foto: ivana pavlović...primjeri markantnosti su komercijalne fotografije za oglašavanje parfema....

17th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić

Senj, 2nd - 5th October 2013, Senj, Croatia Proceedings

1

FOTO: Ivana Pavlović

17. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić

Zbornik radova Senj, 2. - 5. listopad 2013., Hrvatska

2



IZDAVAČ / PUBLISHER

Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska / Croatian Society of Graphic Artists, Croatia

UREDNIK / EDITOR

dr. sc. Miroslav Mikota, prof. v. š.

GRAFIČKE UREDNICE / GRAPHIC ART DIRECTORS

Nika Svilar

Ivana Pavlović, dipl. graf. ing.

DIZAJN KORICA / COVER DESIGN

Jelena Kajganović

TISAK / PRINT

AKD, Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

ISSN 1848-6193

Niti jedan dio ovog Zbornika ne smije se umnožavati, fotokopirati, prenositi niti na bilo koji način reproducirati bez

pismenog odobrenja izdavača.



3

18th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications

18. medunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafickih komunikacija

Senj, 1. - 4. listopad 2014., HrvatskaSenj, 1st - 4th October 2014, Croatia



4

ORGANIZATORI / ORGANIZERS

Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Croatia

Ogranak Matice hrvatske Senj, Hrvatska Matrix Croatica Senj, Croatia

Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska Croatian Society of Graphic Artists, Croatia

Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia

Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia

Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia

SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZER’S

University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloski fakultet University of Zagreb, Faculty of Textile Technology

ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE

M. Mikota (voditelj organizacije Konferencije), M. Bilović, K. Draženović-Metelko, K. Golubović, T. Jeličić, G. Kozina, R. Krajačić, M. Milković, N. Mrvac, R. Naprta, D. Nekić, Đ. Osterman Parac, I. Pavlović, V. Rutar, A. Tomaš, D. Vusić, I. Zjakić

PROGRAMSKI I RECENZIJSKI ODBOR / PROGRAMME AND REVIEW COMMITTEE

W. Bauer (Aus), S. Bračko (Slo), M. Brozović (Cro), M. Cheppan (Sl), D. Čerepinko (Cro), P. Dzik (Ch), N. Enlund (Swe), D. Gregor-Svetec, (Slo), J.Gyorkos (Slo), A. Hladnik (Slo), C. Horvath (Hu), M. Jurković (Cro), H. Kipphan (Ger), M. Matijević (Cro), M. Mikota (Cro), M. Milković (Cro), D. Modrić (Cro), N. Mrvac (Cro), A. Nazor (Cro), B. Neff Dostal (SAD), K. Možina (Slo), Z. Paszek (Pol.), Đ. Osterman Parac (Cro), M. Plenković (Cro), A. Politis (Gre), Z. Schauperl (Cro), K. Skala (Cro), A. Tomljenović (Cro), M. Vesely (Ch), G. Vlachos (Gre), E. Vlajki (Ca), W. Walat (Pol.), M. Zlateva (Bug), I. Zjakić (Cro).

Naklada / Issue: 150



5

Uvodna riječ

Cijenjene kolegice, cijenjeni kolege,

pred Vama je Zbornik radova 18. međunarodne konferencije tiskarstva dizajna i

grafičkih komunikacija Blaž Baromić koji sadrži znanstvene radove kroz koje su

pokrivene teme Konferencije: povijest tiskarstva, knjige i pisma, grafičke komunikacije

i mediji, grafički dizajn, fotografija, izdavaštvo, priprema za tisak, tisak, dorada,

ambalaža, sustav upravljanja bojom i kolorimetrija, materijali, postojanost papira i

otisaka, kontrola kvalitete, marketing, ekologija i ostale teme vezane uz tiskarstvo,

dizajn i grafičke komunikacije.

Radove, koje možete pronaći u ovom zborniku, recenzirali su članovi Međunarodnog

znanstvenog i recenzijskog odbora Konferencije, no za sadržaj radova i podatke

iznesene u njima odgovaraju sami autori pojedinog rada.

Posebno poglavlje Zbornika čine mentorirani studentski radovi koji su u sklopu

Konferencije nominirani za Nagradu za najbolji studentski rad.

Vjerujem da ćete u Zborniku pronaći zanimljive radove koji će Vas upoznati s novim

znanstvenim istraživanjima i saznanjima te koji će biti poticaj daljnjem znanstvenom

radu i razvoju u područjima objavljenih radova.

Svim autorima, organizatorima Konferencije, članovima Organizacijskog i Znanstvenog

i recenzijskog odbora, sponzorima i donatorima te timu koji je oblikovao i realizirao

ovaj zbornik zahvaljujem na suradnji, doprinosu i trudu zahvaljujući kojem je Zbornik

i realiziran.

Urednik



6

Introduction Words

Dear Colleagues,

The Proceedings of the 18th International Conference on Printing, Design and Graphic

Communications Blaž Baromić is in front of you. The Proceedings contents scientific

papers covering Conference topics: History of printing, book and script,

Graphic communications and media, Graphic design, Photography, Publishing,

Prepress, Press, Postpress, Packaging, Color management, Materials, Paper and print

durability, Quality control, Marketing, Ecology and other topics related to printing,

design and graphic communications.

All papers are reviewed by members of the International scientific and review

committee, however the contents and date of the papers are the sole responsibility

of the authors.

Special chapter of the Proceedings is the chapter with mentored students’ papers

nominated for the Prize for the best student paper.

I believe that you will find interesting papers with new data about scientific researches

and knowledge, which will be incentive for further scientific work and development

in the area of the papers published in the Proceedings.

I thank for the participation and cooperation in the creation of the Proceedings to all

authors, Conference participants, Conference organizers, members of Organizing and

Scientific and Review Committees, sponsors, donators and the team which designed

and realized the Proceedings!

Editor

453

FOTOGRAFIJA LJUDSKOG LIKA U MEDIJIMA

PHOTOGRAPHY OF THE HUMAN FIGURE IN THE MEDIA

Ines Svaguša1, Darija Ćutić2, Ivan Gaura3, Nives Rakamarić4

1RAM obrt za grafičke usluge i izdavaštvo, 4. Stara Peščenica 1, Zagreb, Hrvatska

2Tehničko veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, Zagreb, Hrvatska

3Print grupa d.d., Brezjanski put 33, Sveta Nedelja, Hrvatska

4Collegium., Tkalčićeva 7/II, Zagreb, Hrvatska

E-mail: e-mail, [email protected], [email protected], [email protected]

SAŽETAK

U ovome se radu analiziraju pristupi fotografiji ljudskog lika. Prikazuju se i analiziraju pravila u

području fotografije ljudskog lika. Pri tome se razrađuju osnovne podjele portreta (formalni

portret, neformalni portret, klasičan i ambijentalan, muški i ženski). U području fotografije koja

se bavi muškim portretima želi se postići markantnost dok u području ženskog portreta želi

naglasiti mekoća kože i nježnost. Analizira se pristup retuširanju, tj. digitalnom šminkanju i

primjena s tehničke strane. Isto tako se uz to analizira cijelokupna primjena fotografije ljudskog

lika u grafičkim medijima (konkretno web stranice i izdavaštvo). Uz kreativnu analizu fotografije

ljudskog lika daju se ciljano autorske fotografije te minimalni tehnički zahtjevi za određene

medije kao što su novine, časopisi i web stranice.

Ključne riječi: ljudski lik, portret, retuširanje, mediji

ABSTRACT

In this paper we analyze approaches to photography of the human figure. There are displayed

and analyzed rules in the field of photography of the human figure which elaborates the basic

divisions of portraits (formal portraits, informal portraits, classic and ambiance portraits and

male and female portraits). In the field of photography that deals with male portraits we aim to

achieve distinctiveness while in the woman's portrait we are trying to emphasize softness and

tenderness. We analyze approaches of retouching, i.e. digital make-up and implementation in

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

454

the technical side. Also we analyze the whole use of images of the human figure in graphic

media (specifically the website and publishing). With the creative analysis of images of the

human figure we give to targeted group original photographs and the minimum technical

requirements for certain media such as newspapers, magazines and websites.

Keywords: human figure, portrait, retouching, media

455

1 UVOD I TEORIJSKI DIO

1.1 Podjela portreta

Portret opisuje osobu koja se fotografira na način kako je doživljava fotograf. Riječ portret

dolazi od latinskog izraza pro trahere što znači voditi naprijed, a to bi značilo prodiranje u

karakter osobe. [1] Uvijek se izoštravaju oči na licu. Dugožarišnim objektivima se prigušuju

izbočene projekcije. Poželjno je unaprijed obaviti sva tehnička mjerenja kako bi se fotograf

mogao skoncentrirati na kadar i modela. Portreti se mogu podijeliti prema načinu kadriranja

na: klasičan (najčešće fotografija za dokumente, kombinacija izraza lica, pozadine i svjetla) i

ambijentalan (opis osobe unutar životnog prostora, primjer na slici 1). [2] Prema suradnji i

kontaktu s modelom portreti se mogu podjeliti na: neformalne portrete (neslužbeni portreti [3])

i formalne portrete (naglašena suradnja). Prema spolu portreti se dijele na: ženski i muški.

Postoje sve moguće kombinacije gore navedenih portreta. Niti jedna podjela ne mora biti

izolirani slučaj.

Neformalni portreti su portreti kod kojih je vidljivo da model ili modeli ne surađuju s fotografom

(Slika 2). Ovakve fotografije se često mogu vidjeti u medijima kada je riječ o tzv. paparazzo

fotografiranju. Potrebno je uhvatiti trenutak kako bi se dobio izražaj i momentalni položaj

zajedno. Fotograf mora donositi brze odluke kako bi dobio zanimljivu i uvjerljivu fotografiju.

Formalni portreti su portreti kod koji se vidi očita suradnja između fotografa i modela (Slika 3).

Glavni problem kod formalne fotografije je psihološki utjecaj fotografskog aparata na model

koji se snima. Ljudi koji nemaju naviku snimanja kada ugledaju fotoaparat postanu jako

nervozni i neprirodni. [4] Kada se modeli, nakon nekog vremena, naviknu na fotografski aparat

mogu se postići emocije na licu koje pričaju priču na fotografiji.

Slika 1 Ambijentalan portret Slika 2 Neformalni portret Slika 1 Formalni portret

456

Ženski portreti za postizanje estetskih privlačnih fotografija zahtjevaju savršen izgled modela,

jer današnje vrijeme i trendovi to nameću. Moda, šminka i modni dodatci u kombinaciji sa

digitalnom fotografijom uistinu mogu dati izvanredne rezultate. Kod ženskog portreta želi se

postići glatkoća kože odnosno žele se anulirati sve kožne nepravilnosti. Besprijekorni ženski

lik koji prodaje gotovo sve. Fotografsko šminkanje dodatno pridonosi estetici ženskog lika.

Stvaranje nadrealnog dobrog ženskog izgleda odnosno postizanje savršenog izgleda kože

može se postići pomoću više metoda i njihovim kombinacijama, a to su: fizičko šminkanje

modela prije samog snimanja, Photoshop „šminkanje modela“, odnosno retuš i postavke na

fotoaparatu (npr. lagano preeksponiranje fotografije).

Kod muških portreta želi se postići markantnost kako fotografijom tako i obradom iste.

Markantnost se definira kao muška energija sa velikim životnim iskustvom i snagom. Najbolji

primjeri markantnosti su komercijalne fotografije za oglašavanje parfema. Kod muških portreta

želi se izbjeći efekt mekane i glatke kože. Na muškoj koži se tekstura ne skriva. Poželjno je

da koža odražava grubost, sjene i bore. Bore ne predstavljaju estetski problem do određene

razine. Ovakve fotografije se najčešće snimaju u RAW formatu kako bi se kasnijom obradom

mogao postići što muževniji izgled kože sa efektom clarity koji naglašava sjene i teksturu kože

povećanjem parametara. Naglašavaju se tamniji tonovi odnosno kontrasti te se fotografija

blago izoštrava što daje grublju teksturu koži (slika 4)

Slika 4 Fotografija markantnog muškarca

1.2 Ljudski lik u medijima

Fotografija ljudskog lika u je najzastupljenija u medijima u odnosu na druge motive. Mediji

imaju dvije funkcije u današnjem društvu, a to su: prenošenje obavijesti i oglasa. Glavni

fotografski motiv u medijima je čovjek. Fotografija bi trebala nadopunjavati vijest i stvoriti viziju

priče. Pritom se uvijek trebaju poštivati pravila kadriranja te fotografija ne smije biti previše

obrezana. Sama kompozicija fotografije bi se treba uklapati u postojeću mrežu s tekstom.

Lice snimane osobe treba uvijek biti okrenuto prema tekstu koji je povezan sa

457

fotografijom. Fotografija ljudskog lika je sveprisutna u medijima kao što su web stranice i u

izdavaštvo.

1.3 Minimalni tehnički zahtjevi fotografije za web

Fotografija se treba optimizirati radi bržeg i lakšeg prikaza uz određene parametre formata,

veličine datoteke i boja. Datoteka se moraju komprimirati kako bi njihovo preuzimanje na webu

teklo brzo, a da pritom zadrže što veću kvalitetu. Dva glavna parametra na koja se mora

obratiti pozornost jesu veličina datoteke i datotečni format. Većina korisnika pregledava web

u prozoru preglednika širokom otprilike 1000 piksela. Formati GIF i JPEG neznatno smanjuju

kvalitetu slike jer primjenjuju kompresiju. To je prihvatljiv kompromis zbog kojeg se fotografije

brže učitavaju na webu. Fotografije koje se na webu koriste kao dio nekog članka ili galerije

moraju biti veće kvalitete, a ako se fotografija koristiti za pozadinu tada je dozvoljena srednja

kvaliteta. Pozadinska fotografije uglavnom imaju veličinu oko 5kB dok fotografije na stranici

imaju od 30 Kb za umjetničke fotografije dozvoljeno je malo veća kvaliteta. [5] Utjecaj na

veličinu fotografije ima rezolucija izražena u pikselima po inchu (engl. Pixel per-inch, ppi).

Zasloni računala imaju sposobnost prikazivanja 72 PPI. Fotografije na web stranici privlači

korisnike. Stoga fotografije moraju biti kvalitetno obrađene bez gubitka kvalitete. Male

fotografije loše kvalitete ne izgledaju profesionalno te se zbog njih gubi interes korisnika za

sadržaje. Fotografije je potrebno uklopiti u samo sučelje web dizajna.

1.4 Minimalni tehnički zahtjevi fotografije za izdavaštvo

Optimalna količina PPI na fotografiji ovisi o formatu i vrsti ispisa (ili tiska) fotografije. [6] Kod

ispisa na ink-jet-u pisaču i papiru slabije kvalitete dovljno je 150-200PPI. Kvalitetniji pisači s

kvalitetnim papirima zahtijevaju 300-360PPI. [6] Ako se fotografije žele objaviti u novinama,

magazinu važno je znati što se od fotografije može dobiti. Vrlo važan termin u tisku je linija po

inču (engl. line per inch-LPI). LPI je broj linija koje tiskarski stroj postavlja po mjernoj jedinici

jednog inča. [7] LPI je ovisan o vrsti tiska i papira na koji se tiska . Na primjer kod novinskog

papira broj linija koji će biti otisnut po inču je 85, a u visokokvalitetnom magazinu može biti od

150-300. [6]

458

Tablica 1 Vrijednosti linijature za tisak fotografija.[6]

tisak vrste papira LPI

laserski printer fotokopirni papir 50-90

offset tisak novinski papir 60-85

offset tisak offsetni papir 85-133

offset tisak premazani papir 120-150+

Formula s kojom se izračunava potrebna rezolucija fotografije za tisak je LPI x 2=PPI (iako će

i 1,5 u većini slučajeva biti dovoljno). [6] Ako se želi otisnuti fotografija u magazinu njena

rezolucija, odnosno ppi, trebala biti 150x2=300 ppi. Fotografije se obrađuju profesionalnim

alatima za obradu fotografije. Prije tiska je bitno konvertirati kolorni mod u CMYK te prilagoditi

rezoluciju vrsti tiska i papiru na kojem će biti otisnute. [6]

2 EKSPERIMENTALNI DIO

Cilj istraživanja je pronaći koje su metode retuširanja i obrade fotografije prihvatljive za muški

i ženski portret. Istraživanje se provodi ispitivanjem na internetu pomoću ankete. Metoda koja

se koristiti je kvalitativna. Kvalitativni termin označava istraživanje koje se fokusira na način

na koji pojedinci i grupe gledaju i shvaćaju svijet te oblikuju značenje izvan svojih iskustava.

[10] Anketa se provodi na populaciji od 20-27 godina. To su pretežito studenti koji imaju

dovoljno vremena za promatranje medija. Ispitanici su podijeljeni u dvije grupe na eksperte i

neeksperte.

Prvi dio istraživanja se odnosi na retuš fotografije muškog i ženskog modela te je prvi zadatak

ispitanika rangiranje fotografija počevši od najbolje prema najlošijoj fotografiji, tj. od estetski

najprihvatljivije prema najmanje prihvatljivoj. Za potrebe istraživanja obrađeni su primjeri

fotografije muškog i ženskog portreta i to na isti način (slika 5 i slika 6).

Drugi dio istraživanja će se odnositi na grafičke medije. Cilj druge ankete je ustvrditi koliko

konzumenti medija primjećuju tehničke greške. U svrhu istraživanja napravljene su novinska

stranica i web stranica (slika 7 i slika 8) i postavljene su autorske fotografije. Želi se dobiti

kritički odgovor ispitanika: „Jesu li fotografije odgovorajuće za novine odnosno web stranicu?“.

459

Slika 5 Ženski portreti obrađeni za anketno ispitivanje

Slika 6 Muški portreti obrađeni za anketno ispitivanje.

Kod ženskog portreta fotografija pod brojem 1 (slika 5) je bez ikakve obrade. Fotografirana je

uz zalazak Sunca. Na fotografiji broj 2 je u programu Adobe Lightroom povećana vrijednost

clarity. Alat clarity povećava kontrast između svijetlih i tamnih tonova boja pa se dobije koža

koja ima naglašenu teksturu. Na fotografiji broj 3 je pomoću kistova u programu Adobe

Photoshop stavljena podloga kako bi se prekrile kožne nepravilnosti. Radi daljnjeg šminkanja

ten je blago svjetliji. Na fotografiji broj 4 jagodične kosti su blago naglašene s tamnijim tonom

od boje kože. Lice je prekriveno blažom podlogom s kojom su uklonjene kožne nepravilnosti.

Blažom podlogom naglašenije su crte lice i pregibi kože. Fotografija broj 5 sadrži kompletni

digitalni make-up. Koža je prekrivena podlogom, jagodične kosti su blago naglašene, a na

460

kapcima se nalazi „sjenilo“ uz tzv. vodenu liniju ispod oka. Oči su izvučene na način da prate

ovalnu liniju donjeg oka da bi se dobio tzv. dramatičniji izgled.

Muški model se vraća s ljetovanja te mu je zbog toga ton boje kože malo crveniji u odnosu na

ženski model (slika 6). Na prvoj fotografiji mu je ten pomalo izoštren sa efektom clarity.

Fotografija broj 2 je bez ikakve obrade. Na fotografiji broj 3: koža mu je zaglađena te su

izglađene kožne nepravilnosti izuzev čela gdje se nije radilo puno promjena zbog kose. Na

fotografiji broj 4 dodano mu je malo rumenila po uzoru na ženski portret. Kod fotografije broj

5 dodano je jako malo „sjenila“ iako je to nepravilno za ovakvu vrstu portreta.

461

Slika 7 Novinska stranica sa fotografijama ljudskog lika izrađena u svrhu anketiranja

Na web stranici (slika 8) sve su fotografije tehnički jako loše zbog malih rezolucija. Naslovna

strana ovog web site je zahtijevala fotografije jako malih dimenzija. Za svaku fotografiju se

462

postavlja pitanje da li je fotografija intuitivno dobra ispitanicima ili nije, te se za svaki odgovor

nalazi rubrika obrazloženja u anketi.

Slika 8 Web stranica sa fotografijama ljudskog lika izrađena u svrhu anketiranja

3 REZULTATI I RASPRAVA

3.1 Rezultati ankete za eksperte

Eksperti su uglavnom studenti sa Grafičkog fakulteta sa usmjerenja dizajn. Izjasnili su se da

je njihova dobna skupina od 19-26 godina. Kod eksperta koje je popunjavalo anketu bilo je

više osoba ženskog spola (muški spol 11 osoba, ženski spol 14 osoba). Prvo pitanje vezano

uz temu se odnosilo na ženski portret (slika 5) ispitanici su poredali fotografije od najbolje do

najlošije.

Za najbolji obrađeni ženski portret se pokazala fotografija broj 4 na kojoj se nalazi minimalna

šminka s kojom su naglašene jagodične kosti na licu te je podloga malo blaža u odnosu na

463

ostale fotografije (slika 9). Kod muškog portreta (slika 6) se slika broj 2 pokazala najbolja iako

među rezultatima nema velikih odstupanja (slika 10). Najgora fotografija se pokazala slika broj

1 koja je obrađena efektom clarity.

Slika 9 Rangiranje ženskog portreta eksperti

Slika 10 Rangiranje muškog portreta eksperti

slika broj 1 slika broj 2 slika broj 3 slika broj 4 slika broj 5

prvo mjesto 1 0 6 8 6

drugo mjesto 0 0 6 11 2

treće mjesto 4 0 6 3 8

četvrto mjesto 16 2 1 0 3

peto mjesto 1 20 0 0 1

05

10152025

Ženski portret







02468

101214

Muški portret

464

Slika 11 Novinske slike i izgled novinske stranice eksperti

Slika broj 1 (slika 7) koja prikazuje simpozij je zadovoljavajuća prema grafikonu (slika 11).

Fotografija je dobila dvije kritike: Fotografija se smatra pretamnom za tisak te se treba pojačati

kontrast, a druga kritika se odnosi na opseg publike. Smatra se da bi fotografija trebala

prikazivati više ljudi pošto je tematika simpozij. Slika broj 2 je uspješna što se tiče kompozicije

(slika 11). Što se tiče tematike članka smatra se da je riječ o dokumentarnoj fotografiji stoga

plan treba biti širi. Slika broj 3 je kompozicijski uredu. Tehnička izvedba se smatra lošom zbog

premale rezolucije. Portret novinarke se smatra da je na mjestu gdje se to očekuje.

Slika 12 Slike na web stranici i izgled web stranice eksperti

Web stranica (slika 8) prema rezultatima (slika 12) ima prikladne rezultate. Iako je rezolucija

fotografija jako mala zbog dimenzija fotografija.

3.2 Rezultati Ankete za neeksperte

Ispitanici su uglavnom studenti kao i kod ankete za eksperte. Njihove godine i zastupljenost

muških i ženskih ispitanika je ista kao kod eksperta.

2418 22 18

17 3 7

slika 1 slika 2 slika 3 Izgled novinske stranice

Novinska stranica

da ne

17 17 19 198 8 6 6

Prva slika Druga slika Treća slika Izgled web stranice

Naslovna web stranica

da ne

465

Slika 13 Rangiranje ženskog portreta neeksperti

Prema grafikonu (slika 13) najbolje rangirana fotografija (slika 5) je broj 4, a najgora fotografija

je broj 2 koja je urađena bez obrade.

Slika 14 Rangiranje muškog portreta neeksperti

Iako su portreti (slika 6) podjednako rangirani, grafikon (slika 14) prikazuje da je najbolji portret

pod brojem 2, a najgori portret pod brojem 1.







02468

10121416

Ženski portret







02468

1012

Muški portret

466

Slika 15 Izgled novinske stranice neeksperti

Slika 1 na novinskoj stranici (slika 7) je ocijenjena (slika 15) najbolje dok se ženski portret ne

smatra prikladnim za prezentiranje mjesta koje privlači turiste jer se dobija dojam krive

konotacije.

Slika 16 Izgled web stranice neeksperti

Slike su podjednako potvrđene (slika 16) kao prihvatljive za web strancu (slika 8). Iako je slika

1 najlošija. Vjerojatno zbog malih proporcija modela na fotografiji malih dimenzija.

4 DISKUSIJA

Sveukupno je u anketi sudjelovalo 50 ljudi od čega je bilo 25 eksperta i 25 neeksperta. Iako

zbog nepoznatih razloga par ispitanika nije odgovorilo na pojedina pitanja, uzet će se obzir

suma svih rezultata. Prvi zadatak, gdje su se rangirali portreti (slika 5 i slika 6), obje grupe za

ženski portret (slika 5) donijele su istu odluku. Fotografija broj 2 se smatra najgora gdje je

povećan efekt clarity, a portret 4 gdje su uklonjene kožne nepravilnosti minimalno s dodatkom

rumenila je najviše rangirana. Dakle, može se zaključiti da je fotografija 4 estetski

najprihvatljivija. Također se može zaključiti da efekt clarity nije nikako preporučljiv za obradu

ženskog portreta. Za fotografiju 5 koja prikazuje kompletni digitalni make up eksperti nisu

jasno definirali na koje bi ju mjesto svrstali po digitalnom šminkanj, no isto tako je ta fotografija

2216 20

14

39 5

11

Slika 1 Slika 2 Slika 3 Izgled novinskestranice

Novinska stranica

da ne

1621 21 19

94 4 6

Slika 1 Slika 2 Slika 3 Izgled web stranice

Web stranica

da ne

467

dobila suglasnost od 5 ispitanika za prvo mjesto dok je 6 eksperta ocijenilo da pripada zadnjem

mjestu. Stoga je ostalo diskutabilno kada i do koje mjere je potrbno retuširati. Neeksperti su

rangirali fotografiju broj 5 na sigurno treće mjesto što je ocijenilo 10 ispitanika. Kod muškog

portreta (slika 6) rezultati variraju jako malo. Ipak eksperti i neeksperti su ocijenili da je najgori

portret postignut sa efektom clarity. Slika broj 3 se pokazala i kod jednih i drugih nabolje

rangirana. Na toj fotografiji su uklonjene kožne nepravilnosti i popravljen je ton boje kože koji

je bio malo precrven očito svima. Kod novinske stranice (slika 7) obje grupe su jednako

rangirale portrete. Izuzev grupe eksperta u kojoj se komentirano da su dvije fotografije

pretamne i da to nije nikako prikladno za novinski tisak. Kod ocjenjivanja web stranice (slika

8) eksperti su bili malo stroži. Prvu fotografiju su zbog malog modela i loše rezolucije rangirali

kao najgoru fotografiju dok su neeksperti bili nešto bolji te su rangirali prvu i treću fotografiju

kao lošije zbog premalih motiva koji se dobro ne vide.

Ukratko, može se zaključiti da se kod obrade portreta ne smije pretjerivati s retuširanjem jer

to konzumenti vrlo brzo detektiraju. Alat clarity se ne preporuča koristiti, jer portret tada ne

izgleda prirodno. Novinska fotografija zahtjeva total plan za vijesti koje se odnose na masu ili

nekakvo mjesto te nije poželjno za takve vijesti portretirati jednu osobu. Za potrebe magazina,

kada se snima reklamna fotografija najbolje je imati neutralnu pozadinu kako se

konzumentima ne bi previše odvlačila pažnja od proizvoda. Kada se stavljaju fotografije malih

dimenzija na web stranicu, obavezno se mora pripaziti da portreti budu što veći odnosno u

krupnijem planu na fotografiji kako bi korisnici mogli vidjeti o kome se radi na fotografiji.

5 ZAKLJUČAK

U današnjem svijetu punom oglašavanja jako je važno znati napraviti dobar portret koji će

prodavati proizvode. Jako važne komponente kod snimanja su svjetlo i objektivi. Sami modeli

su najkritičniji kad su u pitanju njihove mane koje nitko ne vidi. Izrazi lica pričaju priču i to je

kod portreta za novine i web stranice najzanimljivije. Može se zaključiti da je čovjek jedan od

najtežih motiva, jer ima karakter koji mu u trenutku mijenja izgled. Što se tiče medija može se

zaključiti da konzumenti i nisu previše kritični bili oni eksperti ili ne. Razlog tome je vjerojatno

što je došlo do blagog zasićenja medijima. Konzumenti su okruženi s prevelikim brojem

fotografija dnevno stoga ne analiziraju fotografije previše. Ipak fotografski plan mora biti

odgovarajući sadržaju kada su u pitanju novine, jer novine daju veliki utisak na konzumente.

Uvijek je potrebno srediti izgled modela u smislu da mu se pribavi odgovarajuća odjeća i

napravi frizura. Posebno je važno izoštriti oči na modelu. Nikako se ne smiju rezati zglobove

u kadru. Prevelika obrada fotografija bilo za novine ili web portale nije prihvatljiva. No isto tako

nije prihvatljiva ni neobrađena fotografija lika te bi trebalo težiti zlatnoj sredini kod retuširanja.

468

Što se tiče fotografije čovjeka svako područje je priča za sebe te zahtjeva dodatnu fotografsku

opremu. Ipak sa današnjom digitalnom fotografijom te programima za obradu fotografije može

se zaključiti da gotovo svatko sa digitalnim fotoaparatom može napraviti zanimljivu medijsku

fotografiju ljudskog lika, ako se drži osnovnih fotografskih smjernica i smjernica za obradu

fotografije.

6 LITERATURA

[1] Mikota M. (2000). Kreacija fotografijom, V.D.T. PUBLISHING, Zagreb

[2] Matošević G., Miličić I., Pletikosa K. (2009). Fotografiranje i obrada fotografije – Portreti,

Algebra d.o.o., Zagreb

[3] Hedgecoe J., (1978) Foto-priručnik,Izdavačka knjižarska organizacija Mladost, Zagreb

[4] www.instantshift.com/2010/08/24/88-brilliant-examples-of-forced-perspective-photograph

- 88 Brilliant Examples of Forced Perspective Photography, 20.12.2012.

[5] Weinmann E.,Lourekas (2010). Brzi vizualni vodič Photoshop CS5, Tiskara Arca, Zagreb

[6] Jančić Z.,Kerkez Z., Miličić I., Matošević G., Raspović R., Pletikosa K., (2008) Digitalna

fotografija i osnove obrade: Adobe Photoshop, Algebra d.o.o., Zagreb

[7] http://www.fotografija.hr/razlucivost-fotografija-dpi-i-ppi/910/- Razlučivost fotografija – DPI

i PPI, 16.1.2013.

foto: ivana pavlović...primjeri markantnosti su komercijalne fotografije za oglašavanje parfema....

Documents