings as the Basis for Biocentric Moral Consideration

24

17.15–17.30 BRANKO ČIČIĆ (Srbija/Serbia): Promena paradigme: od serti-fikacije organske proizvodnje prema sertifikaciji konvencional-ne proizvodnje / Paradigm Shift: From Certification of Organic Production to Certification of Conventional Production

17.�0–18.00 Rasprava / Discussion

SRIJEDA, 8. studenoga 2017. / WEDNESDAY, November 8, 2017

Sekcija A (dvorana 31) / Section A (hall 31)

Predsjedava/Chairperson: NADA MLADINA

9.00–9.15 PETAR BAŠIĆ (Hrvatska/Croatia): Povijesni pregled razvoja genetskog modificiranja organizama – biokemijske istine, in-ternetske zablude i ekonomsko-tehnološka budućnost / A His-torical Overview of the Development of Genetic Modification of Organisms – Biochemical Truths, Internet Delusions, and Eco-nomic-Technological Future

9.15–9.30 STEVAN RADIĆ (Hrvatska/Croatia): Prijetnje budućem kvantita-tivnom i kvalitativnom razvoju ekološke poljoprivrede / Threats to the Future Quantitative and Qualitative Development of Eco-logical Agriculture

9.30–9.45 IVICA KELAM (Hrvatska/Croatia): Bioetika i međunarodni trgo-vinski ugovori / Bioethics and International Trade Agreements

9.45–10.00 DEJAN DONEV (Makedonija/Macedonia): Borba crnaca u tu-nelu: zabrana proizvodnje i prometa GMO-a u Makedoniji / A Fight of the Blacks in a Tunnel: The Ban on Production and Traffic of GMOs in Macedonia

10.00–10.�0 Rasprava / Discussion

25

Sekcija B (dvorana 21) / Section B (hall 21)

Predsjedava/Chairperson: HRVOJE JURIĆ

9.00–9.15 MILJENKO TURNIŠKI (Hrvatska/Croatia): Značaj građanskog aktivizma u Europi i Hrvatskoj u kontekstu međunarodnih trgo-vinskih ugovora / The Significance of Civil Activism in Europe and Croatia in the Context of International Trade Agreements

9.15–9.30 BOJAN STIPEŠEVIĆ (Hrvatska/Croatia): Što donosi CETA eko-loškoj proizvodnji? / What Does CETA Bring to Ecological Pro-duction?

9.30–9.45 DANIJELA PERIŠ (Hrvatska/Croatia): Hranimo li se zdravo? / Are We Eating Healthy?

9.45–10.00 ZORA MAŠTROVIĆ (Hrvatska/Croatia): Uklanjanje siromaš-tva pomoću ekološke poljoprivrede i GMO opasnost / Poverty Alleviation by Ecological Agriculture and GMO Danger

10.00–10.�0 Rasprava / Discussion

10.�0–11.00 Pauza / Break

11.00–1�.00 Okrugli stol sa zastupnicima u Hrvatskom saboru: O CETA-i i GmO u Hrvatskom saboru iz prve ruke (dvorana 31) / Round table with the members of the Croatian Parliament: On CETA and GmOs in the Croatian Parliament from a First Hand (hall 31)Predsjedavaju/Chairpersons: IVICA KELAM & HRVOJE JURIĆ

Sudjeluju / Participants:● BRANIMIR BUNJAC (Živi zid / Human Shield)● DOMAGOJ HAJDUKOVIĆ (SDP – Socijaldemokratska

partija Hrvatske / SDP – Social Democratic Party of Croatia)● DOMAGOJ MIKULIĆ (HDZ – Hrvatska demokratska zajed-

nica / HDZ – Croatian Democratic Union)● MIROSLAV ŠIMIĆ (MOST – Most nezavisnih lista / MOST

– Bridge of Independent Lists)

26

● MARIN ŠKIBOLA (nezavisni zastupnik / independent mem-ber of the Parliament)

1�.00–1�.15 Zatvaranje 1. Osječkih dana bioetike / Closing session of the 1st Osijek Days of Bioethics

13.30–16.00 Posjet ekogospodarstvu »Orlov put« (Bilje) / Visit to the “Eagle Flyway” Eco Family Farm (Bilje)

SAŽECI IZLAGANJA

PAPER ABSTRACTS

29

KEYA ACHARYAForum of Environmental Journalists in India, Bangalore, India /Forum okolišnih novinara u Indiji, Bangalore, Indija

AGRICULTURE, GM AND ETHICS: THE CASE FOR INDIA

The Indian government continues to see GM crops as the next saviour, after the Green Revolution of the 1960s, to feed India’s increasing population, already huge at 1.38 billion. Scientists at India’s agricultural research centres point to the country’s shrinking land and water resources, the degrading qual-ity of its soils together with high input costs that have stagnated production as needing this new technology to maintain India’s food security.

Yet GM crops in agriculture, introduced in the 2000s through Bt (Bacillus thuringiensis) cotton, remain highly controversial, with protests and lawsuits that have stalled the introduction of food crops such as aubergine and mus-tard for years now, citing environmental and health risks, and poor regulatory monitoring of corporate monopolies over seeds that jeopardise the majority of India’s small farmers as significant reasons for concern.

Meanwhile, poor administrative monitoring and legal clamp-downs on us-age have given rise to unethical, often illegal methods by corporate companies to quietly spread the use of Bt seeds, such as Monsanto’s Bt cotton “HT”, to be used together with Monsanto’s herbicide “Roundup Ready” containing glyphosate, a proven toxic already banned in certain South Asian countries, or Bayer’s patent over DM H11 mustard, engineered for use with Bayer herbicide “Basta”, containing glufosinate, another known neurotoxin.

POLJOPRIVREDA, GENETIČKE MODIFIKACIJE I ETIKA: SLUČAJ INDIJE

Indijska vlada i dalje gleda na genetički modificirane usjeve kao na novog spasitelja, nakon Zelene revolucije 1960-ih, u pogledu prehranjivanja rastuće populacije u Indiji, koja je već dostigla milijardu i trideset i osam milijuna. Znanstvenici u indijskim istraživačkim centrima ukazuju na smanjenje obra-divih površina i vodnih resursa te opadanje kvalitete tala, skupa s visokim ulaznim troškovima, zbog čega proizvodnja stagnira, tako da se ova nova tehno-logija čini potrebnom kako bi se u Indiji održala sigurnost prehranjivanja.

Međutim, genetički modificirani usjevi u poljoprivredi, uvedeni tijekom 2000-ih godina putem Bt (Bacillus thuringiensis) pamuka, ostaju krajnje kon-

�0

troverzni. Protesti i sudske tužbe već godinama odugovlače uvođenje nekih usjeva kao što su patlidžan i gorušica, navodeći kao značajne razloge za za-brinutost okolišne i zdravstvene rizike te loš regulatorni nadzor korporativnih monopola nad sjemenom, što ugrožava većinu malih poljoprivrednika u Indiji.

U međuvremenu, loš administrativni nadzor i pravne prepreke potiču kor-porativne kompanije da neetičnim, a često i ilegalnim metodama potajno kori-ste Bt sjeme, kao što je Monsantov Bt pamuk »HT«, koji valja koristiti skupa s Monsantovim herbicidom »Roundup Ready«, koji sadrži glifozat, dokazano toksičan i već zabranjen u nekim južnoazijskim zemljama, ili Bayerov patent DM H11 gorušice, kreiran za upotrebu s Bayerovim herbicidom »Basta«, koji sadrži glufozinat, drugi poznati neurotoksin.

PETAR BAŠIĆFakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrv­atska /Faculty of Education, J. J. Strossmayer University of Osijek, Croatia

POVIJESNI PREGLED RAZVOJA GENETSKOG MODIFICIRANJA ORGANIZAMA –

BIOKEMIJSKE ISTINE, INTERNETSKE ZABLUDE I EKONOMSKO-TEHNOLOŠKA BUDUĆNOST

Genetsko modificiranje živih organizama na Zemlji iskonski je proces uzrokovan slučajnim mutacijama i posljedičnim prirodnim odabirom kojim evolucija utječe na razvoj vrsta na našem planetu. Počevši s neolitskom re-volucijom, čovječanstvo se aktivno uključilo u taj prirodni proces. Razvojem suvremene znanosti tehnologija genetskih promjena spustila se na submoleku-larni nivo, a prirodni mutageni procesi ubrzani su za više redova veličine.

Kao i u drugim područjima razvoja ljudskog društva, tehnologija genet-skih modifikacija podložna je javnom diskursu koji ne samo da nije uvijek znanstven nego je uglavnom formiran utjecajem masovnih medija. Pritom, specifično za ovu raspravu, dolaze do izražaja fenomeni »Google farmakolo-gije« koja upitne informacije diseminira u generalnu populaciju više od stvar-nih znanstvenih rezultata.

Bioetika je kod ovakvih pojava osobito na udaru: kako se baviti stvarnim, znanstveno dokazanim nuspojavama u genetskoj tehnologiji bez gubljenja vre-mena i ostalih resursa na odgovaranje na pitanja teoretičara zavjere koja su uglavnom površno informiranoj javnosti znatno zanimljivija?

�1

U radu ću stoga ponuditi povijesni pregled koji će demistificirati GMO kao samo još jednu od znanstveno-tehnoloških grana, njen utjecaj na opći raz-voj čovječanstva te staviti CETA-u prije svega u ekonomski, ali i u znanstveni kontekst u koji taj sporazum spada.

A HISTORICAL OVERVIEW OF THE DEVELOPMENT OF GENETIC MODIFICATION OF ORGANISMS –

BIOCHEMICAL TRUTHS, INTERNET DELUSIONS, AND ECONOMIC-TECHNOLOGICAL FUTURE

Genetic modification of living organisms on Earth is a primordial process caused by random mutations and the consequent natural selection by which evolution affects species development on our planet. Beginning with the Neo-lithic Revolution, humanity is actively involved in this natural process. With the development of modern science, genetic alteration technology dropped to the submolecular level, and natural mutagenic processes are accelerated by multiple size rows.

As in other areas of human society development, genetic modification technology is subject to public discourse which is not only not always scien-tific, but is mostly formed under the influence of mass media. Specifically for this discussion, the phenomena of “Google Pharmacology”, which dissemi-nates questionable information more than real scientific results to the general population, come to the fore.

With such occurrences, bioethics is particularly hit: how to deal with real, scientifically proven side effects in genetic technology without losing time and other resources to answer the questions of conspiracy theorists, which are gen-erally much more interesting to the mostly superficially informed public?

Therefore, in this paper I will offer a historical overview that will demys-tify the GMO as just another of the scientific-technological branches, its im-pact on the general development of humankind, and put CETA first of all in the economic, but also in the scientific context in which this agreement belongs.

�2

BRANKO ČIČIĆFond »Organska Srbija«, Beograd, Srbija /“Organic Serbia” Foundation, Belgrade, Serbia

PROMENA PARADIGME: OD SERTIFIKACIJE ORGANSKE PROIZVODNJE

PREMA SERTIFIKACIJI KONVENCIONALNE PROIZVODNJE

Prvi sistem sertifikacije, Demeter, razvijen 1928. godine, kako bi se oču-vala budućnost poljoprivrede, odražavao je zabrinutost usled sve bržeg opa-danja plodnosti semena, vitalnosti kultura i zdravlja životinja, uzrokovanih povećanom industrijalizacijom poljoprivrede. Standardi organske proizvodnje i principi sertifikacije, koji su se od tada razvijali, težili su ka rastućoj bez-bednosti proizvodnje i podršci organskim proizvođačima, čime se sve jasnije delila organska od konvencionalne proizvodnje. Osim ogromnog doprinosa holističkom razumevanju farme kao živog bića, duboko usađenog i u nepre-kidnoj interakciji sa prirodnim okruženjem, standardi su istovremeno podstakli i razvoj novih praksi, tehnologija i otkrića u organskoj proizvodnji. Međutim, standardi i postupci sertikacije su takođe nametnuli i nepotrebna ograničenja, dodatni rad i nepotrebne finansijske terete onima koji su odabrali organsku poljoprivredu, ugrožavajući samu svrhu održivosti i dostupnosti zdrave hrane za sve. Osećamo da je došlo vreme da se ova načela ponovo razmotre. Nova načela koja treba da upravljaju proizvodnjom hrane u budućnosti su:

1. Zemlja kao zajedničko dobro, 2. princip moralne, pravne, društvene i finansijske odgovornosti u poljo-

privredi i proizvodnji hrane, 3. princip identifikacije, 4. princip trostruke sertifikacije konvencionalne proizvodnje hrane, 5. princip solidarnosti i odgovornosti, 6. GMO kao kriminalna praksa, 7. princip sankcija, 8. procena rizika i kompenzacije, 9. princip pravednosti: jednaka prilika za konvencionalnu i organsku po-

ljoprivredu,10. princip konverzije.Mi predlažemo promenu paradigme – od sertifikacije organske proizvod-

nje do na nauci zasnovane, bezuslovne i sveobuhvatne kontrole i sertifikacije konvencionalne proizvodnje.

��

PARADIGM SHIFT: FROM CERTIFICATION OF ORGANIC PRODUCTION TO

CERTIFICATION OF CONVENTIONAL PRODUCTION

The first certification system, Demeter, developed in 1928 to preserve the future of agriculture, reflected concerns due to ever-decreasing fertility of seed, the vitality of crops and animal health, caused by increased industrialization of agriculture. Standards of organic production and certification principles, which developed since then, strived for growing production safety and support for organic producers, by which organic production was more and more clearly divided from conventional production. Apart from the enormous contribution to a holistic understanding of the farm as a living being, deeply rooted and in continuous interaction with the natural environment, the standards at the same time stimulated the development of new practices, technologies, and discov-eries in organic production. However, certification standards and procedures have also imposed unnecessary restrictions, additional work, and unnecessary financial burdens on those who have opted for organic farming, endangering the very purpose of sustainability and the availability of healthy food for all. We feel it is time for these principles to be re-considered. New principles to manage food production in the future are:

1. Earth as a common good, 2. the principle of moral, legal, social, and financial responsibility in

agriculture and food production, 3. the principle of identification, 4. the principle of triple certification of conventional food production, 5. the principle of solidarity and responsibility, 6. GMO as a criminal practice, 7. the principle of sanctions, 8. risk and compensation assessment, 9. the principle of fairness: an equal opportunity for conventional and

organic agriculture,10. the principle of conversion.

We propose a paradigm shift – from organic production certification to a science-based, unconditional, and comprehensive control and certification of conventional production.

�4

DEJAN DONEVInstitut za filozofiju, Filozofski fakultet, Sveučilište sv. Ćirila i Metoda u Skopju, Makedonija /Institute of Philosophy, Faculty of Philosophy, Ss. Cyril and Methodius University of Skopje, Macedonia

BORBA CRNACA U TUNELU: ZABRANA PROIZVODNJE I PROMETA GMO-a

U MAKEDONIJI

Čovjek se danas suočava s jednom promjenom koja je po svom značenju i posljedicama unikatna, a to je proizvodnja i promet GMO-a. I dok u svjetskim razmjerima polemika još uvijek traje i širi se praćena euforijom, znanstvenim trijumfalizmom i mitologijom, na nacionalnom nivou države imaju različite sta-vove u odnosu na strategije koje trebaju izabrati jer su ulozi previsoki. Bazično je mijenjanje našeg poimanja života iz korijena. Zato nije dobro izbjegavati ovakva pitanja, niti ih pretjerano pojednostavljivati, jer bi se time mogla otvoriti Pandorina kutija, pogotovo u malim zemljama kao što je to Makedonija.

U tom kontekstu, ako se smatramo nacijom koja ima sluha za javno mni-jenje te senzibiliteta za probleme u životnoj sredini i smjernice u kojima se društvo kreće, trebamo postaviti pitanje: kakvo je trenutno stanje u promišljanju bitnih dilema koje se nameću s planiranim rasprostranjivanjem GMO-a u život-noj sredini, ali i s uvozom proizvoda koji sadrže GMO, i to počevši od intencija i planova institucija oko pitanja proizvodnje i prometa GMO-a pa sve do legisla-tivnih rješenja? Naime, Makedonija je već 2013. godine zabranila proizvodnju i promet GMO-hrane, ali s napomenom: »sve dok ne postane članica EU«. No u javnosti je sve prisutnije pitanje o efikasnosti provođenja ove zabrane. I dok nas institucije sistema uvjeravaju u sigurnost koju jamče važeća legislativna rješe-nja, kontrola je ponekad, prema mišljenju mnogih eksperata, kao »borba crnaca u tunelu«, gdje se ne zna tko koga tuče, jer GMO-i dolaze sa svih strana.

A FIGHT OF THE BLACKS IN A TUNNEL: THE BAN ON PRODUCTION AND TRAFFIC OF GMOs

IN MACEDONIA

Today, man is facing a change that is unique in terms of its meaning and consequences, namely production and traffic of GMOs. While worldwide con-

�5

troversy is still ongoing and is spread with euphoria, scientific triumphalism, and mythology, at the national level states have different attitudes towards the strategies to choose because the stakes are too high. Basically it is an alteration of our life perception from the roots. So it is not good to avoid such questions nor oversimplify them, as this could open up Pandora’s box, especially in small countries such as Macedonia.

In this context, if we consider ourselves a nation that has an ear for pub-lic opinion, sensibility for the problems in the living environment, and the guidelines in which society is moving, we need to ask the question: what is the current situation in considering the important dilemmas imposed by the planned distribution of GMOs in the living environment, but also with import-ing products containing the GMOs, starting with the intentions and plans of the institutions considering the question of production and traffic of GMOs up to legislative solutions? Namely, Macedonia has already banned GMO food pro-duction and traffic in 2013, but with the remark: “until it becomes an EU mem-ber”. However, the public is increasingly concerned about the effectiveness of this ban. And while the system institutions assure us of the security guaranteed by the applicable legislative solutions, sometimes, according to many experts, control is like “a fight of the blacks in a tunnel,” where no one knows who is beating whom, because GMOs come from all sides.

LIDIJA GAJSKIDom zdravlja Zagreb­Centar, Zagreb, Hrvatska /Health Centre Zagreb­Centre, Zagreb, Croatia

PRIVATIZACIJA ZNANOSTI – PREŠUĆENI FENOMEN

Privatizacija je jedan od najznačajnijih fenomena i jedno od najznačajnijih obilježja suvremene znanosti, no vjerojatno i njena najveća devijacija. Rastu-ćim financiranjem istraživanja od strane privatnih kompanija znanost se sve više koristi za stvaranje zarade, odnosno instrumentalizira se svođenjem na marketinški alat.

U medicini danas većinu primijenjenih istraživanja sponzoriraju proizvo-đači sredstava i opreme za dijagnostiku i liječenje. Kroz manipulaciju meto-dologijom istraživanja, prezentacijom rezultata i selektivnim publiciranjem proizvode se nalazi koji su nevaljani i pristrani. Predmet istraživanja sve je manje relevantan za zdravlje i dobrobit stanovništva.

36

Uz privatiziranu medicinsku znanost slabi su izgledi za značajnija otkrića i napredak u liječenju i sprječavanju bolesti. Izvjestan je rast troškova, kao i pad dostupnosti zdravstvenih usluga te urušavanje povjerenja prema znanosti i znanstvenicima.

PRIVATIZATION OF SCIENCE – A SUPPRESSED PHENOMENON

Privatization is one of the most significant phenomena and one of the most important features of contemporary science, but probably its greatest deviation as well. With the growing funding of research by private companies, science is increasingly used to generate earnings, i.e. it is instrumentalized by the reduc-tion to a marketing tool.

In medicine today most of the applied research is sponsored by the pro-ducers of diagnostic and treatment equipment. Through manipulation by the methodology of research, presentation of results, and selective publishing, invalid and biased findings are produced. The subject of research is less and less relevant to the health and well-being of the population.

With a privatized medical science, chances of significant discoveries and progress in treating and preventing diseases are slim. What is certain is an increase in costs, as well as a drop in healthcare availability and a collapse of trust in science and scientists.

MICHAEL GEORGEReligious Studies Department, St. Thomas University, Fredericton, Canada /Odjel za religijske studije, Sveučilište sv. Tome, Fredericton, Kanada

CONVERSATION AND COLLABORATION: BIOETHICS AS A COMMUNAL PROJECT

If bioethics is going to have a significant effect on the way that people understand themselves and their environment(s), major changes in the process of self-understanding, problem identification, and an appropriate division of labour will also have to occur. Getting to this point, regarding an adequate un-derstanding of the scope and scale of the undertaking, will necessarily involve people in a communal project that involves communication and collaboration. This process will require the recognition and development of a comprehensive

�7

ethos of life that is foundational and enables development and constructive responses to highly complex problems and situations. Strangely, engaging in communal conversation and collaboration around the issue of problem iden-tification is already participating in the solution to the current fragmented and isolated approaches of contemporary ethics.

KONVERZACIJA I KOLABORACIJA: BIOETIKA KAO KOMUNALNI PROJEKT

Ako bioetika treba značajno utjecati na način na koji ljudi razumijeva-ju same sebe i svoju okolinu, odnosno okoline, trebale bi se pojaviti i velike promjene u procesu samorazumijevanja, kao i problem identifikacije te pri-mjerena podjela rada. S obzirom na to, kao i na odgovarajuće razumijevanje cilja i opsega angažmana, ljudi će se nužno uključivati u komunalni projekt koji podrazumijeva komunikaciju i kolaboraciju. Taj proces zahtijeva prepo-znavanje i razvijanje obuhvatnog etosa života koji je temeljan te omogućuje razvoj i konstruktivne odgovore na krajnje kompleksne probleme i situacije. Začudo, angažman u komunalnoj konverzaciji i kolaboraciji oko problematike identifikacije već predstavlja sudjelovanje u rješavanju problema trenutno frag-mentiranih i izoliranih pristupa suvremene etike.

JOSIP GuĆCentar za integrativnu bioetiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska /Centre for Integrative Bioethics, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split, Croatia

SAMOOSTVARENJE ŽIVIH BIĆA KAO OSNOVA ZA BIOCENTRIČKI MORALNI OBZIR

U ovom izlaganju prikazat ću jedan etički okvir promišljanja moralnog obzira spram ljudskih i ne-ljudskih živih bića koji se temelji na pojmu samo-ostvarenja. Takva etička pozicija, koja moralno ispravnim djelovanjem smatra ono djelovanje koje stremi omogućavanju samoostvarivanja svakom živom biću, pokušava utemeljiti biocentrički obzir ne udaljavajući se suviše od kla-sičnih etičkih kategorija. Uz to, ona je podesna za prosudbu suvremenih kon-kretnih moralnih problema, u što svakako spada pitanje opravdanosti genetičke modifikacije organizama u poljoprivredi. Osim što se čovjekove intervencije u

�8

intimnu strukturu živih bića, koje bespotrebno ugrožavaju njihovo samoostva-rivanje, pokazuju moralno sumnjivima, s aspekta ljudskog samoostvarivanja problematičnim se pokazuje i čitav znanstveni, tehnološki i ekonomski sklop kojemu takve radnje pripadaju.

SELF-REALIZATION OF LIVING BEINGS AS THE BASIS FOR BIOCENTRIC MORAL CONSIDERATION

In this presentation I will show an ethical framework for reflecting on the moral consideration toward human and non-human living beings, which is based on the notion of self-realization. Such an ethical position, which sees morally right action as the one seeking to enable self-realization to each living being, tries to establish a biocentric consideration not far from the classical ethical categories. Besides, it is suitable for the judgment of contemporary concrete moral problems, a part of which certainly is the question of the jus-tification of genetic modification of organisms in agriculture. Apart from the morally suspicious human intervention in the intimate structure of living be-ings, which unnecessarily jeopardizes their self-realization, from the aspect of human self-realization the whole scientific, technological, and economic framework to which such activities belong is questionable.

GORAN IVANIŠEVIĆAkademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, Hrvatska /Croatian Academy of Medical Sciences, Zagreb, Croatia

KODEKS MEDICINSKE ETIKE I PRIRODNI LJEKOVITI ČINITELJI

Kodeks medicinske etike i deontologije hrvatskoga liječništva razmatra obveze liječnika prema bolesniku. Ne spominje prirodne ljekovite činitelje i njihovu medicinsku primjenu.

Hrvatska je bogata nalazištima i/ili mjestima primjene prirodnih ljekovitih činitelja: klimatskih, morskih i topličnih. Kao dijelovi prirode, oni povoljno utječu na očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje kakvoće života, kao i na sprečavanje, liječenje, produženo liječenje i rehabilitaciju različitih bolesti. Koriste ih liječnici u prirodnim oblicima liječenja – balneoterapiji, klimato-terapiji i talasoterapiji. U Hrvatskoj djeluju i ne-medicinari koji prirodne i/ili

�9

umjetno proizvedene pripravke primjenjuju bez odgovarajućeg nadzora medi-cinske struke. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske i Hrvatski liječnički zbor u svojoj djelatnosti nastoje stručno, znanstveno i pozitivno djelovati na tom području.

THE CODE OF MEDICAL ETHICS AND NATURAL HEALING FACTORS

The Code of Medical Ethics and Deontology of the Croatian medical com-munity deals with the obligations of the doctor toward the patient. It does not mention natural healing factors and their medical application.

Croatia is rich in sites and/or places of application of natural healing fac-tors: climate, sea, or spa. As parts of nature, they have a beneficial effect on the preservation and improvement of health, the improvement of quality of life, as well as the prevention, treatment, prolonged treatment, and rehabilitation of various diseases. Doctors use them in natural forms of treatment – balneo-therapy, climatotherapy, and thalassotherapy. There are also non-medical prac-titioners in Croatia who use natural and/or artificially manufactured products without proper supervision of the medical profession. The Croatian Academy of Medical Sciences and the Croatian Medical Association strive to work pro-fessionally, scientifically, and positively in this area.

LuKA JANEŠSveučilišni centar za integrativnu bioetiku, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /University Centre for Integrative Bioethics, University of Zagreb, Croatia

GENETSKO MODIFICIRANJE PSIHE RAZMATRANO ZNANSTVENIM OČIMA

INTEGRATIVNE BIOETIKE

U eri obilježenoj sveopćom fascinacijom i naivnom vjerom u utilitaristič-ke »demijurgističke« dosege genetskog inženjeringa i popratne modifikacije onog kauzalno-prirodnog, nameće se neminovno pitanje kritičkog promišlja-nja fenomena psihe u kontekstu navedenog metamorfoziranja. Naime, psiha predstavlja svojevrsnu dijalektičku tangentu na kojoj se spajaju um i tijelo po-jedinca, ono duhovno i materijalno, te tvrdim da za genetski inženjering nad njome nisu potrebni istraživački laboratoriji u kojima se znanstvenici »igraju«

40

psihičkim genima, već je za to dostatno i marketinško lobotomiziranje, kultur-ni pritisci, biopolitičke manipulacije i prekomjerna primjena psihofarmaka pri psihijatrijskom tretiranju psihičkih patnji i poremećaja. O navedenom će se is-crpno govoriti u izlaganju, uz uvođenje integrativno-bioetičke paradigme kao idealne znanstvene platforme za promišljanje i djelovanje u smjeru prevencije navedenih problema.

GENETIC MODIFICATION OF THE PSYCHE CONSIDERED THROUGH THE SCIENTIFIC EYE OF

INTEGRATIVE BIOETHICS

In the era marked by universal fascination and naive faith in utilitarian “demiurgistic” reaches of genetic engineering and the subsequent modifica-tion of the causal-natural, it is inevitable to question the critical thinking of the phenomenon of the psyche in the context of the said metamorphosis. Namely, the psyche is a kind of dialectical tangent that connects the mind and the body of an individual, the spiritual and the material, and I argue that genetic engi-neering over it does not require research laboratories in which scientists “play” with mental genes; what suffices for that purpose are marketing lobotomiza-tion, cultural pressures, biopolitical manipulations, and the excessive use of psychopharmaceuticals in the psychiatric treatment of mental sufferings and disorders. The above-mentioned will be fully discussed in the presentation, with the introduction of an integrative-bioethical paradigm as the ideal sci-entific platform for reflection and action in the direction of preventing these problems.

41

MARIO JAŠIĆ1, ORHAN JAŠIĆ2, MARIJAN MENDEŠ3

1 Udruženje za nutricionizam i dijetetiku »Hranom do zdravlja«, Tuzla, Bosna i Hercegovina /“With Food to Health” Association for Nutritionism and Dietetics, Tuzla, Bosnia and Herzegovina2 Fakultet islamskih nauka, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina /Faculty of Islamic Studies, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina3 Vinkovci, Hrvatska / Vinkovci, Croatia

ZAKONSKA REGULATIVA VEZANA ZA GENETIČKI MODIFICIRANE ORGANIZME

U BOSNI I HERCEGOVINI I EUROPSKOJ UNIJI

Do početka 21. stoljeća Europska unija (EU) držala je moratorij vezan za proizvodnju i promet genetički modificiranih organizama (GMO), za razli-ku od Sjedinjenih Američkih Država, gdje se normalno odvijala proizvodnja, prerada i promet. U području biotehnologija kao što je proizvodnja lijekova, aditiva i drugih proizvoda za koje je potrebna visoka tehnologija, upotrebu i promet GMO-a EU je pravno regulirala. Bosna i Hercegovina (BiH) uskladila je zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU te je uspostavila institucionalni okvir za donošenje propisa. Doneseno je više akata među kojima je najznačaj-niji zakon o GMO na nivou BiH te je osnovano Vijeće za GMO. Cilj rada bio je prikupiti i analizirati pravnu regulativu koja se odnosi na proizvodnju i promet GMO u BiH i EU. U zaključcima su iznesena mišljenja o prednostima, ali i nedostacima pozitivnopravnih propisa vezanih za GMO u BiH.

LEGISLATION RELATED TO GMOs IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AND THE

EUROPEAN UNION

Until the beginning of the 21st century, the European Union (EU) held a moratorium on the production and traffic of genetically modified organisms (GMOs), unlike the United States, where production, processing, and traffic normally took place. In the field of biotechnologies such as the production of medicines, additives, and other products requiring high technology, GMO use and traffic was legally regulated by the EU. Bosnia and Herzegovina (B&H) has harmonized the legislation with the EU acquis and established an insti-tutional framework for the adoption of regulations. Several acts have been

42

passed, among which the most important is the law on GMO at B&H level, and a GMO Council was established. The aim of the paper was to collect and analyse the regulation related to the production and traffic of GMOs in B&H and EU. In the conclusions, opinions on the benefits, but also the shortcomings of positive law regulations regarding GMO in B&H are presented.

MIDHAT JAŠIĆ1, DRAGO ŠuBARIĆ2, BENJAMIN MuHAMEDBEGOVIĆ1

1 Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina /Faculty of Technology, University of Tuzla, Bosnia and Herzegovina2 Prehrambeno­tehnološki fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrv­atska /Faculty of Food Technology, J. J. Strossmayer University of Osijek, Croatia

MOGUĆE POSLJEDICE KONZUMACIJE HRANE PORIJEKLOM IZ GMO NA POREMEĆAJ FUNKCIJE PROBAVE

Određeni poremećaji u probavnom sistemu sve više su u porastu bez obzira na fleksibilnost sistema enzimske hidrolize hrane i prilagodbe digesti-ji raznolikih nutrijenata. Posljednjih desetljeća sve češće su bolesti kao što su glutenska enteropatija, enterokolitis, Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva, rak debelog crijeva itd. Postoje pretpostavke da neke od ovih bolesti mogu biti povezane s konzumacijom hrane podrijetlom od genetski modifici-ranih organizama (GMO).

Pretpostavlja se da hrana podrijetlom od GMO može sadržavati nepoznate novonastale aktivne sastojke, ali i različite kemijske spojeve koji su rezultat primijenjenih tehnologija (glikofosfati, BT toksini) za koje se vjeruje da ošte-ćuju mikrovile u probavnom taktu. U konzumaciji hrane podrijetlom iz GMO mora se, u najmanju ruku, primijeniti princip predostrožnosti uz ograničavanje količinskog unosa. Iz toga proizlazi pravo potrošača na obavezno označava-nje hrane podrijetlom od GMO kao i neovisno istraživanje utjecaja GMO na zdravstvenu sigurnost i okoliš.

4�

POSSIBLE CONSEQUENCES OF CONSUMING GMO-DERIVED FOOD FOR THE DIGESTIVE FUNCTION

DISORDER

Certain disorders in the digestive system are increasing regardless of the flexibility of the system of enzymatic hydrolysis of food and the adjustment to digesting varied nutrients. In recent decades, diseases such as gluten enteropa-thy, enterocolitis, Crohn’s disease, irritable bowel syndrome, colon cancer etc. are more and more common. There are assumptions that some of these diseases may be related to the consumption of GMO-derived food.

The assumption is that GMO-derived food may contain unknown novel active ingredients, but also different chemical compounds which are the result of the applied technologies (glycophosphates, BT toxins) believed to damage microvilli in the digestive tract. In consumption of GMO-derived food at least the precautionary principle with the limitation of quantity input needs to be applied. This results in the right of consumers to mandatory labelling of GMO-derived food, as well as independent research of the impact of GMO on health safety and the environment.

HRVOJE JuRIĆOdsjek za filozofiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /Department of Philosophy, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia

BIOETIKA I JAVNOST: OBRAZOVANJE, MEDIJI, AKTIVIZAM

Integrativna bioetika, kao koncept i kao projekt, otvara prostor za interdis-ciplinarni i pluriperspektivni dijalog o bitnim problemima suvremenog svijeta, vraćajući u fokus zanemarenu etičku dimenziju znanja, djelovanja i proizvo-đenja te naglašavajući potrebu cjelovitoga pristupa čovjeku i životu općenito. Time se integrativna bioetika izravno protivi ne samo redukcionističkom pristu-pu moderne tehno-znanosti nego i redukcionizmu vladajućih formi ekonomi-je i politike te odgovarajućim manipulacijama. Premda se, s obzirom na to, često kritički odnosi prema »znanstvenom znanju« kao neupitnome autorite-tu i instrumentu ljudske emancipacije, integrativna je bioetika ipak baštinica prosvjetiteljskih ideala, prvenstveno u tome što, na tragu Kantove odredbe o

44

prosvjetiteljstvu kao »izlasku iz samoskrivljene nezrelosti« te njegova zahtje-va za »javnom upotrebom uma«, promovira educiranu, informiranu i aktivnu javnost kao glavni čimbenik procesa koji bi trebali jamčiti opstanak i dobrobit čovječanstva i Planeta. Iz tog se razloga u perspektivi integrativne bioetike velika pažnja poklanja obrazovanju, medijima i društvenom aktivizmu, čije je reorijentiranje nužno za cjelovitu zaštitu i unapređenje života, ljudskog i ne-ljudskog, na mikro- i makro-razinama, pri čemu se zaštita i unapređenje javnih i zajedničkih dobara ispostavljaju kao jedna od glavnih zadaća integrativne bioetike.

Ovo predavanje, koje će nastojati eksplicirati navedene teze, bit će i svoje-vrsni hommage Ljiljanki Mitoš Svoboda (1955.–2017.), jednoj od inicijato-rica Osječkih dana bioetike, koja je, i prije negoli je postala dijelom projekta integrativne bioetike, djelovala u skladu s imperativima bioetike kao javnog angažmana – u sferama obrazovanja, medija i aktivizma.

BIOETHICS AND THE PUBLIC: EDUCATION, MEDIA, ACTIVISM

Integrative bioethics, as a concept and as a project, opens the space for an interdisciplinary and pluriperspective dialogue on the essential problems of the contemporary world, by bringing into focus the neglected ethical dimen-sion of knowledge, action, and production, as well as by emphasizing the need for a comprehensive approach to the human and life in general. Thus integra-tive bioethics is directly opposed not only to the reductionist approach of the modern techno-science, but also to the reductionism of the dominant forms of economy and politics, and related manipulations. Having such an attitude, integrative bioethics often critically assesses “scientific knowledge” as an in-contestable authority and an instrument of human emancipation. However, it is a successor of ideals of the Enlightenment, primarily because it is promot-ing an educated, informed and active public, following both Kant’s definition of the Enlightenment as the “emergence from self-imposed immaturity” and his demand for the “public use of reason”. Accordingly, such a public should be the main factor of the processes which should guarantee the survival and well-being of humankind and the Planet. Therefore, integrative bioethics sig-nificantly draws the attention to education, media, and social activism, whose re-orientating is necessary for the holistic preservation and improvement of life, both human and non-human, at micro- and macro-levels, with the protec-tion and improvement of public and common goods as one of the main goals of integrative bioethics.

45

This lecture, which will try to explain the above-mentioned theses, will be a kind of hommage to Ljiljanka Mitoš Svoboda (1955–2017), one of the initiators of the Osijek Days of Bioethics, who had acted according to the im-peratives of bioethics as a public engagement – i.e. in the spheres of education, media, and activism – even before she became a member of the integrative bioethics project.

ŽELJKO KALuĐEROVIĆOdsek za filozofiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija /Department of Philosophy, Faculty of Philosophy, University of Novi Sad, Serbia

GMO IZMEĐU TEORIJE I PRAKSE – SITUACIJA U SRBIJI

Biotehnologija, genetički inženjering, transgeni ili genetički modifikovani organizmi (GMO) izazivaju brojne kontroverze širom zemljine kugle u posled-njih dvadesetak godina. Naučne studije o produkciji i upotrebi GMO, premda nemaju jednoznačan aksiološki predznak niti nude simplifikovane odgovore na iskazane dileme, pokazuju da GM hrana donosi mogući rizik po ljudsko zdravlje, štetan uticaj na okruženje i generalno pogoršanje kvaliteta poljopri-vrednih kultura. Ovome treba dodati i klasična bioetička pitanja u vezi poten-cijalno nenadoknadive štete koje sadašnjoj, ali i budućim generacijama može doneti, na ovakav način, izmenjeno biološko nasleđe. Implementacija ove, kako je njeni pobornici nazivaju, najbrže usvojene biljne tehnologije u mo-dernoj istoriji čovečanstva ugrožava, sa socijalne strane gledano, tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju i produbljuje ionako veliku društvenu nejednakost između bogatih i siromašnih farmera. Evidentne su, takođe, intervencije veli-kih država i biotehnoloških kompanija prilikom donošenja ili korigovanja od-govarajućih zakona i uredbi o GMO, koje, iako deklarativno naglašavaju opšte potrebe i zajedničku dobrobit, u stvari (ne)vešto prikrivaju vlastite partikularne interese. Primer koji će u ovom izlaganju biti apostrofiran vezan je za nameru, tj. obavezu da se promeni aktuelni Zakon o genetički modifikovanim organiz-mima Republike Srbije, koji u svom 2. članu eksplicitno zabranjuje stavljanje u promet odnosno gajenje u komercijalne svrhe modifikovanih živih organi-zama kao i proizvoda od genetički modifikovanih organizama, sa formalnom argumentacijom da on predstavlja prepreku slobodnom prometu i trgovini roba i usluga te zaključenju pregovora o učlanjenju Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju (WTO), odnosno ispunjenju uslova iz jednog od pregovaračkih

46

poglavlja o pristupanju Srbije Evropskoj uniji (poglavlje 30: »Ekonomski od-nosi sa inostranstvom«).

GMOs BETWEEN THEORY AND PRACTICE – THE SITUATION IN SERBIA

Biotechnology, genetic engineering, transgenetic or genetically modified organisms (GMO) cause numerous controversies around the globe in the last twenty years or so. Scientific studies on the production and use of GMOs, although they do not have a uniform axiological sign nor offer simplified an-swers to expressed dilemmas, show that GM food poses a potential risk to human health, detrimental environmental impact, and general deterioration in the quality of agricultural crops. Classical bioethical questions regarding the potentially irreversible damage the biological heritage altered in this way can bring to the present, but also future generations should be added to this. The implementation of this, as its supporters call it, fastest-adopted plant technolo-gy in the modern history of humankind threatens, from the social aspect, tradi-tional agricultural production and deepens the already great social inequalities between rich and poor farmers. There are also apparent interventions by large states and biotechnological companies when adopting or correcting appropri-ate laws and regulations on GMOs, which, although declaratively emphasizing general needs and the common good, in fact (un)skilfully conceal their own particular interests. The example to be addressed in this presentation is related to the intention, i.e. the obligation to change the current Law on Genetically Modified Organisms of the Republic of Serbia, which in its Article 2 explicitly prohibits placing into circulation, i.e. cultivating living organisms modified for commercial purposes, as well as products from genetically modified organ-isms, with a formal argument that it constitutes an obstacle to free traffic, trade in goods and services, and the conclusion of negotiations on Serbia’s member-ship in the World Trade Organization (WTO), i.e. the fulfilment of conditions from one of the negotiating chapters on Serbia’s accession to the European Union (Chapter 30: “External Economic Relations”).

47

IVICA KELAMFakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrv­atska /Faculty of Education, J. J. Strossmayer University of Osijek, Croatia

BIOETIKA I MEĐUNARODNI TRGOVINSKI UGOVORI

Pregovori oko nove generacije međunarodnih trgovinskih ugovora poput TTIP-a, koji se vode između EU i SAD-a, izazvali su interes javnosti za ovu problematiku te su potaknuli velik i raširen otpor u javnosti s obje strane Atlan-tika. Nažalost, otpor nije ravnomjerno raspoređen u Europi, o čemu svjedoči i nepostojanje ikakvog sustavnog otpora TTIP-u u pojedinim državama čla-nicama EU, uključujući i Hrvatsku. Ondje gdje je otpor aktivan i artikuliran kao središnje točke prijepora kritičari ističu mehanizam ISDS (Investor­State Dispute Settlement), pomoću kojeg korporacije mogu tužiti države pred arbi-tražnim sudom, te mehanizam donošenja regulatornih pravila, koji će, ako budu doneseni, nanijeti nepovratnu štetu općem dobru. Ovu opasnost od ISDS-me-hanizma čak 97 % od 150.000 sudionika javne rasprave o TTIP-u, koju je organizirala Europska komisija, prepoznalo je kao najveću opasnost TTIP-a. Zbog velikog pritiska javnosti Komisija je predložila osnivanje trajnog Suda za investitore (Investment Court System, ICS) koji bi zamijenio ISDS-mehani-zam. Štoviše, u trgovinskom sporazumu s Kanadom, poznatim u javnosti pod skraćenicom CETA, umjesto ISDS-mehanizma upisana je klauzula kojom se sporovi između stranih korporacija i država rješavaju na Sudu za investitore. Na posljednjoj sjednici Vlade premijera Tihomira Oreškovića, Vlada Republi-ke Hrvatske potpisala je pristupanje Republike Hrvatske CETA-sporazumu. U lipnju 2017. godine Hrvatski je sabor velikom većinom glasova ratificirao CETA-sporazum te je Republika Hrvatska postala treća država članica EU koja je ratificirala sporazum. U radu ćemo pokazati da je ova promjena samo koz-metičke prirode s ciljem umirivanja javnosti, a svi štetni mehanizmi iz ISDS-a i dalje ostaju ključni u djelovanju budućeg Suda za investitore. Zaključno, štetnost ISDS-mehanizma demonstrirat ćemo na primjeru više tužbi koje su podignute ili se planiraju podići protiv Republike Hrvatske, a koje mogu izazvati veliku financijsku štetu te negativno utjecati na suverenitet Republike Hrvatske. Zbog svega navedenoga, međunarodni trgovinski ugovori trebaju biti u fokusu bio-etičkih rasprava jer mogu negativno utjecati na život ljudi, životinja i biljaka te samu opstojnost okoliša.

48

BIOETHICS AND INTERNATIONAL TRADE AGREEMENTS

Negotiations on the new generation of international trade agreements such as TTIP between the EU and the US have raised the public’s interest in this issue and have sparked strong and widespread public opposition on the both sides of the Atlantic. Unfortunately, the opposition is not evenly distributed in Europe, as evidenced by the lack of any systematic resistance to TTIP in some EU member states, including Croatia. Where resistance is active and articulated, as a focal point of controversy critics point out the Investor-State Dispute Settlement (ISDS) mechanism by which corporations can sue states in front of the arbitral tribunal and the mechanism for adopting regulatory rules, which will, if adopted, cause irreversible damage to the common good. This danger that ISDS mechanism presents was recognized by no less than 97% of the 150,000 participants of the TTIP public debate, organized by the European Commission, as the greatest danger of TTIP. Due to high public pressure, the Commission has proposed the establishment of a permanent Investment Court System (ICS) to replace the ISDS mechanism. Moreover, in the trade agree-ment with Canada, known to the public under the abbreviation of CETA, in-stead of ISDS mechanism a clause has been entered by which disputes between foreign corporations and states are settled at the Investment Court System. At the last government session of Prime Minister Tihomir Orešković, the Govern-ment of the Republic of Croatia signed the accession of the Republic of Croatia to the CETA agreement. In June of 2017, the Croatian Parliament ratified the CETA agreement by a large majority and the Republic of Croatia became the third EU member state to ratify the agreement. In this paper we will show that this change is only cosmetic in nature, with the goal of calming the public, and all the harmful mechanisms from ISDS remain key for the action of the future Investment Court System. To conclude, the detriment of the ISDS mechanism will be demonstrated by example of several lawsuits filed or planned against the Republic of Croatia, which can cause great financial damage and nega-tively affect the sovereignty of the Republic of Croatia. Because of this, in-ternational trade agreements should be the focus of bioethical discussions, as they can adversely affect the lives of humans, animals, and plants, as well as the very viability of the environment.

49

IVICA KISIĆAgronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Croatia

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA IZMEĐU CETA-e I LOKALNOG RAZVOJA

Ekološka poljoprivreda bilježi brzi rast u zemljama EU zadnjih desetljeća. Prema podacima Eurostata, 10,3 milijuna hektara u EU tijekom 2014. godine bilo je obrađeno prema ekološkim standardima, dok je 2002. godine to bilo 5,7 milijuna hektara. Tijekom posljednjeg desetljeća porast površina pod ekološ-kim uzgojem iznosio je 500.000 ha godišnje. Unatoč značajnom rastu ekološka poljoprivreda obuhvaća svega 7,6 % ukupno obrađenog poljoprivrednog pod-ručja u zemljama EU. Analizom zakonskih mjera na razini EU, kroz proved-bu drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja se provodi od 1962. godine, odnosno politike ruralnog razvoja i nacionalnog zakonodavstva pojedinih država članica, vidljiva je korelacija između poticajnih mjera, pro-aktivnog pristupa članice u provedbi nacionalne politike ruralnog razvoja i po-većanje broja hektara i broja registriranih farmi kao ekoloških uzgajivača. ZPP je europski odgovor na potrebu za zadovoljavajućim životnim standardom za preko 22 milijuna poljoprivrednika i njihovih djelatnika, na potrebu da se osi-gura raznolika i sigurna opskrba hranom te zadovoljavajući uvjeti življenja za nešto više od 500 milijuna stanovnika EU. Politika je zajednička za svih 28 država te se na taj način jača konkurentnost i održivost poljoprivrede u EU.

Koje su posljedice prihvaćanja sporazuma CETA (Sveobuhvatni ekonom-ski i trgovinski sporazum između EU i Kanade, tzv. »mali TTIP«) na razvoj ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i svega onoga što ju prati (rural-ni turizam, lokalni proizvodi, očuvanje autohtonoga okoliša) kroz moto »Isto, ali različito«, pokušat će se pokazati u ovom radu. Primarno se želi naglasiti važnost lokalne zajednice, lokalnih običaja i resursa, kao i svih oblika različi-tosti te lokalnih prava i obveza u očuvanju okoliša za generacije koje dolaze za nama.

ECOLOGICAL AGRICULTURE BETWEEN CETA AND LOCAL DEVELOPMENT

Ecological agriculture has experienced rapid growth in the EU countries in the last decades. According to Eurostat data, 10.3 million hectares in the EU in 2014 were processed according to ecological standards, while in 2002 it

50

was 5.7 million hectares. Over the last decade, the growing area under the eco-logical farming has amounted to 500,000 ha per year. Despite the significant growth, ecological agriculture accounts for only 7.6% of the total processed agricultural area in the EU countries. By analysing EU legislative measures, through the implementation of the second pillar of the Common Agricultural Policy (CAP), which is implemented since 1962, i.e. the rural development policy and the national legislation of individual member states, there is a vis-ible correlation between incentive measures, pro-active approach of a member state in the implementation of the national policy on rural development, and the increase in the number of hectares and the number of registered farms as ecological breeders. CAP is a European response to the need for a satisfactory standard of living for over 22 million farmers and their employees, to the need to ensure a diverse and safe supply of food and satisfactory living conditions for just over 500 million EU citizens. The policy is common to all 28 states and thus strengthens the competitiveness and sustainability of agriculture in the EU.

This paper will try to show the consequences of the adoption of CETA (The Comprehensive Economic and Trade Agreement between the EU and Canada, the so-called “small TTIP”) for the development of ecological agriculture in the Republic of Croatia and everything that follows it (rural tourism, local products, the preservation of the indigenous environment) through the motto “Same, but different”. Primarily, the emphasis is on the importance of the local community, local customs and resources, as well as all forms of diversity, and local rights and obligations regarding the preservation of the environment for the future generations.

KATICA KNEZOVIĆUčiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, Croatia

TRANSPARENTNOST PREGOVARANJA I PRAVO SUODLUČIVANJA GRAĐANA EU O CETA-i

CETA-om se postižu bolje mogućnosti za poljoprivrednike i proizvođače hrane, posebice za manje i srednje poduzetnike u tim područjima, te bolja za-štita okoliša i radničkih prava. Jača se zaštita potrošača jer sporazum omogu-ćuje uvoz u EU samo onih proizvoda koji u potpunosti udovoljavaju njezinim propisima. S obzirom na sigurnost hrane, a to uključuje i pitanje GMO-a i

51

uporabe nekih drugih tehnologija, tvrdi se da CETA ne mijenja ništa od već usvojene i prakticirane prakse u EU. U svakom području koje se CETA-om re-gulira tvrdi se da će biti primijenjen onaj viši standard, ali da će biti izbjegnuto dvostruko testiranje i certificiranje proizvoda, što će uštedjeti vrijeme i novac. Uz takva jamstva, postavlja se pitanje: zašto se onda duhovi uzbuđuju i zašto protivnici CETA-e ne smatraju istinitim tvrdnje zagovaratelja sporazuma? Ne-transparentnost u provođenju pregovora o sporazumu kao i nemogućnost su-odlučivanja u pojedinim segmentima pregovaranja velikoj je većini europskih građana neprihvatljiva praksa.

TRANSPARENCY OF NEGOTIATION AND EU CITIZENS RIGHT OF CO-DECISION ON CETA

CETA provides better opportunities for farmers and food producers, es-pecially for small and medium-sized entrepreneurs in these areas, and better environmental protection and labour rights. Consumer protection is strength-ened because the agreement allows import into the EU only for those products which fully comply with its regulations. With regard to food safety, which includes the issue of GMOs and the use of some other technologies, CETA, it is argued, changes none of the already adopted practices in the EU. In every area regulated by CETA it is claimed that the higher standard will be applied, but that double testing and product certification will be avoided, which will save time and money. With such guarantees, the question arises: why is it like someone put the cat among the pigeons, why CETA opponents do not consider the claims of the advocates of the agreement to be true? The lack of transpar-ency in negotiating the agreement as well as the inability to co-decide in some of the negotiating segments is an unacceptable practice to the vast majority of European citizens.

52

JELENA LOBOROVEC1, SAŠA ZAVRTNIK1, DAMIR ŽuBČIĆ2

1 Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /Faculty of Geotechnical Engineering, University of Zagreb, Croatia2 Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia

ULOGA BIOETIKE U OBRAZOVANJU INŽENJERA OKOLIŠA

Unazad nekoliko godina Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu obra-zuje stručnjake za inženjerstvo okoliša. Iako inženjerstvo okoliša spada u temeljne tehničke znanosti, osnovno mu je obilježje interdisciplinarnost, što znači da zadire u mnoge znanosti i struke (ili ih, bolje rečeno, povezuje) kao što su geologija, kemija, ekologija, geotehnika, upravljanje i zaštita voda, tla i zraka, energetika, itd. U sveobuhvatnosti i povezanosti spomenutih područja nezaobilazna, iako možda zanemarena, jest moralna komponenta u obrazo-vanju inženjera okoliša. Ona se očituje upravo u bioetičkom odnosu čovjeka koji rješavanjem inženjerskih zadaća nastoji služiti zajednici, ali pritom treba imati na umu očuvanje zdravlja živog svijeta u svom okolišu i prirodi. Dakle, ima stalnu misiju očuvanja sastavnica okoliša kao prirodnog dobra o kojemu ovise i sadašnja i buduće generacije. Stara mudrost i danas odjekuje govoreći da čovjekovo srce postaje tvrdo kad se udalji od prirode i da nepoštivanje živih bića vodi k nepoštivanju ljudi jer što god se dogodi životinjama, uskoro će se dogoditi i ljudima.

THE ROLE OF BIOETHICS IN EDUCATING ENVIRONMENTAL ENGINEERS

For the last several years the Faculty of Geotechnical Engineering at the University of Zagreb educates environmental engineering experts. Although environmental engineering belongs to the fundamental technical sciences, its main feature is interdisciplinarity, which means it interferes with many sciences and professions (or, better said, it connects them) such as geology, chemistry, ecology, geotechnics, water, soil, and air management and protection, energet-ics, etc. In the comprehensiveness and connection of these areas unavoidable, though perhaps neglected, is the moral component in the education of envi-ronmental engineers. It is manifested in the bioethical relation of a man who, by solving engineering tasks, seeks to serve the community, but thereat should keep in mind the preservation of health of the living world in its environment

5�

and nature. Therefore, he has a constant mission of preserving the constituents of the environment as natural assets on which both present and future genera-tions depend. The old wisdom still echoes today, saying that man’s heart away from nature becomes hard, and that a lack of respect for living beings leads to a lack of respect for humans because whatever happens to animals will soon happen to people as well.

MILE MARINČIĆ1, BERISLAV ČOVIĆ2

1 Srednja škola »Ivan Švear«, Ivanić­Grad, Hrvatska /Ivan Švear Secondary School, Ivanić­Grad, Croatia2 Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia

FILOZOFSKO-TEOLOŠKI POGLED NA MEĐUNARODNE TRGOVINSKE SPORAZUME

Gotovo šaptom je prošla tema TTIP-a i CETA-e u Hrvatskoj. Radi se o vrlo važnim međunarodnim sporazumima koji mogu imati dalekosežne po-sljedice kako na svijet, tako i na pojedine države. CETA je sporazum koji je Kanada potpisala s Europskom unijom. Stoga se nakon odobrenja Europskog parlamenta mogu odmah početi primjenjivati odredbe koje su u nadležnosti EU, poput carinske politike, a to znači ukidanje carine za 99 posto proizvoda već od 1. siječnja 2018. Postupak za sklapanje CETA-e u ime Hrvatske po-krenula je tehnička Vlada Tihomira Oreškovića na svojoj posljednjoj sjednici, a za razliku od američko-europskog trgovinskog sporazuma, TTIP-a, koji je neslavno propao, CETA je ipak »prošla«. Nikako ne bi bilo dobro prihvatiti stajališta nekih naših ekonomista poput Ljube Jurčića da je CETA benignija verzija TTIP-a. Olako tumačenje ovih nimalo bezazlenih sporazuma premalo zanima i filozofe i teologe u Hrvatskoj. Uz rijetke iznimke, poput reakcija ne-kih hrvatskih bioetičara, filozofsko-teoloških rasprava kao da nema. Stječe se dojam da filozofi i teolozi smatraju da se ova pitanja njih ne tiču. U ovom radu pokušat ćemo dati do znanja da se navedeni međunarodni sporazumi itekako tiču i filozofa i teologa te da bi se oni iz svog polja, s teorijske razine, svakako trebali uključiti u raspravu o navedenim sporazumima.

54

A PHILOSOPHICAL-THEOLOGICAL VIEW ON INTERNATIONAL TRADE AGREEMENTS

The topic of TTIP and CETA was almost completely suppressed in Croatia. Those are very important international agreements which can have far-reaching consequences both for the world and individual countries. CETA is an agreement signed by Canada with the European Union. Therefore, after the approval of the European Parliament, EU provisions, such as the customs policy, can immediately start to apply, which means abolishing duty rates for 99% of the products as early as 1 January 2018. The procedure CETA conclu-sion on behalf of Croatia was initiated by the technical Government of Tihomir Orešković at its last session, and unlike the US-European trade agreement, the TTIP, which has failed miserably, CETA has “passed”. It would in no way be advisable to accept the views of some of our economists like Ljubo Jurčić that CETA is a benign version of TTIP. A casual interpretation of these certainly not harmless agreements is of too little interest to both philosophers and theo-logians in Croatia. With rare exceptions, like the reactions of some Croatian bioethicists, philosophical-theological discussions seem to be lacking. The impression is that philosophers and theologians feel that these issues do not concern them. In this paper we will try to make clear that the above-mentioned international agreements concern both philosophers and theologians, and that they certainly should, from their field, from the theoretical level, engage in the discussion of the said agreements.

GORDAN MASNJAKUdruga »Hrvatski Dom – Domus Croata«; Udruga »KrONOPLJA«, Zagreb, Hrvatska /“Croatian Home – Domus Croata” Association; “KrONOPLJA” Association, Zagreb, Croatia

GLOBALIZACIJA – KONVERGENCIJA ILI DIVERGENCIJA?

Jedan svijet, koji se stvarao stoljećima, na početku 21. stoljeća odumire. Nastaje novi svijet, dominantno vezan na procese globalizacije i nove ekono­mije. Globalizacija nije pojava novog vremena; ona intenzivno poprima svoj karakter od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća i pokazuje i dobre i loše učinke. Proces globalizacije odvija se po modelu neoliberalne doktrine, koja je upitna za većinu zemalja koje su još uvijek na putu razvoja. Većina analiza

55

globalizacije odnosi se na svjetskog gospodarskog i političkog »diva« – Sjedi-njene Američke Države, a tome se pridružuju Europska unija i Japan, države vodeće u kapitalizmu i/ili demokratskim sustavima. U globalizacijskom pro-cesu i pojedinim periodima i područjima tehničko-tehnološkog napretka jače je zahvaćen razvijeni sjever u odnosu na siromašni jug, zbog je čega sintagma »globalno selo« postala upitnom.

U svjetskom kontekstu gospodarskih, socijalnih i političkih kretanja po-činju se koristiti sintagme »nova ekonomija« i »novi svjetski poredak«. Nova ekonomija dovodi do točke preokreta. Zbog čega se ekonomski i ostali fenome-ni počinju tumačiti i razumijevati drugačije, kako na svjetskoj razini, tako i na razini pojedinih ekonomskih grupacija ili integracijskih cjelina (EU i ostale)? Nova ekonomija temelji se na novom modelu konkurencije u međunarodnim ekonomskim odnosima, pri čemu je glavna dimenzija globalizacije temeljena na neoliberalnoj doktrini. U tom okviru nastaje novi model vladavine u svijetu, koji se često iskazuje kao dominacija većeg i jačeg. Središnje banke prila-gođavaju se izazovima koje postavlja nova ekonomija, a fenomeni/pojmovi monetarne kreditne politike i bankarskog sustava ne mogu se više tumačiti na klasičan način. Uvode se termini »geopolitika« i »geoekonomija«, a ekonom-ska će pitanja i u budućnosti zauzimati glavno mjesto u međunarodnoj politici. Svijet je u dubokim svekolikim promjenama. Nova ekonomija stvara i potiče nove komunikacije i nastanak novih industrijskih struktura koje se temelje na konceptu održivog razvoja, što uključuje i probleme okoline. Moderna i visoko razvijena društva su inovativna društva, tako da možemo reći da nova ekono-mija utječe i na politiku inovacija u svim sferama društva. Procesi globalizacije potiču pojavu novih ekonomskih sudionika, među kojima su najznačajnije i is-hodišne multinacionalne tvrtke. One relativiziraju položaje pojedinih država i svjetskih institucija u razmjeni dobara i usluga. Naglasimo, slobodnu razmjenu dobara i usluga, protok novca i ljudi, realizirano kroz MMF, Svjetsku banku za obnovu i razvoj i ostale organizacije i institucije. U tom kontekstu pojavljuju se promjene u odnosu država-nacija i u konstituiranju svjetskog ekonomskog i političkog poretka, a nacionalni prostori nemaju istu ulogu kao nekada.

Proces jačanja multinacionalnih kompanija doveo je do porasta njihove uloge kroz porast inozemnih investicijskih ulaganja, što smanjuje značenje na-cionalnih granica, državnih carinskih zaštita i drugih zaštitnih mjera. Udružuju se veliki i jaki gospodarski subjekti, države, u svojim zajedničkim interesima prema drugima, provodeći svoju globalističku politiku koja je ostvarenje po-treba vlastitih gospodarstva i velikih tvrtki koje su postavljene kao svjetske korporacije, transnacionalne. Osnovna je zadaća povećavanje njihovog profita i izvoza te čvrsta zaštita njihovih ulaganja i dobara na novim tržištima njihovih

56

dobara i usluga. Pritom nameću svoja pravila igre »poslovanja« koja su iznad nacionalnih, državnih, na takvim novim tržištima, od investicija do prodaja dobara i usluga. Instrumenti takvih ostvarenja ciljeva globalizacije osiguravaju razni međunarodni ugovori kao što je CETA, koju je Hrvatska prihvatila bez ozbiljnih analiza i potrebe. Kakve će to posljedice izazvati za hrvatsko gospo-darstvo – osobito poljoprivredu koja je prostor i vrijeme proizvodnje strateš-kog resursa, hrane, i slijednih nužnih preduvjeta, zdrave zemlje i zdrave vode za proizvodnju zdrave hrane, a nastavno i zdravlja čovjeka – ostaje predmetom ekonomskih, političkih i dubljih socijalnih analiza.

GLOBALISATION – CONVERGENCE OR DIVERGENCE?

One world, which has been created for centuries, at the beginning of the 21st century dies out. A new world is emerging, dominated by the processes of globalisation and the new economy. Globalisation is not a phenomenon of the new time; it intensively takes on its character since the 1980s and shows both good and bad effects. The process of globalisation takes place on the basis of the neoliberal doctrine model, which is questionable for most countries that are still developing. The most of the globalisation analyses are related to the world economic and political “giant” – the United States of America, joined by the European Union and Japan the leading states in capitalism and/or democratic systems. In the globalisation process and in certain periods and areas of techni-cal-technological progress, the developed North is affected more than the poor South, which is why the phrase “the global village” has become questionable.

In the global context of economic, social, and political movements, phras-es “the new economy” and “the new world order” are starting to be used. The new economy leads to a turning point. Why are the economic and other phe-nomena starting to be interpreted and understood differently, both at the global level and at the level of individual economic groups or integrational units (the EU and others)? The new economy is based on a new model of competition in international economic relations, with the major dimension of globalisation based on the neoliberal doctrine. Within this framework, a new model of rule in the world is emerging, which is often expressed as the dominance of the greater and stronger. Central banks adapt to the challenges posed by the new economy, and the phenomena/concepts of monetary policy and the banking system can no longer be interpreted in the classical way. The terms “geopolitics” and “geo-economics” are introduced, and economic issues will in the future take up the main place in international policy. The world is in deep overall changes. The new economy creates and encourages new communication and the emergence

57

of new industrial structures that are based on the concept of sustainable devel-opment, including environmental issues. Modern and highly developed socie-ties are innovative societies, so we can say that the new economy also affects the policy of innovation in all spheres of society. The process of innovation is fuelling the emergence of new economic participants, among which the most important and underlying are multinational companies. They relativize the po-sitions of individual states and world institutions in the exchange of goods and services. Let us emphasize, it is the free exchange of goods and services, the flow of money and people, realized through the IMF, the International Bank for Reconstruction and Development, and other organizations and institutions. In this context, there are changes in the relation between state and nation and in the constitution of the world’s economic and political order, and the national spaces do not have the same role as before.

The process of strengthening multinational companies has led to an in-crease in their role through the growth of foreign investments, which reduces the significance of national borders, state customs protection, and other protec-tive measures. Large and strong economic entities, states, associate with one another, in their common interests toward others, implementing their globalist policy which is the fulfilment of the needs of their economies and large com-panies set up as world corporations, transnational. The main task is to increase their profit and exports, as well as to firmly protect their investments and goods in the new markets of their goods and services. In doing so, they impose their “business” rules which are above national, state, in such new markets, from in-vestment to the sale of goods and services. Instruments of such an accomplish-ment of the goals of globalisation provide various international agreements such as CETA, accepted by Croatia without serious analyses and necessity. What the consequences for Croatian economy will be – especially agriculture which is the space and time of production of strategic resources, food, and sequential necessary preconditions, healthy soil and healthy water for the pro-duction of healthy food, and following that, the health of man – remains the subject of economic, political, and deeper social analyses.

58

ZORA MAŠTROVIĆUdruga za hrvatsko savršeno naselje »Akram«, Zagreb, Hrvatska /“Akram” Association for a Perfect Croatian Settlement, Zagreb, Croatia

UKLANJANJE SIROMAŠTVA POMOĆU EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE I GMO OPASNOST

Siromaštvo je posljedica stanja svijesti. Stanje svijesti indikator je razvije-nosti pojedinca. Suma svijesti svih građana Hrvatske ključna je za ispravnu strategiju razvoja Hrvatske jer svijest naroda upravlja sviješću lidera. Ovdje stoga razmatramo najprije metodologiju razvoja svijesti.

Korištenje GMO-a najopasnije je upravo u proizvodnji hrane, što ovdje također prikazujemo. Nasuprot tome, organska hrana podiže stupanj svijesti i inteligencije te je odlučujuća za razvoj potencijala pojedinaca i naroda.

Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) svrsta-la je dvadeset hrvatskih županija (sve osim Grada Zagreba) u ruralna područja. Prikazujemo jedini cjelovit sustav za uklanjanje siromaštva u svijetu pomoću Maharishi vedske organske poljoprivrede, sustava koji obuhvaća sve vidove života seljaka i drugih u uzgoju hrane. S toliko poljoprivrednog potencijala, odnosno čiste zemlje i vode, uz primjenu ovog sustava Hrvatska bi riješila problem depopulacije i postala bogata te slobodna od GMO-a sa svim drugim zemljama koje su na tom putu.

POVERTY ALLEVIATION BY ECOLOGICAL AGRICULTURE AND GMO DANGER

Poverty is a consequence of the state of consciousness. The state of con-sciousness is an indicator of individual development. The sum of conscious-ness of all Croatian citizens is crucial to the proper development strategy for Croatia, because the consciousness of the people is governed by the leaders’ consciousness. Here, therefore, we first consider the methodology of the de-velopment of consciousness.

The use of GMOs is the most dangerous precisely in food production, which is also shown here. By contrast, organic food raises the level of con-sciousness and intelligence, and is crucial for the development of the potential of individuals and nations.

The Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) clas-sified twenty Croatian counties (all except the City of Zagreb) into rural areas.

59

We show the only comprehensive poverty alleviation system in the world using Maharishi Vedic Organic Agriculture, a system that encompasses all aspects of the life of a farmer and others in food production. With so much agricul-tural potential, i.e. clean land and water, with the application of this system, Croatia would solve the problem of depopulation and become rich and free from GMOs with all other countries on the same path.

NADA MLADINATuzla, Bosna i Hercegovina /Tuzla, Bosnia and Herzegovina

BIOETIČKA EDUKACIJA I POLITIKA

Planet Zemlja protkan je raznovrsnim živim bićima, prebivalište je ljudi, životinja i biljaka. Svojim životnim potrebama i funkcijama živa bića nepre-stano mijenjaju životni prostor u kojem obitavaju od nastanka života na Zemlji do danas. Živa bića sa svojim životnim prostorom (dom, oikos) čine nedjelji-vu cjelinu, jer im je za životne funkcije potreban kontinuirani protok energije i neprekidna izmjena tvari. Preduvjet opstanka života na Zemlji je očuvanje životnih okvira u kojima je on ponikao te se evolucijski obogaćivao i usavr-šavao. Jedino je vrsta Homo sapiens u mogućnosti promijeniti protok količine energije i promet kruženja tvari, proizvoditi nove, u prirodi nepoznate spoje-ve, remetiti međuodnose brojnih organizama, a genetičkim inženjerstvom u mogućnosti je stvoriti nove biljne i životinjske transgene vrste. Svjedoci smo globalne klimatske promjene, onečišćenja vodotoka, mora i kopna, nedostat-ka pitke vode. Jedino je čovjek među svim živim bićima na Zemlji podredio prirodu svojim potrebama i nasilno prekinuo povezanost mnogih živih bića s njihovim životnim okolišem. No nade su ipak usmjerene na čovjeka koji mora izmijeniti svoj odnos prema prirodi, ali i preispitati svoje etičke i moralne prin-cipe. Potrebno je proširiti i produbiti znanje o prirodi, od molekularne razine do razine ekosustava, kroz multidisciplinarna znanstvena istraživanja.

Kada se govori o etici i politici, pogotovo o etičko-političkim raspravama (što pretpostavlja neko jedinstvo etike i politike) nužno je i nezaobilazno osvr-nuti se na Aristotela, odnosno na položaj i značenje etike i politike unutar nje-gove praktičnofilozofijske trijade koja obuhvaća etiku, politiku i ekonomiju.

Cilj nam je pokrenuti rehabilitaciju i svojevrsnu aktualizaciju Aristotelove praktičnofilozofijske trijade, aktualizaciju i rehabilitaciju, koje bi uzele u obzir

60

kako historijske promjene svake pojedine sastavnice i njihovih međusobnih odnosa, tako i okolnosti u kojima o tome govorimo.

BIOETHICAL EDUCATION AND POLITICS

Planet Earth is full of various living beings, inhabited by humans, animals, and plants. With their life needs and functions, living beings constantly change the living space they inhabit from the onset of life on Earth to this day. Liv-ing beings with their living space (home, oikos) make an indivisible whole, because they need a continuous flow of energy and a constant change of sub-stances for life functions. The precondition for the survival of life on Earth is the preservation of life frames in which it originated and in which it evolution-ary enriched and perfected itself. Only Homo sapiens is able to change the flow of the quantity of energy and the circulation of substances, to produce new, in the nature unknown substances, to disturb the interrelations of many organ-isms, and with genetic engineering he is able to create new plant and animal transgenic species. We are witnessing a global climate change, a pollution of watercourses, sea and land, a shortage of potable water. Among all living be-ings on Earth, only man has subjugated nature to his needs and violently inter-rupted the connection of many living beings with their living environment. Yet hope is still directed at man who has to change his attitude toward nature, but also re-examine his ethical and moral principles. It is necessary to expand and deepen the knowledge on nature, from the molecular level to the ecosystem level, through multidisciplinary scientific research.

When it comes to ethics and politics, especially ethical-political discus-sions (which presupposes a unity of ethics and politics) it is imperative to look at Aristotle, i.e. the position and the meaning of ethics and politics within his practical-philosophical triad which encompasses ethics, politics, and eco­nomics.

Our goal is to initiate the rehabilitation and a kind of actualization of Ar-istotle’s practical-philosophical triad, actualization and rehabilitation which would take into account the historical changes of each individual component and their mutual relationships, as well as the circumstances in which we talk about that.

61

TOMISLAV NEDIĆPravni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska /Faculty of Law, J. J. Strossmayer University of Osijek, Croatia

PRAVO ŽIVOTINJE NA ŽIVOT I ZDRAVLJE (TJELESNU CJELOVITOST) – BIOETIČKI PRISTUP

U KAZNENOPRAVNOM OKVIRU

U kaznenopravnoj i građanskopravnoj doktrini životinja se oduvijek smatrala stvari te samim time objektom prava. No najnovija razmatranja i razrade u teorij-sko-pravnom smislu pokušavaju uvidjeti imaju li životinje zagarantirana zaštiće-na prava te mogu li se, eventualno, smatrati i pravnim subjektima. U tom pogledu, autor razmatra pitanje prava životinje na život i zdravlje (tjelesnu cjelovitost) u pravnom i bioetičkom smislu, analizirajući, prije svega, blanketne odredbe kaz-nenog djela mučenja ili ubijanja životinje, kao kaznenog djela protiv okoliša, te Zakon o zaštiti životinja. Također, citirajući druge autore, iznose se iznimke s bio-etičkom i pravnom osnovom (tumačenjem prava), kada bi isto životinjsko pravo eventualno moglo biti ugroženo bez bilo kakve pravne sankcije.

* Rad će biti prezentiran kao poster.

THE RIGHT OF ANIMAL TO LIFE AND HEALTH (BODILY INTEGRITY) – BIOETHICAL APPROACH

IN THE FRAMEWORK OF CRIMINAL LAW

In criminal and civil law doctrines animal was always considered a thing and thus an object of law. But the most recent considerations and elabora-tions in the theoretical-legal sense are trying to discern whether animals have guaranteed protected rights and whether they can also be considered as legal subjects. In this regard, the author considers the questions of the right of ani-mal to life and health (bodily integrity) in the legal and the bioethical sense by analysing, first of all, blanket provisions of the criminal offense of torture or killing an animal, as an environmental crime, and the Animal Protection Act. Also, citing other authors, there are exceptions with the bioethical and the legal basis (by interpreting the law), when the same right of animal could possibly be endangered without any legal sanction.

* The paper will be presented as a poster.

62

MIRA PERIĆ KRALJIK, ANA POPOVIĆFakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrv­atska /Faculty of Education, J. J. Strossmayer University of Osijek, Croatia

BIOETIKA U BUDUĆNOSTI: PRAVILAN EKOLOŠKI ODGOJ OD PREDŠKOLSKE DOBI

POMOĆU DRAMSKO-GLAZBENE RADIONICE

U današnjem društvu javno mnijenje igra veliku ulogu u donošenju različitih zakonskih mjera i regulativa, pa tako i onih vezanih za područje bioetike. Zbog toga stručnjaci imaju obavezu pravovremenog i točnog informiranja javnosti, a na pedagozima je da odgoje nove generacije kako bi postali odgovorni građani koji mogu donositi informirane odluke. U školstvu se prije par godina (neuspješ-no) pokušao provesti projekt zdravstvenog odgoja, a trenutačno je u primjeni ku-rikulum građanskog odgoja i obrazovanja. Tim kurikulumom je predviđeno da učenik kao građanin razredne, školske i lokalne zajednice razvije ljudskopravne, političke, društvene, kulturne, gospodarske i ekološke kompetencije. Predviđen je spiralno-razvojni model uvođenja po obrazovnim ciklusima, počevši od 1. razreda osnovne škole. Građanskim odgojem bavi se i nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj, koji predviđa razvoj socijalnih i građanskih kompeten-cija. Problematika bioetike i okoliša još je uvijek nedovoljno transparentna u javnosti. Zbog toga je pravilan ekološki odgoj od predškolske dobi vrlo važan.

Pri odgoju i obrazovanju u predškolskoj dobi bitan je pravilan pristup, a suvremena pedagogija naglašava važnost učenja kroz igru. Umjetnička pod-ručja nameću se kao idealan okvir u koji možemo smjestiti različite sadržaje. Dramsko-glazbena radionica kojom će se djeci kroz igru razviti svijest o eko-logiji predstavlja stoga idealan poligon za odgoj i obrazovanje odgovornog i informiranog građanina. Priča koja se koristi u radionici je iz slikovnice Aleixa Cabrere i Rose M. Curto Niko i prehrana. Njome će se kroz igru i priču djeci naglasiti važnost pravilne prehrane i osvijestiti potrebu za time da znaju što zapravo jedu te odakle i na koji način dolazi hrana. Niko je imaginarni lik koji je neumjeren u jelu i ne čita upozorenja o hrani, pa zbog toga upada u nevolje. Radionica se sastoji od četiri dijela: tjelesno, dramsko i glazbeno zagrijava-nje; čitanje priče uz glumu i glazbeno tonsko slikanje; mišljenje i razmišljanje djece o priči; te osvrt odgojitelja skupine u svrhu evaluacije i diseminacije. Radionica je otvorenog tipa i može se realizirati u prirodi ili igraonici.

* Rad će biti prezentiran kao poster.

63

BIOETHICS IN THE FUTURE: PROPER ECOLOGICAL EDUCATION FROM THE

PRE-SCHOOL AGE BY A DRAMA-MUSIC WORKSHOP

In today’s society, public opinion has a major role in the adoption of vari-ous laws and regulations, including those related to bioethics. For this reason, experts have a duty to provide timely and accurate information to the public, and it is up to pedagogues to educate new generations to become responsible citizens who can make informed decisions. A few years ago, the school system (unsuccessfully) tried to implement a health education project, and currently applied is the civic education curriculum. This curriculum should enable stu-dents as citizens of class, school, and local communities to develop human rights, political, social, cultural, economic, and ecological competencies. A spiral-development model of introduction for educational cycles is envisioned, starting with the 1st grade of elementary school. The national curriculum for early and pre-school education also deals with civic education, it is the curricu-lum which envisions the development of social and civic competencies. The issues of bioethics and the environment are still not sufficiently transparent in the public. Due to this, a proper environmental education starting with the pre-school age is very important.

In pre-school education, a proper approach is essential, and contemporary pedagogy emphasizes the importance of learning through play. Art fields seem as the ideal framework in which we can accommodate different contents. A drama-music workshop which will give children an opportunity to develop awareness of ecology through play is therefore an ideal platform for the educa-tion of responsible and informed citizens. The story used in the workshop is from the picture book by Aleix Cabrera and Rosa M. Curto, Nil and the Diet. With it, through play and story, the importance of proper diet and the need to know what they actually eat, as well as where and how food comes from will be emphasized. Nil is an imaginary character immodest in food who does not read the warnings about food, so gets into trouble. The workshop consists of four parts: body, drama, and music warm-up; reading stories with acting and musical tone painting; children’s thoughts and reflections on the story; educa-tor’s review for the purpose of evaluation and dissemination. The workshop is open for the public and can be realized in nature or a playroom.

* The paper will be presented as a poster.

64

DANIJELA PERIŠCentar zdravlja »Vaga«, Osijek, Hrvatska /“Vaga” Health Centre, Osijek, Croatia

HRANIMO LI SE ZDRAVO?

Pravilna prehrana jedan je od ključnih čimbenika zdravog načina života. Hraniti sebe i svoju obitelj zdravo jedan je od najvećih izazova modernog dru-štva s obzirom na to da smo zatrpani rafiniranim proizvodima upakiranim u šuškave i šarene omote čija je zadaća privući pažnju najmlađih s ciljem što veće prodaje. Osim toga, tu su i polugotovi proizvodi koji nam omogućuju da, bez puno truda i »gubljenja« dragocjenog vremena, dobijemo instant-ručak pripremljen u petnaest minuta i spreman za konzumaciju. No, kada odlučimo uzeti stvar u svoje ruke, sami pripremiti obrok za svoju obitelji i brinuti o zdravlju, nailazimo na još veći problem. Iako osviješteni o važnosti načina prehrane za zdravlje i kvalitetu života, suočeni smo s činjenicom da namirnice koje su nam dostupne po kvaliteti i sigurnosti ne mogu biti svrstane u zdrave namirnice, a to je tek vrh sante leda. Genetski modificirani organizmi, koji se već desetljećima koriste u poljoprivredi s različitim izgovorima, polako, ali sigurno modificiraju i naše živote bez puno objašnjenja kako i na koji način, no pitanje je jesmo li spremni suočiti se s izazovima koje nam oni donose, kako po pitanju utjecaja na ljudsko zdravlje tako i po pitanju očuvanja okoliša i ekosustava.

ARE WE EATING HEALTHY?

Proper diet is one of the key factors of a healthy lifestyle. Eating healthy is one of the biggest challenges of modern society since we are cluttered with refined products packed in rustling and colourful wraps, whose task is to at-tract the attention of the youngest with the goal of selling as much as pos-sible. Besides, there are ready-made meals which allow us to get an instant lunch prepared and ready for consumption for fifteen minutes, without much effort and “losing” precious time. But when we decide to take the matter in our hands, to prepare a meal for our family and take care of our health, we face an even bigger problem. Although aware of the importance of diet for the health and quality of life, we are faced with the fact that foods available to us in terms of quality and safety cannot be classified as healthy foods, which is only the tip of the iceberg. Genetically modified organisms, used for decades in agriculture with various excuses, slowly but surely modify our lives without much expla-

65

nation as to how, but the question is if we are ready to face the challenges they bring us, whether it is about the impact on human health or environmental and ecosystem preservation.

STEVAN RADIĆUdruga za ekološku proizvodnju »Agroorganic«, Osijek, Hrvatska /“Agroorganic” Association for Ecological Production, Osijek, Croatia

PRIJETNJE BUDUĆEM KVANTITATIVNOM I KVALITATIVNOM RAZVOJU EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE

Ekološka poljoprivreda u cijelom svijetu, pa tako i kod nas, bilježi kvanti-tativni rast usporediv s rastom IT industrije. Danas je u svijetu u sustavu eko-loške poljoprivrede 43,7 milijuna ha obradivog zemljišta i ekvivalent animalne proizvodnje vrijedan preko 80 milijardi dolara godišnje. Prije samo 18 godina, taj je iznos bio oko 15 milijardi dolara godišnje, što je pokazatelj brzine po-rasta vrijednosti tržišta ekoloških poljoprivrednih proizvoda na svjetskoj razi-ni. Taj pozitivni trend nije zaobišao ni našu zemlju. No, baš zahvaljujući brzini porasta kvantitete i vrijednosti ekološke proizvodnje, u ukupnom sustavu, a napose u sustavima pojedinih zemalja, zamjetno je opadanje kvalitete nadzo-ra i certifikacije ekološke poljoprivredne proizvodnje i posljedičnog opadanja vjerodostojnosti garancije. Razlog tome možemo potražiti u pogodovanju po-jedinih sustava pohlepi pojedinaca, ali i u inflaciji ideje na kojoj cijeli sustav počiva. Stoga je moguće već danas zamijetiti stranputice, pogrešne smjerove i »minska polja« koja se nalaze pred ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom kao sustavom, a koja je moguće izbjeći.

THREATS TO THE FUTURE QUANTITATIVE AND QUALITATIVE DEVELOPMENT OF

ECOLOGICAL AGRICULTURE

Ecological agriculture around the world, and so here as well, has seen a quantitative growth comparable to the growth of the IT industry. Today in the world in the ecological agriculture system there are 43.7 million ha of cultiva-ble land and the equivalent of animal production worth over 80 billion dollars a year. Just 18 years ago, this amount was about 15 billion a year, which is an indicator of the speed of the increase of global market value of organic agricul-

66

tural products. This positive trend is present in our country as well. However, thanks precisely to the speed of the increase of the quantity and the value of organic production, in the overall system, and in particular in the systems of individual countries, there is a noticeable drop in the quality of supervision and certification of organic agricultural production and the consequent decline of the credibility of the guarantee. The reason for that can be found in the favour-ing of individual systems to the greed of individuals, but also in the inflation of the idea the whole system rests upon. Therefore, today already it is possible to notice straying, wrong directions, and “mine fields” in front of the ecological agricultural production as a system, which can be avoided.

BOJAN STIPEŠEVIĆPoljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska /Faculty of Agriculture, J. J. Strossmayer University of Osijek, Croatia

ŠTO DONOSI CETA EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI?

Iako je eko-proizvodnja izvorno bazirana na principima koje je donio IFOAM (International Federation of Organic Agriculture Movements, Među-narodna federacija pokreta za ekološku poljoprivredu), standardi koje su uvele nacionalne i nadnacionalne vlade mogu se razlikovati u dijelovima regulative.

Međusobno priznavanje/ekvivalencija eko-standarda EU (oznaka »EU-eko«, na osnovi regulativa Europske komisije 834/2007 i 889/2008, te ostalih iz njih pro-izašlih regulativa) i Kanade (oznaka »Canada organic«, na osnovi važećih kanad-skih eko-standarda, regulativa CAN/CGSB-32.310-2015, CAN/CGSB-32.311-2015 i CAN/CGSB 32.312-2012) postoji već više godina, te je re-evaluirana i potvrđena 2015. godine kao uspješna praksa u povećanju pristupa proširenom tržištu za proizvođače, proširenju izbora za potrošače te olakšavanju regula-torne suradnje. Prije međusobnog priznavanja, pri izvozu iz Kanade u EU (i obrnuto) eko-proizvod je morao proći recertifikaciju, što je stvaralo dodatne troškove eko-proizvođačima izvoznicima (u prosjeku desetak tisuća dolara go-dišnje), što je u pravilu rezultiralo većom cijenom eko-proizvoda za krajnjeg potrošača. U nekim područjima, kanadska je eko-regulativa stroža od EU regu-lative, u nekim područjima je obrnuto, a neke oznake mogu dovesti u zabludu potrošača, napose onog koji ne čita deklaraciju sastojaka proizvoda, gdje su takve nedoumice jasno vidljive i obilježene.

Najveći izazov za ekološku proizvodnju u EU jest porast potražnje eko-proizvoda tolikom brzinom da je farmeri iz EU ne mogu zadovoljiti, što će

67

neminovno dovesti do povećanja uvoza iz ne-EU zemalja. Stoga je neophodna pomoć vlada zemalja EU u izraženijoj potpori farmerima koji se odluče na prijelaz na eko-proizvodnju. Određene procjene govore da bi sporazum CETA mogao značiti gubitak velikog broja proizvođača (procjene govore da bi se moglo raditi o više tisuća agro-radnih mjesta širom EU), a sličan sporazum između SAD i Meksika već je doveo do gubitka posla 2 milijuna ljudi u Mek-siku, uslijed nemogućnosti konkuriranja industrijskoj poljoprivredi SAD-a.

Najveći prisutni strah i u eko-proizvodnji je taj da međunarodni agro-biz-nisi mogu prisiliti sudskim tužbama nacionalne i nad-nacionalne vlasti da snize standarde, što može posljedično rezultirati nižim standardima u eko-proizvod-nji s obje strane Atlantika, utjecaju na okoliš i ljudsko zdravlje, i to ne bazira-no na znanstveno-stručno utemeljenim argumentima, kojima se vodi ekološka poljoprivreda, nego na čistoj utrci za profitom. Dakle, može se očekivati da opet »pohlepa nadvlada razum«. Ipak, visoko postavljena »letvica« eko-pro-izvodnje s »obje strane bare« jest i najbolja »brana« strahu da će CETA donijeti ikakve novitete u život eko-proizvođača.

WHAT DOES CETA BRING TO ECOLOGICAL PRODUCTION?

Although eco-production is originally based on the principles adopted by IFOAM, the International Federation of Organic Agriculture Movements, the standards introduced by national and supranational governments may differ in parts of the regulative.

The mutual recognition/equivalence of the EU eco-standards (“EU-Eco” label, based on the European Commission’s regulations 834/2007 and 889/2008, and other regulations resulting from them) and Canada (“Canada or-ganic” label, based on valid Canadian eco-standards, regulations CAN/CGSB-32.310-2015, CAN/CGSB-32.311-2015 and CAN/CGSB 32.312-2012) exists for several years, and has been re-evaluated and confirmed in 2015 as a suc-cessful practice in increasing access to the expanded market for producers, ex-panding consumer choice, and facilitating regulatory cooperation. Prior to the mutual recognition, when exporting from Canada to the EU (and vice versa), an eco-product had to undergo recertification, resulting in additional costs for eco-producers exporters (on average about 10,000 dollars a year), which gen-erally resulted in higher eco-product prices for the ultimate consumer. In some areas, Canadian eco-regulation is more stringent than the EU regulation, in some areas it is vice versa, and some labels can mislead consumers, especially those who do not read the declaration of product ingredients, where such con-cerns are clearly visible and marked.

68

The biggest challenge for ecological production in the EU is such a fast-growing demand for eco-products which EU farmers cannot meet, which will inevitably lead to the increased imports from non-EU countries. Therefore, it is necessary that the governments of the EU countries more decisively provide support for the farmers who opt for the transition to eco-production. Certain estimates indicate that the CETA agreement could mean the loss of a large number of producers (estimates suggest that it could be about several thousand agro-jobs across the EU), and a similar agreement between the US and Mexico has already led to the loss of job for 2 million people in Mexico, due to the in-ability to compete with the US industrial agriculture.

The biggest fear present in eco-production is that international agro-busi-nesses can force national and supranational authorities to lower the standards by lawsuits, which can result in lower standards in eco-production on both sides of the Atlantic, affecting the environment and human health, and not based on scientifically based arguments, which ecological agriculture adopts, but on a pure race for profit. So, once again it can be expected that “greed overcomes the mind”. Still, “the bar” of eco-production set high enough on “both sides of the pond” is the best “dam” for the fear that CETA will bring any novelties into the life of eco-producers.

MILJENKO TuRNIŠKIAgencija lokalne demokracije Osijek, Hrvatska /Local Democracy Agency Osijek, Croatia

ZNAČAJ GRAĐANSKOG AKTIVIZMA U EUROPI I HRVATSKOJ U KONTEKSTU

MEĐUNARODNIH TRGOVINSKIH UGOVORA

Demokracija je mnogo više od višestranačkog političkog sustava. Prirod-no stanje društva jest pluralnost. Različite grupacije ljudi u različitim su dob-nim, profesionalnim, stambenim, prometnim, zdravstvenim, ekološkim i inim situacijama. Političke su stranke značajan dio demokratskog instrumentarija kojim se ta različitost može izraziti, ali često nedovoljan ili previše spor i pre-malo senzibiliziran za neke manje grupe građana ili pitanja koja se trenutno ne čine tako važnima dominantnoj političkoj većini. Zbog toga se građani često i u velikom broju, sukladno slobodi govora i pravu na udruživanje, udružuju u udruge raznih profila kako bi izrekli neki svoj interes ili potrebu, a potom i realizirali taj interes ili potrebu. Gledajući svijet kakav danas jest, očito je da

69

nije lako organizirati politički sustav koji je dovoljno protočan, transparentan i jednostavan te kao takav velikoj većini građana omogućuje zastupanje njihovih interesa. Sve je više u trendu napadati postignuća predstavničke demokracije, ali možda je ipak razumnije i učinkovitije mudro je i strpljivo nadograđivati. Ne treba zaboraviti da je demokracija relativno mlada pojava u ukupnoj ljudskoj po-vijesti i sjetiti se da su ropstvo i kmetstvo ukinuti tek u 19. stoljeću, a opće pravo glasa uvedeno je tek poslije Prvog i Drugog svjetskog rata. Postignuća civilnog društva, a to znači raznih religijskih organizacija, sindikata i udruga, mnogo je teže u cjelini i precizno izmjeriti, ali je sigurno da su ona značajna i realizirana u mnogim područjima. Razne udruge invalida, umirovljenika, udruge za kreativ-ni razvoj djece i mladih, udruge posvećene pravima djece s posebnim potreba-ma, udruge za ženska prava, sigurne kuće, azili za životinje, ekološke udruge, kao i sve one udruge koje djeluju u pravcu većeg prava pristupa odlučivanju u političkim tijelima i prava pristupa informacijama, mnogo su napravile za stvar-nu, praktičnu, svakodnevnu demokraciju i svakodnevni bolji život. Posljednjih nekoliko godina postaje za sve članice Europske unije jako važno pitanje pre-govora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom sporazumu između EU i SAD-a te su se ponovo udruge civilnog društva pokazale iznimno aktivnima u pogledu dodatnog informiranja i senzibiliziranja javnosti, ali i pritiska na poli-tičke stranke, vlade, Europski parlament i Europsku komisiju.

THE SIGNIFICANCE OF CIVIL ACTIVISM IN EUROPE AND CROATIA IN THE CONTEXT OF INTERNATIONAL TRADE AGREEMENTS

Democracy is far more than a multiparty political system. The natural state of society is plurality. Different groups of people are in different age, profes-sional, housing, traffic, health, ecological, and other situations. Political par-ties are a significant part of the democratic instrument which can express this diversity, but is often inadequate or too slow and not sensible enough for some smaller groups of citizens or issues that do not seem important to the dominant political majority. For this reason, citizens frequently and in large numbers, in accordance with the freedom of speech and the right to association, join in associations of various profiles to express an interest or need of theirs, and then also to realize it. Looking at the world as it is today, it is obvious that it is not easy to organize a political system that is sufficiently fluid, transparent, and simple, and that as such it enables the representation of interests to the great majority of citizens. It is increasingly trendy to attack the achievements of representative democracy, but perhaps it is more reasonable and more efficient

70

to wisely and patiently upgrade it. It should not be forgotten that democracy is a relatively young phenomenon in the overall human history and it should be remembered that slavery and serfdom were abolished only in the 19th century, and that universal suffrage was introduced only after the First and the Second World War. The achievements of civil society, which means various religious organizations, trade unions, and associations, are much harder to measure pre-cisely and overall, but it is certain that they are significant and realized in many areas. Various associations of disabled persons, retired persons, associations for the creative development of children and youth, associations dedicated to the rights of children with special needs, women’s rights associations, safe houses, asylums, ecological associations, as well as all associations directed at greater access to decision-making in political bodies and the right to access information have done a great deal for the real, practical, everyday democracy and a better everyday life. Over the last few years, a very important question for all EU mem-ber states is that of Transatlantic Trade and Investment Partnership between the EU and the US, and civil society associations have again been extremely active in regard to public awareness and sensitization, but also the pressure on political parties, governments, the European Parliament and the European Commission.

IVANA VINKOVIĆ VRČEKInstitut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska /Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia

NANOTEHNOLOGIJA – NOVO LICE MEDICINE ILI NOVA MEDICINSKA NEMEZA

Nanotehnologija zadire danas u sva područja ekonomije, zaštite okoliša i zdravlja. Ona predstavlja jednu od šest ključnih tehnoloških grana današnjice te je u stanju izravno upravljati osnovnim građevnim jedinicama tvari – ato-mima i molekulama – i pokušava iskoristiti njihova kvantna svojstva na malim dimenzijama. Prefiks ‘nano’ označava da je neka tvar ili kemikalija pripravljena u oblicima izuzetno malih dimenzija. U takvom minijaturnom formatu nano-čestice poprimaju sasvim nova svojstva (fizička, termalna, optička, biološka i druga) koja nemaju u svojoj »redovnoj« veličini. Kada se srebro, titanov dioksid ili ugljik laboratorijskim manipulacijama transformiraju u nanočestice, njihova toksikologija postaje prava enigma za znanstvenike. Usprkos prikrivanju poda-taka od strane industrije, znanstvenici otkrivaju i objavljuju rezultate o otrov-nosti nanočestica. U stotinama znanstvenih radova pokazano je da nanočestice

71

mogu izazvati upale, oksidativni stres stanica, narušiti imunosni sustav, oštetiti živčani sustav ili izazvati alergije. Dosezi i učinci nanotehnoloških istraživanja zadiru u područje ekonomije, zaštite okoliša, prehrane i zdravlja. Prema tome, znanstvene rasprave o potrebi, sigurnosti i dosezima nanotehnologije ne pripada-ju samo fizikalno-(bio)kemijskim znanstvenim disciplinama. Odgovoran pristup nanotehnologiji zahtjeva sudjelovanje različitih znanosti, uključujući društvene i humanističke. Zanemarivanje nanotehnoloških istraživanja od strane sociologa, filozofa ili teologa ekvivalentno je ignoriranju nanotehnoloških rizika od stra-ne prirodoznanstvenika. Integrativan, interdisciplinarni pristup nanotehnologiji etički je imperativ znanstvenika i način korekcije zablude da je nanotehnološki razvoj konačni odgovor za energetska, ekološka i medicinska pitanja.

NANOTECHNOLOGY – THE NEW FACE OF MEDICINE OR THE NEW MEDICAL NEMESIS

Nanotechnology today touches upon all areas of economy, environmental protection, and health. It represents one of the six key technological branches of today and it is capable to directly manage the basic building units of substances – atoms and molecules – and tries to utilize their quantum properties in small dimensions. The prefix ‘nano’ indicates that some substance or a chemical is prepared in very small dimensions. In such a miniature form, nanoparticles take on completely new properties (physical, thermal, optical, biological and others) which they do not have in their “regular” size. When silver, titanium dioxide, or carbon are transformed into nanoparticles through laboratory manipulations, their toxicology becomes a real enigma for scientists. Despite concealing data from the industry, scientists reveal and publish results of the toxicity of nano-particles. It has been shown in hundreds of scientific papers that nanoparticles can cause inflammation, oxidative cell stress, disrupt the immune system, dam-age the nervous system, or cause allergies. The scope and effects of nanotech-nological research touch upon the field of economy, environmental protection, nutrition, and health. Thus, scientific discussions on the need, safety, and the scope of nanotechnology do not only belong to physical-(bio)chemical science disciplines. A responsible approach to nanotechnology demands participation of various sciences, including social sciences and humanities. Ignoring nano-technological research by sociologists, philosophers, or theologians is equiva-lent to ignoring nanotechnological risks by natural scientists. An integrative, interdisciplinary approach to nanotechnology is an ethical imperative for scien-tists and a way of correcting the delusion that nanotechnological development is the ultimate response to energetic, ecological, and medical questions.

72

VALERIJE VRČEKFarmaceutsko­biokemijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /Faculty of Pharmacy and Biochemistry, University of Zagreb, Croatia

ŠTO ZABRANA GLIFOZATA ZNAČI ZA GM USJEVE?

GM usjevi proizvod su industrije straha. Dizajnirani su kao biotehnološko rješenje za, uz ostalo, zabrinutost ljudi zbog sve veće uporabe kemijskih sred-stava, odnosno herbicida na poljima. Dobili su marketinšku etiketu – ili GMO ili kemija!

Međutim, s pojavom genetski modificiranih usjeva naglo je porasla po-trošnja glifozata u čitavome svijetu. GM usjevi žive u kemijskoj simbiozi s glifozatom i jedine su biljke na svijetu kojima je ugrađen gen za otpornost prema tom herbicidu.

Danas je njegova tržišna sudbina ugrožena politički, medijski i znanstve-no. Pretpostavka je vrlo jednostavna: ukoliko se glifozat zabrani u EU, ugroža-va se budućnost sjetve GM usjeva. Sjetva GM usjeva bez glifozata besmislena je, a kemijska zamjena za glifozat ne postoji. Takva je zabrana nemoguća u SAD-u, jer se američka poljoprivreda temelji na GM usjevima.

WHAT DOES THE GLYPHOSATE BAN MEAN FOR GM CROPS?

GM crops are a product of the industry of fear. They are designed as a biotechnological solution, among other things, for the people’s concern due to the increasing use of chemical agents, i.e. herbicides in fields. They got a marketing label – either GMO or chemistry!

However, with the emergence of genetically modified crops, glyphosate consumption has increased rapidly throughout the world. GM crops live in a chemical symbiosis with glyphosate and are the only plants in the world that incorporate a gene for resistance to this herbicide.

Today its market destiny is endangered politically, by the media, and sci-entifically. The assumption is very simple: if glyphosate is banned in the EU, the future of GM crops is endangered. Sowing GM crops without glyphosate is pointless, and the chemical substitution for glyphosate does not exist. Such a ban is impossible in the US, because US agriculture is based on GM crops.

ADRESAR SuDIONIKA

ADDRESSES OF THE PARTICIPANTS

75

Keya AcharyaForum of Environmental Journalists in IndiaB 122 Century Park, 48 Richmond RoadIN–560025 BangaloreIndiae-mail: keya@keyaacharya.com

Petar BašićSveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuFakultet za odgojne i obrazovne znanostiCara Hadrijana 10HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: pbasic@foozos.hr

Branko ČičićUl. Prilaz 1RS–11000 BeogradSrbijae-mail: organska.srbija@gmail.com

Berislav ČovićSveučilište u ZagrebuFilozofski fakultetIvana Lučića 3HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: bcovic@ffzg.hr

Dejan DonevUl. 6, br. 8MK–1054 SopišteMakedonijae-mail: donevdejan76@gmail.com

Lidija GajskiVlaška 120HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: lidija-gajski@zg.t-com.hr

Michael GeorgeSt. Thomas UniversityReligious Studies Department51 Dinnen DriveFredericton, New Brunswick E3B 5 G3Canadae-mail: mgeorge@stu.ca

Josip GućSveučilište u SplituFilozofski fakultetCentar za integrativnu bioetikuPoljička cesta 35HR–21000 SplitHrvatskae-mail: jos.guc@gmail.com

Goran IvaniševićAkademija medicinskih znanosti HrvatskePraška 2/IIIHR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: g_ivanisevic@hotmail.com

Luka JanešBranovečka 62HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: lukajjan@gmail.com

Mario JašićAlbina i Franje Herljevića 10/59BA–75000 TuzlaBosna i Hercegovinae-mail: jasic.mario@bih.net.ba

Midhat JašićUniverzitet u TuzliTehnološki fakultetUniverzitetska 8BA–75000 TuzlaBosna i Hercegovinae-mail: jasic_midhat@yahoo.com

76

Orhan JašićUniverzitet u SarajevuFakultet islamskih naukaĆemerlina 54BA–71000 SarajevoBosna i Hercegovinae-mail: orhanjasic@yahoo.com

Hrvoje JurićSveučilište u ZagrebuFilozofski fakultetOdsjek za filozofijuIvana Lučića 3HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: hjuric@ffzg.hr

Željko KaluđerovićUniverzitet u Novom SaduFilozofski fakultetOdsek za filozofijuDr Zorana Đinđića 2RS–21000 Novi SadSrbijae-mail: zeljko.kaludjerovic@ff.uns.ac.rs

Ivica KelamSveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuFakultet za odgojne i obrazovne znanostiCara Hadrijana 10HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: ikelam@foozos.hr

Ivica KisićSveučilište u ZagrebuAgronomski fakultetZavod za opću proizvodnju biljaSvetošimunska cesta 25HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: ikisic@agr.hr

Katica KnezovićSveučilište u ZagrebuUčiteljski fakultetSavska 77HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: katica.knezovic@ufzg.hr

Jelena LoborovecSveučilište u ZagrebuGeotehnički fakultet u VaraždinuHallerova aleja 7HR–42000 VaraždinHrvatskae-mail: jloborec@gfv.hr

Mile MarinčićŠiftarova 48HR–10310 Ivanić-GradHrvatskae-mail: marincic.mile@gmail.com

Gordan MasnjakUdruga KrONOPLJABukovačka cesta 161HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: gordanmasnjak@gmail.com

Zora Maštrović(kod Vešligaj)Zvonimira Rogoza 7HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: akramilama@gmail.com

Marijan MendešDuga 10HR–32000 VinkovciHrvatskae-mail: marijan.mendes.mm@gmail.com

77

Nada MladinaIsmeta Mujezinovića 6BA–75000 TuzlaBosna i Hercegovinae-mail: nada.m@bih.net.ba

Benjamin MuhamedbegovićUniverzitet u TuzliTehnološki fakultetUniverzitetska 8BA–75000 TuzlaBosna i Hercegovinae-mail: benjamin.muhamedbegovic@untz.ba

Tomislav NedićSveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuPravni fakultetStjepana Radića 13HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: nedict@gmail.com

Mira Perić KraljikSveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuFakultet za odgojne i obrazovne znanostiCara Hadrijana 10HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: mperic@foozos.hr

Danijela PerišCentar zdravlja VagaHrvatske Republike 19CHR–31000 OsijekHrvatskae-mail: vagazdravlje@gmail.com

Ana PopovićSveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuFakultet za odgojne i obrazovne znanostiCara Hadrijana 10HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: apopovic@foozos.hr

Stevan RadićCvjetkova 46HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: stevan.radic.agr@gmail.com

Bojan StipeševićSveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuPoljoprivredni fakultetKralja Petra Svačića 1DHR–31000 OsijekHrvatskae-mail: bojans@pfos.hr

Drago ŠubarićSveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuPrehrambeno-tehnološki fakultetUl. Franje Kuhača 20HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: drago.subaric@ptfos.hr

Miljenko TurniškiAgencija lokalne demokracije OsijekCvjetkova �2HR–31000 OsijekHrvatskae-mail: ldaosijek@aldaintranet.org

Ivana Vinković VrčekInstitut za medicinska istraživanja i medicinu radaKsaverska cesta 2HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: ivinkovic@imi.hr

78

Valerije VrčekSveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultetAnte Kovačića 1HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: vvrcek@pharma.hr

Saša ZavrtnikSveučilište u ZagrebuGeotehnički fakultet u VaraždinuHallerova aleja 7HR–42000 VaraždinHrvatskae-mail: zavrtnik@gfv.hr

Damir ŽubčićSveučilište u ZagrebuVeterinarski fakultetHeinzelova 55HR–10000 ZagrebHrvatskae-mail: dazubcic@vef.hr

IZDAVAČ / PuBLISHER

Hrvatsko bioetičko društvo / Croatian Bioethics Society

ZA IZDAVAČA / FOR PuBLISHER

Hrvoje Jurić

uREDNICI / EDITORS

Hrvoje Jurić, Ivica Kelam

PRIJEVODI I KOREKTuRA / TRANSLATIONS AND PROOFREADING

Hrvoje Jurić, Damir Sekulić

DIZAJN NASLOVNICE / COVER DESIGN

Denis Kos

DIZAJN LOGOTIPA / LOGO DESIGN

Stevan Radić

PRIJELOM TEKSTA / LAYOuT

Stjepan Ocvirk, Zagreb

TISAK / PRINT

GRAFOMARK, Zagreb

NAKLADA / VOLuME

200

ISBN 978-953-55962-0-2