tri portreta all’antica na minijaturama jurja julija klovica · obrezanje krista, evangeliarium...

48

M. Pelc: Tri portreta all’antica na minijaturama Jurja Julija Klovi}a Rad. Inst. povij. umjet. 21/1997. (49–57)

1. List Korala, Royal Library, Windsor Castle1. Fragments from illuminated choir-book made up to form a page, Royal Library, Windsor Castle

49

Rad. Inst. povij. umjet. 21/1997. (49–57) M. Pelc: Tri portreta all’antica na minijaturama Jurja Julija Klovi}a

Milan PelcInstitut za povijest umjetnosti, Zagreb

Tri portreta all’antica naminijaturama Jurja Julija Klovi}a

Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper

predano 24. 2. 1997

U nezaobilaznoj i do sada jedinoj znanstveno iscrpnoj mono-grafiji o sitnoslikaru Jurju Juliju Klovi}u (1498 – 1578) Ma-ria Cionini Visani i Grgo Gamulin1 ocrtali su – osim ‘ivoto-pisa – temeljne aspekte majstorove umjetni~ke biografije, tenjegovu usa|enost u stilsko raspolo‘enje postklasi~ne umjet-nosti cinquecenta. U svojim studijama oni su istaknuli Klo-vi}evu posvema{nju uklopljenost u stil i umjetni~ku kulturunjegova doba, i to na stvarala~koj razini najboljih umjetnikatoga vremena. Ukazali su istodobno i na Klovi}ev eklekti~kipostupak »prepisivanja«, odnosno »citiranja«, slikovnih pred-lo‘aka drugih majstora renesanse sa ~ijim je djelima, a s mno-gima od njih i osobno, minijaturist dolazio u doticaj.2 Taj po-stupak, uobi~ajen u umjetni~koj praksi renesanse, a naposemanirizma, imao je iznimno va‘nu ulogu pri umjetni~komformiranju mladog Klovi}a, no on i kasnije ostaje sastavni-com njegove umjetni~ke djelatnosti. Na to, osim prepoznatlji-vih »prijepisa« i »citata« u njegovim minijaturama, ukazuje i~injenica da je Klovi} posjedovao jednu od najve}ih zbirkicrte‘a svoga doba. Osim vlastitih »invencija« majstor je imaovi{e crte‘a drugih majstora, te crte‘a {to ih je izveo premapredlo{cima – slikama, skulpturama, grafikama itd. – zna-menitih renesansnih umjetnika, poput Michelangela ili Dü-rera. Ta opse‘na zbirka s vi{e od 485 listova bila je stalniizvor Klovi}eve inspiracije. Prije smrti minijator ju je opo-ru~no ostavio svom meceni, kardinalu Alessandru Farneseu.3

Osim crte‘a Klovi} je u svom »slikovnom arhivu« posjedo-vao i grafike, kojima se tako|er slu‘io kao predlo{cima, odnos-no priru~nim izvorima motiva za vlastite invencije.4

Kao umjetnik duboko privr‘en antikiziraju}oj struji maniere,te kao pripadnik umjetni~ke elite svoga vremena, Klovi} jebio u intenzivnom i stalnom doticaju s umjetni~kom ba{tinomantike, koja je, napose prije Koncila, u kulturno-umjetni~koji dru{tvenoj sredini u kojoj se Klovi} kretao, bila na najvi{ojcijeni. Njegovo umjetni~ko obrazovanje povezano je upravos precrtavanjem, preslikavanjem ili kopiranjem motiva santi~kih medalja i kovanica po narud‘bi kardinala MarinaGrimanija. Mladi je Klovi} po svoj prilici preslikavao portre-te rimskih careva i ~lanova njihovih obitelji, te simboli~kemotive utisnute na pole|inama anti~kih kovanica i medaljaiz kardinalove glasovite zbirke.5 Takve crte‘e ili minijaturekardinal je mogao pokazivati umjesto originala, nositi ih naput, u‘ivati u njima kao u specifi~nim umjetni~kim replika-ma svojih dragocjenih i rijetkih kovanica, gema i kameja. Na-dovezuju}i se na tu praksu i na tradiciju ranorenesansnog sit-noslikarstva, Klovi} i u dekorativne okvire svojih minijaturaume}e motive preuzete s anti~ke numizmatike, gliptike i pla-stike ve}eg volumena.6

Osvrnut }u se na tri takva motiva, porijeklo kojih je nesum-njivo u anti~koj numizmatici i gliptici, no Klovi} ih, po sve-mu sude}i, s anti~kih predlo‘aka nije preuzeo izravno, negoposredno – prerisao ih je iz jedne od najzna~ajnijih portretnihknjiga renesansnog doba, koju je u svojoj knji‘nici vjerojat-no ~uvao kardinal Grimani, a mo‘da ju je imao i sam Klovi}.Rije~ je o knjizi Illustrium imagines, djelu {to ga je za rim-skog izdava~a, knji‘ara i »antiquariusa« Jacopa Mazzocchijapriredio izvrstan poznavatelj rimske starine Andrea Fulvio.7

Knjiga je objavljena u Rimu 1517. god., a sadr‘i 204 drvoreznanumizmati~ka portreta rimskih careva, ~lanova njihovihobitelji i nekoliko znamenitih osoba anti~koga doba, od kojih

Sa‘etak

Jedan od izvora iz kojih je Klovi} u ranom razdoblju svog djelova-nja preuzimao ukrasne motive za svoje minijature bila je knjiga Il-lustrium imagines, {to ju je 1517. objavio rimski nakladnik JacopoMazzocchi, a priredio Andrea Fulvio. Iz te knjige sitnoslikar jepreuzeo numizmati~ke portrete cara Augusta i njegove majke Atije,te »portret« Aleksandra Velikog. Ovaj posljednji osobito je va‘anzato {to se umjetnik koristi njime u sklopu simbolike povezane skardinalom Alessandrom Farneseom. Upotreba tih (i sli~nih) moti-va potvr|uje Klovi}evo rano bavljenje anti~kom gliptikom i numiz-matikom na {to ukazuje i Vasari u Klovi}evu ‘ivotopisu.

50


je na prvom mjestu Aleksandar Makedonski. Portreti su, kakoMazzocchi navodi u posveti knjige kardinalu Jacopu Sado-letu, nastali prema drevnim kovanicama. Njihovim autoromsmatra se Ugo da Carpi. Andrea Fulvio napisao je uz svakiportret kratku »biografiju«, katkad od samo nekoliko redaka,oslanjaju}i se na natpise s kovanica, kao i na dostupne muanti~ke pisce, ponajprije Svetonija i pisce takozvane Histo-ria Augusta. Njegov niz obuhva}a i vladare kr{}anskograzdoblja, sve do cara Konrada (1024–1039). Fulviova knji-ga prvi put u novom vijeku, pozivaju}i se na rimsku tradici-ju, po{tovaocima, istra‘iva~ima i ljubiteljima antike, brojnimsabira~ima kovanica, gema, kameja, fragmenata s anti~kimnatpisima, skulptura itd. pru‘a razmjerno vjerodostojne por-trete i sa‘ete biografske podatke o znamenitim povijesnimosobama ~iji su likovi prikazani na numizmati~kome materi-jalu. Istovremeno ona i ~itaocima koji nisu dovoljno imu}nida kupuju kovanice omogu}uje upoznavanje portreta onihosoba {to ih poznaju iz anti~ke povijesti i knji‘evnosti. Taknjiga zauzima iznimno va‘no mjesto u kulturno povijesnomozra~ju 16. stolje}a. Potakla je pravu lavinu djela s biografi-jama rimskih careva i njihovim numizmati~kim portretimakako u Italiji, tako i na Sjeveru. Ugledaju}i se na njih, po~elesu sredinom 16. stolje}a nicati i knjige s portretima i biografi-jama znamenitih ljudi razli~itih stale‘a novijeg doba: pravni-ka, lije~nika, umjetnika, vojskovo|a, teologa, filozofa itd.

Klovi}u, ~iji su ‘ivot i umjetni~ko djelovanje izravno pove-zani s dvojicom spomenutih sabira~a anti~kih umjetnina, kar-dinalima Marinom Grimanijem i Alessandrom Farneseom,nije mogla promaknuti knjiga kakva je bila Fulviova. Klovi}je kasnije upoznao i grafi~ara Eneu Vica, izdava~a dvajuzna~ajnih djela s portretima rimskih careva i carica, {to su seuvelike nadovezivala na Fulviove Imagines illustrium;8 inapokon, on je u kasnijim godinama svog ‘ivota prijateljevaos Fulviom Orsinijem, bibliotekarom kardinala Farnesea. Ful-vio Orsini, tako|er sabira~ anti~kih umjetnina, kao bibliotekarvodio je i ure|ivao Farneseovu zbirku anti~kih rijetkosti, asam je napisao dva izvanredno u~ena i bogato ilustrirana dje-la o rimskoj starini, koja se zasnivaju na u ono doba dostup-noj numizmati~koj i sitnoplasti~koj gra|i.9 No, Klovi}evopoznavanje Imagines illustrium datira iz mnogo ranijeg raz-doblja njegova djelovanja, o ~emu svjedo~e minijature nakojima se pojavljuju portreti {to ih je sitnoslikar preuzeo izFulviove knjige.

Na listu Korala iz Windsora (sl. 1), naknadnom kola‘u mini-jatura izrezanih iz knjige {to ju je Klovi} oslikao oko 1530.god.,10 prikazana je u sredini gornje ukrasne trake okvira pro-filna glava cara Oktavija Augusta (vladao od 31. god. prijeKrista do 14. god. poslije Krista). Svijetli lik pomno je nasli-kan u medaljonu tamnog poza|a, te u potpunosti odgovaraprikazu istoga cara na listu 22b Fulviove knjige (sl. 2). Klovi}

2. Portret Augusta, drvorez u: A. Fulvio, Illustrium ima-gines, Rim 1517, list 22b.2. Portrait of Augustus, woodcut in A. Fulvio, Illustriumimagines, Rome 1517, page 22b

51


je jedino ispustio natpise {to ih, prenesene s numizmati~kogpredlo{ka, ima drvorezni portret u Fulviovom djelu. Prikazcara Augusta mo‘e se povezati s njegovim zna~enjem u kri-stolo{kom kontekstu: Krist se rodio u doba Augusta, za vri-jeme popisa pu~anstva {to ga spominje evan|elist Luka (2,1).Augustu je Tiburska sibila navijestila ro|enje novog vladarasvijeta, koji }e biti ve}i od njega, a rodit }e ga @ena sli~nasuncu. Humanisti kasnog 15. i ranog 16. stolje}a, od kojihneki, poput kardinala Pietra Bemba, pripadaju visokim crkve-nim krugovima, a uznastoje na svojevrsnom povezivanjuanti~ke i kr{}anske predaje, isti~u da Augusta, za razliku odve}ine drugih rimskih careva ~ije ‘ivote opisuje Svetonije,rese uzorne ljudske i vladarske vrline, {to ga ne samo u vla-darskom ve} i u }udorednom smislu tipolo{ki pribli‘ava Kris-tu. On je, nadalje, utemeljitelj one pax Romana, univerzal-nog svjetovnog carstva, s kojom se u kr{}anskih misliocauspore|uje duhovna pax Christiana.

Klovi}ev minijaturni portret cara Augusta nije ni u kakvomneposrednom zna~enjskom odnosu prema minijaturnom pri-zoru naslikanom na istom listu u ovalnom dijelu inicijala P,prizoru koji, kako stoji u inventaru Knji‘nice u Windsoru,prikazuje kardinala Grimanija u posjetu Klovi}evoj redov-ni~koj }eliji.11 Na arhitravu antikiziraju}eg »okvira« te sa-mostanske sobe prikazano je poprsje, koje bi tako|er moglopredstavljati kojeg rimskog cara.12 No, kako je taj list zapra-

vo kola‘ dijelova drugih minijatura iz nekog velikog Korala,{to ga je Klovi} oslikavao u Candiani, potpuno zna~enjeAugustova portreta moglo bi se vjerojatno utvrditi tek kadbismo znali za koji je tematski sadr‘aj unutar iluminiranogkodeksa ukrasni okvir s tim portretom bio predvi|en. Mo‘emosamo pretpostaviti da je rije~ o ikonografskom sklopu Isuso-va ro|enja.

No, mo‘da i nije potrebno tragati za izravnim ikonografskimzna~enjem. Portret rimskog cara poslu‘io je mo‘da naprostokao antikiziraju}i dekorativni motiv ukomponiran u okvirglavnog prizora minijature, okvir koji je opremljen i drugimukrasnim motivima iz repertoara renesansnog minijaturista(florealna dekoracija, motivi takozvanih groteski i sl.). Sli~niportreti prema anti~kim numizmati~kim predlo{cima pojav-ljuju se na ukrasnim okvirima renesansnih minijatura i u quat-trocentu.13 Klovi} ih je, dakle, prihvatio kao sastavne elementetradicije na koju se nadovezuje i koju nadogra|uje njegovositnoslikarstvo.

Sli~no vrijedi i za numizmati~ki portret, koji je majstor umet-nuo u ukrasnu marginu uz prizor Kristova obrezanja u Evan-geliaru Grimani (sl. 3), nastalom tako|er ranih tridesetihgodina.14 Tu je prema predlo{ku iz Fulviove knjige, folio 22a,prikazana majka cara Augusta, Atija (sl. 4). Njezin je portretnaslikan na isti na~in kao i portret Augusta na listu iz Wind-

3. Obrezanje Krista, Evangeliarium Grimani, Biblioteca Marciana, Venecija3. Circumcision of Christ, Evangeliarium Grimani, Biblioteca Marciana, Venice

52


sora. S ikonografskog stajali{ta prikaz Augustove majke mo‘ese povezati s Bogorodicom – i jedna i druga rodile su vladare»svijeta«, no i za taj prikaz u {irem smislu vrijedi isto {to i zaportret Augusta – rije~ je o omiljenim antikiziraju}im motiv-ima iz repertoara renesansnog minijaturista.

No, na temelju tih motiva mo‘e se s jo{ ve}om sigurno{}uzaklju~ivati o vremenskoj blizini izrade minijatura na listu izWindsora i minijatura u Evangeliaru Grimani. Tako|er, ti suportreti svojevrsna potvrda Vasarijeve obavijesti o Klovi-}evom ranom bavljenju anti~kom numizmatikom i gliptikom.U poznatom Klovi}evom minijatorskom opusu takvi portretikasnije se vi{e ne pojavljuju.

U istu skupinu ulazi i tre}i portret preuzet iz Fulviove knjige(folio 5b), »portret« Aleksandra Velikog (sl. 5), no on se uKlovi}evu opusu pojavljuje nekoliko puta i u vi{e varijanti.

Najvjerniju »kopiju« tog portreta naslikao je Klovi} u ̂ asos-lovu Farnese, folio 32 verso (sl. 6). Na usporednoj stranici,

nasuprot vladaru Aleksandru Makedonskom, minijaturist jeprikazao kardinala Alessandra Farnesea u vojni~koj odori, sasli~nom kacigom po anti~koj modi, kakvu ima i Aleksandar.Ikonografsko povezivanje mo}nog renesansnog kardinala imecene s anti~kim vojskovo|om, vladarom i poklonikomumjetnosti, utemeljeno je na istovjetnosti imena. Istovremenoono, kako nazna~ava Smith, na poseban na~in odra‘ava kar-dinalovo zanimanje za antiku. Osim toga, prikazom Aleksan-dra Velikog sitnoslikar prikriveno aludira i na vlastito make-donsko podrijetlo.15 Smith je potanko opisao i razlike izme|uportreta obaju Aleksandara, no nije uputio na izvor iz kojegje Klovi} preuzeo portret – na Fulviovu knjigu.

Doista poklapanja su takva da gotovo nema sumnje u podri-jetlo Klovi}eva motiva. Dakako, Klovi}ev profinjeni kisttransformirao je plo{ni lik s drvoreznog predlo{ka u izvanred-no fino poprsje mekane volumenske i koloristi~ke modelacije,te isto tako ‘ive pojavnosti, kakvom odi{e i njegov pandan,kardinal Aleksandar Farnese.

4. Portret Atije, drvorez u: A. Fulvio, Illustrium imagines, Rim, 1517.list 22a.4. Portrait of Attia, woodcut in A. Fulvio, Illustrium imagines, Rome1517, page 22a

5. Portret Aleksandra Velikog, drvorez u: A. Fulvio, Illustrium ima-gines, Rim, 1517, list 5b.5. Portrait of Alexander the Great, woodcut in A. Fulvio, Illustriumimagines, Rome 1517, page 5b

53


No, i taj portret, nastao u razdoblju najintenzivnijeg Klovi}evarada, izme|u 1537. i 1546. god., povezan je s ne{to ranijeoslikanim dijelovima korala iz Windsora (sl. 1). Naime, i nalistu iz Windsora, na desnoj strani ukrasnog okvira, naslikanje u zlatnom chiaroscuru, a prema predlo{ku iz Fulviove knji-ge, gotovo istovjetni portret Aleksandra Velikog. Na kacigitog portreta opa‘a se ~ak i si}u{ni motiv borbe izme|u Ken-taura i Lapita, {to se pojavljuje i na kacigi Aleksandrova por-treta u Fulviovoj knjizi i na kacigi Aleksandrova portreta u^asosolovu Farnese.

On se pojavljuje i na sljede}oj varijanti tog portreta, koju nala-zimo na folio 1 Komentara uz Poslanicu svetog Pavla Rim-ljanima, ~iji je i naru~itelj kardinal Marino Grimani, a kojegje Klovi} vjerojatno oslikao u Peruggi prije 1537. god. (sl.7).16 Aleksandrov lik tu je prikazan u zrcalnom obratu od iz-vornika; sve se ostale motivske pojedinosti poklapaju. Po-javljivanje toga portreta na tri najva‘nija Klovi}eva djela iztridesetih godina upu}uje na zaklju~ak da je lik Aleksandra

Makedonskog Klovi}u va‘an i izvan okvira ikonografije Far-nese, vjerojatno kao motiv osobne genealo{ke simbolike.Mladom Klovi}u, koji se ina~e naj~e{}e potpisivao kao »Hr-vat«, odgovaralo je da, u skladu s renesansno-humanisti~kimobi~ajem, posredstvom Aleksandra Velikog simboli~ki istaknesvoje anti~ke (makedonske) prakorijene.

Predlo{ka iz Fulviove knjige prisjetio se Klovi} ponovno naslici koju Cionini-Visani naziva Sveta Obitelj s likom u ok-lopu (sl. 8), a koja je prema autorici Klovi}eve monografijenastala oko 1553. god.17 Na toj slici prikazan je iza desnogramena Bogorodice mu{karac u oklopu all’ antica, s kacigomsli~nom kacigi Aleksandra Velikog, no to vi{e nije poprsjeistovjetno s prethodno opisanima: druk~iji je maskeron na{titniku kacige, druk~ija je perjanica, a na kaloti vi{e nije prika-zana borba Kentaura i Lapita, ve} borba nagog jaha~a ipje{aka. Tako|er, poprsje tog ratnika nema Minervin prsnik,{to ga nosi lik Aleksandra Velikog u Fulviovoj knjizi i naKlovi}evim preradama. Rije~ je o~igledno o novoj verziji

6. Aleksandar Veliki, ^asoslov Farnese, Pierpont Morgan Library,New York6. Alexander the Great, Farnese Breviary, Pierpoint Morgan Library,New York

7. Komentar uz Poslanicu Sv. Pavla Rimljanima, Soane’s Museum,London7. Commentary to Epistle of Saint John, Soane’s Museum, London

54


glave Aleksandra Velikog s vrlo sli~nim crtama lica i s karak-teristi~nom dugom, valovitom kosom, ali izmijenjenim akce-sorijama. Taj lik, kao najistaknutija figura Bogorodi~ne prat-nje na toj zagonetnoj Sacra conversatione, vjerojatno ikono-grafski zastupa kardinala Alessandra Farnese, a mo‘da aludirai na samog Klovi}a.18

On je, me|utim, nastao oblikovnim postupkom koji potvr|ujeda se majstor oslobodio obvezatnosti doslovnog kopiranjaFulviova predlo{ka. Klovi}a vi{e ne zadovoljava jednostavnopreuzimanje motiva. On ga inventivno mijenja ali ga istodob-no ostavlja prepoznatljivim, jer samo na taj na~in prikazanise lik mo‘e ikonografski identificirati i odigrati svoju uloguu slici.

Sli~nim postupkom nastala je i »glava Minerve« (sl. 9) naKlovi}evu crte‘u iz Windsora.19 Na kaloti kacige prikazanaje borba jaha~a i dvojice pje{aka.20 Perjanica i maskeron na{titniku tako|er se razlikuju od onih na portretu AleksandraVelikog u Fulviovoj knjizi. No o~igledne su sli~nosti u crta-ma lica, a jo{ vi{e u pojedinostima prsnika. Ta »Minerva«potje~e od Fulviova Aleksandra Velikog, ili nekog sli~nog

predlo{ka. No, crte lica sada su mnogo mek{e, ‘enstvenije,bliskije idealnoj zamisli Minervine glave.

Potrebno je, me|utim, ukazati na prividno paradoksalnu ~i-njenicu da Andrea Fulvio u svojoj knjizi zapravo ne repro-ducira stvarni portret Aleksandra Velikog s neke autenti~neanti~ke kovanice.21 Lik {to ga Fulvio prikazuje pod imenomi uz ‘ivotopis Aleksandra Velikog izveden je, naime, premanekoj kovanici ili gemi iz Aleksandrova doba, koja na jednojstrani ima Minervino poprsje, a na drugoj natpis s imenomAleksandra Velikog.22 Renesansni su prou~avatelji kovanicazbog toga krivo zaklju~ili da je rije~ o Aleksandrovu portre-tu. Sli~an »portret« Aleksandra Makedonskog, koji je – kao ionaj iz Fulviove knjige – vjerojatno nastao prema istovjet-nom anti~kom numizmati~kom ili glipti~kom predlo{ku, po-javljuje se ve} u minijaturi kasnog quattrocenta, primjerice ujednom iluminiranom kodeksu s Arianovim ‘ivotopisom Ale-ksandra, ~ije je minijature za kralja Matiju Korvina u posljed-njoj ~etvrtini 15. stolje}a u Napulju izveo Christoforo Majo-ranna (sl. 10).23 I tu je Aleksandar prikazan kao ratnik s prsni-kom na kojem je meduzina glava, uz ~iji se ovratnik savijaju

8. Sacra Conversatione, Zbirka Wildenstein, Muzej Marmottan, Paris8. Sacra Conversatione, Wildenstein collection, Musée Marmottan, Paris

9. Glava Minerve, crte‘, Royal Library, Windsor Castle9. Head of Minerva, drawing, Royal Library, Windsor Castle

55


malene zmije. Njegov profil, duga valovita kosa i napose nje-gova kaciga vrlo su sli~ni istim motivima u Fulvia. Jedino nakacigi nije prikazana borba Kentaura i Lapita ve} Triton, mi-tolo{ko morsko bi}e, polu~ovjek-polukonj s ribljim repom.

Ve}ina spomenutih motiva pripada simboli~koj opremi anti~kebo‘ice mudrosti, Atene-Minerve. No, kaciga all’ antica u re-nesansnoj imaginaciji nije samo ikonografski atribut Minerve,nego i drugih znamenitih ratnika, heroja i bogova te, dakako,suvremenika koji se s njima simboli~ki poistovje}uju. Primje-rice, na jednom crte‘u iz Louvrea, pripisanom Klovi}u, prika-zan je vojvoda Cosimo de’ Medici kao Mars, s oklopom ima{tovitom kacigom all’ antica. Sli~ne kacige koje su zapra-vo dosjetljive slikovne varijacije prema anti~kim uzorima,pojavljuju se na crte‘ima i drugim umjetni~kim djelima nizarenesansno-maniristi~kih majstora, me|u inim i Giulija Ro-mana, koji se smatra Klovi}evim »u~iteljem«.24 AleksandarVeliki, pak, za renesansne poznavatelje antike objedinjujeratni~ku vje{tinu i mudrost, te ljubav spram umjetnosti i lje-pote, koje su resile i Minervu. Stoga je razumljivo poistovje-}ivanje njegova lika s likom anti~ke bo‘ice. Takav lik Ale-

ksandra Makedonskog preuzeli su i drugi renesansni umje-tnici, a njegove ina~ice i replike pojavile su se i u kasnijimportretnim knjigama.25

Preuzeo ga je, dakle, i Klovi}, i to o~ito iz knjige A. Fulvija.U svojem ranom umjetni~kom razdoblju on ga »reproducira«s velikom vjerno{}u izvorniku, a potom ga, kao zreli i samo-svojni majstor, na minijaturi iz Zaklade Wildenstein i naposena crte‘u »Minerve«, ma{tovito prera|uje, pokazuju}i njimeizvanredne dosege vlastita crta~kog umije}a.

Identifikacija triju portretnih likova {to ih je Klovi} u ranomrazdoblju svog stvarala{tva preuzeo iz Fulviova djela zna~ajnaje stoga {to upu}uje na jedan neposredni izvor njegovih mo-tiva – humanisti~ku knjigu s ilustracijama izvedenim premapredlo{cima iz antike. Istovremeno ti su motivi jasna Klovi-}eva »razvojna« spojnica s motivikom i dekorativnim uku-som minijature kasnog quattrocenta i klasi~nog cinquecenta.Njihova uporaba jasnije osvjetljava Klovi}evo umjetni~koobrazovanje prema Vasarijevu izvje{taju te u jo{ tje{nju i ne-dvosmisleniju vremensku vezu dovodi djela iz ranog razdob-lja: minijature na listu Korala iz Windsora, Evangeliarium

10. Christoforo Majoranna, Aleksandar Veliki, minijatura u: Fla-vius Arrianus, De expeditione Alexandri Magni, Napulj, oko 1480.god. Biblioteca Apostolica Vaticana10. Christoforo Majoranna, Alexander the Great, miniature inFlavius Arrianus, De expeditione Alexandri Magni, Naples about1480, Biblioteca Apostolica Vaticana

56


Grimani i Komentar Poslanice Sv. Pavla, te ih likom Alek-sandra Velikog povezuje s njegovim remek-djelom, ̂ asoslo-vom Farnese – svi ti radovi nastali su izme|u 1530. i 1540.godine. Na dva kasnija djela, pripisana Klovi}u, na listu izZaklade Wildenstein i crte‘u Minerve iz Louvrea, majstor seosloba|a vjernog preno{enja predlo{ka, te ga u skladu sasvojim dozrelim slikarskim iskustvom i poja~anim utjecajemvisoke maniere slobodno prera|uje.

Napokon, pojavljivanje opisanih portreta u Klovi}evu opususvjedo~i o va‘nosti i popularnosti Fulviova djela, prve tis-kane knjige novoga vijeka, koja je sustavno opremljena portre-tima prema autenti~nim predlo{cima iz antike, prikupljenimu zbirkama humanisti~kih sabira~a.

Bilje{ke

1Maria Cionini Visani, Juraj Julije Klovi}, predgovor Grgo Ga-mulin, Zagreb, 1993 (1. izd. 1977. g.).

2O tome, osim monografije, v. tako|er uvodnu studiju WebsteraSmitha i njegov komentar faksimile izdanju »âsoslova Farnese«:Das Stundenbuch des Kardinals Alessandro Farnese. Eingeleitet underläutert von Webster Smith. München, 1976, passim. O Klovi}evomizravnom prepisivanju ukrasnih predlo‘aka Giulija Romana, naposemotiva s reljefa »rimske kavalkade« u Sala degli stucchi, Palazzodel Te, pripremam poseban ~lanak.

3Usp. popis Klovi}eve ostav{tine u A. Bertolotti, Don Giulio ClovioPrincipe dei Miniatori, u: Atti e Memorie delle Deputazioni di Sto-ria Patria per l’Emilia e la Romagna, Nova serija VII/1882, str.259–279. U monografiji o Klovi}u prikupljeno je osamnaest nje-govih crte‘a, a drugih jedanaest iz Louvrea Klovi}evom je opusupridru‘ila Catherine Monbeig Goguel. O crte‘ima, osim monografije(bilj. 1), sa starijom literaturom, v. Christina Riebesell, Die Sam-mlung des Kardinal Alessandro Farnese. Ein »studio« für Künstlerund Gelehrte, Weinheim, 1989, str. 124. i d.; Catherine MonbeigGoguel, Giulio Clovio »nouveau petit Michel-Ange«. A propos desdessins du Louvre, u: »Revue de l’art«, 80/1988, str. 37–47; J. A.Gere, Ph. Pouncey, Italian Drawings in the Department of Printand Drawings in the British Museum. Artist working in Rome c.1550–1640, London, 1983, str. 57–59; P. Ward Jackson, ItalianDrawings 14–16. ct. Victoria & Albert Museum, London, 1979, str.61.

4Jedna od prvih Klovi}evih minijatura, Bogorodica s mjesecom podnogama, izvedena je prema Dürerovom drvorezu iz njegova niza@ivot Bogorodice (1511). O tome izvje{tava Vasari: E le prime coseche il Clovio colorisse fu una nostra Donna, la quale ritrasse, comeingegnoso e di bello spirito, dal libro della Vita di essa Vergine: laquale fu intagliata in istampa di legno nelle prime carte d’ AlbertoDuro. – Giorgio Vasari, Vite, u: Le opere (izd. G. Milanesi), sv. 7,Firenze, 1881, str. 558. Za druge Dürerove predlo{ke u Klovi}evu»âsoslovu Farnese« v. Smith (bilj. 2), str. 23. i passim. Klovi}evazbirka ilustriranih knjiga i grafika tako|er je, makar sumarno,zabilje‘ena u popisu njegove ostav{tine. Prema Bertolottijevu pri-jepisu rije~ je o sljede}im knjigama: Un libro di stampe di medaglie... Un libro di medaglie intitulato religione antiqua de ’romani stam-pato ... Libro intitolato perfette proporzioni (vjer. Dürer-MP) ... Li-bro intitolato Le figure dell’ apocalipsi (tako|er Dürer?-MP) ... Unlibro francese della Bibia ... Un libro di Alberto Duro ... Un librosciolto de stampe de battaglie ... Doi libri di anatomia ... Euclide ...Diversi libri ... La castrametazione di Roma libro ... Libretto intito-lato discorso militare. Zabilje‘eni su i grafi~ki listovi, {to ih je Klovi}

vjerojatno dao uvezati u sveske: Un libro di stampe ... Libro di variestampe ... Un libro grande di stampe, te neuvezane grafike: Sessan-tun pezzo de varie stampe.

5O tome tako|er izvje{tava Vasari (bilj. 4), spominju}i »alcuni di-segni di medaglie e rovesci (medalje i nali~ja medalja i kovanica),che fece /per/ quel signore«, str. 557. U popisu umjetnina {to ga jekardinal Grimani dao izraditi prije svog odlaska iz Venecije u Rim,1528, zabilje‘ena je doista i jedna »Caselleta di noce che fu persarivolte medaglie in carte et una tavoletta depenta con medaglie 12.«– P. Paschini, Le collezioni archeologice dei prelati Grimani delCinquecento, u: Atti della Pontificia Accademia Romana di Archeo-logia (Serie III). Rendiconti, Volume V, 1926–27, str. 149–190 (158).Tu je mo‘da rije~ o Klovi}evu crte‘u, odnosno sitnoslikarskom prika-zu anti~kih kovanica.

6Npr. »tri gracije« s kameja Chantilly u Komentaru Poslanice Sv.Pavla Rimljanima – usp. Cionini-Visani (bilj. 1), str. 34 i d., popr-sja rimskih careva na »listu Korala« iz Windsora i u âsoslovu Far-nese – usp. facsimile (bilj.2) , folio 50 verso, 51, te drugi motivi snali~ja kovanica, koji se pojavljuju u dekorativnim sklopovima nje-govih minijatura, poput konja s jaha~ima u propnju all’ antica, prikaziprino{enja ‘rtve all’antica itd.

7Za podroban opis knjige v.: Ruth Mortimer, Harvard College Lib-rary. Department of printing and graphik arts. Catalogue of Booksand Manuscripts. Part II: Italian 16th Century Books, Cambridge,Mass. 1974, br. 203. Andrea Fulvio objavio je jo{ jednu zna~ajnu ime|u obrazovanim ~itateljima popularnu knjigu o rimskim anti~kimspomenicima: Antiquitates Urbis per Andream Fulvium antiquari-um, Rim, Jacopo Mazzocchi, 1521.

8To su knjige: »Le imagini con tutti i riversi trovati et le vite de gliimperatori tratte dalle medaglie et dalle historie de gli antichi«,Venezia, 1548. (lat. izd. 1553. g.) i Le imagini delle donne Augustein istampa di rame, Venezia, 1557. (lat. izd. 1558. g.).

9Imagines et elogia virorum illustrium et eruditorum ex antiquis la-pidibus et nomismatibus expressae, Rim, 1570, te Familiae Roma-nae que reperiuntur in antiquis numismatibus, Rim, 1577. O FulviuOrsiniju kao bibliotekaru A. Farnese v. Ch. Riebesell (bilj. 3), str.156. i d., te Clare Robertson, ’Il grand Cardinale’, New Haven/London, 1992, str. 223. i d.

10Royal Library, Windsor Castle, v. opis u Cionini-Visani (bilj. 1),str. 101, odnosno Gamulin (bilj. 1), str. 13. i d.

11Svetac-ratnik sa zastavom u desnoj ruci i mrtvim zmajem pod noga-ma bio bi Sv. Teodor, usp. Gamulin u uvodnom tekstu (v. bilj. 10).

57


12U priru~nicima s portretima rimskih careva nisam uspio prona}ipredlo‘ak ovoj bisti.

13Vidi primjerice Attavante de Attavantibus, minijatura u misalu zabiskupa od Dola iz 1483. god., reproducirana u Ph. P. Bober/R.Rubinstein, Renaissance artists and antique scuplture, Oxford, 1986,frontispis, s numizmati~kim portretima cara Nerona i AleksandraVelikog sli~nim onima u Klovi}a. Isto tako i Attavanteov uvodni listMisala iz 1485. g., iluminiranog za kralja Matiju Korvina, danas uBruxellesu – v. Bibliotheca Corviniana, Budapest, 1976, br. 3. Zaprimjere iz kasnog quattrocenta usp. tako|er Annarosa Garzelli,Miniatura Fiorentina del Rinascimento 1440–1525, Firenze, 1985,sv. 1,2, primjerice Boccardino il Vecchio, sl. 1067, 1068, te G. Ma-riani Canova, La Miniatura Veneta del Rinascimento 1450–1500,Venezia, 1969, str. 39. i passim.

14Biblioteca Marciana, Venezia, opis v. u Cionini – Visani (bilj. 1),str. 99. i d.

15W. Smith (bilj. 2) komentar uz folio 32v–33.

16London, Soane’s Museum, za opis v. Cionini-Visani (bilj. 1), str.88. i passim.

17Paris, Museé Marmottan, Zbirka Wildenstein, opis v. u CioniniVisani (bilj. 1), str. 95. (prija{nji vlasnik Daniel Wildenstein darovaoje tu minijaturu muzeju Marmottan u Parizu).

18Usp. M. Levi d’ Ancona, Illuminations by Clovio Lost and Found,»Gazette des Beaux Arts«, 37/1950, str. 55–70, napose str. 73.

19

Windsor Castle, Royal Library, v. Cionini-Visani (bilj. 1), str 101 id.

20Taj si}u{ni prizor podsje}a na Klovi}ev crte‘ iz Louvrea, na kojemje tako|er prikazana borba jaha~a i dvojice pje{aka – v. CioniniVisani (bilj. 1), str. 86.

21Vidi vrlo iscrpnu studiju o svim poznatim portretima AleksandraVelikog: J. J . Bernoulli, Die erhaltenen Darstellungen Alexandersdes Großen, München, 1905, te u novije vrijeme: R. R. R. Smith,Hellenistic Royal Portraits, Oxford, 1988.

22Usp. J. Cunnaly, The Role of Greek and Roman coins in the Art ofthe Italian Renaissance, disertacija, Univ. of Pennsylvania, 1984,napose str. 1–2 i str. 37. Cunnaly pretpostavlja da je predlo‘ak zaFulviov »portret« Aleksandra Velikog mogla biti gema, ~iji je vla-snik u drugoj pol. 15. st. bio Venecijanac Giovanni Delfin, rep. u A.Furtwängler, Die antiken Gemmen, Leipzig, Berlin, 1900, sv. 1,tabla XLIX,11, sv. 2, str. 234–235.

23Sada u Biblioteca Apostolica Vaticana, Cod. vat. lat. 5268, fol.3r;reproduciran u: »Bibliotheca Corviniana«, Budapest, 1976, br. 61.

24Za Klovi}ev crte‘ u Louvreu v. Monbeig Goguel (bilj. 3), str. 41;Za ma{tovito izmi{ljene dijelove ratne opreme all’ antica usp.:Matthias Pfaffenbichler, Krieg und Frieden. Rüstungen all’ anti-ca, u: Fürstenhöfe der Renaissance. Giulio Romano und die klas-sische Tradition, Wien, 1989, str. 236–247. V. tako|er »portret« Ale-ksandra Velikog {to ga je izveo Giulio Romano oko 1530. za Palaz-zo del Te, sada u @enevi, Zbirka Lederer – Katalog izlo‘be »GiulioRomano«, Milano, 1989, str. 172.

25Opona{a ga ve} Raffael na predlo{ku za Sermonetinu fresku Aleksan-dar i Roksana u Casino Olgiati; Giorgio Vasari na fresci AleksandarVeliki i Apeles u Casa Vasari, Arezzo; Alessandro Popi na slici Ale-ksandar Veliki i Kampaspe u Studiolu Cosima de’ Medici, PalazzoVecchio, Firenze. U portretnim knjigama npr. Paolo Giovio, Elogiavirorum bellica virtute illustrium, Basel, 1577, autor drvoreza TobiasStimmer (na kacigi je prikazan Pegaz); Hans Sachs, Ordenliche Bes-chreibung der Römischen Keyser, Frankfurt 1538, autor drvorezaHans Sebald Beham, itd.

Summary

Milan Pelc

Three Portraits all’antica on Miniatures byGiorgio Giulio Clovio

One of the sources for the motifs used by Klovi} in the earlyphase of his miniature painting was the volume Illustriumimagines compiled by Andrea Fulvio and published by theRoman publisher Jacopo Mazzocchi in 1517. He used wood-cuts from that book to make the miniature portraits of theEmperor Augustus and his mother Attia, as well as the »por-trait« of Alexander the Great. The latter is of particular sig-nificance because the artist relates it to the symbolism usedin connection with the cardinal Alessandro Farnese, but ap-parently also with the symbolism of his own descent. The useof these and similar motifs confirms Klovi}’s direct and seri-ous study of classical sculpture and coins also pointed out byVasari in his Life of Klovi}.

tri portreta all’antica na minijaturama jurja julija klovica · obrezanje krista, evangeliarium...

Documents