19 2016ka-9.-prijedlog... · projekta "projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje...

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

GRAD SARAJEVO GRADONAČELNIK

BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina

CITY OF SARAJEVO MAYOR

Broj: 01-05-6737/16 Sarajevo, 15.12.2016.g.

19 2016

Na osnovu člana 39. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Saraj

, o evo" brj 34/08 — prečišćeni tekst), gradona čelnik Grada Sarajeva donosi:

ZAKLJUČAK

1. Utvrđuje se Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Odluku Gradona čelnika o opredjeljenosti uspostavljanja JPP.

2. Predlaže se Gradskom vije ću Grada Sarajeva da, u skladu sa članom 121. Poslovnika Gradskog vije ća Grada Sarajeva, donese Odluku iz ta čke 1. Zaključka, po skraćenom postupku, obzirom da se ne radi o složenom i obimnom aktu.

GRA NA LNIK

Pro .dr. Iv Komšić

U1. Hamdije Kreševljakovića 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 — 208 340; Fax: ++387 33 - 208 341;

www.sarajevo.ba


KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO

GRADONAČELNIK


CANTON OF SARAJEVO CITY OF SARAJEVO

MAYOR

ODLUKA O DAVANJU SAGLASNOSTI

NA ODLUKU GRADONAČELNIKA O OPREDJELJENOSTI USPOSTAVLJANJA JPP

(Prij edlog)

Predlagač :Gradonačelnik Obrađivač : Gradska služba za lokalno

poslovanje i razvoj Grada

Sarajevo, decembar 2016. godine

U1. Hamdije Kreševljakovića 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 - 208 340; 443 050, Fax: ++387 33 - 208 341

www.sarajevo.ba

Na osnovu člana 13. stav 5. Zakona o javno - privatnom partnerstvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11) i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08), Gradsko vije će Grada Sarajeva, na svojoj sjednici održanoj 2016. godine, donosi

(prijedlog)

ODLUKU O DAVANJU SAGLASNOSTI

NA ODLUKU GRADONAČELNIKA O OPREDJELJENOSTI USPOSTAVLJANJA JPP

Č lan 1. Daje se saglasnost na Odluku Gradona čelnika o opredjeljenosti uspostavljanja JPP na realizaciji Projekta "Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela "Vidikovac" na Trebevi ću", broj od Ovlašćuje se gradonačelnik da potpiše Odluku iz stava 1. ovog č lana.

Č lan 2. Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanju u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

PREDSJEDAVAJUĆI GRADSKOG VIJEĆA

SULJO AGIĆ

Broj:

Datum: 2016. godine

OBRAZLOŽENJE

PRAVNI OSNOV Pravni osnov za donošenje ove Odluke sadržan je u člana 13. stav 5. Zakona o javno privatnom partnerstvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11), gdje je, izme đu ostalog, propisano da nadležni organ — Gradsko vijeće daje saglasnost na Odluku Gradona čelnika o opredjeljenosti uspostavljanja JPP. Statutom Grada Sarajeva("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08), u članu 26. utvrđena je nadležnost Gradskog vije ća za donošenje odluka.

RAZLOZI DONOŠENJA Gradonačelnik je svojom odlukom, broj 01-05-6292/16 od 17.11. 2016. godine, utvrdio Listu projekata koji se u 2017. godini planiraju realizirati kroz oblike javno - privatnog partnerstva koja sadrži i Projekat "Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela "Vidikovac" na Trebeviću". Projekat je uvršten na osnovu prihva ćenog Prijedloga Plana provedebe projekata JPPGrada Sarajeva za 2017. godinu. U pripremi predlaganja ove Odluke izra đena je Studija opravdanosti projektovanja, izgradnje, upravljanja i održavanja hotelom "Vidikovac" na planini Trebevi ć , od 30.11.2016. godine, koji je autor prof dr Elvira Ć izmić poklonio Gradu Sarajevu, a koja je sastavni dio ove Odluke. U člani 3. Zakona o javno privatnom partnerstvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11) propisan je što obavezno sadrži Studija. Sljedeći Zakonom propisanu proceduru, Gradona čelnik je donio Odluku o opredjeljenosti uspostavljanja JPP za predmetni projekat i predložio Gradskom vije ću da svojom odlukom da svoju saglasnost na tako donesenu odluku Gradona čelnika.

OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH RJEŠENJA U Članu 1. se utvrđuje da Gradsko vijeće daje saglasnost na Odluku Gradona čelnika o opredjeljenju za uspostavljanje JPP Grada Sarajeva na relizaciji Projekta"Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela "Vidikovac" na Trebevi ću". U Č lanu 2. se uređuje da ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenim novinama Kanotna Sarajevo"

FINANSIJSKA SREDSTVA Finansijska sredstva za realizaciju ove Odluke bit će planirana u Budžetu Grada Sarajeva za 2017.godinu.


GRAD SARAJEVO GRADONAČELNIK


CITY OF SARAJEVO CITY MAYOR

Broj: Sarajevo,

Na osnovu č lana 13. stav 2. i 3. Zakona o javno - privatnom partnerstvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11) i na osnovu č lana 38. i 39. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08), gradona čelnik Grada Sarajeva, donosi

ODLUKU O OPREDJELJENOSTI USPOSTAVLJANJA JPP

Č lan 1. (Predmet Odluke)

Grad Sarajevo se opredjeljuje za uspostavljanje JPP na relizaciji Projekta "Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela "Vidikovac" na Trebevi ću" sa Liste projekata koji se u 2017. godini planiraju realizirati kroz oblike javnog - privatnog partnerstva, donesene Odlukom Gradonačelnika, broj 01-05-6292/16 od 17.11. 2016. godine.

Č lan 2. (Dokumentaciona osnova)

Javno - privatno partnerstvo na realizaciji projekta iz č lana 1. ove Odluke, realizira se na osnovu Studije opravdanosti projektovanja, izgradnje, upravljanja i održavanja hotela "Vidikovac" na Trebeviću, od 30.11.2016. godine, autora prof Dr. Elvira Ć izmić , a koja je sastavni dio ove Odluke.

Č lan 3. (Stupanje na snagu i objava u službenim novinama)

Ova Odluka stupa na snagu danom stupanja na snagu odluke kojom Gradsko vijeće Grada Sarajeva daje saglasnost na ovu Odluku i objavit će se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Gradonačelnik

Prof. Dr. Ivo Komšić

U1. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 - 208 340 Fax: ++387 33 - 208 341

www.sarajevo.ba

OBRAZLOŽENJE

PRAVNI OSNOV Pravni osnov za donošenje ove Odluke sadržan je u člana 13. stav 1, 2. i 3. Zakona o javno privatnom partnerstvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11), gdje je, izme đu ostalog, propisano da nadležni organ — Gradona čelnik u svakom konkretnom slučaju utvrđuje odgovarajuć im aktom opredjeljenosti za uspostavljanje partnerstva sa privatnim sektorom. Č lanom 38. i 39. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08) propisana je nadležnost Gradonačelnika.

RAZLOZI DONOŠENJA Gradonačelnik je svojom odlukom, broj 01-05-6292/16 od 17.11. 2016. godine, utvrdio Listu projekata koji se u 2017. godini planiraju realizirati kroz oblike javno - privatnog partnerstva koja sadrži i Projekat "Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela "Vidikovac" na Trebeviću". Projekat je uvršten na osnovu prihva ćenog Prijedloga Plana provedbe projekata JPPGrada Sarajeva za 2017. godinu. U pripremi predlaganja ove Odluke izra đena je Studija opravdanosti projektovanja, izgradnje, upravljanja i održavanja hotela "Vidikovac" na Trebevi ću, od 30.11.2016. godine, od 30.11.2016. godine, koji je autor prof dr Elvira Č izmić poklonio Gradu Sarajevu, a koja je sastavni dio ove Odluke. U članu 13. stav 3. Zakona o javno privatnom partnerstvu ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 27/11) propisan je što obavezno sadrži Studija. Sljedeći Zakonom propisanu proceduru, Gradonačelnik donosi ovu Odluku.

OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH RJEŠENJA

U članu 1. se utvrđuje opredjeljenje za uspostavljanje JPP Grada Sarajeva na realizaciji Projekta"Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela "Vidikovac" na Trebevi ću", a koji je sadržan na Listi projekata koji se u 2017. godini planiraju realizirati kroz oblike javnog

-

privatnog partnerstva koju je svojom Odlukom donio Gradona čelnik.

U Član 2. se navodi da se Javno - privatno partnerstvo, na realizaciji ovog projekta, realizira na osnovu Studije opravdanosti projekta koja je sastavni dio same Odluke.

U Članu 3. se uređuje da Odluka stupa na snagu danom stupanja na snagu odluke kojom Gradsko vije će Grada Sarajeva daje saglasnost na ovu odluku, a što je propisano u stavu 5. Člana 13. Zakona.

FINANSIJSKA SREDSTVA Finansijska sredstva za realizaciju ove Odluke bit će planirana u Budžetu Grada Sarajeva za 2017. godinu.

STUDIJU IZRADIO: PROF.DR. ELVIR Č IZMIĆ , VAN FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU

FESOR EKONOMSKOG

KORISNIK STUDIJE: GRAD SARAJEVO

STUDIJA OPRAVDANOSTI

PROJEKTOVANJA, IZGRADNJE, UPRAVLJANJA I ODRŽAVANJA

HOTELA „VIDIKOVAC" NA TREBEVIĆU

SARAJEVO, NOVEMBAR 2016. GODINE.

Predmet: Studija opravdanosti projekta izgradnje, održavanja i upravljanja Hotelom „Vidikovac" na planini Trebevi ć

Sadržaj:

UVOD• 2

STRATEŠKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA• 3

SWOT ANALIZA PROJEKTNOG PODUHVATA• 6

CILJEVI PROJEKTNOG PODUHVATA: 8

ORGANIZACIJSKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA: 9

DINAMIKA I TRAJANJE PROJEKTNOG PODUHVATA: 9

TURISTIČKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA: 14

MARKETINŠKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA• 17

FINANSIJSKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA: 18

RIZICI PROJEKTNOG PODUHVATA: 19

ZAKLJUČAK I PREPORUKE: 23

UVOD:

Turizam je globalno posmatrano najbrže rastu ća i jedna od naprofitabilnijih industrija u svijetu sa velikim mogućnostima za ekonomski razvoj razli č itih regija. Današnje vrijeme koje karakteriziraju razli č ite promjene i fenomeni traže suzdržanost kada se govori o predvi đanju jer veliki broj događaja utiče na turističku industriju na pozitivan i negativan na č in, s tim da se događajima koji privlače turiste treba posvetiti viši nivo pažnje uz integralno upravljanje širom turisti čkom destinacijom i njenim događajima i sadržajima. Generalno posmatrano, primjetan je stalni porast važnost turizma i ugostiteljstva vezano za obim i specifi čnosti ljudskih resursa koji su u okviru navedene industrije zaposleni, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju. To je utvr đeno posljednjim izvještajima Svjetskog vije ća za putovanja i turizam (WTTC-World Travel and Tourism Council). Postoje i druge međunarodne institucije koje analiziraju industriju turizma i ugostiteljstva koji ukazuju na navedene pozitivne trendove tako da doma će turističke destinacije treba obogatiti i staviti u funkciju isporuke dodane vrijednosti turistima, kako u lokalnom, tako i u redgionalnom i globalnom kontekstu.

Sarajevo, kao glavni grad države Bosne i Hercegovine, ima izuzetno veliki turisti čki potencijal č ijim se subdestinacijama, događajima i sadržajem treba sistemski upravljati. Sarajevo je glavni administrativni, privredni, kulturni, univerzitetski, turisti čki i sportski centar u Bosni i Herecgovini. Grad Sarajevo je jedinica lokalne samouprave koju č ine četiri gradske općine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, kulturno je i obrazovno središte smješteno na prostoru Sarajevskog polja. Sarajevsko polje se nalazi u unutargorskoj depresiji, okruženoj planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu, Trebevi ćem na jugoistoku, te srednje visokim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Prosje čna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500 m. Najmanja nadmorska visina je na prostoru Reljeva, dok se prema jugoistoku nadmorska visina pove ćava. Najzapadnija ta čka polja je na 18 16' istočne geografske dužine. Krajnja istočna tačka je na 18 27' isto čne geografske dužine, najsjevernija je 43 53' sjeverne geografske širine, a najjužnija je na 43 47' sjeverne geografske širine. Prema geološkim i geomorfološkim karakteristikama, ovaj prostor karakterišu dvije cjeline, i to planinski obod i zaravnjena depresija sa Sarajevskim poljem. 1 Površina grada Sarajeva je 141,5 km 2, a vremenska zona CET (Evropa) GMT + 01:00. Klima je umjereno kontinentalna. Prosje čna ljetna temperatura je 19,1 C. Prosje čna zimska temperatura je — 1,3 C, dok je prosje čna godišnja temperatura 9,5 C. Grad Sarajevo na podru čju četiri opć ine (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad), ima oko 297.416 stanovnika. 2

Suština problema kojom se bavi ova studija jeste pitanje opravdanosti izgradnje turisti čko, ugostiteljskog i rekretaivnog kompleksa „Vidikovac" na užoj lokaciji planine Trebevi ć . Kompletan kontekst izgradnje navedenog objekta se veže za trenutne aktivnosti izgradnje Trebevićke Žičare koja bi kao posebna turisti čka atrakcija trebala biti uklju čena u ukupnu

• Dizdar, M. (2005). Sarajevo — Historijsko turisti čki vodi č . Sarajevo: Sejtarija, str. 11. 2 Grad Sarajevo (2015). O Sarajevu. (Internet): Dostupno na: http://www.saraievo.ba/ba/stream.php?kat=31

(pristupljeno 25. novembra 2016).

konfiguraciju ponude koju može generirati Trebevi ć , kao određena zaokružena turisti čka destinacija. S obzirom da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu najve ć i dio infrastrukture ove turustičke destinacije uništen trenutni potencijal iste je veoma skroman uz teško će vezane za imovinsko pravne odnose koji dodatno usporavaju razvoj svih segmenata infrastrukture koja mora postojati sa ciljem zadovoljenja potreba sve zahtjevnijih i sve više sofisticiranih konzumenata turisti čkih i ugostiteljskih usluga. Prostor Trebevi ća, kao integralna turisti čka destinacija gdje se Trebevi ćka Žičara može posmatrati kao odre đen komplementarni element, nije pokriven odgovarajućom prostorno-planskom dokumentacijom.

To otežava da se intenziviraju aktivnosti gradnje odre đenih objekata, kao poslovne prilike za privatni kapital i na taj na č in podigne atraktivnost integralne turisti čke destinacije Trebevi ća ali i same Trebevićke Žičare tako da se navedeni sadržaji me đusobno podupiru čineć i sadržajnijom ukupnu konfiguraciju ponude. Zbog navedene kompleksnosti vezane za imovinsko pravne i prostorno planske aspekte u ovom slu čaju bi se kod izgradnje sadržaja koji će podić i atraktivnost Trebevi ća kao turisti čke destinacije mogao primjeniti koncept Javno-Privatnog Partnerstva gdje trebaju na ć i interes kako javne institucije tako i privatni partner uz predispoziciju usporuke sadržaja visoke vrijednosti za turiste, odnosno klijente u najširem smislu te rije či, uz modeliranje istog kroz principe BSC koncepta i DBOT metodologij e finansij skog projektiranja.

STRATEŠKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA:

U Kantonu Sarajevo je u 2013. godini turistički promet zabilježio rast broja dolazaka turista za 17,9% (302.570) i rast ostvarenog broja no ćenja za 18,0% (595.637) u odnosu na prethodnu 2012. godinu. Od 1997. godine od kada se vodi zvani čna statistika turističkih kretanja u Kantonu Sarajevo, 2013. godina je rekordna po broju dolazaka i noćenja turista. 3

Turistički promet u Sarajevu zabilježio je blagi pad u 2014. godini. U prva četiri mjeseca 2014. godine zabilježen je pad dolazaka turista za 1,6% i pad broja noćenja turista od 7,4% u odnosu na prethodnu 2013. godinu. Najve ći broj dolazaka turista je iz Turske, zatim iz Hrvatske. Također najve ć i broj noćenja su ostvarili turisti iz Turske i Hrvatske. Najve ć i broj turista odsjeo je u hotelima i sli čnim objektima. Prosječan broj no ćenja po dolasku bio je dva dana. Najve ć i broj dolazaka turista u Kanton Sarajevo u 2014. godini su ostvarili turisti iz Turske 37.623 i noćenjima 67.247. Zatim slijedi Hrvatska sa 35.301 dolazaka i 60.491 noćenja, Slovenija sa 17.341 dolazaka i 27.532 no ćenja, Južna Koreja sa 15.868 dolazaka i 17.573 noćenja, Srbija sa 11.950 dolazaka i 22.694 no ćenja. Zanimljivo je da su turisti iz Kuvajta u 2014. godini u Kantonu Sarajevo ostvarili 25.907 no ćenja, a svega 6.505 dolazaka.

Tabela 1: Broj turista i no ćenja u Kantonu Sarajevo 1997-2015.

3 Grad Sarajevo (2013). Turistička kretanja u Kantonu Sarajevo za 2013. godinu. (Internet): Dostupno na: http://www.sarajevo.ba/ba/strearn.php?kat=424 (pristupljeno 25. novembra 2016).

Godina Turisti % Noćenja % Ukupno 41.000 Ukupno 123.000

1997. Domać i 10.000 Domać i 34.000

Strani 31.000 Strani 89.000 Ukupno 47.282 115,3 Ukupno 113.621 92,4

1998. Domaći 11.360 113,6 Domać i 25.312 74,4

Strani 35.922 115,9 Strani 88.309 99,2 Ukupno 60.263 127,5 Ukupno 155.238 136,6

1999. Domać i 15.284 134,5 Domać i 33.103 130,8


2000. Domać i 21.624 141,5 Domać i 41.892 126,6


2001. Domać i 22.331 103,3 Domać i 41.869 99,9 Strani 50.178 93,8 Strani 123.339 91,7

2002. Ukupno 80.269 110,7 Ukupno 169.385 102,5

Domać i 25.403 113,7 Domaći 45.487 108,6

Strani 54.866 109,3 Strani 123.898 100,4

2003. Ukupno 94.429 117,6 Ukupno 189.054 111,6 Domać i 29.407 115,7 Domaći 50.500 111,0

Strani 65022 118,5 Strani 138.554 111,8

2004. Ukupno 110.625 117,1 Ukupno 226.110 119,6

Domać i 31.996 108,8 Domać i 62.289 123,3 Strani 78.629 120,9 Strani 163.821 118,2

2005. Ukupno 127.046 114,8 Ukupno 260.361 115,1 Domaći 37.399 116,9 Domać i 69.587 111,7

Strani 89.647 114,0 Strani 190.774 116,4

2006. Ukupno 142.945 112,5 Ukupno 291.591 112,0 Domaći 38.200 102,1 Domaći 67.692 97,3 Strani 104.745 116,8 Strani 223.899 117,4

2007. Ukupno 159.833 111,8 Ukupno 314.364 107,8

Domaći 40.801 106,8 Domać i 75.632 111,8 Strani 119.032 113,6 Strani 238.732 106,6

2008. Ukupno 170.669 106,8 Ukupno 331.238 105,4

Domač i 43.054 105,5 Domaći 73.646 97,4 Strani 127.615 107,2 Strani 257.592 107,9

2009. Ukupno 183.900 107,8 Ukupno 348.670 105,3 Domać i 43.495 101,0 Domać i 72.752 98,8

Strani 140.405 110,0 Strani 275.918 107,1

2010. Ukupno 209.525 113,9 Ukupno 393.494 112,9

Domać i 42.355 97,4 Domać i 69.938 96,1 Strani 167.170 119,1 Strani 323.556 117,3

2011. Ukupno 231.537 110,5 Ukupno 447.267 113,7 Domać i 46.926 110,8 Domać i 83.395 119,2 Strani 184.611 110,4 Strani 363.872 112,5

2012. Ukupno 256.628 110,8 Ukupno 504.929 112,9

Domać i 48.557 103,5 Domać i 85.481 102,5

Strani 208.071 112,7 Strani 419.448 115,3

2013. Ukupno 302.570 117,9 Ukupno 595.637 118,0

•qr tO R CO gr--

450000

400000

350000

300000

250000

200000

150000

100000

50000

—IIII—Strani

—40—Doma ć i

Domać i 49.045 101,0 Domać i 84.065 98,3

Strani 253.525 121,8 Strani 511.572 122,0

2014. Ukupno 308.907 102,1 Ukupno 599.533 100,7

Domać i 49.893 101,7 Domać i 85.782 102,0

Strani 259.014 102,2 Strani 513.751 100,4

2015. I - VI

Ukupno 163.130 117,2 Ukupno 310.545 115,2

Domać i 26.620 112,7 Domać i 46.083 116,2

Strani 136.510 118,2 Strani 264.462 115,0

Izvor: Turistička zajednica Kantona Sarajevo, 2015-2015.

U 2014. godini u Kantonu Sarajevo je zabilježeno ukupno 308.907 dolazaka turista, doma ć ih 49.893 i stranih 259.014, dok je ukupan broj no ćenja iznosio 599.533, domać ih 85.782 i stranih 513.751. Ovaj trend se i dalje nastavlja na na č in da je prosje čna mjesečna posječenost Kantona Sarajevo izme đu 40-50 hiljada turista od čega je omjer strani-domać i u proporciji 8- 9:1-2, što ukazuje na projekciju stabilnog trenda rasta u ovom sektoru. Naravno pojedine općine Grada Sarajeva kvalitetno participiraju u strukturi ovih posjeta, dok se u op ćini Stari Grad također bilježi stabilan rast, uz pad relativnog tržišnog u češća u Kantonu Sarajevo, što znač i da se treba raditi na projektima podizanja atraktivnosti sadržaja ove turisti čke destinacije, što svakako dovodi do zaklju čka da postoji opravdan interes Grada Sarajeva za unapređenje turističke infrastrukture Grada Sarajeva, a posebno uže turisti čke destinacije vezane za planinu Trebevi ć . Projekcije buduć ih kretanja putem ekstrapolacije se mogu prediktirati a dijagram koji pokazuje navedene predikcije se može prikazati na sljede ć i način (Slika 1.).

Slika 1: Dinamika rasta broja turista u Kantonu Sarajevo

I

time i Grada Sarajevo, s tim što je dinamika rasta domaćih turista znatno slabija, tako da treba

voditi računa da se Vidikovac na Trebevi ću uključe u konfiguraciju integralne ponude

najvećeg dijela sistemskih posjeta turista. U tom slu čaju bi se mogao očekivati kvalitetan i

stabilan broj turista koji posje ćuju i navedenu turističku destinaciju Trebević , ali se kod

kalkulacije broja i dinamike rasta istih moraju uzeti u obzir elementi koji projektuju realnu sliku broja i dinamike potencijalnih posjeta uz uzimanje u obzir i odre đenih rizika. U

nastavku se daje tabela vezana za prosje čno zadržavanje/potencijalno no ćenje turista u

Kantonu Sarajevo, što se može uzeti kao relevantno kod analize i projektiranja odluka vezanih

za investiranje u turisti čko ugostiteljsku industriju (tabela 2.).

Tabela 2: Prosje čno zadržavanje turista u KS

God. Total Domać i Strani

2012 1,9 1,8 2,0

2013 2,0 1,9 2,1

2014 1,9 1,8 2,0

2015 1,9 1,8 2,0

Izvor: Turistička zajednica Kantona Sarajevo, 2015-2016.

Iz prethodne tabele se vidi da je zadržavanje turista u Kantonu Sarajevo na nivou prosjeka od dva dana sa tendenicjom dužeg ostanka stranih turista u odnosu na doma će. Navedeni

statisti čki podaci se mogu uzeti kao odre đena platforma za determiniranje budu ćih projekcija

vezano za turisti čki kapacitet predmetne destinacije i pretpostavke vezane za izgradnju objekta „Vidikovac".

SWOT ANALIZA PROJEKTNOG PODUHVATA:

Kroz analizu bilo kojeg poslovno projektnog poduhvata dobro je determinirati postoje će stanje u određenom biznisu kroz korištenje klju čnih elemenata vezanih za PESTLE analizu i SWOT matricu. SWOT analiza predstavlja instrumentalni radni okvir za formuliranje strategije kroz prepoznavanje snaga (S-Strengths), slabosti (W-Weaknesses), prilika (0- Opportunities) i opasnosti (T-Threats) za svaku pojedin čanu organizaciju. SWOT analiza je dobila naziv kao akronim sastavljen od po četnih slova ranije navedenih elemenata koji čine njen konceptualni radni okvir. Kroz navedenu analizu se mogu spoznati odre đeni aspekti vezani za trenutnu situaciju i relaciju postoje ćeg ili potencijalnog biznisa u istoj, dok se kroz određene elemente dinamike vezane za stratešku mapu uspostavljaju uzro čno-posljedične veze koje daju jasniju sliku o projekcijama poslovanja kako u strateškom, tako i u operativnom smislu. Na osnovu dosadašnjih nalaza istraživanja mogu se sistematizirati, kroz SWOT matricu, sljede ć i stavovi vezano za projekat izgradnje Turisti čko ugostiteljskog objekta sa prigodnim sadrzajima pod nazivom „Vidikovac".

Slika 2: SWOT Analiza izgradnje Turisti čko ugostiteljskog objekta sa prigodnim sadrzajima pod nazivom „Vidikovac

Prilike

• Rast broja doma ć ih i inozemnih turista

• Broj stanovnika Grada Sarajeva raste

• Pozitivni trendovi u turizmu

• Strategija razvoja KS i Grada Sarajeva

• Projekt izgradnje Trebevi ćke Žičare

• Blizina i ekološka predispozicija lokacije

• Jedinstvena topogarfija i pejsaž

• Raznolikost krajolika-sva godišnja doba

Prijetnje

• Postojanje crnog turističkog ugostitelj skog tržišta i nelojalne konkurencije

• Loša regulatorna rješenja-razli čiti interesi i nivoi odluč ivanja i uticaja na odluke

• Problem izostanka upravijanj integralnom ponudom turisti čkog proizvoda Grada Sarajeva

• Dominacija outbound/odlaznog u odnost na inbound/dolazni turizam

• Nedovoljno vrijeme zadržavanja turista • Konkurencija drugih turisti čkih centara t

B iH i regiji

Snage

• Planina Trebevi ć je sastavni dio imidža Grada Sarajeva

• Nostalgija i emocije povezane sa Trebevićkom turisti čkom destinacijom

• Vrijeme i mjesto evociranja lijepih uspomena

• Mikro i makro-lokacija planiranog objekta

• Blizina dolaznoj tačci Trebevićke Žičare • Klimatski uslovi i prirodna bogatstva • Moderni sadržaji ponude objekta • Izolacija i mir

Slabosti

• Problem ulaska u novi biznis • Sigurnost — minirani prostori • Nedovoljno dobra infrastruktura • Nedovoljno podupiruć ih sadržaja • Turistička signalizacija • Međuentitetska podjela • Utvrđivanje vlasništva • Negativan imidž iz rata • Izostanak multidestinacijske saradnje

Kroz predo čenu SWOT analizu se na jednostavan na č in mogu primjetiti elementi koji mogu pozitivno uticati i motivirati donositelje poslovnih odluka vezano za ovaj poslovno projektni poduhvat, ali se, s druge strane mogu primjetiti i eventualne prijetnje i slabosti o kojima se mora voditi ra čuna. Suština je da investitor aktivira snage koje mu stoje na radpolaganju i iskoristi šanse koje postoje u ovoj industriji tako da eleminira potencijalne slabosti i ne dozvoli prijetnjama da ugroze poduhvat. Suština je da se kompletnim procesima budu ćeg objekta integralno upravlja u kontekstu strateške, operativne, markentiške i finansijske optimizacije poslovanja jer se u ovom slu čaju radi o specifi čnom biznisu koji funkcionira unutar specifičog okruženja, odnosno industrije. Pored navedenog neophodno je voditi ra čuna o optimizaciji vrijednosnog lanca uklju čujući i opservaciju dobavlja ča, konkurenata, supstituta, komplementara i strateških odrednica razvoja Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva, uključujući i specifi čne zahtjeve pojedinih kategorija klijenata koji se mogu demografski kategorizirati kao generacije X,Y i Z.

Zadovoljstvo klijenata Posvećeni -zaposlenici u sadržajima objekta izvršavanju poslova

Kvalitet izlaza na

visokom nivou-što

vga kategorizadja

nhipkta-7vipxlicp

Inoviranje

sadržaja-

kontinuirano

Integriranje

dobavlja ča i

klijenta u proces

innvarila

Optimizacija svih

procesa kroz

TQM

Pozitivna

percepcija

klijenata/gostiju

Optimizacija

korištenja

resursa

Autenti čan na č in

isporuke sadržaja

CRM-Individualan

pristup svakom

CIS-Skeniranje profila

svakog klijenta

Pažljiva regrutacija i

razvoj zaposlenih

Korištenje naprednih

tehnologija

Preduzetni čka kultura i

profesionalne norme

nnna čania

CILJEVI PROJEKTNOG PODUHVATA:

Kod determiniranja bilo kojeg kapitalno intenzivnog poslovnog projekta potrebno je determinirati odre đene ciljeve strateškog i operativnog karaktera uz njihovu segmentaciju i projektiranje vremenskog horizonta i dinamike realizacije. Klju čni preduvjeti realizacije predmetnog poslovnog poduhvata u pravnom smislu jeste donošenje odluke od strane Gradskog vije ća Grada Sarajeva vezano za ulazak u ovaj poduhvat kroz Javno-Privatno Partnerstvo kao oblik dugoro čne suradnje, dok je poslono infrastrukturalni preduvjet vezan za izgradnju i puštanje u pogon Trebevi ćke Žičare sa č ime se treba sinhronizirati dinamika izgradnje navedenog objekta „Vidikovac". Kreiranje pod brenda „Vidikovac" u okviru integralnog brenda Grada Sarajeva i projekta Trebevićke Žičare sa ciljem da navedeni objekat bude sastavni dio konfiguracije koja se nudi i onoga što klijenti trebaju da dožive. Naravno ciljevi vezani za izgradnju, održavanje i upravljanje objektom trebaju biti naslonjeni na strategiju razvoja Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva, posebno u segmentu vezanom za industriju turizma i razvoj upravlja čkih i marketinških kapaciteta vezanih za turizam u nau čnom i aplikativnom smislu. Navedeni ciljevi bi se mogli segmentirati kroz sljede ći dijagram (Slika 3.).

Slika 3: Strateška mapa objekta „Vidikovac"

ORGANIZACIJSKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA:

Organizacija kompletnog poslovno projektnog poduhvata treba biti bazirana na principima kombinacije preduzetni čke i profesionalne organizacijske konfiguracije. To zna č i da osoblje u operacionom jezgru treba biti izuzetno kompetentno pogotovo u dijelu vidljive komponente prema klijentima/gostima. U samom po četku novoizgrađeni objekt treba imati direktora sa pomoćnikom za operacije (svi poslovi upravljanja operacionim procesima i poslovi kontrole realizacije aktivnosti od sobarica-higijena do kuhinje i restorana-kvalitet namirnica i hrane koja se isporu čuje + dodatni detaljni aspekti) i pomo ćnikom za marketing (sve aspekte operacione komunikacije prije, u toku i nakon isporu čene usluge klijentu/gostu + dodatni detaljni aspekti) dok se ostali aspekti mogu realizirati kroz outsorcing u samom po četku radi optimizacije troškova. Na osnovu navedenog se može razviti specifi čan organigram/organigraf uz dodatne dokumente koji će formalizirati projektirani sadržaj i izgled organizacijske strukture kroz sam razvoj i uhodavanje biznisa zavisno od veli č ine tržišta i potreba koje budu definirane samom implementacijom poslovnih aktivnosti. Naravno svi dokument i projektiranje organigrama i organigrafa, kao i njihovu implementaciju predstavljaju menadžerski dio posla koji je vezan za organizacijski dizajn.

DINAMIKA I TRAJANJE PROJEKTNOG PODUHVATA:

Teorijski i praktični okvir modela za optimizaciju finansiranja i izgradnje i korištenja infrastrukturnih objekata je razvijen ve ć 1996 godine kao pojednostavljeni model za izračunavanje ukupnih troškova infrastrukturnih projekata u razvijenim zemljama. Model uzima u obzir razli č ite varijable koje mogu biti predstavljene pomo ću slijedeć ih jednač ina: 4

Obrazac 1. TPC = BC EDC + IDC

Gdje su TPC (Total Project Cost) ukupni troškovi projekta; BC (Basic Cost) bazni troškovi projekta; EDC (the Cost Escalation During Construction) eskalacija troškova tokom izgradnje i IDC (the Interest During Construction) kamatna stopa tokom izgradnje objekta. Svaka od navedenih varijabli se računa i procjenjuje pomoću posebnih obrazaca. Potrebno je naglasiti da stopa eskalacije troškova treba biti ugovorena/definirana prije po četka realizacije projekta i može se vezati za razne indikatore kao što je na primjer CPI (Customer Price Index) ili neki drugi cjenovni indeks unutar stabilnih ekonomija. Na osnovu toga se može precizno kalkulirati procjena stope eskalacije. Nakon završetka izgradnje prihod se generira na bazi prodaje produciranih/isporu čenih usluga/proizvoda (na primjer cijena preno ć išta sa doručkom i slično) tokom operacionog perioda koji može biti fiksiran na 10, 20, 30 ili više godina u zavisnosti o kojoj vrsti i kapacitetu objekta je rije č i u zavisnosti od preciziranja perioda putem specifikacije tenderskom dokumentacijom (u ovom slu čaju 25 godina) tako da

4 Prilagođeno: Gab-Allah, A., Ahmed, Askar, M., Mohamed, (2002), Problems Facing Parties Involved in Build, Operate, and Transport Projects in Egypt, Journal of Management in Engineering, 2002. str. 76.

neto raspoloživa gotovina (NCA-Net Current Assets) prema tekućoj vrijednosti može biti kalkulirana slijede ćom formulom: 5

Obrazac 2. NCA, = PBI7; — TAX + DEP, — D, za i = 1,2, . . . ,m

gdje je PBIT (Profit Before Interest and Tax) profit prije kamate i poreza; TAX (Tax) je porez; DEPi predstavlja (Depreciation) deprecijaciju (amortizaciju) i Di predstavlja (Annual Dept Installment) godišnji anuitet duga za i tu godinu (ako isti postoji-ako ne ra čuna se oportunitetni trošak koji se procjenjuje). Nadalje kao element kalkulacije se obavezno uzima

u obzir i gotovinski tok za svaku godinu izgradnje i eskalacija troškova tokom perioda izgradnje. Ovaj model podrazumijeva da se amortizacija obra čunava po konstantnom obrascu bez degresivne ili progresivne stope amortizacije kao konstantan dio po četnih investicija. Prema ovom modelu pretpostavlja se da se amortizacija TPC treba izvršiti u potpunosti u posmatranom periodu, mada upravlja čki organi mogu donijeti i druga č iju odluku što svakako mijenaj dinamiku projekta i naravno ishode kalkulacije. Ovdje se trebaju uzeti u obzir i neto godišnja količina isporučenih usluga/proizvoda i njihova projektirana jedini čna cijena a što predstavlja projektovanu prodajnu cijenu za odre đen period. Treba naglasiti da navedena varijabla može biti ograni čena konkurentskim pritiskom. Sa tačke gledišta investitora fokus je usmjeren na glavne parametre projekta vezane za IRR (Internal Rate of Return) internu stopu povrata i NPV (Net Present Value) neto sadašnju vrijednost, mada se mogu uzeti i odre đeni elementi eksternalizacije. Sa aspekta investitora, NPV može biti kalkulirana kako slijedi:

E Obrazac 3. NPV =

‹- N , +' NCA za j = 1,2, . . . . ,c i za i = 1,2, . . . ,m

;, 1 (1+ dY -1 (1+ d)i-c

Gdje je m period koncesije (u predmetnom slu čaju 25 godina); c period trajanja izgradnje; Ei kretanje kapitala tokom i te godine izgradnje; NCAi neto godišnji iznos gotovine koji stoji investitorima na raspolaganju u j toj godini izgradnje i d je diskontna stopa. Za kalkulaciju neto sadašnje vrijednosti infrastrukturnih investicionih projekata moraju se diskontovati buduć i tokovi gotovine putem ura čunavanje stope povrata ponuđenih komparabilnih alternativnih investicionih opcija (oportunitetni trošak) kao što je jednostavno deponovanje sredstava u bankama uz odre đenu kamatnu stopu, investiranje u odre đene vrijednosne papire ili neke druge profitabilnije projekte 6 . Ključni elementi za donošenje ekonomskih odluka vezanih za infrastrukturne investicione projekte su mogu ćnost pokri ća uloženog kapitala odnosno duga koji se računa putem indeksa pokrivanja i servisiranja duga za danu investiciju kroz takozvani DSCR (Debt Service Coverage Ratio), što predstavlja odnos ukupnog godišnjeg raspoloživog iznosa gotovine i godišnjeg iznosa servisiranja duga i ra čuna se kako slijedi: 7

5 Šire: Arikan, Metin, Tiong L. K. Robert, (2003), Optimal Capital Structure Model for DBOT Power Projects, Journal of Construction Engineering and Management, january/february, str. 90-91. 6 Subhash, C. Jain, (2002), Marketing and the Concept of Planning and Strategy, 6-th edition, Pretince Hall, str. 413. ' Arikan, Metin, Tiong L. K. Robert, (2003), Optimal Capital Structure Model for DBOT Power Projects, Journal of Construction Engineering and Management, january/february, str. 92.

Obrazac 4. PBIT + DEP, +TAX „

DSCR, = za i = 1,2, . . . ,m D,

Sve iskorištene varijable u ovoj formuli su ranije pojašnjene. Ulazni podaci ovako definiranog

modela mogu biti: procijenjeni bazni troškovi (pravni poslovi, uspostavljanje konekcije na

elektroenergetsku mrežu, dodatni troškovi projektiranja i inženjeringa, osiguranje, dozvole, eksproprijacija-voditi ra čuna ko od partnera pokriva koje troškove i kako se isti kalkuliraju), trajanje izgradnje i tokovi novca (trajanje izgradnje u godinama/mjesecima, gotovinski tokovi

tokom izgradnje kao procent baznih troškova), uslovi kreditiranja (period otplate kredita, visina kamatne stope-ako postoji kreditno zaduženje-ako ne ra čuna se oportunitetni trošak kapitala), korištenje turisti čko ugostiteljskog obj ekta (procijenjena godišnja produkcija-broj noćenja, broj objeda i slično), prosje čna jedinična cijena noćenja, objeda i sl. Na bazi navedenih podataka putem softvera se može modelirati i kalkulirati optimalnu finansijska konstrukcija i iscrtavati kretanje razli č itih varijabli, uzimajući u obzir ranije definirana tenderska i ciljna ograni čenja.

Korištenjem DBOT pristupa, vlade određenih zemalja i gradova naj češće ohrabruju privatne investitore na formiranje finansijskih konzorcija. Konzorcij treba da finansira, dizajnira i realizira infrastrukturni projekt na na čin da ga dovede u fazu operabilnosti u smislu isporuke definiranih proizvoda ili usluga u okviru ta čno definiranog vremenskog roka. Ovaj period se uzima uopćeno kao period koji je dovoljan novonastalom konzorciju da generira dovoljno isplativ iznos prihoda i profita kroz vo đenje novoizgrađenog objekta a navedeni period se obično naziva koncesioni period. Drugim rije č ima, koncesioni period definira vremenski raspon u okviru kojeg privatni investitor ima pravo komercijalno operirati u novom infrastrukturnom objektu prije nego pravo raspolaganja vrati (prenese) na autoritet vlasti dotične zemlje/grada kao drugog partnera u navedenom projektu s Koncesioni period predstavlja ključni faktor kod implementiranja DBOT modela i na njemu zasnovanih partnerskih ugovora (javno-privatno partnerstvo), zbog toga što se koncesioni period direktno odražava kako na interese kompanije investitora tako i na interese autoriteta vlasti. Uop ćeno, duži period javno-privatnog partnestva donosi ve će koristi za kompaniju partnera, dok pretjerano dug period javno-privatnog partnestva može rezultirati velikim gubicima za autoritete vlasti jer je ekonomski vijek trajanja svake investicije ograni čen. S druge strane, ako je period javno-privatnog partnestva previše kratak kompanija partner će ili odbiti potpisivanje partnerskog ugovora ili će biti primorana da podigne procent ukupnog prihoda ili produciranih proizvodalusluga tokom operiranja novog objekta u definiranom roku iz razloga što želi da pokrije uložena sredstva i ostvari dovoljno visok povrat na ista u kra ćem roku. Kao posljedica navedenog rizik kratkog perioda javno-privatnog partnestva će biti prenesen na klijente kroz ve će cijene što je često neprihvatljivo za privatnog partnera/kompaniju.

Period javno-privatnog partnestva (u konkretnom slu čaju period ustupanja na korištenje i upravljanje novoizgrađenog/saniranog objekta privatnom partneru u aranžamanu javno-privatnog partnerstva) mora uvijek biti definiran u tenderskoj dokumentaciji. Iz navedenog razloga, u novije vrijeme konvencionalni DBOT model je redefiniran kroz DBOTCcM (Design Build Operate Transfer and Concession Model). Ovaj model je upravo i nastao iz razloga što finansijka kalkulacija treba uzeti u obzir i period javno-privatnog partnestva na

8 Prilagođeno: Fen-May Liou, Chih-Pin Huang, (2006), Automated Approach to Negotiations of BOT Contracts with the Consideration of Project Risk, Journal of Construction Engineering and Management, str 19-22.

nač in da obje partnerske strane budu zašti ćene. To znač i da se do dužine perioda javno-privatnog partnestva treba do ć i kroz pregovore između investitora i rezidentne gradske uprave (autoriteta vlasti) na na č in da se ostvari pogodba koja zadovoljava interese obiju strana. DBOTCcM model može biti predstavljen putem slijede ćih obrazaca: 9

Obrazac 5. IR 5 NPV(T,)NPV(T f )

Navedena formula predstavlja odnos koji definira rang alternativa odre đivanja perioda javno- privatnog partnestva uz balansiranje interesa kako kompanije investitora tako i Grada koji odobrava javno-privatno partnerstvo. U ovoj jedna č ini T predstavlja period javno-privatnog partnestva prema ugovoru zasnovanom na DBOT modelu a Tf. predstavlja ekonomski životni vijek projekta dok I predstavlja iznos investiranog kapitala kompanije partner dok R predstavlja veli č inu povrata na investicije koju kompanija partner o čekuje, tako da / *R predstavlja ukupan povrat koji kompanija partner o čekuje od određene investicije kod operiranja novog infrastrukturnog ili turisti čko-ugostiteljskog objekta u periodu javno-privatnog partnestva uz svo đenje svih varijabli na sadašnju vrijednost kroz korištenje određene diskontne stope. 1° Iz navedenog se može vidjeti da period javno-privatnog partnestva leži izme đu određenih granica kako je definirano u obrascu koji slijedi:

Obrazac 6. T CL C CU

gdje = T(NPV = IR) označava donju granicu koncesionog perioda, a Te _ u = T[ NPV = NPV(Tf)] gornju granicu koncesionog perioda. Radi ilustracije može se iskoristiti jedan primjer kalkulacije perioda javno-privatnog partnestva T. Ako se pretpostavi da ukupan iznos investiranja u određen infrastrukturni objekt I iznosi 140 miliona konvertibilnih maraka, uz o čekivanje kompanije partnera da ostvari minimalan povrat na uložena sredstva (R) od 15% i početak projekta u 2010., dok ekonomski život projekta završava 2040., kalkulacija se može vrlo jednostavno izvesti uz pomo ć ranije predstavljenih obrazaca. Zbog pojednostavljenja, sve veli č ine se, kod kalkulacije, diskontiraju na sadašnju vrijednost. Ako se koriste ranije predstavljene jednadžbe uz zadane ulazne parametre, mogu se dobiti slijedeće vrijednosti:

Obrazac 7. IR =140*15% = 21 miliona KM

Iz navedenog slijedi da je:

Obrazac 8. NPV(T f )= NPV(t = 2040) = 27 miliona KM

U skladu sa jednadžbom (5) period javno-privatnog partnestva bi se mogao na ć i u intervalu kako slijedi:

Obrazac 9. 21 NPV(7',) 27

9 Prilagođeno: L. Y. Shen, H. J. Bao, Y. Z. Wu, W. S. Lu, (2007), Using Bargaining-Game Theory for Negotiating Concession Period for BOT-Type Contract, Journal of Construction Engineering and Management, str. 212-214. 1° Iskustveno je dokazano da kumulirana sadašnja vrijednost povrata na investicije u infrastrukturne objekte uzima normalan raspored. šire: Li, L.; Li, Q. M.; L. Y. Shen, (2002), Alternative Concession Model for Build Operate Transfer Contract Projects, Journal of Construction Engineering and Management, str. 330.

Jasno je da period javno-privatnog partnestva Tc leži unutar ranga koji je ograni čen donjim limitom Tc L i gornjim limitom Tc u Određivanje vrijednosti Tc i Te u se veže za sadašnju vrijednost gotovinskog toka unutar projektom definiranog perioda ekonomskog života projekta. Da bi se odredio donji limit perioda javno-privatnog partnestva

Tc postavlja se pitanje koja je godina trajanja projekta najbliža vrijednosti neto gotovinskog toka od 21 milion. Jednostavnom kalkulacijom pomoću ranije definiranih obrazaca uz formiranje odgovarajuć

ih tabela se dobije donja vrijednost od 18 godina, odnosno 2028 godina, dok se na isti način dolazi do gornjeg vremenskog limita koji se nalazi u 2032 godini, gdje je neto

sadašnja vrijednost projekta 27 miliona. To zna č i da se period javno-privatnog partnestva treba nalaziti unutar inervala kako slijedi:

Obrazac 10. 18 < T< 22 godina

Gotovinski tok projekta i navedeni limiti perioda javno-privatnog partnestva mogu se uopćeno predstaviti i putem slijede ćeg grafikona (slika br. 4. 11 ).

Slika 4. Neto sadašnja vrijednost projekta u toku koncesionog perioda

♦ NPV

NPV (T f ) NPV (T c )

IR

0 ► C _ L T,

NPV (t)

I

Konačno, DBOTCcM model može ponuditi kvantitativnu osnovu za formuliranje efektivnog

intervala koji predstavlja osnovu vo đenja pregovora prema win-win propozicijama zadovoljavanja interesa obije partnerske strane. Pregovori trebaju predstavljati proces pogađanja gdje svaka od strana pregovara na na č in da želi ostvariti maksimalan ishod, tako da se u ovom slučaju može primijeniti teorija igara kroz propoziciju maxi-maxi. 12 Ipak, u praksi je ovo dosta kompliciraniji proces koji uzima u obzir i pregovara čke vještine partnera i mnoge druge faktore koji mogu uticati na kona čan ishod pregovora. Na osnovu ovog oglednog primjera može se zaklju č iti da bi u konkretnom slučaju period ustupanja objekta na upravljanje privatnom partneru na dužinu izme đu 25-35 godina kroz koncept javno-privatnog partnerstva bio zadovoljavaju ć i.

I Prilagođeno: L. Y. Shen, Y. Z. Wu, (2005), Risk Concession Model for Build/Operate/Transfer Contract

Projects, Journal of Construction Engineering and Management, str. 212. 12 Prilagođ

eno: L. Y. Shen, H. J. Bao, Y. Z. Wu, W. S. Lu, (2007), Using Bargaining-Game Theory for Negotiating Concession Period for BOT-Type Contract, Journal of Construction Engineering and Management, str. 214.

Izgradnja, korištenje i upravljanje navedenim objektom se projektira na 25 godina tako da će projekti gotovinski tok u samom startu biti negativa iz razloga što će biti u procesu izgradnje a nakon puštanja u upotrebu će imati potencijal da generira prilive na osnovu svojih operacija. Kompletna cijena izgradnje i puštanja objekta u pogon, odnosno po četak njegovog korištenja iznosi cca 8.000.000,00 KM a dinamika njegove izgradnje ne bi trebala biti duža od 12 mjeseci tako da se mogu definirati dva scenarija kompletnog posla. Navedeni ulazni elementi mogu dovesti do zaklju čka da Budžet Grada Sarajeva nema potencijal za ostvarenje navedene dinamike i zbog toga bi aranžman javno-privatnog partnerstva bio prihvatljiv kod ovakvog projekta. Projektirano trajanje ovog aranžmana bi se moglo definirati na minimalan period od 25 godina i navedeni period treba biti po četna osnovica za izra čun svih potrebnih upravljačkih, investicijskih, tržišnih i finansijskih parametara.

TURISTIČKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA:

Historijski kontekst pokazuje da se Grad Sarajevo, koriste ći infrastrukturu glavnog grada i glavne karakteristike turisti čke ponude nalazio u samom vrhu turisti čke ponude u Ex/Jugoslaviji, zahvaljujući prvenstveno prirodnim, kulturno historijskim i drugim znamenitostima, zatim receptivnu ponudu koju sa č injavaju: infrastrukturni kapaciteti, smještajni kapaciteti, univerzitetski kapaciteti, kapaciteti za ugostiteljstvo, saobra ćaj, turističke agencije, sport, trgovina, zanatstvo, banke, PTT i druga komunikaciona struktura, i drugi sadržaji i drugi kapaciteti ponude uklju čujuć i i specifičnu gostoprimljivost i otvorenost ljudi. Za takvu poziciju treba u mnogome zahvaliti pored ostalog dobijanju, pripremama i organizaciji Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, koje su doprinijele razvoju imidža grada Sarajeva i njegovih turisiti čkih kapaciteta, uključujući dosta kvalitetnih smještajnih kapaciteta i dodatnu prepoznatljivost grada i njegovih turisti čkih subdestinacija.

U predratnom periodu na podru čju Sarajeva (bez op ć ine Pale) bilo je 63 objekta za smještaj, od čega su poslovala 32 hotela, motela i pansiona (5.023 ležaja), koji su sa objektima za omladinski smještaj i drugim preno ć ištima raspolagali sa ukupno 7.505 ležaja. Tokom rata već ina turističkih objekata u Sarajevu i njegovoj okolini je uništena ili je propala zbog neodržavanja. 13 U poslijeratnom periodu izgra đeni su mnogi smještajni kapaciteti, uglavnom manji objekti, koji pružaju uslugu u skladu sa evropskim standardima. Broj smještajnih jedinica značajno je porastao, tako da trenutno Kanton Sarajevo ima ukupno 122 smještajna objekta ili skoro dva puta više nego prije agresije na BiH (u stvarnosti ih je vjerovatno još i više, jer statisti čki nisu evidentirani). Na podru čju Kantona Sarajevo locirano je 56 hotela, 65 smještajna objekta tipa motela, pansiona, preno ć išta, sobe za iznajmljivanje i 1 hotelsko naselje, koji raspolažu sa oko 7.500 ležaja.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (Službene novine F BiH 32/10), objekti iz skupine hoteli razvrstavaju se u sljede će vrste: hotel baština, hotel, aparthotel, turisti čko naselje, turisti čki apartmani, motel, pansion. Postoje ć i hoteli se kategoriziraju sa dvije, tri, četiri i pet zvjezdica, a novi sa tri, četiri i pet zvjezdica. U skladu sa zakonom objekti iz skupine Hoteli koji su kategorizirani kategorijom koja se ozna čava zvjezdicama kategoriziraju se ponovno svake

13 Sarajevo.ba (2010). Turistički smještajni kapaciteti. (Internet): Dostupno na: http://sarajevo.ba/baffiles/info-turizam.pdf (pristupljeno 26. novembar 2016).

pete godine. Postupak ponovne kategorizacije, u skladu sa Zakonom, po službenoj dužnosti provodi nadležni organ državne uprave. I4

Tabela 3: Pregled broja poslovnih jedinica i zaposlenih po vrstama i kategorijama za 2014. godinu

Kategonja objekta

Hotel

Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Broj objekata Broj zaposlenih Broj objekata Broj zaposlenih I kategorije

5* 2 171 1 141

Hotel II kategorije 4*

10 309 4 170 Hotel III

kategorije 3* 26 344 18 235

Hotel IV kategorije 2*

5 20 4 15 Hotel V

kategorije 1* 1 2 1 2

Pansion II kategorije 2*

1 4 1 4 Motel II

kategorije 2* 3 11 3 11

Prenoć ište 2 3 2 3 Hotelsko naselje II 2*

1 3

Omladinski hotel 2 15 2 15 Kafe bar 1 11 1 11 Sobe za iznajmljivanje II

kategorije 2*

1 1 1 1

Restoran 24 289 17 221 Kafana 1 6 1 6 Buffet Kafe

6 10 5 7 slastičarna 1 12 1 12 Pivnica 1 27 1 27 Objekt brze prehrane

1 3

Kantina Bar

1 68 1 68 (noćni klub) 1 6 1 6 Bistro Ostale

2 7 1 2 ugostiteljske poslovne jedinice

5 101 5 101

Ukupno 98 1.423 71 Sarajevo,2015.

1.058 Izvor• Zavod za informatiku i statistiku Kantona

Iz prethodne tabele se može vidjeti da ova industrijska grana ima razvojni potencijal u budućem periodu, tako da razli č ite vrste projekata vezanih za investiranje u tursiti čko-ugostiteljsku infrastrukturu mogu biti opravdani.

Prosječna iskorištenost raspoloživih kapaciteta iznosi oko 14,00%, uz prosje čno zadržavanje gostiju od 2,1 dan. Prema analizama, ekonomska održivost objekata za smještaj gostiju moguća je ukoliko su raspoloživi kapacitet popunjeni najmanje 50 % na godišnjem nivou.

14 Sarajevo.ba (2010). Kategorizacija objekata. (Internet): Dostupno na: http://sarajevo.ba/ba/files/info-turizam.pdf (pristupljeno 26. novembar 2016).

Međutim, indikativno je da uprkos niskoj iskorištenosti, nijedan objekat nije zatvoren. Ova situacija najvjerovatnije proizlazi iz činjenice da statisti čki podaci potiču iz evidencija u registriranim objektima gdje isti izbjegavaju prijavljivanje velikog broja gostiju radi pla ćanja boravišne takse. Rješenje problema „crnog" turisti čkog tržišta i nelojalne konkurencije je u dosljednoj primjeni zakona i postojanje institucija za njegovo provo đenje. Neophodno je obezbjediti ve ći nadzor inspekcijskih organa na provjeri prijava boravka turista u svim smještajnim kapacitetima (hoteli, moteli, ku će za izdavanje, vikend-kuće, stanovi, itd.). Neke procjene govore da na jednog prijavljenog gosta dolaze tri neprijavljena. Tako đer, gost plaća boravišnu taksu za no ćenje, ali i za dnevni boravak, pri čemu se dnevni boravci ne evidentirajui s

Karakteristike i posebnosti Trebevi ća su opisane u prethodnim dijelovima uz dodatne opservacije kroz SWOT analizu. Ono što je važno istaknuti je da je Trebevi ć tradicionalno izletište građana Sarajeva i dio je ukupnog imidža grada. U široj javnosti prevladava mišljenje da se Trebević mora sačuvati od loših uticaja urbanizacije i razvoja masovnog turizma i da se treba posmatrati kao destinacija sportskog i rekreativnog turizma i kao jedinstveno izletište. Sam pojam turistička destinacija se odnosi na prostor koje u sebi sadrži dovoljan broj turističkih atrakcija da bi se taj prostor mogao ponuditi kao turisti čki proizvod. Dakle, Trebević treba razvijati kao jedinstveni brend u sklopu šire turisti čke destinacije. Destinacija znači i ostvarivanje sinergijskih efekata na bazi umrežavanja sa partnerima: prevoznici-organizatori ekskurzija, dodatni smještajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, turisti čke agencije, tour operateri i sl. Klju čni problemi koji trenutno uti ču na razvoj destinacije Trebevi ć su: 1. sigurnost — deminiranje podru čja, 2. pitanje nadležnosti i razvoja destinacije, 3. obnova i izgradnja nedostaju će infrastrukture i 4. razdvojenost Trebevi ća međuentitetskom linijom. Veoma je važno istać i da je Trebević idealan prostor za poludnevne, jednodnevne ili kra će boravke, te stoga ne postoji potreba za masovnom gradnjom smještajnih kapaciteta. Dodatni razlog tome se nalazi i u blizini grada i višku smještajnih kapaciteta u gradu. Predratni smještajni kapaciteti na Trebevi ću su bili oko 200 kreveta, u sedam planinarskih domova. Planinarski domovi su sada djelomično u funkciji, parcijalno obnovljeni, ili uništeni. Obnova i modernizacija planinarskih domova nema dovoljan obim smještajnih kapaciteta, tako da su se posljednje dvije godine izgradili ili sanirali dodati objekti koji imaju više sadržaja. Razvoj etno-sela bi također dao doprinos razvoju smještajnih kapaciteta, boljem pozicioniranju destinacije, ali i zaštite okoline. Ograni čavajući faktor razvoju etno-sela je prostor na kome bi mogao biti lociran. Trebevi ć je idealno mjesto za bazi čne pripreme sportista zbog čistoće zraka, kisika i ozona. Pripreme se mogu vršiti kroz duže boravke u postoje ćim kapacitetima, ali uz razvoj prate ćih sadržaja. Sportska društva također za mlađe kategorije organizuju škole sportova (košarka, odbojka, itd.) na bazi poludnevnog boravka. Planinarska društva su također bitan faktor u razvoju destinacije i privla čenju gostiju/planinara iz drugih regija i iz inostranstva. Organizacija planinarskih sletova i drugih doga đaja će dati podsticaj razvoju ovog vida turizma. Također, kao interesantnu ciljnu grupu treba posmatrati poslovne ljude — kompanije iz Sarajeva i šire koje na Trebevi ću mogu održavati seminare, konferencije, team-building aktivnosti, i sl. Kratki anti-stress programi, u kombinaciji sa fitnessom, saunama, itd. Također mogu privuć i određeni broj posjetilaca. Ove aktivnosti podrazumijevaju izgradnju dodatne turisti čko-ugostiteljske infrastrukture koja ne će ugroziti ambijent niti izgledom, niti veličinom, a kompatibilne su sa o čekivanjem posjetilaca. Navedeni objekti trebaju imati

15 Sarajevo.ba (2010). Kategorizacija objekata. (Internet): Dostupno na: http://sarajevo.ba/ba/files/info-turizam.pdf (pristupljeno 30. april 2015).

Projekcija broja putnika

c\J

•

co cr) E)s— c

-

'S `"O' c.1

450000

400000

350000

300000

250000

200000

150000

100000

50000

o

visoke standarde kvalitete, sadržaja i ukupnih operacionih kapaciteta uz sisteme gra đenja koji osiguravaju visoki stepen energetske u č inkovitosti.

MARKETINSKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA:

Određena istraživanja koja su provedena vezano za asocijaciju mla đe populacije u Kantonu Sarajevo sa Trebevi ćem kao određenom turisti čkom destinacijom pokazuju da postoji emotivna veza razli čitih kategorija stanovništva koja se prenosi sa generacije na generaciju. Kada se opservira obim potencijalnog tržišta za razli č ite sadržaje turisti čke destinacije Trebević , uključujuć i i predmetno javno-privatno partnerstvo u projektu izgradnje, održavanja i upravljanja Hotelom „Vidikovac" (Turisti čko ugostiteljskim objektom Vidikovac na Trebeviću) potrebno je operirati sa kapacitetima Trebevi ćke Žičare koji su prije agresije na BiH iznosili oko 300.000 posjetilaca godišnje. Naravno okolnosti i vrijeme su se promjenili i navedene parametre treba nanovo procjenjivati i koristiti integralnu varijantu (koja uklju čuje i turiste/klijente koji posje ćuju navedenu destinaciju uz korištenje automobila, organiziranog prijevoza putem autobusa i sli čno) sa ciljem umanjenja rizika ostalih parametara. Kada se uzmu svi navedeni elementi i sadržaji trenasportne komunikacije u obzir u tom slu čaju se mogu objektivizirati parametri vezani za tržišni potencijal integralne destinacije a time i predmetnog javno-privatnog partnerstva u izgradnji, održavanju i upravljanju Hotelom „Vidikovac" (Turisti čko ugostiteljskim objektom Vidikovac). U skladu sa ranije navedenim projekcija posjetilaca na bazi broja putnika koje će raalizirati Trebevi ćka ži čara bi se mogao projektirati putem sljede ćeg dijagrama (Slika br. 5.)

Slika br. 5. Projekcija broja putnika/potencijalnih klijenata na Trebevi ćkoj Žičari

Na Trebevi ću je potrebno obnoviti, urediti, izgraditi i dograditi razli č ite vrste sadržaja koji će pomoći u razvoju ove turisti čke destinacije i ostvarenju marketinških ciljeva iste. S obzirom na devastiranost prostora potrebno je izgraditi dovoljne kapacitete parking prostora (radi uštede prostora i izbjegavanje narušavanja okoliša-nekoliko etaža parking prostora ispod

zemlje), turisti čko ugostiteljske objekte, planinarske domove, sportske terene i sadržaje, sadržaje zdravog života, uklju čujuć i fitness, trim staze, podru čja za avanturisti čki i ekstremni sport i turizam, igrališta i tematske parkove za djecu, ure đena izletišta, šetališta-pješa čke i biciklističke staze, turisti čku signalizaciju, olimpijske sadržaje i sli čno. Zbog kompleksnosti navedene destinacije u njen ukupan marketinški potencijal je neophodno investirati visoke iznose finansijskih resursa i iz navedenog razloga uklju č iti veliki broj institucija, kompanija i drugih interesnih skupina je jedan integralan, odnosno holisti čki nač in. Pretpostavka za uspješno funkcioniranje destinacije je uspješno upravljanje resursima, a uspješno upravljanje resursima podrazumijeva upliv privatnog kapitala. Stoga se kao jedan od preduslova razvoja turizma nameće koncept javno-privatnog partnerstva, u okviru postoje će pravne regulative, planskih dokumenata i relevantnih odluka nadležnih organa. U ovom kontekstu treba raditi na sljedeć

im marketinškim aktivnostima: 1. promociji destinacije, 2. izgradnji brenda i pozicioniranja, 3. otvaranju novih tržišta i novih tržišnih segmenata, 4. podsticaj turisti čkih proizvoda koji pružaju komplementarne koristi i 4. komunikaciji s tržištima kroz suvremene komunikacijske medije uklju čujući i društvene mreže. Sve objekte i sadržaje koji su izgra đeni, koji se grade ili planiraju graditi treba promovirati integralno sa ciljem ostvarenja sinergijskih efekata. Naravno elektronski kontekst promocije treba iskoristiti na na čin da se kroz društvene mreže promovira sadržaj, ambijent i infrastruktura dok se suptilniji elmenti promocije mogu o čekivati od strane „zadovoljnih klijenata" u smislu komuniciranja njihovih emocija i doživljaja putem društvenih mreža.

FINANSIJSKI ASPEKTI PROJEKTNOG PODUHVATA:

Planiranje scenarija (Scenario Planning) predstavlja koncept strateškog planiranja koji određene organizacije koriste kako bi svoje planove učinile fleksibilnijim u dugom roku zbog konstantnih promjena u okruženju. Planiranje scenarija ima u vidu činjenicu da je budu ćnost nepredvidljiva i zbog toga pruža niz razli č itih verzija budu ćnosti. Nasuprot tome, ve ć ina drugih strategija predvi đa samo jednu verziju budućnosti. 16 Ova metoda vuče porijeklo iz klasič

nih metoda koje je koristila vojska, odnosno vojna obavještajna služba. Navedeni koncept uzima obzir niz drugih tehnika uklju čujući teoriju igara i tehnike za izbor optimalne alternative za određene uvjete, koriste ći ih kao sastavni dio kod optimizacije alternativa u okviru planiranja scenarija. Prilikom korištenja ovog koncepta potrebno je postaviti odre đeno paradigmati čno pitanje koje poti če razmatranje mogu ć ih rješenja koja stoje na dispoziciji u pretpostavljenim okolnostima.' 17 Na taj način je moguće generirati niz mogu ć ih rješenja koja kroz sistem grupne analize može generirati sinergijske efekte u smislu razvoja novih divizija kompanije koje su usmjerene na sasvim nova izranjaju ća tržišta. Potrebno je znati da se kod planiranja scenarija polazi od odre đenog broja pretpostavki koje definiraju doga đaje koji bi se mogli desiti u budućnosti. Naravno, navedeni događaji trebaju biti opisani na nač in njihovog mogućeg djelovanja na biznis, odnosno industriju u kojoj odre đene organizacije funkcioniraju, sa ciljem razumijevanja moguć ih scenarija koji bi se u tom slu čaju mogli desiti, uz definiranje strateških aktivnosti usmjerenih na prevladavanje istih i njihovo inkorporiranje u planiranu strategiju kompanije. Na ovaj na čin kompanije anticipativno mijenjaju svoje ponašanje i na taj na č in pokušavaju uticati na budu će događaje, tržišta i rezultate poslovanja.

16 Turner, Suzanne, Tools for Success: A Manager's Guide, Mc-Graw-Hill, 2002. str. 150.

17 Lynch, Richard, Strategic Management-Formerly Corporate Strategy, Fifth Edition, Prentice

Hall, str. 84 i 181.

Koncept planiranja scenarija je prvi put predstavljen u knjizi La Prospective iz 1964. godine.

U poslovnom kontekstu, Shell je prva kompanija koja je koncept planiranja scenarija primijenila u praksi. Do 1990. godine više od 50 posto kompanija sa liste 500 najboljih

kompanija koje objavljuje Fortune magazina su koristile neku od verzija scenario planiranja i njihov se broj kontinuirano pove ćavao. Kako bi se što uspješnije implementirala metodologija planiranja scenarija u kompaniji, potrebno je preduzeti slijede će korake: 18

1. Predoč iti scenarije mogućih buduć ih događaja. Objasniti učesnicima šta je scenario planiranje, zašto su baš oni izabrani i šta se od njih o čekuje. 2. Identificirati potencijalne probleme i važna pitanja. 3. Odrediti vremenski horizont (obi čno se koristi između pet i 30 godina). 4. Identificirati ključne faktore koji su predvodnici promjena. Prvenstveno se fokusirati

na eksterne probleme na koje organizacija ne može uticati. Potrebno je uraditi SWOT analizu i analizu okruženja a zatim izdvojiti faktore koji su najviše važni za dati biznis.

5. Dogovoriti se koliko razli č itih scenarija treba razviti (obi čno se razvija između 2 i 4 scenarija). 6. Učesnici razvijaju scenario, detaljno ih povezuju ći sa trenutnim stanjem industrije ili svijeta. 7.

Voditi raspravu o svakom scenariju sa aspekta izvodljivosti, najvažnijim problemima i implikacijama na današnju situaciju.

8. Izabrati više izvodljivih scenarija koje je mogu će inkorporirati u postoje ću strategiju ih koristiti kao test njene izdržljivost.

Menadžeri koji koriste metodu planiranja scenarija ne samo da su spremni da anticipiraju izazove i neizvjesnosti u budućnosti, nego, također, uče kako da razmišljaju o budu ćnosti, odnosno da promišljaju strateški. Planiranje scenarija nije nešto što može nastati samo od sebe, niti je jedna osoba dovoljna za implementaciju istog. Planiranje scenarija zahtijeva ozbiljno razmišljanje, resurse i posvećenost cijelog tima. Ne postoje loši ili dobri scenariju, oni su samo sredstvo da se proširi vizura budu ćnosti. Menadžment na svim nivoima u svom radu svakodnevno donosi odluke, bilo da se radi o top menadžerima i strateškim odlukama ili operativnim menadžerima i takti čkim odlukama. Kao rezultati tih odluka nastaju pozitivni ili negativni efekti na cijeli organizacioni sistem. Ipak, jedno je sigurno, svi pri odlu

č ivanju preuzimaju određeni rizik. Kod projektiranja finansijskih aspekata odre đenog poslovnog plana trebaju se uzeti u obzir i projektirati svi poznati ili procijenjeni elementi uz korištenje instrumentarija tačke rentabilnosti, profitabilnosti, povrata na investiju i neto sadašnje vrijednosti što će se do određenog dijela precizirati u zaklju čku ove studije.

RIZICI PROJEKTNOG PODUHVATA:

Rizik u ovom kontekstu, dakle nastaje kao rezultat efekata današnjih odluka č ije posljedice se manifestiraju u budućem vremenu. Tim više je donošenje odluke otežano jer zahtjeva sagledavanje trendova u cjelokupnom okruženju u datom budu ćem vremenu, holisti čki 18

Turner, Suzanne, Tools for Success: A Manager's Guide, Mc-Graw-Hill, 2002. str. 151.

(multidisciplinaran, multiperspektivan i sinergijski) pogled u budućnost. S druge strane svakoga dana se može čuti za zemljotrese, poplave, požare, nesre će i niz drugih događaja koji mogu da ugroze biznis. Oni tako đer nanose velike štete poslovnim ljudima. Danas se ne postavlja pitanje da li će se poslovati sa rizikom nego koliki rizik želimo i možemo da prihvatimo. Upravljanje rizikom je glavno pitanje za preduze ća današnjice.

Rizik se odnosi na mogu ćnost gubitka, stepen vjerovatno će gubitka, i iznos mogućeg gubitka odnosno pojavu štetnog doga đaja ili štete. Postoji veliki broj klasifikacija rizika u zavisnosti od faktora koji ga determiniraju kao i od toga ko u organizaciji i kakvu odluku donosi. Radi boljeg shvatanja samog upravljanja rizikom mogu će je izdvojiti dvije osnovne vrste rizika: 19

1. Špekulativni rizik-Vrsta rizika koja uključuje mogućnost bilo profita ili gubitka. U biznisu pravljenje novih planova je špekulativni rizik, jer rezultat može donijeti pozitivan ili negativan ishod a to je ustvari rizik.

2. Č isti rizik-Prijetnja gubitka bez mogu ćnosti za profit. Potencijalni požar, nesre ća, prirodne katastrofe i sli čno predstavljaju primjer ove vrste rizika. U slu čaju da se neki od navedenih događaja desi, kompanija je na gubitku a ako se ne desi, kompanija ne dobija ništa, tako da ovaj rizik može nositi i naziv temeljni rizik.

Strah od č istog rizika je veoma izražen kod nekih firmi. Kad jednom firma identificira mogućnost postojanja ovakvog rizika, ima nekoliko opcija: smanjiti rizik, izbje ć i rizik, sama se osigurati od rizika ili se osigurati kod neke osiguravaju će kuće. Procjena rizika sa kojim se suoč

ava neki biznis ili projekt je veoma bitna, bez obzira da li se organizacija nalazi u relativno stabilnoj fazi ili u ciklusu promjene. Sa ovom metodom se dobija procjena rizika kako bi se mogli poduzeti adekvatni koraci za minimiziranje rizika. Neki od primjera su pitanja: sigurnosti, povla čenja ili uvođenja proizvoda, okolinskog zaga đenja, kašnjenja dostave, nemogućnosti ispunjenja zahtjeva klijenta, reputacija, i sli čno. Potrebna su jedan do dva sata da se identificiraju rizici, ali zavisno od stepena rizika znatno više vremena je potrebno da se iznađe efektivan plan djelovanja. U ovaj posao je važno uklju čiti eksperte koji znaju procijeniti kako vjerovatno ću rizika, tako i uticaj na biznis. Pretpostavka je da oni dobro poznaju situaciju, kompaniju ili projekt. Kako bi efektivno upravljali rizikom menadžeri moraju da odaberu prave informacije, odrede na čin mjerenja te imaju jasan stav o tome kako se svi elementi unutar datog sistema pokre ću i utiču jedan na drugi. Pored navedenog potrebno je voditi računa o eksternim faktorima direktnog i indirektnog uticaja na odre đen biznis. Ustvari proces po č inje kao i skoro sve menadžerske aktivnosti, planiranjem a zatim se vrši identifikacija rizika, te kvalitativna i kvantitativna analiza. Nakon toga menadžeri odlučuju o aktivnostima koje će preduzeti potom slijedi kontrola i monitoring te se krug zatvara vra ćanjem na identifikaciju. Preliminarne aktivnosti ovog procesa obuhvataju: 2°

1. Definiranje potencijalnih izvora problema 2. Razvijanje profila rizika 3. Utvrđivanje ciljeva djelovanja 4. Procjenu rizika

19 Prilagodeno: Dosti ć, Milenko, Menadžment malih i srednjih preduze ća, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2003. str. 419. 20

Prilagodeno: Siropolis, C., Nicholas, Menedžment malog poduze ća, MATE Zagreb, 1995. str. 172-173.

5. Razmatranje rezultata procjene, te ako je potrebno rangiranje rizika.

Nakon procjene rizika potrebno je pripremiti plan djelovanja, što u stvari predstavlja dokument u kojem se detaljno navodi kako se ponašati u svakoj od situacija i zašto, te koji će se kontrolni mehanizmi koristiti. Potrebno je izvršiti identifikaciju mogu ć ih opcija, njihovu evaluaciju i na kraju selekciju prefefiranih aktivnosti. Implementacija donesenih odluka

podrazumijeva uspostavu kontrolnih sigumosnih sistema. Na kraju je potrebno instalirati stalni monitoring rezultata kontrole i prilago đavanje budu ć ih aktivnosti. Početni planovi upravljanja rizikom nikada nisu savršeni. Praksa, iskustva i stvarni gubici će često zahtijevati promjene plana i dodatne informacije kako bi se mogle donijeti adekvatne odluke i kako bi se sa rizikom tih novih odluka moglo nositi na pravi na čin. Analiza rizika i njeni rezultati, kao i planovi upravljanja rizikom trebaju da se periodi čno koriguju i prilagođavaju. Postoje dva primama razloga za navedene zahtjeve: 2I

1.Procjena gdje su prethodno izabrani sigurnosni sistemi još uvijek primjenjivi i efektivni.

2. Evaluacija mogu će promjene rizika u poslovnom okruženju (na primjer informacijski rizici predstavljaju dobar primjer rapidnih promjena u okruženju).

Rizik nije moguće u potpunosti eliminirati, pa je stoga važno procijeniti koji je nivo

prihvatljivog rizika. Potrebno je ustanoviti i poznavati skalu rizika koja omogućava

menadžerima da donose razumne odluke o naporu i trošku koji je potrebno uložiti kako bi se rizik reducirao. Me đutim rizik menadžeri u radu čine i određene rutinske greške koje mogu imati vrlo nepovoljne implikacije na organizaciju. To su naj češće: 22

1.Oslanjanje na historijske podatke: Rizik menadžment modeliranje uklju

čuje ekstrapoliranje podataka iz prošlosti, ali su rapidne financijske inovacije u posljednjim dekadama promijenile istoriju u nesavršenog vodi ča. Na primjer historijski podaci ne bi bili od koristi pri procjeni uticaja nedavnog pada cij ena nekretnina jer nisu uklju č ivali period kada je došlo do pada tržišta, dok j oj e veliki br izvedenih hipoteka bio prisutan.

2.Fokusiranje na nedovoljno precizne izvještaje: Mnoge finansijske institucije koriste dnevne izvještaje da prate rizik. Oni podcjenjuju izloženost firme riziku, jer pretpostavljaju da se imovina može prodati brzo i time gubitke firme ograni čiti. Na primjer finansijska kriza uklju čuje dramati čan pad likvidnosti tržišta vrijednosnih papira, ostavljaju ć i firme izložene sedmicama ili mjesecima u poziciji iz koje ne mogu jednostavno iza ć i.

3. Previđanje poznatih rizika: Rizik menadžeri nekada jednostavno previde mnoge

tipove rizika a ponekad ih i sami kreiraju. Na primjer investitori u Rusiji su pokušali da se putem banaka osiguraju od valutnog rizika putem derivatnog finansijskog

21 Stulz, M., Rene, 6 Ways Companies Mismanage Risk, Harvard Business Review, March 2009, str. 89. 22

Stulz, M., Rene, 6 Ways Companies Mismanage Risk, Harvard Business Review, March 2009, str. 89.

instrumenta hedžinga 23 , ali su previdjeli da će kolaps bankarskog sistema sprije č iti banke da izvrše obaveze. 4. Previđanje skrivenih rizika: Ljudi koji su odgovorni za rizik sa kojim se firma

suočava često ne podnose izvještaje o tome — nekada namjerno, ali često nenamjerno. Organizacije imaju tendenciju da prošire neprikazani rizik. Na primjer ako trgovci prime dio profita koji generiraju ali nemaju obavezu da snose gubitke, imaju podsticaj da uđu u rizik, što je puno lakše ako se rizici ne prate.

5. Nedostatak komuniciranja: Sistemi rizik menadžmenta pružaju malo zaštite ako rizik menadžeri ne komuniciraju jasno. Na primjer švicarska UBS banka je pokušala objasniti rizik zajmova bez garancija i zajmova za ku će na previše kompleksan na čin i pogrešnoj publici.

6. Neupravljanje u datom vremenu: Rizici se mijenjaju oštro i brzo sa dnevnim fluktuacijama na tržištu dionica. Na primjer menadžer koji ima call opcije 24 i ne provjerava rizik tokom dana može da propusti priliku.

Iz navedenog razloga kod realizacije predmetnog preduzetni čko poslovnog projekta potrebno je, pogotovo za privatnog partnera, predvidjeti odre đene rizike gdje se trebaju uzeti u razmatranje elementi i uticajni faktori kao što su:

1. 2. 3. 4.

5. specifičnim

generacija)

Rizik kvaliteta ljudskih resursa koji će biti zaposleni u novom biznisu Rizik kvaliteta upravljanja ljudskim resursima u novom biznisu

Rizik projektiranja i implementacije poslovnih procesa novog biznisa Rizik ulaska u neizvjesnu uslužnu industriju koja funkcionira na

osnovama i principima

Nove generacije turista imaju druga č ije navike i preferencije (Y i Z

6• Rizik vremenske distance ranije i današnje percepcije turisti čke destinacije Trebevi ć 7• Rizik eskalacije troškova i vremena kod prve faze (izgradnja/sanacija

8• Rizik dinamike priliva vezano za preduzetni čko poslovni poduhvat 9• Politički pritisci vezani za domaće nivoe vlasti uopćeno 10. Globalni rizici vezani za aktivnosti poput odre đenih neželjenih aktivnosti

tipa demonstracija i terorizma

Naravno rizici se mogu ponderisati, ali ovo je minimalan kontekst rizika o kojima se treba promišljati kod ovako kapitalno zahtjevnog projektno poslovnog poduhvata, tako da se kod ugovaranja moraju uzeti u obzir neki od na č ina pokrivanja razli č itih rizika koji uključuju i promjenu nekih odluka javne administracije. Kona čno ovdje se mogu uzeti u obzir i rizici

23 Šire: Kaliski, S., Burton, Encyclopedia of Business and Finance, Second edition, MacMillan Reference USA,

2007. str. 196. 24

Call options-opcije po pozivu predstavljaju finansijski ugovor koji daje kupcu pravo, ali ne i obavezu, na kupovinu odreclene aktive po ranije striktno definiranoj cijeni.

Šire: Dunn, Richard, Banks, Erik, Practical Financial Risk Management-an Executive Guide to Avoiding Surprises and Losses, Wiley Finance, 2003. str. 150.

objekta)

vezani za strateška pitanja u kontekstu procesa uspostavljanja nove Turisti čke zajednice Kantona Sarajevo, pitanja nelojalne konkurencije, uklju čujući svakako i ptanja crnog turističkog i ugoditeljskog tržišta.

ZAKLJUČAK I PREPORUKE:

S obzirom na sve ranije navedeno može se zaklju č iti da uz postoje ću procjenu investicije izgradnje, održavanja i upravljanja preduzetni čkim projektom Hotel „Vidikovac" (Turisti čko ugostiteljski objekat Vidikovac) te uz postoje će i projektirane cijene na tržištu i troškove radne snage, amortizacije, održavanja, energije i ostale troškove može se preporu č iti ulazak privatnom partenru ali i Gradu Sarajevo u realizaciju jednog ovakvog projekta kroz oblik ugovornog javno-privatnog partnerstva. U skladu sa kalkulacijama i prvim scenarijem koji

projektira minimalne cijene i minimalnu popunjenost kapaciteta investicija bi se za privatnog partnera mogla isplatiti unutar okvira od projektiranih 25 godine korištenja (treba biti projektirana jedna dodatna godina koja će se potrošiti na izgradnju objekta tako da stvarno vrijeme bude 25 godina). Kroz optimisti čni scenario vezan za projekciju navedenih elemenata koji utič

u na isplativost investicije ista bi se mogla isplatiti i ranije. Navedeni objekt bi trebao imati 50 soba sa dva restorana (jedan restoran za goste hotela kvadrature minimalno 400 kvadratnih metara i jedan restoran za dnevne turiste kvadrature izme đu 300 i 400 kvadratnih metara), jednim kafe barom (do 100 kvadratnih metara) i dvije do četiri modularne kongresne dvorane od po 150 kvadratnih metara. Hotel bi trebao biti kvalitetno gra đen uz poštivanje pretpostavki vezanih za energetsku efikasnost i projektiran sa standardom od minimalno 4 zvijezidice uz potencijalnu mogućnost kupovine određene licence što bi svakako uticalo na eskalaciju troškova investicije ali i sa odre đenim koristima vezanim za rast posje ćenosti objekta o čemu se partneri mogu dodatno dogovarati.

Korist za Grad Sarajevo bi se mogla ogledati na na čin da se projektira odre đen procent isplate Gradu Sarajevu na godišnjoj osnovi od strane privatnog partnera do maksimalno 3% operativne dobiti, mada partneri mogu dogovoriti i druk č ije. Dodatna korist za Grad Sarajevo kao partenera ogleda se u tome što vlasništvo odnosno pravo raspolaganja nad objektom ostaje u rukama administracije Grada Sarajeva a nakon isteka 25 godina uz doma ć insko vođ

enje od strane privtanog investitora, Gradu Sarajevu ostaje veoma vrijedan objekat koji može prodati, produžiti ugovor o ustupanju prava upravljanja postoje ćem privatnom partneru

kreirati aranžman sa novim partnerom ili jednostavno iznajmljivati objekte ili upravljati istim na nač in da se generiraju prihodi vezani za Budžet Grada Sarajeva.

Prof dr Elvir Čizmić '91117,

Vanredan profesor Eko o skog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Sarajevo, 30. 11. 2016

Ova Odluka objavljena je na službenoj web stra gjeva.


KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO GRADONAČELNIK

rri BOSNIA AND HERZEGOVINA

Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON OF SARAJEVO

CITY OF SARAJEVO MAYOR

Broj : 0141 -62,92/16 Sarajevo,17.11.2016.godine

Na osnovu članova 38. i 39. Statuta Grada Sarajeva i č lana 12. stav 2. Zakona o javno-privatnom partnerstvu („Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/11), odlu čujuć i po prijedlogu Godišnjeg plana provedbe projekata javno-privatnog partnerstva Grada Sarajeva za 2017. godinu dostavljenog od Službe za lokalno poslovanje i razvoj grada, gradonačelnik Grada Sarajeva donosi:

ODLUKU O UTVRĐIVANJU

LISTE PROJEKATA KOJI SE U 2017. GODINI PLANIRAJU REALIZIRATI KROZ OBLIKE JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA

Č lan 1.

Utvrđuje se Lista projekata koji se u 2017. godini planiraju realizirati kroz oblike javno-privatnog partnerstva, kako slijedi:

1. Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela „Vidikovac" na Trebeviću

Č lan 2.

Sastavni dio ove liste je Prijedlog Plana provedbe projekata javno-privatnog partnerstva Grada Sarajeva za 2017. godinu Službe za lokalno poslovanje i razvoj grada koji sadrži svrhu i cilj utvrđenog projekta, javne objekte koji će se graditi, procjenu rashoda i prihoda te očekivane koristi od javno-privatnog partnerstva, pravni osnov i model javno-privatnog partnerstva, rokove upotrebe i podjelu prava i obaveza izme đu Grada Sarajeva i privatnog partnera.

Č lan 3.

Ul. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 — 208 340; 44 30 50, Fax: ++387 33 - 208 341;

www.saraievo.ba e-mail: 2rad(dsarajevo.ba

EYOF 2017


KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO GRADONAČELNIK


CANTON OF SARAJEVO CITY OF SARAJEVO

MAYOR

PRIJEDLOG

PLANA PROVEDBE PROJEKATA

JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA

GRADA SARAJEVA ZA 2017. GODINU

Predlagač : Služba za lokalno poslovanje i razvoj grada

Ul. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 — 208 340; 44 30 50, Fax: ++387 33 - 208 341;

www.saraievo.ba; e-mail: ¢rad na

Uvod i pravni osnov

Gradsko vijeće Grada Sarajeva je dana 29.06.2016. godine donijelo Odluku o pristupanju izgradnji nove Trebevi ćke ži čare i prate ćih objekata Žičare („Službene novine Kantona Sarajevo" broj 27/16), trasa između stanica na lokalitetu Hrvatin — Vidikovac, te objekat hotel i restoran Vidikovac, što se isključivo tretira kao Projekat Grada Sarajeva.

Uporedo sa realizacijom naprijed istaknute Odluke, kontinuirano se radi na dodatnom strateškom razvoju i pripremi infrastrukturalnih projekata od zna čaja za Grad Sarajevo.

U tom smislu, Grad Sarajevo je pribavio Odluku o davanju saglasnosti na osnivanju prava gra đenja na nekretnini u vlasništvu Op ćine Stari Grad Sarajevo u cilju realizacije Projekta „Revitalizacija Trebevi ćke žičare". („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/16).

Na temelju pribavljene Odluke, planirana je izgradnja objekata na tom lokalitetu od interesa za Grad Sarajevo, koji se, uzmaju ći u obzir sve okolnosti obrazložene u daljem teksu ovoga pijedloga, efikasno mogu izgraditi kroz projekat javno-privatnog partnerstva.

S tim u vezi, Gradska služba za lokalno poslovanje i razvoj grada kao nadležna služba u smislu člana 7. Odluke o organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravne organizacije Grada Sarajeva, pozivaju će se na odredbe člana 12. stav 1. Zakona o javno-privatnom partnerstvu („Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/11) donosi Prijedlog Plana provedbe projekata javno-privatnog partnerstva za 2017. godinu kojeg sadržajno čine slijedeć i elementi:

1. Planirani broj povredbe projekata javno-privatnog partnerstva 2. Naziv i kratki opis projekta 3. Svrha i cilj projekta 4. Javni objekti koji će se graditi 5. Procjena rashoda i prihoda te o čekivane koristi od javno-privatnog partnerstva 6. Pravni osnov i model javno-privatnog partnerstva 7. Rokovi upotrebe 8. Podjela prava i obaveza izme đu Grada Sarajeva i privatnog partnera

2

I Planirani broj provedbe projekata javno-privatnog partnerstva

Imajući u vidu kadrovske, materijalno-finansijske i tehni čke kapacitete, ispred Gradske službe za lokalno poslovanje i razvoj grada u toku 2017. godine je planirana provedba isključivo jednog (1) projekta javno-privatnog partnerstva.

II Naziv i kratki opis projekta

Projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotela „Vidikovac" na Trebevi ću

Izgradnja hotela „Vidikovac" na Trebevi ću, smještajnog kapaciteta; 30 do 50 soba, sa dvije kongresne sale, pratećim ugostiteljskim sadržajima sa ukupnom kvadraturom od cca. 5111 m2, a datom na raspolaganje Gradu Sarajevu na 25 godina na temelju Odluke o davanju saglasnosti na osnivanju prava gra đenja na nekretnini u vlasništvu Op ćine Stari Grad Sarajevo u korist Grada Sarajeva u cilju realizacije Projekta „Revitalizacija Trebevi ćke žičare" („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/16), a koji će ustupiti na izgradnju, održavanje i upravljanje istim privatnom partneru na period do 25 godina u ovisnosti od perioda izgradnje.

Evidentno je da samostalno planiranje i izvršenje ovog projekta od strane Grada Sarajeva nije ekonomski isplativo zbog ograni čene finansijske mogućnosti odnosno malih budžetskih sredstava Grada Sarajeva za ovu namjenu. Svjedoci smo da upravo u cilju prevazilaženja finansijkih poteško ća zemlje regije pa i Evropske unije u sve ve ćem obimu realizuju projekte kroz sistem javno-privatnog partnerstva, koji se dugoro čno pokazao kao uspješan sistem.

Opravdanost realizacije navedenog projekta putem javno-privatnog partnerstva sa aspekta finansijskih pokazatelja utvrdit će se putem Studije opravdanosti projekta.

III Svrha i cilj projekta

Svrha projekta je: - pove ćanje kvaliteta turisti čke ponude Grada Sarajeva.

Ostali ciljevi projekta su: popularizacija olimpijske planine Trebevi ć pove ćanje turisti čkih smještajnih kapaciteta Grada Sarajeva,

- pove ćanje kapaciteta za ponude kongresnog turizma putem izgradnje kongresnih sala,

- pove ćanje i popularizacija zdravstvenog turizma putem izgradnje SPA i Wallnes centra, samoodrživost Trebevi ćke žičare i turisti čkog kompleksa (hotel sa svim prate ćim sadržajima).

U skladu sa opredjeljenjem Grada Sarajeva, koje je u cijelosti podudarno sa strategijom viših nivoa vlasti, osobito Kantonom Sarajevo, planirana je intenzivna ekspanzija infrastrukturalnog i privrednog razvoja Grada Sarajeva. Uzimaju ć i u obzir sa jedne strane nadležnosti Grada Sarajeva, a sa druge strane kapacitete odnosno prirodna bogatstva sa kojima teritorijalno raspolaže, uo čeno je kako Grad Sarajevo najefikasnije i

3

najekonomičnije može razvijati granu turizma koja trenuta čno nije dovoljno eksploatisana. Na tim osnovama, ve ć je u završnoj fazi projekat obnove "Trebevi čke žičare". Uporedo sa revitalizacijom „Trebevi čke žičare, koja će nesumnjivo osigurati zna čajan dodatni priliv domać ih i inostranih gostiju - turista na planinu Trebevi ć, nužno je planirati upotpunjenje turističkog sadržaja na ovoj olimpijskoj planini u smislu osiguranja kvalitetnih i prostorno adekvatnih smještajnih kapaciteta. Nesporno je da trenutno devastirani objekti na tom području Trebevića ne mogu zadovoljiti osnovne turisti čke zahtjeve i postulate. Pored obnove odnosno izgradnje smještajnih kapaciteta, a u skladu sa današnjim tokovima turizma, potrebno je osigurati i prate će ugostiteljske usluge kako bi turisti čka ponuda bila kompletna.

IV Javni objekti koji će se graditi

Na temelju inicijative i prezentacije autora dipl.arhitekta Amir Zec-Vuk Idejni projekat Hotel „Nasukani kruzer" na lokalitetu Vidikovca, raspolagao bi smještajnim kapacitetetom 30 do 50 soba, sa dvije kongresne sale, prate ćim ugostiteljskim sadržajima sa ukupnom površinom od cca. 5111 m2.

U skladu sa važe ćim propisima Federacije BiH i Kantona Sarajevo Grad Sarajevo će zaključiti Ugovor o darivanju Idejnog projekta sa dipl.arhitektom Amirom Zec-Vuk.

V Procjena rashoda i prihoda te o čekivane koristi od javno-privatnog partnerstva

Temeljem Odluke o pristupanju izgradnji Nove Trebevi ćke žičare i prate ćih objekata, te u skladu sa Odlukom o davanju saglasnosti na osnivanju prava gra đenja na nekretnini u vlasništvu Općine Stari Grad Sarajevo u korist Grada Sarajeva u cilju realizacije Projekta „Revitalizacija Trebevi ćke žičare", planirana je izgradnja prate ć ih turističko-ugostiteljskih objekata sa smještajnim kapacitetima.

Buduć i da Grad Sarajevo ima na raspolaganju ograni čena finansijska sredstva koja nisu dostatna za realizaciju navedenog projekta, a služe ći se zakonskom regulativom koja uređuje oblast javno-privatnog partnerstva, Služba za lokalno poslovanje i razvoj grada predlaže gradona čelniku da razmotri ponuđeni Projekat.

Preliminarne procjene ukupne cijene izgradnje navedenog objekta i ukupnih sadržaja iznose cca 8 miliona KM a planirana dinamika izgradnje bi trebala biti uskla đena sa datumom puštanja u pogon Sarajevske Ži čare, što znači da bi se projekat trebao završiti najdalje u drugom kvartalu 2017 godine. Nevedeno ograni čenje definira dinamiku investicije koja prelazi 1 milion KM maraka na mjese čnom nivo jer se isti planira izgraditi u rasponu od 6-9 mjeseci. S obzirom na teško će budžetskog poslovanja Grada Sarajeva ustupanje navedene površine za izgradnju ranije pomenutog objekta bi osiguralo u narednom periodu Gradu Sarajevu da kroz realizaciju istog u obliku javno-privatnog partnerstva bez ikakvih investicija o čekuje određene budžetske prihode nakon puštanja u pogon ranije definiranog objekta i njegovih sadržaja s obzirom da se o čekuje da navedeni poslovni poduhvat generira odre đenu dobit već sa prvom godinom poslovanja i da kroz procent iste Grad Sarajevo osigura odre đene budžetske prihode.

Egzaktna procjena ukupnih troškova Projekta bi će prikazana u Studiji opravdanosti projekta.

4

VI Pravni osnov i model javno-privatnog partnerstva

Projekat javno-privatnog partnerstva projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje hotelom „Nasukani kruzer" na Trebevi ću provodit će se u skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/11), po osnovu modela ugovornog javno-privatnog partnerstva uz supsidijarnu primjenu odredbi Zakona o javnim nabavkama ( Službeni glasnik BiH br. 39/14).

VII Rokovi upotrebe

Od 20 do 25 godina u ovisnosti od perioda izgradnje.

VIII Podjela prava i obaveza između Grada Sarajeva i privatnog partnera

Grad Sarajevo je dužan privatnom partneru obezbijediti gra đevinsku dozvolu, komunalne priključke i svu drugu relevantnu dokumentaciju za pravovaljano, blagovremeno i nesmetano otpoč injanje izgradnje. Nakon izgradnje predmeta javno-privatnog partnerstva, Grad Sarajevo se obavezuje obezbijediti upotrebnu dozvolu objekta za privatnog partnera.

Privatni partner je dužan u predvi đenom roku otpočeti izgradnju predmeta javno-privatnog partnerstva, istu izvršavati vlastitim nov čanim sredstvima kvalitetno sa potrebnom pažnjom i prema projektu. Privatni partner je dužan izgradnju predmeta javno-privatnog partnerstva završiti u predvi đenom roku.

Pravo vlasništva na izgrađenom predmetu javno-privatnog partnerstva pripada Gradu Sarajevu, a radi ostvarivanja upisa ovog prava privatni partner se obavezuje Gradu Sarajevu učiniti dostupnim svu potrebu dokumentaciju.

Pravo korištenja odnosno upravljanja na izgra đenom predmetu javno-privatnog partnerstva pripada privatnom partneru i to na period od 20 do 25 godina u ovisnosti od perioda izgradnje, po čevši od dana po četka radova. Grad Sarajevo se obavezuje odmah nakon izgradnje predmetu javno-privatnog partnerstva, isti predati privatnom partneru u posjed, te obezbijediti svu potrebnu dokumentaciju radi upisa prava upravljanja na određeno vrijeme u korist privatnog partnera.

Privatni partner se obavezuje na savjesno i pažljivo upravljanje predmetom javno-privatnog partnerstva uz obavezu održavanja istog vlastitim nov čanim sredstvim, za cjelokupni period trajanja prava upravljanja.

Grad Sarajevo i privatni partner se obavezuju na dugoro čni partnerski odnos i me đusobnu saradnju u pogledu dostavljanja informacija, dokumentacije, formalne i neformalne komunikacije i svih drugih vidova pomo ć i za vrijeme trajanja javno-privatnog partnerstva. Eventualna sporna pitanja, Grad Sarajevo i privatni partner dužni su riješiti sporazumnim putem, a ukoliko ne postignu sporazum, nadležan je Općinski sud u Sarajevu.

Grad Sarajevo i privatni partner mogu raskinuti ugovor odnosno istupiti iz predmetnog javno-privatnog partnerstva ukoliko jedna od njih ne izvšava svoje obaveze ili ih neblagovremeno izvršava.

Na sva pitanja i odnose koji nisu izričito regulisani između Grada Sarajeva i privatnog partnera, primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

5

Zaključak

U skladu sa odredbama č lana 12. stav 1. i 2. Zakona o javno-privatnom partnerstvu („Službene novine Kantona Sarajevo" br. 27/11), Služba za lokalno poslovanje i razvoj Grada Sarajeva predlaže Gradona čelniku Grada Sarajeva da prihvati predmetni Prijedlog Plana provedbe projekata javno-privatnog partnerstva za 2017. godinu.

6

SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 27 — Strana 7

osnivanje i nadležnosti Komisije za javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: Komisija), pravna zaštita, te druga pitanja od značaja za javno-privatno partnerstvo.

Član 2. (Defmiranje pojma i predmeta javno-privatnog partnerstva)

(1) Javno-privatno partnerstvo (u daljnjem tekstu: JPP), u smislu ovog Zakona je dugoročan partnerski odnos između javnog i privatnog partnera koji podrazumijeva oblik zadovoljavanja odredenih javnih potreba putem projekata JPP-a.

(2) Predmet JPP-a je izgradnja, rekonstrukcija, upravljanje i održavanje kapaciteta za zadovoljavanje javnih potreba u svim oblastima javnog partnera.

Predmet JPP-a ne može biti isklju čivo isporuka robe, kao niti isključivo koncesija za privredno korištenje op ćeg ili drugog dobra.

Ponedjeljak, 24. oktobra 2011.

VIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

član 35. (Potpisivanje ugovora sa postoje ćim korisnicima)

1) Privredno društvo koje je nosilac prava za korištenje op ćeg ili drugog dobra zaključuje ugovor o koncesiji bez provodenji postupka propisanog ovim Zakonom na period od pet (5) godina, ako nosilac prava korištenja ispunjava uslove za dodjelu koncesije propisane ovim Zakonom.

2) Korisnik općeg ili drugog dobra iz stava (1) ovog člana dužan je podnijeti zahtjev za potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(3) Koncesor je dužan u roku od 90 (devedeset) dana riješiti postupak po zahtjevu koncesionara iz stava (2) ovog člana.

(4) Ako privredno društvo ne postupi u skladu sa stavom (2) ovog člana, koncesija se dodjeljuje po postupku propisanom ovim zakonom.

(5) Rok iz stava (2) ovog člana računa se od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(6) Ako ugovor iz stava (1) ovog člana ne bude zaključen u propisanom roku nadležni inspekcijski organ rješenjem če zabraniti korištenje koncesije.

(7) Na koncesionare koji su potpisali koncesione ugovore za predmete koncesije koji su u nadležnosti Kantona po važećim propisima na period do 5 (pet) godina, ne primjenjuju se odredbe člana 22. stav (1) ovog zakona, nego imaju pravo kroz provodenje procedure utvrdene ovim Zakonom za isti predmet koncesije potpisati novi koncesioni ugovor.

Član 36. (Obaveze javnih preduze ča)

Obavezi potpisivanja koncesionog ugovora, u skladu sa članom 35. ovog Zakona, podliježu i javna preduzeća, izuzev javnih preduzeća iz člana 6. stav (2) ovog zakona.

Član 37. (Prestanak važenja Zakona)

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o koncesijama ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 21/03).

član 38. (Stupanje na snagu Zakona)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-27838/11

Predsjedavajuća 24. oktobra 2011. godine

Skupštine Kantona Sarajevo

Sarajevo

Prof. dr. Mirjana Malič, s. r.

Na osnovu čl. 11.-14. i člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 24. oktobra 2011. godine, donijela je

ZAKON O JAVNO - PRIVATNOM PARTNERSTVU

POGLAVLJE I - OPĆE ODREDBE

Č lan 1. (Predmet Zakona)

Ovim Zakonom se odreduje pojam i predmet javno-privatnog partnerstva, definira javno tijelo, javni i privatni part-ner i drugi osnovni pojmovi, utvrduje cilj i načela, ureduju modeli javno-privatnog partnerstva u Kantonu Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton), planiranje i pripremanje, postupak predlaganja, odobravanja i provedbe projekata javno-privatnog partnerstva u oblastima koje su u nadležnosti Kantona, Grada Sarajeva i op ćina na području Kantona, prava i obaveze javnih i privatnih partnera,

(3)

(4) Osnovna obliježja JPP-a su sljede Ća: a) privatni partner od javnog partnera preuzima:

1) obavezu projektovanja, gradnje rekonstrukcije javne infrastrukture i/ili gradevine od javnog interesa, uklju čujući gradnju i/ili rekonstrukciju javnih informacijsko-komunikacijskih sistema, preuzimajući pri tome i jednu ili više obaveza kao što su furansiranje, upravljanje i održavanje, a u svrhu pružanja krajnjim korismcima javne usluge iz okvira nadležnosti javnog partnera, ili u svrhu osiguravanja javnom partneru potrebnih preduslova za pružanje javnih usluga iz okvira njegovih nadležnosti, ili

2) pružanje krajnjim korisnicima javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera, uklju čujuči pružanje usluga upravljanja informacijsko-kornunikacijskim sistemima od javnog interesa, odnosno pružanja javnih usluga krajnjim korisnicima na izgradenim informacijsko-komu-nikacijskim sistemima.

b) u zamjenu za preuzete obaveze, javni partner može na privatnog partnera prenijeti odredena stvama prava i/ili privatnom partneru dodijeliti ili prenijeti koncesiju, u skladu sa Zakonom o koncesijama i/ili privatnom partneru plaćati nalmadu u novcu,

c) svaki od partnera preuzima odgovomost za rizik na koji može uticati, ili je odgovomost podijeljena, a s ciljem optimalnog upravljanja rizikom tokom trajanja projekta JPP-a, uz ostalo i korištenjem upravlja čkih, tehničkih, finansijskih i inovacijskih sposobnosti privatnog partnera, kao i razmjenom umije ća i znanja izmedu javnog i privatnog partnera.

Član 3. (Cilj)

Cilj ovog Zakona je da omogući transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir u zakonom odredenom postupku utvrđivanja uslova pod kojima domaća i strana privatna pravna lica mogu realizirati projekte JPP-a sa javnim partnerima u Kantonu.

član 4. (Načela)

U provedbi ovog Zakona, javni partner dužan je poštovati sljedeča načela: načelo zaštite javnog interesa, na čelo tržišnog nadmetanja, načelo efikasnosti, načelo jednakog tretmana, načelo uzajamnog priznavanja, na čelo srazmjemosti, načelo transparentnosti, na čelo slobode ugovaranja, načelo zaštite okoliša.

član 5. (Osnovni pojmovi)

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

a) Projekat čini niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju utvrđenim redoslijedom radi postizanja jasnih

SLUŽBENE NOVINE Broj 27 — Strana 8 KANTONA SARAJEVO


ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i odredenih finansijskih sredstava.

b) Projekat JPP-a je projekat koji se provodi po nekom od modela JPP-a, a koji na osnovu procedure opisane u Poglavlju V ovog Zakona koju provodi Komisija, odobravaju nadležna tijela utvrdena ovim Zakonom.

c) Ugovorno javno-privatno partnerstvo je model JPP-a u kojem se medusobni odnos javnog i privatnog partnera ureduje ugovorom o JPP-u.

d) Ugovor o JPP-u je temeljni ugovor sklopljen izmedu javnog i privatnog partnera, ili javnog partnera i privrednog društva posebne namjene (u daljnjem tekstu: DPN), kojim se u svrhu provedbe projekata JPP-a ureduju prava i obaveze ugovomih strana.

e) Statusno javno-privatno partnerstvo je oblik JPP-a zasnovan na suvlasničkom odnosu između javnog i privamog partnera u zajedni čkom privrednom društvu, koje je nosilac provedbe projekta JPP-a.

f) DPN je privredno društvo koje može osnovati privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u provedbe projekta JPP-a. Javno tijelo je Kanton, Grad Sarajevo općine sa područja Kantona (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne samouprave), ustanove čiji je osnivač Kanton ili jedinica lokalne samouprave, kao i privredno društvo u vlasništvu ili večinskom vlasništvu Kantona ili jedinice lokalne samouprave.

h) Javni partner je 1) jedno ili više javnih tijela koje sa privatnim

partnerom ili DPN-om sklapa ugovor, ili 2) jedno ili više javnih tijela koje je sa privatnim

partnerom suvlasnički povezano u zajedni čkom privrednom društvu.

i) Privatni partner je domaće ili strano privatno pravno lice, koje je odabrano na osnovu provedenog postupka javne nabavke i koji s javnim partnerom sklapa ugovor o JPP-u, ili u tu svrhu osniva DPN, ili s javnim partnerom zasniva suvlasnički odnos u zajedničkom privrednom društvu. Postupak izbora privatnog partnera je postupak javne j) nabavke odreden propisima kojima se ureduje podru čje javne nabavke ili postupak dodjele odnosno prenosa koncesije odreden propisima kojima se ureduje područje koncesija, ukoliko provedba projekta JPP-a podrazumijeva dodjelu odnosno prenos koncesije.

k) Konsultant je jedna više fizičkih pravnih osoba koja posjeduje specijalistička znanja nužna za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata JPP-a.

POGLAVLJE II - UGOVORNO JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO

Član 6. (Ugovor o JPP-u)

(1) Ugovonto javno-privaMo partnerstvo je model JPP-a u kojem se medusobni odnos javnog i privatnog partnera ureduje ugovorom o JPP-u.

(2) Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom obliku i na odredeno vrijeme, s tim da to razdoblje ne može biti kra će od pet, a niti duže od trideset godina, uz mogu čnost da se nakon isteka ugovomog razdoblja sklopi novi ugovor uz izbor privatnog partnera u skladu sa odredbama a. 17. i 18. ovog Zakona.

(3) Vlada Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada) na prijedlog Komisije donosi Uredbu o sadržaju ugovora o JPP-u.

Član 7. (Upis sklopljenih ugovora o JPP-u)

Vlada če Uredbom o sadržaju i načinu vođenja Registra ugovora o JPP u smislu člana 21. ovog Zakona, na prijedlog

Komisije, propisati pravila kojim če se odrediti postupak upisa sklopljenih ugovora o JPP-u u Registar ugovora o JPP-u (u daljnjem tekstu: Registar), kao i sadržaj i obim javnosti dostupnih elemenata sklopljenih ugovora o JPP-u, pridržavaju ći se pri tom propisa o zaštiti intelektualnog vlasništva, li čnih podataka, tajnosti podataka i poslovne tajne.

Član 8. (Primjena Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP-a)

U svrhu primjene Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP-a iz člana 22. stav (1) ovog Zakona, javni partner, privatni partner ili DPN dužni su za vrijeme trajanja ugovornog odnosa dostaviti Komisiji na njezin zahtjev ovjerenu kopiju sljede ćih dokumenata:

a) ugovore koji ureduju finansijske odnose, b) akt o osnivanju DPN-a, c) ugovore o sticanju i prenošenju prava vlasništva, prava

gradnje i drugih stvamih prava, d) ugovore o pružanju usluga (instalacija, implementacija,

integracija i održavanje informacijsko-komunikacijskih sistema i druge usluge),

e) ugovore o izvodenju radova (gradnja, rekonstrukcija, proširenje i drugi srodni radovi), ugovore o pružanju usluga (savjetovanje, projektovanje, upravljanje, održavanje i druge usluge),

g) ugovore o osiguranju od rizika (police osiguranja), h) druge ugovore i pravne akte po potrebi.

Član 9. (Privredno društvo posebne namjene)

(1) DPN može sudjelovati isključivo u provođenju projekta JPP-a za čiju provedbu je osnovan.

(2) Kada privatni partner osniva DPN, javni partner ugovor o JPP-u može sklopiti s DPN-om.

(3) DPN se osniva u skladu sa odredbama zakona kojim se ureduje osnivanje i poslovanje privrednih društava.

POGLAVLJE III - STATUSNO JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO

Član 10. (Zajedničko privredno društvo)

Statusno javno-privatno partnerstvo je oblik JPP-a koji se temelji na suvlasničkom odnosu javnog i privatnog partnera u zajedničkom privrednom društvu koje je nosilac provedbe projekta JPP-a, pri čemu se taj odnos između javnog i privatnog partnera u zajedni čkom društvu može zasnovati na osnivačkim ulozima u novoosnovanom društvu, ili na otkupu vlasničkog udjela u postojećem privrednom društvu, koji se provodi u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduze,ča.

Zajedničko privredno društvo kao nosilac provedbe projekta JPP-a iz stava (1) ovog člana na nivou Kantona može se osnovati samo na osnovu prethodnog odobrenja Vlade, a na nivou jedinice lokalne samouprave na osnovu prethodnog odobrenja nadležnog općinskog odnosno gradskog vije ća (u daljnjem tekstu: Vije če lokalne samouprave). Na zajedničko privredno društvo primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureduje osnivanje i poslovanje privrednih društava, kao i odredbe ugovora o ortaštvu.

Član 11. (Ugovor o ortaštvu)

Kad javno tijelo projekat JPP-a namjerava provesti na na čin utvrden prethodnim članom, primjenjuju se kriteriji u skladu sa odredbama čl. 14.-20. ovog Zakona.

Nakon provedenog postupka izbora privatnog partnera, javno tijelo i izabrani privatni partner sklapaju ugovor o ortaštvu, kojem je cilj uspostava zajedni čkog privrednog

g)

SLUŽBENE NOVINE KANTONA SARAJEVO Broj 27 — Strana 9 Ponedjeljak, 24. oktobra 2011.

društva iz člana 10. ovog Zakona, a u svrhu provedbe projekta JPP-a.

POGLAVLJE IV - PLANIRANJE I PRIPREMANJE PROJEKATA JPP-a

član 12. (Planiranje projekata JPP)

(1) Sva ministarstva Kantona i nadležne službe jedinice lokalne samouprave dužni su izraditi srednjoro čni (trogodišnji) i godišnji plan predlaganja provedbe projekata JPP-a na na čin odreden ovim Zakonom.

(2) Vlada Kantona, gradonačelnik i općinski načelnik prije isteka tekuće kalendarske godine utvrduju listu projekata koji se u narednoj kalendarskoj godini planiraju realizirati kroz oblike JPP, koja se objavljuje na njihovoj web-stranici.

(3) U srednjoročnom planu provedbe JPP projekata navode se privredne i druge oblasti iz resora nadležnog ministarstva odnosno jedinice lokalne samouprave u kojima se planiraju projekti 'JPP-a, naziv i kratki opis projekta, svrha i cilj projekta, javni objekti koji će se graditi odnosno javne djelatnosti koje će se obavljati na osnovu JPP-a, planirani rashodi za JPP projekte, procjena o čelcivane koristi od projekata JPP-a.

(4) Sva ministarstva Kantona i nadležne službe jedinice lokalne samouprave dužni su prije isteka teku će godine izraditi godišnji plan provedbe JPP projekata iz svoje nadležnosti za narednu kalendarsku godinu, kao sastavni dio njihovog godišnjeg programa rada. Ovaj godišnji plan mora biti u skladu sa srednjoročnim planom provedbe JPP projekata a sadrži naročito: a) planirani broj provedbe JPP projekata, b) naziv i kratki opis JPP projekata, c) svrha i cilj projekta, d) pravni osnov i predloženi modeli JPP-a, e) rokovi na koji se pojedini JPP projekti planiraju dati, fl podjela prava i obaveza izmedu javriog i privatnog

partnera, uz procjenu o čekivane koristi za konkretne JPP projekte.

Član 13. (Pripremanje projekata JPP)

(1) Nadležni organ javnog tijela u svakom konkretnom slučaju utvrduje odgovarajučim aktom opredijeljenost za

spostavljanje partnerstva sa privatnim sektorom. dluku o opredijeljenosti uspostavljanja JPP javno tijelo

donosi na osnovu studije opravdanosti projekta.

(3) Studija opravdanosti projekta obavezno sacirži. a) kratak opis projekta, b) ekonomske i finansijske pokazatelje projekta, uklju čujuči

uporednu analizu troškova javnog sektora sa troškovima koje bi javni sektor imao u provođenju tog projekta u slučaju klasičnog budžetskog finansiranja u predvidenom vremenskom razdoblju (Public Sector Comparator - PSC),

c) neophodna finansijska sredstva iz budžeta Kantona ili jedinice lokalne samouprave odnosno neophodna finansijska sredstva koja treba da obezbijede ustanove ili preduzeća u njihovom vlasništvu,

d) pravni status vlasništva projekta, e) rizike realizacije projekta, kao f) druge potrebne elentente.

(4) aglasnost na_Odlulsn—o_oRredijeljenosti z us ostavljanje PP-a za projekte iz nadležnostiKanfona daje ada' na

prijedlog resomog ministarstva. (5) ~nast_n&Ddluku o_Qpredijeljenosti za .u.sms~je

JPP-a za pmjekte iznadležnosti jedinice lokalne samouprave ,

daje Viječ_e.lokaInesanIgnagye na pnjedlog gradonačelnilca ođnosno općinskog načelnika.

(6) U cilju utvrdivanja tržišnog interesa potencijalnih privatnih partnera za sudjelovanjem u provedbi projekata putem JPP-a, javna tijela mogu objaviti Javni poziv za iskazivanje interesa za realizaciju odredenog projekta sa privatnim partnerom koji će svojim sredstvima finansirati provedbu tog projekta. Javni poziv za iskazivanje interesa za realizaciju određenog projekta putem JPP-a objavljuje se na web-stranici javnog partnera.

POGLAVLJE V - POSTUPAK PREDLAGANJA, ODOBRAVANJA I PROVEDBE PROJEKATA JPP-a

Član 14. (Predlaganje projekata JPP-a)

(1) Javna tijela iz ovog Zakona su ovlaštena isklju čivo putem nadležnog resomog ministarstva Kantona (u daljnjem tekstu: resomo ministarstvo) odnosno putem nadležne službe opčinskog načelnika gradonačelnika (u daljnjem tekstu: služba lokalne samouprave) predlagati provedbu projekata JPP-a na način utvrden odredbama ovog Zakona i podzakonskih akata temeljenih na ovom Zakonu. Ova odredba ne isključuje mogučnost predlaganja JPP projekata od strane poslovnog sektora odnosno privrednih komora i asocijacija poslovnog sektora.

Komisija ocjenjuje sadržaj prijedloga projekta u skladu sa Uredbom o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a, kojom se utvrđuju stručni kriteriji ocjene i odobravanja projekata JPP-a, kao i popis dokumentacije koja se dostavlja uz prijedlog projekta.

Vlada na prijedlog Komisije donosi Uredbu iz stava (2) ovog člana.

Javno tijelo je na način utvrden članom 13. st. (1)-(5) ovog Zakona dužno Komisiji dostaviti prijedlog projekta i popratnu dokumentaciju propisanu navedenom Uredbom, ukoliko taj prijedlog projekta ima obilježja JPP-a opisana u članu 2. stav (1) ovog Zakona. Pored toga javno tijelo je dužno dostaviti Komisiji: a) saglasnost Ministarstva finansija Kantona Sarajevo (u

daljnjem tekstu: Ministarstvo finansija), za projekte JPP-a iz nadležnosti Kantona odnosno saglasnost nadležne službe lokalne samouprave, za projekte JPP-a iz nadležnosti lokalne samouprave o uskladenosti prijedloga projekta s budžetskim projekcijama i planovirna te fiskalnim rizicima i ograničenjima propisanim posebnim propisima, kao i o fmansijskoj i fiskalnoj održivosti prijedloga projekta,

b) mišljenje resomog ministarstva o uskladenosti prijedloga projekta sa sektorskim razvojnim planovima i strategijama, odnosno propisima iz područja njegove nadleffiosti, a od službe lokalne samouprave mišljenje o uskladenosti prijedloga projekta s planovima razvojne politike te jedinice lokalne samouprave.

Nadležna tijela iz stava (4) ovog člana dužna su traženu saglasnost, odnosno mišljenje dostaviti javnom tijelu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga projekta.

Ukoliko javno tijelo ne otkloni eventualno utvrđene nedostatke u roku od 60 dana smatra se da je odustalo od prijedloga projekta.

član 15. (Odobravanje provedbe predloženog projekta JPP-a)

U roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga projekta i cjelokupne popratne dokumentacije iz člana 14. stav (4) ovog Zakona, Komisija na osnovu ocjene o ispunjenosti svih kriterija propisanih Uredbom iz člana 14. stav (2) ovog Zakona donosi Odluku o odobravanju provedbe predloženog projekta po nekom od modela JPP-a.

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(1)

SLUŽBEN E NOVINE Broj 27 — Strana 10

KANTONA SARAJEVO


(2) Prilikom ocjene zaprimljenog prijedloga projekta i popratne dokumentacije, Komisija naro čito ocjenjuje: a) opravdanost projekta i b) opravdanost primjene modela javno-privatnog

partnerstva.

(3) Na osnovu Odluke Komisije iz stava (1) ovog člana prijedlog projekta stiče status projekta JPP-a.

(4) Javno tijelo odluku o provedbi projekta po nekom od modela JPP-a donosi isključivo na osnovu Odluke iz stava (1) ovog člana.

(5) Ukoliko javno tijelo iz stava (4) ovog člana u roku od 60 dana od dana zaprimanja Odluke iz stava (1) ovog člana ne pokrene postupak izbora privatnog partnera, Odluka se stavlja van snage te se za isti prijedlog projekta mora ponovno pokrenuti postupak u skladu sa odredbama člana 14. ovog Zakona.

Član 16. (Odlučivanje o uskladenosti dokumentacije za nadmetanje)

(1) Javno tijelo koje je donijelo odluku iz člana 15. stav (4) ovog Zakona, prije pokretanja postupka izbora privatnog partnera, dužno je Komisiji na ocjenu i odobrenje dostaviti ovjerenu kopiju dokumentacije za nadmetanje sa svim prilozima utvrdenim u članu 14. st. (2) i (4) ovog Zakona.

(2) Komisija donosi Odluku o uskladenosti dokumentacije sa odobrenim projektom JPP-a u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana zaprimanja cjelokupne dokumentacije iz stava (1) ovog člana.

(3) Javno tijelo postupak izbora privatnog partnera može pokrenuti samo na osnovu odluke Komisije iz stava (2) ovog člana.

(4) Ukoliko se postupak izbora privatnog partnera, pokrenut na osnovu odluke Komisije iz stava (2) ovog člana, ponavlja, dokumentacija za nadmetanje iz stava (1) ovog člana se mora dostaviti Komisiji na ponovnu ocjenu i odobrenje, u skladu sa odredbama ovog člana.

Član 17. (Postupak izbora privatnog partnera)

(1) Postupak izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa propisima i kriterijima kojima se ureduje podru čje javne nabavke, uz primjenu odgovaraju ćih odredbi ovog Zakona. Javni poziv za izbor privatnog partnera objavljuje se u "Službenom glasniku BiH", a neizmijenjenog teksta objavljuje se u dnevnim novinama, kao i na službenoj web stranici Vlade.

(2) Pored kriterija utvrdenih u stavu (1) ovog člana, dokumentacija za nadmetanje mora sadržavati i sljede će elemente: a) prijedlog ugovora o JPP-u, b) upute za izradu finansijskog modela JPP projekta, c) diskontnu stopu, d) prijedlog tablice podjele rizika.

(3) Ukoliko provedba projekta JPP-a podrazumijeva dodjelu odnosno prenos koncesije, postupak izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa propisima kojima se ureduje postupak dodjele odnosno prenosa koncesije, uz odgovarajuču primjenu člana 9. ovog Zakona.

Član 18. (Sklapanje ugovora o JPP-u)

(1) Nadležno javno tijelo dužno je prije donošenja Odluke o izboru privatnog partnera dostaviti Komisiji na odobrenje prijedlog ugovora o JPP-u, uklju čujući priloge koji čine njegov sastavni dio, kao i saglasnost Ministarstva finansija odnosno nadležne službe lokalne samouprave na prijedlog ugovora.

(2) Komisija je dužna u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga ugovora donijeti Odluku o saglasnosti na tekst prijedloga ugovora iz stava (1) ovog člana, koju utvrduje na osnovu ocjene o uskladenosti prijedloga ugovora s dokumentacijom za nadmetanje i odredbama Uredbe iz člana 6. stav (3) ovog Zakona.

(3) Odluku iz stava (2) ovog člana sa cjelokupnom dokumentacijom Komisija dostavlja Vladi odnosno gradonačelniku općinskom načelniku koji na prijedlog Komisije donosi rješenje o saglasnosti na prijedlog ugovora o JPP-u.

(4) Ugovor o JPP-u na nivou Kantona može biti sklopljen isključivo na osnovu naprijed navedenog rješenja Vlade, a na nivou jedinice lokalne samouprave ugovor o JPP-u može biti sklopljen samo na osnovu rješenja gradona čehrika i/ili općinskog načelnika i saglasnosti Vijeća lokalne samouprave na prijedlog ugovora. Ova akta se objavljuju u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

(5) Za sve izmjene i dopune sklopljenih ugovora o JPP-u kojim se mijenjaju prava i obaveze ugovomih strana potrebno je provesti postupak u skladu sa odredbama ovog člana.

Član 19. (Postupak izbora konsultanta)

Javno tijelo postupak izbora konsultanta provodi u skladu sa propisima kojima se ureduje podru čje javne nabavke.

Član 20. (Izračunavanje neto sadašnje vrijednosti)

(1) U primjeni kriterija iz člana 17. st. (1) i (2) pod cijenom se podrazumijeva neto sadašnja vrijednost (u daljnjem tekstu: NSV) koja se odnosi na diskontirani iznos nov čanog toka u ugovorenom roku trajanja projekta JPP-a.

(2) Za izračunavanje NSV-a projekta JPP-a primjenjuje se diskontna stopa.

(3) Diskontna stopa se utvrđuje u visini kamatne stope na dugoročne kredite poslovnih banaka u Bosni i Hercegovini za prvoklasne klijente u zadnjem kvartalu godine koja prethodi godini izrade studije opravdanosti, odnosno pripreme dokumentacije za odobrenje projekta JPP. Podaci o visini te kamatne stope dobivaju se na osnovu javno dostupnih podataka od Centralne banke BiH ili Udruženja banaka BiH.

Član 21. (Registar ugovora o JPP-u)

(1) Javni partner obavezan je dostaviti Komisiji sklopljeni ugovor o JPP-u sa svim dodacima, kao i izmjene ugovora i svih priloga u roku koji će Vlada propisati Uredbom iz stava (2) ovog člana. Sklopljeni ugovor o JPP-u sa svim dodacima koji čine njegov sastavni dio, kao i sve izmjene ugovora i njegovih dodataka upisuju se u Registar koji vodi Komisija.

(2) Uredba o sadržaju i načinu vodenja Registra objavljuje se u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

(3) Ovom Uredbom odredit će se ovlaštena lica za pristup Registru i obim prava pristupa podacima iz Registra, u skladu s posebnim propisima koji se odnose na zaštitu podataka i poslovnu tajnu.

(4) Registar iz stava (1) ovog člana je javan.

Član 22. (Nadzor nad provedbom projekata JPP-a)

(1) U skladu sa odredbama Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP-a koju na prijedlog Komisije donosi Vlada, resomo ministarstvo odnosno služba lokalne samouprave prati provedbu projekata JPP-a odnosno vrši njegov nadzor. Komisija ima pravo pra ćenja, odnosno stručnog uvida nadzora u provedbi projekata JPP-a.

SLUŽBENE NOVINE Ponedjeljak, 24. oktobra 2011. KANTONA SARAJEVO

Broj 27 — Strana 11

(2) Uredbom iz stava (1) ovog člana propisuju se prava i obaveze javnog i privatnog partnera u postupku nadzora provedbe projekata JPP-a.

POGLAVLJE VI - KOMISUA ZA JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO

Član 23. (Osnivanje i sastav Komisije)

(1) Vlada osniva Komisiju za javno-privatno partnerstvo kao stalno radno tijelo Vlade, iz reda stru čnjaka iz područja prava, ekonomije, tehni čkih i drugih odgovarajučih struka srodnih JPP-u, koja u okviru nadležnosti Kantona svoje funkcije obavlja kao stru čno i nezavisno regulatomo tijelo.

(2) Komisija se sastoji od sedam Sanova. Komisiju čine predstavnik Ministarstva privrede, predstavnik Ministarstva prostomog uredenja i zaštite okoliša, predstavnik Ministarstva obrazovanja i nauke, predstavnik Ministarstva saobraćaja, predstavnik Ministarstva stambene politike, a koji imaju status rukovodečih državnih službenika u tim ministarstvima, jedan član ispred akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu u radnom odnosu u nau čnim oblastima srodnim JPP-u, kao stahri članovi Komisije, te predstavnik javnog partnera, kao promjenljivi član Komisije. Ukoliko je predstavnik javnog partnera iz okvira nadležnosti navedenih ministarstava, promjenljivi član se bira ispred akademske zajednice Univerziteta u Sarajevu.

(3) Komisija ima predsjedavajućeg Komisije kojeg biraju stalni članovi Komisije na period od jedne godine po principu rotacije.

(4) Član Komisije ne može obavljati političke funkcije. (5) Komisija ima selcretara koji ne učestvuje u odlučivanju

Komisije, a bira se iz reda državnih službenika. (6) Stalne članove Komisije imenuje Vlada na period od četiri

godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja. (7) Rješenjem Vlade o obrazovanju Komisije bliže se odreduje

sastav Komisije, nadležnosti, na čin rada, vrijeme vršenja funkcije i pitanje njenog finansiranja.

(8) Za obavljanje odredenih stru čnih poslova u provodenju JPP-a Komisija može, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, po potrebi angažirati stru čna, savjetodavna, te specijalizirana tijela ili eksperte za ekonomsko-finansijsku, pravnu, ili tehničku oblast.

Član 24. (Nadležnosti Komisije)

Komisija obavlja sljedeće poslove: a) provodi postupak ocjene i odobravanja prijedloga

projekata JPP-a, dokumentacije za nadmetanje, te prijedloga ugovora, u skladu sa odredbama ovog Zakona,

b) donosi odluke i priprema prijedloge rješenja u vezi s obavljanjem poslova iz nadležmosti Komisije propisanih čl. 15.-18. ovog Zakona i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovoga Zakona,

c) vodi Registar, d) priprema i daje stručna mišljenja o pojedinim pitanjima iz

ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, e) vrši stručni uvid, prati i/ili obavlja nadzor provedbe

projekata JPP-a, u skladu sa članom 22. ovog Zakona, f) predlale ovlaštenim predlagačima izmjene i dopune ovog

Zakona i drugih propisa o javno-privatnom partnerstvu, g) u saradnji s drughn nadležnim tijelima organizira

specijalističke programe edukacije za javna tijela i druge učesnike u skladu sa Uredbom o educiranju učesnika u postupcima pripreme i provedbe projekata JPP-a,

h) saraduje s domaćim naučnim i istraživačkim institucijama, socijalnim partnerima, privrednim i nevladinim udruženjima i drugim zainteresiranim stranama u svrhu unapredivanja primjene modela JPP-a u Kantonu,

i) promovira i izučava primjenu najbolje prakse JPP-a, te u svom domenu saraduje s inozemnim nacionalnim tijelima i medunarodnim organizacijama i institucijama ovlaštenim za primjenu modela JPP-a i provedbu projekata JPP-a,

j) obavlja i druge poslove u skladu sa odredbama ovog Zakona.

Član 25. (Sredstva za rad Komisije)

(1) Sredstva za rad i obavljanje poslova iz djelokruga Komisije osiguravaju se u budžetu Kantona.

(2) Komisiji pripada naknada koju na prijedlog Ministarstva privrede odreduje Vlada.

(3) Vlada če osigurati sredstva za rad i ostvarivanje nadležnosti Komisije iz budžeta Kantona na posebnoj poziciji Ministarstva privrede.

Član 26. (Način rada i odlučivanja Komisije)

(1) Komisija odluke donosi na sjednicama ve činom glasova svih članova. Ni jedan član Komisije ne može biti suzdržan od glasanja. Komisija može punovažno odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje pet članova Komisije, od kojih je jedan predsjednik ili lice koje predsjednik ovlasti.

(2) Predsjednik Komisije ovlašten je da: a) upravlja i koordinira radom, te daje radna zaduženja

članovima Komisije, b) saziva i predsjedava sjednicama Komisije koje se

održavaju najmanje jednom mjesečno, c) sastavlja dnevni red za svaku sjednicu, koji može biti

dopunjen na sjednici, d) potpisuje sve odluke i dmge akte Komisije.

(3) Ako je predsjednik Komisije odsutan ili nije u mogu čnosti da obavlja svoju dužnost, zamjenjuje ga član Komisije iz stava (1) ovog člana sa istim ovlaštenjima.

(4) Komisija svoje odluke i druga akta donosi na na čin utvrđen odredbama čl. 15.-18. ovog Zakona, kao i drugim odredbama Zakona koje se odnose na rad Komisije.

Komisija, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, može (5) preispitati svoje odluke u sljedečim slučajevima: a) ako je utvrdena bitna promjena u činjenicama na kojima je

bila zasnovana odluka, a koja bi zna čajno uticala na donošenje drugačije odluke da je bila poznata u vrijeme donošenja te odluke,

b) ako je utvrđeno da je odluka zasnovana na neta čnim ili lažxrirn dokumentima.

(6) Sekretar Komisije vodi zapisnike sa sjednica Komisije, dostavlja odluke Komisije nadležnim tijelima, vodi i ažurira Registar ugovora i arhivu Komisije, te obavlja ostale administrativne i druge tehni čke poslove koje mu povjeri predsjednik Komisije.

Administrativno-tehničke poslove, poslove zaprimanja i (7) dostavljanja prijedloga projekata i popratne dokumentacije, odlaganje dokumentacije i arhiviranje spisa, te druge poslove za potrebe Komisije obezbjeduje Ministarstvo privrede.

Član 27. (Način izvještavanja)

(1) Komisija za svoj rad odgovara Vladi.

(2) Komisija najmanje jednom godišnje, putem Ministarstva privrede podnosi Vladi pisani izvještaj o radu Komisije. Izvještaj sadrži podatke o podnesenim prijedlozima provedbe projekata JPP-a, odluke Komisije sa prijedlogom rješenja Vlade uz kraće obrazloženje, pregled zaključenih ugovora iz Registra o JPP-u, upite sa stru čnim mišljenjem Komisije, te druge podatke o radu Komisije.

SLUŽBENE NOVINE Broj 27 — Strana 12

KANTONA SARAJEVO


(3) Ministarstvo privrede može zatražiti i druge informacije u vezi s radom Komisije.

(4) Vlada najmanje jednom godišnje izvještava Skupštinu Kantona Sarajevo o provedbi projekata JPP-a.

POGLAVLJE VII - PRAVNA ZAŠTITA

Član 28. (Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera)

Pravna zaštita u postupku izbora privatnog partnera provodi se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH kojim se uređuje područje javne nabavke.

Član 29. (Primjena odredaba Zakona o upravnom postupku)

(I) Na postupke koje u okviru svojih nadležnosti utvr đenih ovim Zakonom provodi Komisija i druga nadležna tijela utvrdena odredbama čl. 15.-18. ovog Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku.

(2) Odluke, rješenja i drugi upravni akti Komisije, Vlade, nadležnog izvršnog tijela lokalne samouprave i drugih tijela iz stava (1) ovog člana su konačni i protiv njih se može pokrenuti upravni spor.

Član 30. (Spor o nadležnosti)

U slučaju spora o nadležnosti iz JPP-a izmedu Kantona lokalne samouprave, Vlada na prijedlog Komisije imenuje Posebnu zajedničku komisiju od tri člana čija je odluka konačna i obavezujuća.

Član 31. (Način rješavanja sporova)

(1) Za rješavanje sporova između stranaka koji nastanu na temelju ugovora o JPP-u, stvarno i mjesno je nadležan sud isključivo prema sjedištu javnog partnera.

(2) Za rješavanje sporova koji nastanu izme đu javnog i privatnog partnera iz stava (1) ovog člana primjenjuju se propisi Bosne i Hercegovine.

POGLAVLJE VIII - PREKRŠAJNE ODREDBE

Član 32. (Pokretanje prekršajnog postupka)

Ako Komisija ili drugo nadležno tijelo utvrdi da je došlo do povrede odredbi ovog Zakona od strane javnog, privatnog partnera ili DPN-a, podnosi sudu nadležnom za prekršaje prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.

Član 33. (Novčane kazne)

(1) Novčanom kaznom od 1.500,00 do 15.000,00 KM kaznit če se za prekršaj javni partner, privatni partner ili DPN: a) ako javni, privatni partner ili DPN ne dostave Komisiji

zatraženu dokumentaciju ( član 8.), b) ako javno tijelo postupi suprotno odlukama Komisije i

rješenjima Vlade odnosno lokalne samouprave ( čl. 15.-18.),

c) ako javni partner ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku Komisiji sklopljeni ugovor o JPP-u sa svim dodacima i izmjenama (član 21.),

d) ako javni partner, privatni partner ili DPN nisu na zahtjev resomog ministarstva odnosno lokalne samouprave ili Komisije omogučili nadzor provedbe projekta JPP-a ( član 22.),

e) ako javni partner postupi suprotno odredbama čl. 10. i 11. ovog Zakona.

(2) Novčanom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovoma osoba javnog tijela, privatnog partnera ili DPN-a za prekršaje iz stava (1) ovog člana.

POGLAVLJE IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 34. (Donošenje podzakonskih i drugih pravnih akata)

(1) Vlada če najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, na prijedlog Ministarstva privrede imenovati Komisiju u skladu sa odredbama čl. 23.-27. ovog Zakona.

(2) Vlada če na prijedlog Komisije najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti: a) Uredbu o kriterijima ocjene i odobravanja projekata JPP-a

iz člana 14. stav (2) ovog Zakona, b) Uredbu o sadržaju ugovora o JPP-u iz člana 6. stav (3)

ovog Zakona, c) Uredbu o sadržaju i načinu vođenja Registra ugovora

JPP-a iz člana 21. ovog Zakona, d) Uredbu o nadzoru provedbe projekata JPP-a iz člana 22.

ovog Zakona i e) Uredbu o educiranju u česnika u postupcima pripreme i

provedbe projekata JPP-a iz člana 24. tačka g) ovog Zakona.

Član 35. (Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-27839/11

Predsjedavajuća 24. oktobra 2011. godine

Skupštine Kantona Sarajevo

Sarajevo

Prof. dr. Mirjana Mali ć , s. r.

Na osnovu člana 18. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), člana 7. Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina ("Službeni glasnik BiH", br. 12/03, 76/05 i 93/08) i člana 23. Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/08), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 24. oktobra 2011. godine, donijela je

ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH

MANJINA U KANTONU SARAJEVO

POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1. (Predmet regulisanja)

Ovim zakonom bliže se uređuju način, dinamika i institucije za ostvarivanje prava i obaveza pripadnika nacionalnih manjina u Kantonu Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton), te obaveze organa vlasti Kantona da poštuju i štite, o čuvaju i razvijaju etnički, kulturni, jezički i vjerski identitet svakog pripadnika nacionalne manjine u Kantonu, koji je državljanin Bosne i Hercegovine i stanovnik je Kantona.

Član 2. (Medunarodna zaštita)

(1) Zaštita prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina sastavni je dio međunarodne zaštite ljudskih prava i sloboda.

(2) Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Evrope i Evropska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, kao i drugi me đunarodni pravni dokumenti o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, neposredno se primjenjuju i sastavni su dio pravnog sistema Kantona.

(3) Na pitanja koja nisu regulisana ovirn zakonom neposredno se primjenjuju zakoni o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.

19 2016ka-9.-prijedlog... · projekta "projektovanje, izgradnja, upravljanje i održavanje...

Documents