planetary resources, nacional 859

8/2/2019 Planetary Resources, Nacional 859

1/6

58

Znanost

Biznis u asteroidima

tekstMIROSLAV AMBRU-KI

ilustracije BRYAN VERSTEEG,

NASA, PLANETARY RESOURCES

Juri na

svemirski

El Dorado

Prolog tjednasastao se dreamteam milijardera iznanstvenika koji eu svemiru pokrenutiteku industriju,rudarstvo i energetiku

Larry Page, os nivaGooglea, nalazi seu timu kompanijePlanetary Resources

Nije dovoljno poznato: potrebno

je manje resursa da se dohva-ti neki Zemlji blizak asteroidnego istu takvu napravu spu-stiti na Mjesec. Znamo za 1500

takvih nebeskih tijela. Treba samo skupitipravu ekipu i iz uobiajenih budeta NASA-e za isti se doseg u svemiru moe skinuti jed-na ili dvije nule. Samo treba imati milijarde-ra da ti novcem uva lea. E, takvi su se dvijegodine traili i nali, a u utorak 24. travnja uSeattleu objavili da su osnovali tvrtku Plane-tary Resources. ele u svemiru utemeljiti te-ku industriju, rudarstvo i energetiku.To dru-tvance ine bogatai Ross Perot mlai (sin tek-

sakog milijardera i biveg neovisnog pred-


2/6

5930/4/2012

sjednikog kandidata), googleovci Larry Page

i Eric Schmidt, microsoftovac Charles Simonyi(dvostruki svemirski turist), poduzetnik RamShriram, Thomas D. Jones, doktor planetarnihznanosti i bivi astronaut, planetarni znanstve-nik Chris Lewicki koji je stvarao letjelice to suse spustile na Mars, umirovljeni general T. Mic-hael Mosley, dr. Peter Diamandis, svemirskipoduzetnik i ef zaklade X Prize te mnogi dru-gi. Nema ih previe, ali su dream team. Uglav-nom su u najboljim godinama, roeni ezde-set i neke, pa su o eri Apolla mogli sluati samood starijih. Medijski najglasniji meu njima jedr. Peter Diamandis, osniva niza komercijal-nih i nekomercijalnih tvrtki i zaklada koje se

bave svemirom, dvaju sveuilita za svemirske

znanosti i pisac znanstvenih i popularnih knji-

ga, a u toj je grupi i najvei katalizator. U velja-i je objavio knjigu koja je - i za njegovu mjeru

- prtala optimizmom: Abundance: The Futu-re Is Better Than You Think (Obilje: Budunostje bolja nego to mislite). Sada je jasno i zato. Unjoj je ukoriena sva ideologija onoga to je gru-pa vrnjaka odluila uiniti po naelu: Tko, ako

ne mi? Kad, ako ne sad?

"Ne elimo vie priati o tome, jer se o tome

sve zna. Sad to elimo uiniti", kae Diaman-dis. "ovjek je po prirodi istraiva dohvatljivihresursa. U vrtu imam naranu i ne zadovolja-vam se da uberem samo one koje mogu dohvati-ti rukom. Uzet u ljestve pa e ih biti i za susjedei za rodbinu. Na isti nain ljudi su za resursimaputovali, otkrivali kontinente. Dragocjeni resur-si u beskrajnim koliinama ekaju da ih uzme-mo. A imamo i sve potrebno, pa i novac. Kadsamo vidim koliko samo Shell ulae u prave gra-dove izgraene na morskom dnu samo da izvla-i naftu, znam da to moemo uiniti. Imamo teh-nologiju, imamo elektroniku i imamo pogon kojie nas onamo odvesti. Sad imamo i investitore

spremne na rizik. Kad se drava prihvati takvog

Peter

Diamandis,

doktor

svemirskih

znanosti, glavni

je lobist grupe


3/6

60

Znanost

pothvata, rizika gotovo i ne smije biti, ali su takve

misije skupe. Nai investitori svjesni su rizika,ali znaju da je dobit viestruko vea. I plodove

takvih rizika ve su iskusili."

ZA IME PLANETARY RESOURCES poseu

i to je njihov poslovni plan, objanjava Eric

Anderson, glavni egzekutivac Planetary Reso-

urcesa, kao da ita Diamandisovu knjigu. U pro-

storu izmeu Marsa i Jupitera orbitiraju milijuni

gromada svemirskog kra, otpadaka materijala

koji se nije dospio ormirati u planete prije dese-

tak milijardi godina. Neki su se zgrudali u nekoli-

cinu poveih asteroida poput Veste i Ceres, koji-

ma malo nedostaje da dobiju poput Plutona sta-

tus patuljastog planeta. Promatrajui ih sa Zemlje

koliko samo Sunce doputa da budu vieni i izra-

una im se putanja, astronomi su ih uknjiili oko

9000 veih od 50 metara. Pretpostavlja se da jeto manje od jedan posto njihove ukupne mase.

Taj je materijal star 10 milijardi godina i obliko-

vao se na posve drukiji nain nego na planet.

Zemlja je mjeavina raznih materijala, a ono to

doivljavamo kao dostupne rudne ile najee

ima podrijetlo u udaru asteroida prilino istoga

sastava u vrijeme kad se ormirao Sunev sustav.

Kojega su sastava, znamo po prouavanju mete-

orita i analizi robotskih svemirskih brodova koji

su asteroide posjetili.

Tri su osnovne vrste sastava asteroida, a, na

ope uenje laika, za ovaj pothvat najvanija je

ona vrsta temeljena na ugljikovu hondritu. To je

upljikav materijal od grafita i stlaene ae koji

SVEMRSKA EKONOMIJA: M

Rudarenje na asteroidu stvorit e indu

Kako se stanovnitona Zemlji poveava,moramo pronaiprirodne resurse

za napredaki svemirskaistraivanja

Ima zalihaplemenitih metvie nego to ih

dosad iskopanna Zemlji

Lake ih je dosegnuti nego Mjesec

Otkriveni su dosad

Godinje se otkrije oko 1000 asteroida

Beskonanaopskrba

dragocjenimresursima

Moe proizvestigoriva za sverakete dosad

lansirane upovijesti

Moe ima5 trilijun

dolaravrije dnu vo5

trilijuna$

ASTEROIDI BOPLEMENITIM

METALIMA

ASTEROIDI BOGATI

VODOM

JEDAN ASTEROIDBOGAT VODOM

SVAKODNEVNO SE OTKRIVA MNOGOASTEROIDA OKO ZEMLJE

RAKETNO GORIVO

ZRAK

UPORABA VODE U SVEMIRU

PITKA VODA

Eric Schmidt, ameriki raunalni inenjer ief Googlea, uloit e novac u istraivanja

Charles Simonyje u vrhu Microsofta i kaodvostruki svemirski turist prihvatio je ideju

Thomas Jones, direktor planetarnih znanosti ibivi astronaut, nalazi se u timu kompanije

Ross Perotje bogata, sin tek sakog

milijardera koji eli iriti posao iz van Zamlje


4/6

6130/4/2012

u sebi dri zarobljeni led. Vodu. Asteroid od uglji-

kova hondrita toliko je mnogo da je u pojasu aste-roida gotovo nepotrebno traiti one bijele, blje-

tave, za koje se zna da su ili od leda, ili da su

ledom oblivena kamenita jezgra.

"TO JE TEMELJ SVEGA to radimo. Vodik i

kisik u tim je asteroidima za nas neto kao sve-

mirska benzinska crpka. Zarobimo li jedan takav

kamen u cilindar i prinudimo vodu da hlapi,

moemo je rastaviti na vodik i kisik i skladititi,

a od tekueg vodika i kisika nema boljeg raket-

nog goriva. Osim toga, voda e nam biti najjeti-

nija djelotvorna zatita od svemirskog zraenja

za ljude u stijenkama buduih rudarskih svemir-

skih baza. Gotovo usput, ta je voda i neophodni

sastojak za pie rudara, kao i za stakleniki uzgoj

biljnih vrsta za ljudsku prehranu", istie Ander-

son. "Voda je glavni klju", tvrdi planetarni znan-stvenik dr. Tom Jones. "Ona je i u jezgrama takvih

tijela koja, kad ih zagrije Sunce, sa Zemlje doiv-

ljavamo kao komete. Transport samo jedne litre

vode u nisku Zemljinu orbitu na Meunarodnu

svemirsku stanicu stoji 22.000 dolara. Isto toli-

ko i kilograma dopunskog goriva. A nama je sve

ondje. Jedan takav asteroid dug 50 metara ima

resursa za isto toliko milijardi dolara" "Prvi cilj

su asteroidi kojima u sastavu prevladavaju elje-

zo i nikal, kao graa za objekte koji e se graditi

u svemiru. Strukture i kapaciteti za rudarenje ne

bi se dovozili sa Zemlje, nego bi se gradili ondje.

Potrebno je samo poslati osnovne robote koji

bi postavili postrojenja za energiju i ekstrakciju

vode te za taljenje rudae. U jednom ttrenutku-

bit e potrebna i ljudska nazonost, ali to je dalja

budunost", objanjava Eric Anderson.

KAD E NA RED DOI ciljevi u kojma je zara-

da? U sljedeoj azi. Cilj je trea vrsta asteroida

koji su pretenim dijelom sastava u visokoj kon-

centraciji metala koji su na Zemlji jako rijetki ilive iscrpljeni: zlato, platina, lantanova skupi-

na elemenata iz Mendjeljejevljeve tablice s atom-

skim brojevima od 57 do 71, uz kemijski sline

elemente kao to su skandij i itrij. Sve su to dra-

gocjeni industrijski materijali bez kojih nema

dananje i sutranje napredne tehnologije poseb-

no u elektronici, laserima i energetici. Na pla-

netu kao to je Zemlja, ija se ovjeku dostupna

vanjska kora temelji na siliciju, svi ti metali zapra-

vo potjeu od udara asteroida drukijeg sasta-

va. Veina toga u kapsulama e biti upuena na

Zemlju, a ostatak e se upotrebljavati lokalno.

Jedan takav paketi moe vrijediti stotine miliju-

na dolara! Kad za 20-ak godina oni ponu kapa-ti na Zemlju, taj e biznis imati profite u trilijar-

dama dolara! Neki izrauni govore o profitima

od sto milijuna dolara po stanovniku ovjean-

stva 2050. Ali lako za brojke. Stvar je u drutve-

nim promjenama, jer ako je netko spreman sva-

koga tjedna na Zemlju slati 10 ili 20 tona zlata,

na Zemlji odjednom postaje upitan sustav vrijed-

nosti, novac i njegovo gomilanje. Moda bi blizu

bio i trenutak da se razmisli u drukijoj razmje-

ni i raspodjeli bogatstava, a da u tom obilju malo

tko ostane prikraen Amerikancima danas ne

bi nimalo zanemarili to danas 97 posto tih stra-

tekih materijala rudari Kina. Manje je vano tose proizvode uz golemu potronju energije, pitke

vode i neshvatljive tete po okoli. U Washingto-

nu strepe od ekonomskog jaanja te zemlje to bi,

uz osvajanje proizvodnje i znanja, moglo dovesti

do toga da najmnogoljudnija zemlja u jednome

trenutku zabrani izvoz tih stratekih tvari. Nije

nimalo sluajno to to Kina na najsuroviji nain

ne doputa ni pomisao o neovisnom Tibetu, jer

se procjenjuje da upravo na pustopoljinama te

visoravni lee nove zemaljske zalihe tih ruda. A

otkriva se i da je tih materijala podosta i u slabo

istraenom Aganistanu! Dakle, u ne ba dalekoj

budunosti Amerikanci bi bili izloeni dilemi: ii

u svemir ili porobljavati Aganistan? Pitanje je bi

ERNA ZLATNA GROZNICArijednu trilijardu amerikih dolara

174p

uta

navodeportirane

emirsi 20a dolara

30 gramaplatinevr ijed i v ieod 1500dolara

vie odgodinjekoliinepronaenena Zemlji

Vie odsvjetskih rezervi

plemenitihmetala

Rudarenje na asteroidima otvorit eindustriju vrijednu trilijune dolara i osigurati

gotovo beskonanu koliinu plemenitihmetala i vode za razvoj ljudske civilizacije.

Vrijedi 2,9 trilijuna $

JEDAN ASTEROID

BOGAT PLATINOM

SMANJUJE CIJENU ENERGIJE

SLUI ZA PRIJEVOZ

POKREE INOVACIJEI TITI OKOLI

UPOTREBA PLEMENITIH METALA NA ZEMLJI

Prvi cilj su asteroidiPrvi cilj su asteroidikoji imaju eljezo i nikalkoji imaju eljezo i nikalza gradnju objekta, aza gradnju objekta, aonda e se traiti metalionda e se traiti metalipoput zlata i platine zapoput zlata i platine zanaprednu tehnologijunaprednu tehnologiju


5/6

62

Znanost

li s gospodarstvom u problemima u kojima se sve

manje razvija primarna proizvodna industrija, a

u kojoj kraljuju usluge, financije i dizajn, sa sve

vie nezaposlenog osiromaenog stanovnitva,

u takvom trenutku uope bilo snage za ratniko

pokazivanje miia.

PLANETARY RESOURCES raunaju na jo dvaizvora profita. O jednom su govorili - o energi-

ji za Zemlju iz svemira. O drugom, radioaktiv-

nim elementima, utjelo se . NASA je izrauna-

la da bi lovljenje asteroida moglo stajati otprili-

ke dvije i pol milijarde dolara. Poduzetnici Pla-

netary Resourcesa imaju za svemirski pothvat

puno vie od toga, ali ve u startu kau da ne raz-

miljaju kao NASA. Njihova je filozofija potpuno

drukija. "Iz NASA-ina cjenika mi za iste stvari

koje bi ona poslala otkidamo jednu do dvije zna-

menke. Ono to NASA procjenjuje na milijardu

dolara, mi emo napraviti za sto milijuna, poslije

i za deset", govori Chris Lewicki, neosporni teh-

noloki e cijeloga pothvata barem kad se radi oslanju robota na asteroide. "Mi nikome ne dugu-

jemo nita, primjenjujemo postojee, razmjer-

no jetine, nimalo sofisticirane tehnologije, jer

nama glavni cilj nisu nove znanstvene spoznaje,

osim onih koje trebamo za svoj projekt. Zato e

nae naprave biti robusne i radit e to se od njih

trai. Isti takav nam je tim. Za nas ne rade deseci

tisua ljudi. Radit e tim koji e se najvie brojiti u

stotinama, ali e svi biti eksperti i dobro uigrani.

Kako? Plan je podijeljen u tri aze: istraivanje

i odreivanje ciljeva, gradnja pogona i eksploata-

cija. Za prvu se zna gotovo u mjesec to e se radi-

ti i koliko e to kotati.

Zahvaljujui upravo tome, ve za 24 mjeseca

poet e u nisku Zemljinu orbitu lansirati prvi iz

roja privatnih svemirskih optikih teleskopa. Bit

e to serija robotskih letjelica Arkyd 100 veliine

kuhinjskog stolca. "Teleskope aljemo da bolje

prouimo pojas asteroida. Ti se objekti ne vide

dobro sa Zemljine povrine jer ne zrae vlasti-

tom svjetlou. Mnogo toga ne vidimo zbog prot-

usvjetla Suneve svjetlosti. Prouit emo njihove

orbite i izabrati kandidate za sljedei krug istrai-

vanja. Posebno nas zanimaju oni koje e Marsova

ili Jupiterova gravitacija istrgnuti iz pojasa astero-

ida i ija e putanja u nekom razdoblju biti blizu

Zemlji. Na odabrane emo od 2017. ponovno urojevima poslati robotske sonde druge generaci-

je tipa Arkyd 200. I oni e imati teleskope i detek-

tore raznih materijala koji e ih obletjeti i posla-

ti podatke na temelju kojih emo odabrati najpo-

voljnije za treu azu. Roboti tree generacije pri-

lijepit e se za odabrane asteroide i poeti po nji-

ma svrdlati. Arkyd 300 e jedni druge dopunja-

vati i graditi se u sloenije strukture. Radit emo

robotima dokle god bude ilo, sve dok ne bude-

mo ba morali onamo poslati ljude da rukuju

strojevima. Dotad emo sve to znati", objanjava

Chris Lewicki. U poslovnom planu ve se sada

rauna da e u tim rojevima satelita biti i nei-

zbjenih gubitaka.KAKO KANE SVOJE satelite u rojevima sla-

ti u svemir? Isprva kao "autostoperi", dakako, s

plaanjem. Njihovi tereti od stotinjak kilograma

lako e se priljamiti ambicioznijim lansiranji-

ma teih satelita na kojima e biti stotinjak kilo-

grama manjka tereta do punog kapaciteta. Posli-

je e biti i lansiranja u suradnji s privatnim kom-

panijama koje e razviti transportne kapacitete.

Koje su to kompanije? Jedna je SpaceX, koja

e kao prva privatna kompanija 30. travnja

poslati vlastiti svemirski brod da pokusno pri-

stane na Meunarodnu svemirsku stanicu. Ta se

kompanija razvija upravo radi toga da omogui

komercijalni svemirski prijevoz za razne klijente.

Trenutano je to NASA, ali kapaciteti na raspola-

ganju bit e sve vei, sve jetiniji i nudit e ih sve

vie kompanija. I NASA se oslanja na takve uslu-

ge sve vie raznih kompanija, jer ve druga pri-

vatna raketa na otoku Wallops eka da bude pro-

vjerena ovoga ljeta. A i Boeing i Lockheed Mar-

tin, koji ve proizvode takve rakete, morat e

uskoiti u vlak koji je niknuo ispod ita tradicio-

nalnih dravnih svemirskih programa.

MEUTIM, PRAVA MASOVNA orbitalna lansi-

ranja ponudit e jo jedna novosvemirska kom-

panija u kojoj su znanje i novac koncentrirali lju-

di istoga kova kao ovi iz Planetary Resourcesa.

To je Stratolaunch Systems iz Huntsvillea u Ala-

bami, u koji svoje milijarde dolara ulae suosni-

va Microsota Paul Allen. Drugi partner, Sca-

led Composites, koji se sad zabavlja gradnjom

letjelica za svemirski Disneyland Richarda Bran-

sona Virgin Galactic, iz dva polovna Boeinga

747 gradi dvotrupni velezrakoplov za lansira-

nje sa est motora koji e lako polijetati ili slije-

tati na bilo koju od pista na koje se irom svijeta

mogao spustiti space shuttle. Izmeu dvaju tru-pova bit e objeena skraena raketa iz SpaceX-

a koje e s visine od 15 kilometara po bilo kojem

vremenu, daleko od ljudskih naselja iznad pui-

ne oceana, bez ikakvih potreba za posebnim i

skupim mjerama sigurnosti, moi u svemir lan-

sirati svakoga tjedna po jednu raketu sposobnu

da u nisku Zemljinu orbitu iznese teret 6,1 tona.

Uope nema sumnje da e se prije ili poslije tje-

nje povezati Planetary Resources i Stratolaunch

Systems. Iz razumljivih promotivnih razloga tu

kompaniju istih korijena na predstavljanju nisu

spominjali. Ali ni to nije sve. Iz 26 timova koji se

u natjecanju zaklade Petera Diamandisa za Goo-

gle Lunar X Prize najmanje su dva tima otvore-

Redatelj James

Cameron snimat eput prema svemirskoj

zlatnoj ili

Strojevizarudarenje ne bi sedovodili sa Zemlje,nego gradili naasteroidima


6/6

6330/4/2012

no objavila da ih zanima svemirsko komercijalnorudarenje. To su Astrobotic Technology i MoonExpress. Autor ovoa teksta privatno zna za naj-manje jo dva tima koja o tome nisu jo nitazucnula. A i za to ima dobrih razloa. To je svijetbiznisa koji ponekad zna u mraku zavrnuti vra-tom pijevca koji prerano zakukurie.

JEDNOGA SU TAKVOG prerano pijevca verubo uutkali. Ne konkurencija, neo dravakoja se dii slobodnim poduzetnitvom. Skupi-na internetskih i telekomunikacijskih boataaosnovala je 1999. tvrtku MirCorp. i zakupila odRusa svemirsku stanicu Mir. ak su o svom tro-ku na nju Sojuzom poslali dvojicu kozmonautas opskrbom stanice i opremom da u tri mjesecaboravka zakrpaju i poprave orbitalnu stanicu i

pripreme je za komercijalnu uporabu. Rusi su utom zajednikom poslu trebali biti prijevoznici,a MirCorp. aencija za komercijalizaciju. Spre-malo se mnotvo poslovnih zahtjeva za uslua-ma u orbiti, od armaceutske industrije, prekoreklamnih aencija i znanstvenih instituta doNBC-a s Markom Burnettom, koji je ve u svo-joj mrei bio vrtio trailer za reality show "Desti-nation Mir" kamo bi poslali pobjednika. Primi-li su i 7 milijuna dolara predujma prvo svemir-sko turista Dennisa Tita. Meutim, netko je odsrednjih analitiara u State Departmentu para-noino puknuo. Zaraza paranoje proirila se naPentaon, koji je predsjednika Clintona upozo-

rio da nekontrolirani ameriki privatnici neto

rade na nekontroliranoj ruskoj svemirskoj sta-nici i da je to prijetnja nacionalnoj siurnosti.Trebala su dva teleonska poziva, jedan Clinto-na Putinu i drui Putina Juriju Pavloviu Semjo-novu, eu svemirsko prorama koji je za akci-ju MirCorp. imao iznimno razumijevanja. I zave uplaeni novac. Ali naredba je naredba i

stanica je sruena. A osveta SAD-a bila je stra-na: poslovni ovjek Walt Anderson, koji je uakciju MirCorp.a uloio najvie vlastito nov-ca, i danas ami u zatvoru nakon procesa sto-ljea. Dakako, za poreznu prijevaru, poznataamerika navika da se eliminira netko boat iprevie poznat.

Amerikanci su i danas iznimno sumnjiaviprema svemu to privatnici namjeravaju lan-

sirati u orbitu. Misle, privatnici uvijek neto

mou prodati onome tko ponudi vie. Makari ispod stola. Tko misli da je takvo miljenjeparanoino, neka pita Iran il i Sjevernu Koreju.Svi su ostali dravni svemirski prorami poduzajamnim nadzorom koji esto dravne aen-cije zovu i suradnjom. Zato je, uza sve sabota-e koje je doivio Elon Musk, vie od zaslua zatehnoloiju SpaceX-ove privatne rakete Falconi svemirsko broda Draon, zasluio nara-du za druo, jo vee dostinue: diplomatskuvjetinu da se nametne svim deurnim sum-njiavcima u Washintonu. Kad takvih tvrt-ki bude pet, deset i dvadeset, te budu plaaliporez u milijardama, i taj e iracionalni otporbiti slomljen.

A TO TU ONDA RADI James Cameron, tek

to se vratio iz sputanja u Challenerov bezdanna dnu Marijanske brazde? On je takoer baremposljednja dva desetljea vrlo ivahan dio istete ekipe. Slao je IMAX-ovu 3D kameru na Meu-narodnu svemirsku stanicu i sa shuttleom naposljednji servis svemirsko teleskopa Hubble.Uope nema dvojbe da e i s ovim poduzetnici-ma snimati juri na svemirski El Dorado, ne budeli i sam s njima poletio. U poreznoj prijavi ionakotrokovi za put u svemir izledaju puno bolje akosu prikazani kao produkcijski trokovi za snima-nje filma neo kao bahati troak za luksuzni turi-stiki izlet. Uostalom, ako sve u Planetary Reso-urcesu izleda kao ve vieno, to nije sluajno za

redatelja "Avatara".

Dragocjeni materijaliDragocjeni materijaliiskopani na asteroidimaiskopani na asteroidimau kapsulama e se slatiu kapsulama e se slatina Zemlju, a jedan takavna Zemlju, a jedan takavpaketi vrijedit e stotinepaketi vrijedit e stotinemilijuna dolaramilijuna dolara

planetary resources, nacional 859

Documents