agriculturae conspectus scientificus · pdf fileje da se na bazi prikupljenih podataka...

CSAGRICULTURAE

CONSPECTUS

SCIENTIFICUS

CROATIA

POLJOPRIVREDNA

ZNANSTVENA

SMOTRA

http://www.agr.hr/smotra/

AGRICULTURAE CONSPECTUS SCIENTIFICUS, Vol. 63, No. 1-2, 1998 (27-41)

27ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

SUMMARY

Rational utilization factors of agricultural mechanization for selected family farmsand for commune Bo�njaci was investigated. Investigation was performed on baseof bookkeeping collected data about agricultural mechanization working conditiondaily through the whole year and on base of tehnological survey of plant productionstructure, size of arable land, condition and farm equipment degree with agriculturalmechanization. Results of investigation point to an uneven dynamics of agriculturalequipment utilization especially in plant production during the year with occurrenceof rush-periods in april and october. Needy agricultural aggregate programmednumber for investigated family farms and for whole township was determinedconsidering on maximum load per decades. Number of necessary tractors, moreexactly rational number of tractors in category A are 67, in category B are 43units, while two wheat and two beet combines are sufficient for whole townshipBo�njaci. Contemporary at the most of investigated family farms utilization of allthe agricultural machines was extremely low, so it results with extremely low rationaldegree too. Agricultural machines rational degree increase is possible moresignificantly by:

A more intensive utilization of agricultural machines, increasing a size ofarable land and changing of plant production structure more exactly by asowing and planting farming crops which need a larger expenditure ofworking hours per hectare and larger number of service-hours to otherfarms.

The associateships of farmers which means agricultural mechanizationrings.

A supply and usage of secondhand machines which are technically andconceptionaly acceptable for labor.

A better organization of managing works.

KEY WORDS

Family farm, mechanization ring of agriculture, rational utilization

Rational Utilization of AgriculturalMechanization Resources on Family Farms

L. �UMANOVAC

Department for MechanizationUniversity J.J. Strossmayera, Faculty of Agriculture OsijekH.D. Genschera 16 d, 32100 Vinkovci, CroatiaReceived: February 27, 1998

POLJOPRIVREDNA ZNANSTVENA SMOTRA, Vol. 63, Br. 1-2, 1998. (27-41)

28 IZVORNI ZNANSTVENI RAD

SA�ETAK

U radu su istra�ivani èimbenici racionalnog kori�tenja sredstava poljoprivrednemehanizacije za deset odabranih obiteljskih gospodarstava, i za opæinu Bo�njaci.Istra�ivanja su provedena na temelju knjigovodstvenog praæenja stanja radapoljoprivrednih strojeva svakodnevno tijekom godine, i na temelju tehnolo�ke kartebiljne proizvodnje obzirom na strukturu biljne proizvodnje, velièinu obradivepovr�ine, stanje i stupanj opremljenosti gospodarstava sredstvima poljoprivrednemehanizacije. Rezultati istra�ivanja ukazuju na neravnomjernost dinamike uporabepoljoprivrednih agregata tijekom godine s pojavom "�piceva" u mjesecu travnjui listopadu, koji karakterizira izrazito ratarsku proizvodnju. Programirani brojpotrebnih poljoprivrednih agregata za istra�ivana obiteljska gospodarstva, i zaopæinu odreðen je s obzirom na maksimalno optereæenje u inoj dekadi. Maksimalnopotreban odnosno racionalan broj traktora A kategorije za opæinu iznosi 67, a zatraktore B kategorije 43 jedinice, dok su istodobno dostatna dva �itna, i dva repnakombajna. Istodobno je iznimno nisko iskori�tenje svih poljoprivrednih strojevau veæini istra�ivanih obiteljskih gospodarstava, �to rezultira niskim stupnjemracionalnosti. Stupanj racionalnosti sredstava poljoprivredne mehanizacije moguaeje znaèajnije poveæati :

Intenzivnijom uporabom poljoprivrednih strojeva, poveæanjem velièineobradive povr�ine, promjenom strukture biljne proizvodnje, odnosnosjetvom i sadnjom poljoprivrednih kultura koje zahtjevaju veæi utro�aksati rada/ha, i veæim brojem uslu�nih sati rada drugim gospodarstvima.

Udru�ivanjem obiteljskih gospodarstava u poljoprivredno mehanizacijskeprstenove.

Nabavkom i uporabom rabljenih strojeva tehnièki i koncepcijski prihvat-ljivih za rad.

Boljom organizacijom izvoðenja radova.

KLJUÈNE RIJEÈI

Obiteljsko gospodarstvo, poljoprivredno mehanizacijski prstenovi, racionalnokiri�tenje

Racionalno kori�tenje sredstava poljoprivrednemehanizacije na obiteljskim gospodarstvima

L. �UMANOVAC

Zavod za mehanizacijuSveuèili�te J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet OsijekH.D. Genschera 16 d, 32100 Vinkovci, HrvatskaPrimljeno: 27. veljaèe 1998.

AGRICULTURAE CONSPECTUS SCIENTIFICUS, Vol. 63, No. 1-2, 1998

RACIONALNO KORI�TENJE SREDSTAVA POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA 29

UVOD

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je skup bio-lo�kih, tehnolo�kih, ekonomskih, sociolo�kih i inihelemenata meðusobno povezanih s ciljem obavljanjapoljoprivredno gospodarske djelatnosti. Ono predsta-vlja tehnièku i organizacijsku cijelinu koja sadr�i graðe-vinske objekte, poljoprivredno zemlji�te, stoku, poljo-privrednu mehanizaciju i ostale èimbenike anga�iraneu poljoprivrednoj proizvodnji.

Prema statistièkim podacima iz 1991 godine u Repu-blici Hrvatskoj egzistiralo je 569.201 poljoprivrednogospodarstvo prosjeène velièine 2,86 ha obradivepovr�ine, �to èini ukupno 1.627.915 ha privatnogzemlji�ta. Prosjeèna velièina obiteljskog gospodarstva(farmi) u SAD je 190 ha, a u Europskoj Uniji 13,4 has trendom daljnjeg porasta.

Dana�nji globalni cilj i strategija proizvodnje hranenije samo kvantitativnost veæ i ostvarenje zadovolja-vajuæeg kvaliteta te �to ni�ih cijena, a jedan od naèina,izmeðu ostalog je i racionalnije kori�tenje sredstavapoljoprivredne mehanizacije na obiteljskim gospo-darstvima, buduæi da ona sudjeluje u tro�kovimaproizvodnje najva�nijih ratarskih kultura (p�enica,kukuruz i �eæerna repa) sa 15 i vi�e posto. Meðu inimracionalizacija se mo�e ostvariti optimalnijim rablje-njem sredstava poljoprivredne mehanizacije, izradomodgovarajuæih modela obzirom na strukturu poljo-privredne proizvodnje, velièinu obradive povr�ine, tipvrstu i broj strojeva itd.. Namjena izraðenih modelaje da se na bazi prikupljenih podataka pripomogneu voðenju poljoprivredne proizvodnje, upravljanju idono�enju va�nih poslovnih odluka. U radu se ispitujui moguænosti racionalizacije uvoðenjem najma kojeg

na zapadu obavljaju pojedine tvornice poljoprivredneopreme i privatni poduzetnici do poku�aja objedinja-vanja vi�e obiteljskih gospoda-rstava u poljoprivrednomehanizacijske prstenove, gdje vi�e gospodarstavarabi jedan ili vi�e istih strojeva.

MATERIJAL I METODE

Za izradu disertacije kori�teni su podaci dobiveniknjigovodstvenim praæenjem deset izabranih obitelj-skih gospodarstava u sjeveroistoènom dijelu RepublikeHrvatske, odnosno na podruèju opæine Bo�njaci. Tije-kom jedne kalendarske godine bilje�eni su relevantnipodaci. Istra�ivana obiteljska gospo-darstva suizabrana na osnovu sljedeæih kriterija:

Raznolikost gospodarstava s obzirom na velièinuobradive povr�ine, strukturu poljoprivredneproizvodnje, broj èlanova i tip gospodarstva.

Posjedovanje poljoprivredne mehanizacije.

Dodatni kriterij je bio da vlasnik pristaje na voðenjeevidencije i davanje toènih podataka. Rabila se meto-dologija ankentno-knjigovodstvenog praæenja kojasadr�i stanje opremljenosti i strukturu poljoprivrednemehanizacije, utro�ak materijala, goriva i maziva,rezervnih dijelova itd., koja je kreirana u Institutu zaekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakultetaSveuèili�ta u Zagrebu. Istra�ivanja su provedena svako-dnevno tijekom 1994 godine. Najva�niji pokazateljiistra�ivanih gospodarstava prezentirani su u tablici1.

U opæini Bo�njaci bilo je prema zadnjem popisu prove-denom tijekom 1991 godine 1365 domaæinstava,

Tablica 1. Pregled najva�nijih pokazatelja istra�ivanih obiteljskih gospodarstavaTable 1. Survey of the most important indexes of investigated family farms

Oiteljsko gospodarstvo,Family farmPokazatelji-Index

I II III IV V VI VII VIII IX XProsjekMean

Struktura sjetveSowing

structureP�enica, Wheat 5,74 1,72 2,87 4,02 1,72 4,46 4,02 1,44 0,86 1,50 2,835Jeèam, Barley 4,60 --- 1,15 --- --- --- --- --- --- --- 0,575Zob, Oats 0,57 --- --- --- --- --- --- --- --- --- 0,057�. repa, S. beet 2,29 --- --- 1,00 --- --- 1,73 --- --- 1,00 0,603Krumpir, Potato --- --- --- 0,30 --- 0,23 --- --- --- --- 0,053Kukuruz, Maize 7,50 2,23 4,02 5,75 2,87 7,18 9,19 2,88 3,16 4,00 4,878Sil. kukuruz, Sil. maize --- 0,43 --- 0,57 --- --- --- --- 0,30 0,58 0,188Suncokret., Sunflower 1,15 --- --- --- --- --- --- --- --- --- 0,115Soja, Soybean 1,15 --- --- --- --- 0,57 --- --- --- --- 0,172Duhan, Tabacco --- 4,89 --- --- --- --- --- --- --- --- 0,489Paprika, Pepper --- 0,57 --- --- --- --- --- --- --- --- 0,057Lucerna (sijeno),Alfa-Alfa (hay) 1,15 0,57 2,30 1,72 1,00 2,30 1,15 0,29 --- 0,87 1,135

Ukupno zasijanapovr�ina-Total (ha) 24,15 10,41 10,34 13,36 5,59 14,74 16,09 4,61 4,32 7,95 11,157

POLJOPRIVREDNA ZNANSTVENA SMOTRA, Vol. 63, Br. 1-2, 1998.

L. �UMANOVAC30

1379 stambenih jedinica, 1276 radno aktivnih poljo-privrednika i 805 poljoprivrednih gospodarstava. Uposjedu obiteljskih gospodarstava nalazilo se 3111ha oranica i vrtova sa sljedeæom strukturom proiz-vodnje: P�enica 864,55 ha ( 27,79 %), merkantilnikukuruz 1.138,63 ha (36,60 %), stara lucerna 272,52ha (8,76 %), �eæerna repa 313,00 ha, (10,06 %),sila�ni kukuruz 174,00 ha, (5,58 %), suncokret 148ha, (4,75 %), soja 117,00 ha, (3,76 %), i novalucerna 84 ha, (2,70 %). Proraèun (kalkulacija) satarada traktora i prikljuènih strojeva obavljena je za novei rabljene poljoprivredne strojeve, te za kori�tenjerabljenih strojeva izvan poljoprivrede. Tijekom izradbekalkulacije sata rada uzete su zakonom predviðeneamortizacione stope, za sve nove strojeva i za rabljeneza koje je predviðeno izdvajanje godi�nje amortizacijeglede starosti i vremena uporabe, kamate pri nabavcinovih strojeva od 8 %, zakonom predviðeno izdva-janje za osiguranje od 1,50 %, tro�kovi registracijetraktora i transportnih sredstava, te za izgradnjuobjekata za smje�taj strojeva na razini 0,5 % odnabavne vrijednosti strojeva. U varijabilne tro�koveukalkulirana je potro�nja goriva i maziva, i to zatraktore od 5-14 kN (A kategorija) 11,91 Kn/h, a zatraktore vuène sile veæe od 14 kN (B kategorije) 18,06i 22,13 Kn/h. Potro�nja je predviðena na temeljuprosjeènog optereæenja motora traktora. Tro�kovipopravaka prema KTBL-u (Agrotehnièar br. 2/96)izraèunavaju se korekcijskim faktorom za period satirada od-do u radnom vijeku traktora.Tro�koviredovitog odr�avanja i tro�kovi potro�nog materijalaizraèunati su empirijski.

REZULTATI I RASPRAVA

Godi�nji i mjeseèni broj sati rada poljoprivrednihstrojeva

U tablici 2 sadr�an je mjeseèni broj sati rada, sumarnii prosjeèni broj sati rada poljoprivrednih strojeva zaobiteljska gospodarstva ukljuèujuæi i sate rada izvanpoljoprivrede.

U svim gospodarstvima prisutna je izrazito neravno-mjerna dinamika uporabe poljoprivrednih strojeva,a naroèito je ona izra�ena, u travnju i listopadu kadapostoji ��pica� poslova u ratarskoj proizvodnji. Prosje-èni godi�nji broj sati rada traktora iznosi 466,80ukljuèujuæi sate rada izvan poljoprivrede, dok je pro-sjeèni godi�nji broj sati rada iskljuèivo u poljoprivredi355,47. Prosjeèno najveæi broj radnih sati realiziranje tijekom mjeseca listopada u iznosu od 93,10, anajni�i u sijeènju i prosincu u iznosu od 12,20.

Teorijski model potrebnih sredstava poljoprivrednemehanizacije

Tehnolo�ka karta biljne proizvodnje

Programiranje racionalnog opremanja sredstvimapoljoprivredne mehanizacije obavljeno je za opæinuBo�njaci, i za istra�ivana gospodarstva. Osnova zaproraèun potrebnog broja poljoprivrednih agregataje tehnolo�ka karta biljne proizvodnje. Tehnolo�kakarta sintetizira niz elemenata, a inkorporirani susljedeæi:

- Struktura biljne proizvodnje u %,- vrsta radnih operacija,- zasijana povr�ina u ha,

P�enica-Wheat 25,42%

Jeèam-Barley 5,15%Zob-Oats 0,51%

�. repa-S. beet 5,40%

Krumpir-Potato 0,47%

Kukuruz-Maize 43,73%Sil. kuk.-Sil. maize 1,68%

Suncokret-Sunflower 1,03%Soja-Soybean 1,54%

Duhan-Tobacco 4,38%Paprika-Pepper ,51%

Lucerna-Alfa-Alfa 10,17%

Graf. 1. Struktura biljne proizvodnje u istra�ivanim obiteljskim gospodarstvimaGraph 1. Plant production structure of investigated family farms



- agrotehnièki rok izvoðenja radnih operacija, mjeseèno i dekadno.- broj raspolo�ivih (pogodnih) radnih dana u dekadi,- broj raspolo�ivih radnih sati tijekom dana,- suma efektivnih sati rada,- vrsta poljoprivrednog agregata,- prosjeèni teorijski uèinak u ha/h,- ukupno potrebno efektivnih sati ,- ukupno potreban broj poljoprivrednih agregata u dekadi.

Broj potrebnih agregata za opæinu zaokru�en je naprvi vi�i cijeli broj. Sumiranjem potrebnog broja agre-gata po radnim operacijama izraèunat je potreban brojtraktora, �itnih i repnih kombajna po dekadamatijekom godine, za opæinu i obiteljska gospodarstva.

Iz tehnolo�kih karti izraèunat je potreban brojefektivnih sati rada tijekom godine, utro�ak sati rada/ha za poljoprivredne kulture i potreban broj agregata.Dobijeni rezultati poslu�ili su pri izradi kalkulacije satarada poljoprivrednih agregata.

Broj potrebnih poljoprivrednih strojeva za opæinu

Maksimalno potreban broj traktora A kategorije (5-14 kN) za postojeæu velièinu obradive povr�ine, stru-kturu sjetve, uèinak prikljuènih strojeva itd., je u drugojdekadi mjeseca travnja, a iznosio je 67, dok su traktoriB kategorije (iznad 14 kN) maksimalno optereæenitijekom druge dekade jedanaestog (studeni) mjeseca.Najveæa optereæenost traktora B kategorije bila jetijekom obavljanja jesenskih radova u tkzv. ��pici�radova (oranje, sjetva strnih �itarica, berba kukuruza,vaðenje �eæerne repe itd.) a, potreban broj traktoraza obavljanje radova u navedenoj dekadi je 43, �toznaèi da je ukupno potrebno 110 traktora zaobavljanje agrotehnièkih operacija u opæini.

Traktori B kategorije anga�iraju se tek u treæoj dekadisvibnja u pre�anju sijena, �to rezultira unaprijed malimbrojem sati rada tijekom godine, za razliku od traktoraA kategorije koji su anga�irani u veæem dijelu godine.Interesantno je pripomenuti da su od samokretnihagregata za cijelu opæinu dostatna dva �itna kombajnapropusne moæi 10 kg/s, s �itnim hederima u �etvip�enice i soje, te jo� dva adaptera za �etvu suncokreta.Za sreðivanje korjena �eæerne repe dostatna su dvarepna kombajna, jer se radi o strojevima iznimnovelikih uèinaka u radu od 1,00 ha/h, relativno maloj

Tablica 2. Ukupni i prosjeèni broj sati rada poljoprivrednih strojeva po mjesecimaTable 2. Total and average number of agricultural machines working hours per months

Mjeseci Obiteljsko gospodarstvo ProsjekMonths Family farm Mean

I II III IV V VI VII VIII IX XI 0 64,00 15,50 3,00 2,50 31,00 0 0 0 6,00 12,20II 26,40 9,00 30,50 3,30 0 35,25 3,00 7,00 6,70 4,00 12,51III 42,00 17,00 57,10 13,50 4,55 42,00 16,65 8,75 7,00 22,30 23,09IV 97,00 48,20 81,10 79,00 26,25 93,20 87,50 28,65 34,80 12,65 58,84V 41,10 120,05 39,40 23,50 16,45 55,10 19,50 15,97 6,67 3,70 34,13VI 53,60 130,00 30,50 43,30 17,25 74,50 39,30 34,40 35,20 22,40 48,04VII 103,75 79,00 47,25 56,05 46,25 85,50 45,10 11,10 13,17 25,90 51,31VIII 77,50 139,00 44,00 34,25 17,15 80,90 15,00 15,70 15,00 4,70 43,32IX 138,50 129,50 36,10 29,50 10,75 75,20 25,00 18,50 13,40 29,20 50,46X 124,50 127,00 90,50 84,25 33,10 199,00 110,50 32,10 43,30 86,75 93,10XI 85,50 39,70 45,00 5,65 3,50 42,50 17,50 0 0,45 35,20 27,50XII 39,00 12,00 15,50 3,00 3,50 31,00 0 6,00 3,00 9,00 12,20S 828,85 914,45 532,45 378,30 181,25 845,15 378,90 178,17 178,69 261,80 466,80

Graf. 2. Prosjeèan broj sati rada poljoprivrednihstrojeva po mjesecima

Graph 2. Average number of agricultural machinesworking hours per months

Bro

j sa

ti r

ad

a s

tro

jev

aN

um

be

r w

ork

ing

ho

urs

of

mac

hin

es

Mjeseci-Months

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII


L. �UMANOVAC32

povr�ini zasijanom ovom kulturom i velikom sumomefektivnih sati rada od 492.

Maksimalno potreban broj prikljuènih strojevaagregatiranih s traktorima A ili B kategorije je razlièit,i on je funkcija karakteristike odreðenog stroja kojije definiran poglavito eksploatacijskim uèinkom,vrstom izvoðenja radne operacije, optimalnimagrotehnièkim rokovima, velièinom obradive povr�ine,strukturom biljne proizvodnje, i meteorolo�kimuvjetima (broj pogodnih dana za rad, broj radnih sati/danu) itd.. Za obavljanje osnovne obrade tla dostatnoje 25 plugova, a za obavljanje transportnih radovanaroèito u vrijeme berbe i vaðenja plodina potrebnesu 24 prikolice nosivosti 5 tona. Ostali prikljuènistrojevi znatno su manje zastupljeni poglavito strojeviza spremanje sijena, sijaèice raznih izvedbi i namjena,meðuredni kultivatori itd.). Programirani broj poljo-privrednih strojeva mo�emo poveæati za 10-20 % raditehnièkih zastoja (predviðeni i nepredviðeni kvarovi)u radu, subjektivni i objektivni èimbenici, organi-zacijski zastoji itd.. Broj traktora kojim raspola�e opæinaBo�njaci dobivenih zadnjim popisom iznosio je 321traktora raznih tipova i kategorija, dok je brojprikljuènih strojeva 1014. Broj traktora veæi je za291,82 %, a broj prikljuènih strojeva za 517,35 %u odnosu na programirani broj, iz èega se vidi da jepoljoprivredna mehanizacija uvelike predimen-zioniran, te se nemo�e govoriti o racionalnostiuporabe poljoprivredne mehanizacije u istra�ivanojopæini.

Broj potrebnih poljoprivrednih strojeva zaistra�ivana obiteljska gospodarstva

U svim istra�ivanim gospodarstvima iznimno je niskaiskoristivost traktora i prikljuènih strojeva, te �itnih irepnih kombajna. Najvi�a razina iskori�tenja ostvarenaje uporabom traktora A kategorije, vuène sile 5,80kN, snage 29 kW tijekom prve dekade listopada uII gospodarstvu, a iznosila je podno�ljivih 0,572.Ostala gospodarstva raspolagala su traktorima Akategorije vuène sile od 5,70 kN do 13,04 kN, snageod 24 do 42 kW. Traktorom B kategorije vuène sile15,38 kN, snage 55 kW raspolagalo je gospodarstvoI pri èemu je maksimalno potrebno 0,407 traktoraza obavljanje agrotehnièkih operacija u drugoj dekadirujna, i obiteljsko gospodarstvo VI, s maksimalno0,256 traktora u drugoj dekadi listopada vuène sile14,18 kN, snage 46 kW. Ostala gospodarstva nisuraspolagala s traktorima B kategorije, veæ su koristilausluge drugih gospodarstava koja su raspolagala istim.Maksimalno potreban broj traktora ove kategorijeuglavnom je vezan za obavljanje te�ih radova tijekomjeseni, a kreæe se od 0,020 za obiteljsko gospodarstvoV do 0,094 za II gospodarstvo.

Dinamika uporabe �itnih i repnih kombajna iskljuèivoje sezonskog tipa, odnosno vezana je uglavnom zazavr�ne agrotehnièke operacije u proizvodnji poljo-privrednih kultura (grafikon 6). �itnim kombajnimapropusne moæi 4,50 i 10,00 kg/s raspolagalo je samoobiteljsko gospodarstvo I, s maksimalno potrebnimbrojem kombajna od 0,475 za rad na vlastitoj povr�inivelièine 17,82 ha, i za razinu usluge na povr�ini od171,62 ha, dakle za povr�inu koja je za 963,07 %odnosno za pribli�no deset puta veæe od vlastitepovr�ine. Ovo ni u kojem sluèaju nije zadovoljavajuæejer je gospodarstvo posjedovalo dva �itnih kombajna,a za obavljanje �etve na ovim povr�inama potrebnoje manje od polovice kombajna. Ostala gospodarstvasu unajmila �itne kombajne u vlasni�tu drugihgospodarstava �to predstavlja odreðeni racionalni-zajednièki naèin kori�tenja �itnih kombajna. Potrebanbroj �itnih kombajna je vrlo mali, a kreæe se od 0,005za obiteljska gospodarstva VIII i IX, do 0,025 zaobiteljska gospodarstva IV i VII, �to uvjetuje poglavitopovr�ina i tip kombajna odnosno njegov uèinak/ha.

Repnim kombajnom nije raspolagalo niti jednoobiteljsko gospodarstvo, veæ je iskljuèivo najmljen zavaðenje korjena �eæerne repe. Broj potrebnihkombajna je iznimno mali, buduæi da se radi orelativno malim povr�inama pod ovom kulturom,strojevima velikog uèinaka u radu, te dugom razdobljusa znatnim brojem pogodnih dana i sati za rad tijekomdana. Prikljuèni strojevi agregatirani s traktorima Aili B kategorije ostvarili su iznimno slabu iskori�tenosttijekom obavljanja radnih operacija. Najveæa iskori-�tenost, odnosno najveæi broj prikljuènih strojevapotreban je prigodom osnovne i dopunske obrade tla,te u transportu razlièitih materijala. Maksimalnopotreban broj poljoprivrednih strojeva za obavljanjeostalih radnih operacija daleko je ispod 1 odnosnoispod punog iskori�tenja. Najmanji broj potrebnihstrojeva iskazan je u spremanju sijena, buduæi da seradi o relativno malim povr�inama pod krmnimkulturama, a rad se obavlja sa strojevima visokihuèinaka u radu u ha/h, i u sjetvi soje specijaliziranomsijaèicom koju su rabila dva gospodarstva.Racionalnost kori�tenja bi se mogla eventualnopoveæati zajednièkim kori�tenjem poljoprivrednihstrojeva, uva�avajuæi svjetska iskustva (Njemaèka iFrancuska). Zajednièko kori�tenje poljoprivrednemehanizacije moglo bi se obavite za sve strojeve,naroèito strojeva s velikim uèincima, dugimagrotehnièkim rokovima za obavljanje radnih operacijai malim brojem efektivnih sati rada tijekom godine(sijaèice strnih �itarica, sijaèice �irokorednih kultura-okopavina, rasipaèi mineralnog gnojiva, prskalice,cisterne za vodu-gnojnicu, meðuredni kultivatori,kosilice, grablje, visokotlaène pre�e, itd.).



Tro�kovi sata rada poljoprivrednih strojeva

Proraèun (kalkulacija) cijene sata radapoljoprivrednih strojeva

Cijena sata rada poljoprivrednim strojevima iznimnoje va�an èimbenik kori�tenja sredstava poljoprivrednemehanizacije, poglavito traktora i inih pogonskih isamokretnih agregata. Za opæinu i istra�ivana gospo-darstva iskalkulirana je cijena sata rada za nove irabljene strojeve na osnovu tehnolo�ke karte biljneproizvodnje, te za rabljene strojeve na temelju knjigo-vodstvenog praæenja. Izraèunata je cijena sata rada

u vlastitom gospodarstvu, cijena uslu�nog i najmljenograda, i na koncu cijena ko�tanja sata rada ukljuèujuæirad izvan poljoprivrede na temelju knjigovodstvenogpraæenja sati rada tijekom godine u gospodarstvima.Kalkulaciju sata rada saèinjavaju dvije osnovne skupinetro�kova: a.) Fiksni tro�kovi koji nastaju bez obziradali se stroj koristi ili ne koristi, i b.)Varijabilni tro�kovikoji imaju drugaèiji karakter jer ovise poglavito ointezivnosti kori�tenja (broju sati rada), stanju, tipu,kapacitetu stroja i inim èimbenicima.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

I II III

IV V VI

VII

VII IX X XI

XII

Traktori A kat.- Tractors A cat.Traktori B kat.- Tractors B cat.

Mjeseci i dekade - Months and decades

Bro

j tr

ak

tora

-Nu

mb

er

of

tra

cto

res

0

0,5

1

1,5

2

2,5

VII VIII IX

�itni kombajn-Combine harvesterRepni kombajn-Raps combine

X XI

Mjeseci i dekade - Months and decades

Bro

j ko

mb

ajn

aN

um

ber

of

co

mb

ines

Traktori A kat.-Tractores A cat.Traktori B kat.u vlastitom gospodarstvuTractores B. cat. in personality farmingTraktori B kat.-najmljeni-Taking B cat. tractores

Bro

j tr

ak

tora

-Nu

mb

er

of

tra

cto

res

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

I II II I IV V VI VII VII I IX X

�itni kombajni u vlastitom gospodarstvuCombine harvester in personality farming�itni kombajni-najmljeni-Taking combine harvesterRepni kombajni-najmljeni-Taking raps combine

Obiteljsko gospodarstvo-Family farm

Bro

j re

pn

ih k

om

ba

jna

Nu

mb

er

of

rap

s c

om

bin

es

Bro

j �it

nih

ko

mb

ajn

aN

um

be

r o

f c

om

bin

e h

arv

es

ter

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0

0,004

0,008

0,012

0,016

0,02

Graf. 3. Dinamika uporabe traktora po mjesecima idekadama za opæinu Bo�njaci

Graph 3. Dynamics of tractor usage per months anddecades for Bo�njaci community

Graf. 4. Dinamika uporabe kombajna po mjesecima idekadama za opæinu Bo�njaci

Graph 4. Dynamics of combine harvester usage permonths and decades for Bo�njaci community

Graf. 5. Maksimalno potreban broj traktora uistra�ivanim obiteljskim gospodarstvima

Graph 5. Maximal number of needed tractors atinvestigated family farms

Graf. 6. Maksimalno potreban broj kombajna uistra�ivanim obiteljskim gospodarstvima

Graph 6. Maximal number of needed combineharvester at investigadet family farms


L. �UMANOVAC34

Fiksne tro�kove saèinjavaju sljedeæi elementi:

� Otpis (amortizacija), izraèunava se vremenskomlinearnom metodom

� Kamate za nabavku novih poljoprivrednihstrojeva na razini od 8 %

� Osiguranje na razini 1,50 % od nabavnevrijednosti poljoprivrednih strojeva

� Registracija traktora i prikolica

� Objekti za smje�taj poljoprivrednih strojeva narazini 0,5 % od nabavne vrijednostipoljoprivrednih strojeva

Varijabilne tro�kove saèinjavaju sljedeæi elementi:

� Gorivo i mazivo

� Tro�kovi popravaka tekuæi, i investicijski

� Redovito odr�avanje

� Ostali potro�ni materijal

Tijekom istra�ivanja izraèunata je cijena sata rada zanove poljoprivredne strojeve, dakle ukoliko bih segospodarstvo odluèilo za nabavku novih strojeva upostojeæim uvjetima, za postojeæe-rabljene, i za ovekod kojih su sati rada dobiveni knjigovodstvenimpraæenjem.

a.) Tro�kovi sata rada novim poljoprivrednimstrojevima

Izraèunavanje tro�kova sati rada novih poljoprivrednihstrojeva temelji se na programiranom broju sati radapoljoprivrednih strojeva, u vlastitom gospodarstvu,uslu�nom i najmljenom broju sati rada, a temelj zaproraèun je tehnolo�ka karta biljne proizvodnje.

Poljoprivrednom mehanizacijom najbolje je biloopremljeno I obiteljsko gospodarstvo na �to upuæujei sumarno najveæa vrijednost novih strojeva. Zanabavku dvaju novih traktora A kategorije i prikljuènihstrojeva agregatiranih s ovim traktorima trebalo biodvojiti sredstva u iznosu od 295.500,63 Kn,istodobno je nabavna cijena jednog traktora Bkategorije i prikljuènih strojeva agregatiranih s njim262.106,00 Kn. Sumarna vrijednost sredstava zanabavku novih traktora i prikljuènih strojeva iznosi557.606,63 Kn. Prosjeèna nabavna vrijednost traktoraA kategorije i odgovarajuæih prikljuènih strojeva za svihdeset gospodarstava iznosi 159.040,58 Kn, dok je zatraktore B kategorije i prikljuène strojeve 262.027,00Kn, dakle veæa je za 64,75 %. Ostala gospodarstvaopremljena su iskljuèivo traktorima A kategorije iodgovarajuæim prikljuènim strojevima. Najni�avrijednost rashodovanih strojeva ostvarena je u IXobiteljskom gospodarstvu u iznosu od 16.174,00 Kn,ili 19,33 % u odnosu na nabavnu vrijednost strojeva.Prosjeèna vrijednost rashodovanih strojeva za

istra�ivana gospodarstva iznosi za traktore A kategorije31.355,44 Kn, a za traktore B kategorije neznatnomanji iznos od 31.203,08 Kn. Nakon prikupljanja iobrade relevantnih podataka za proraèun cijene satarada poljoprivrednih strojeva, izraèunati su fiksnitro�kovi tijekom godine za deset obiteljskihgospodarstava. Fiksni godi�nji tro�kovi podijeljeni sbrojem sati rada predstavljaju stalne tro�kove za jedansat rada. Fiksni tro�kovi su izraèunati za broj sati radaostvaren u vlastitom gospodarstvu, za uslu�ne, inajmljene sati rada. Tijekom istra�ivanog razdobljapoljoprivredna mehanizacija bila je anga�irana napru�anju usluga drugim gospodarstvima, ili seunajmljivala za rad. Najmanji ukupni fiksni tro�ak posatu rada ostvarilo je II obiteljsko gospodarstvo, uiznosu od 60,92 Kn, dok je najveæi u IX gospodarstvuu iznosu od 210,27 Kn ili za 245,16 % veæi. Najni�iukupni varijabilni tro�ak za traktore A kategorijeostvaren je u V gospodarstvu u iznosu od 22,65 Kn,buduæi da se radi o novom traktoru s racionalnompotro�njom goriva, niskim tro�kovima popravaka iodr�avanja, dok je najveæi tro�ak u VI gospodarstvuu iznosu od 36,75 Kn. Prosjeèni varijabilni tro�koviza traktore A kategorije su 26,98 Kn. Ukupnivarijabilni tro�kovi pak za traktore B kategorije suznatno veæi, a iznose od 41,75 do 51,90 Kn, sprosjeènim tro�kovima od 46,83 Kn. Sumarni tro�kovipo satu vlastitog rada, uslu�nog i najmljenog radaizraèunati su zbrajanjem ukupnih fiksnih tro�kova posatu vlastitog, uslu�nog i najmljenog rada s ukupnimvarijabilnim tro�kovima (grafikon 7).

Graf. 7. Tro�kovi sata rada za ukupni rad novih traktoraA kategorije i novih prikljuènih strojeva na temelju

izraðene tehnolo�ke karte biljne proizvodnjeGraph 7. Working hour costs for total work of newtractors A category and new connected agricultural

devices on the basis of tehnological map of plantproduction

Ukupni-TotalFiksni-FixingVarijabilni-Variability


Tro

�k

ovi-

Co

sts

(K

n)

0

50

100

150

200

250

300

I II III IV V VI VII VIII IX X



Najveæi tro�kovi sata rada za nove poljoprivrednestrojeve ostvareni su u IX gospodarstvu, buduæi daje realiziran iznimno mali broj sati rada u vlastitomgospodarstvu, uslu�ni broj i najmljeni broj sati upostotnom iznosu od 14,86 % u odnosu na sati radau vlastitom gospodarstvu. Najmanji tro�kovi po saturada ostvareni su u II obiteljskom gospodarstvupoglavito radi velikog broja radnih sati u vlastitomgospodarstvu i malog broja najmljenih sati rada od5,37 %.

b.) Tro�kovi sata rada rabljenim poljoprivrednimstrojevima

Kalkulacija sati rada rabljenih poljoprivrednih strojevatemelji se na stanju opremljenosti poljoprivrednommehanizacijom tijekom istra�ivane godine uobiteljskim gospodarstvima, te programiranom brojusati rada strojeva, u vlastitom gospodarstvu, uslu�nomi najmljenom broju sati rada, a temelj za proraèunje tehnolo�ka karta biljne proizvodnje. Najveæomvrijedno�æu traktora i prikljuènih strojeva A i Bkategorije raspolagalo je VI gospodarstvo u iznosu od27.739,20, odnosno 145.981,87 Kn ili ukupno173.721,07 Kn. Visokom vrijedno�æu rabljenihstrojeve raspola�e I gospodarstvo u iznosu od87.563,00 Kn za traktore i prikljuène strojeve Akategorije, odnosno 76.333,57 Kn za strojeve Bkategorije, ili ukupni iznos od 163.896,57 Kn.Prosjeèna vrijednost rabljenih strojeva A kategorije zaistra�ivana gospodarstva iznosila je 49.503,13 Kn, arabljenih strojeva B kategorije 111.157,72 Kn.Prosjeèna vrijednost rashodovanih rabljenih strojevaza istra�ivana gospodarstva iznosi za traktore Akategorije 8.720,51 Kn, a za traktore B kategorije30.963,00 Kn. Prosjeèna vrijednost ukupnih fiksnihtro�kova po satu rada za traktore i prikljuène strojeveA kategorije iznosi 67,22 Kn, a za traktore i prikljuènestrojeve B kategorije 577,20 Kn, dakle veæi su tro�koviza 758,67 %. Tijekom godine gospodarstva su pru�alausluge poljoprivrednim strojevima �to je rezultiralosmanjenjem cijene sata rada, odnosno poveæanjemstupnja iskori�tenja i racionalnosti. Fiksni tro�kovi posatu rada najvi�e su smanjeni u prvom gospodarstvuza traktore A kategorije od 99,21 na 59,46 Kn iliza 40,01 %. Sva istra�ivana obiteljska gospodarstvauz iznimku prvog unajmljivala su rad poljoprivrednihstrojeva poglavito onih B kategorije, iskljuèivo tijekomsezone buduæi da su anga�irani vrlo mali broj sati radauz visoke nabavne tro�kove. Najmanji fiksni tro�ak posatu rada ostvarilo je II obiteljsko gospodarstvo, uiznosu od 56,62 Kn, dok je najveæi u V gospodarstvuu iznosu od 152,26 Kn. Ukupni varijabilni tro�kovipo satu rada rabljenih traktora A i B kategorije veæisu poglavito radi poveæanih tro�kova popravaka,tekuæeg i investicijskog odr�avanja, redovitogodr�avanja, te veæe uporabe potro�nog materijala.

Najni�i ukupni varijabilni tro�ak za traktore Akategorije ostvaren je u V gospodarstvu u iznosu od24,17 Kn, buduæi da se radi o novom traktoru sracionalnom potro�njom goriva, niskim tro�kovimapopravaka i odr�avanja, dok je najveæi varijabilnitro�ak u I gospodarstvu u iznosu od 45,48 Kn.

Prosjeèni varijabilni tro�kovi za traktore A kategorijesu 29,73 Kn. Ukupni varijabilni tro�kovi za traktoreB kategorije znatno su veæi, a kreæu se od 41,75 do59,69 Kn, s prosjeènim tro�kovima od 50,72 Kn.Najveæi ukupni tro�kovi po satu rada ostvareni su uV gospodarstvu, u iznosu od 152,26 Kn, buduæi daje realiziran iznimno mali broj sati rada u vlastitomgospodarstvu. Najmanji tro�kovi po satu radaostvareni su u II obiteljskom gospodarstvu u iznosuod 56,52 Kn, poglavito radi velikog broja radnih satiu vlastitom gospodarstvu i malog broja najmljenih satirada.

Sumarni prosjeèan tro�ak po satu rada za traktore Akategorije iznosi 92,88 Kn, dok je za traktore Bkategorije znatno veæi i iznosi 401,81 Kn. Analizapodataka ukazuje na znatno veæi utjecaj fiksnihtro�kova od varijabilnih u strukturi tro�kova za svekategorije traktora i prikljuènih strojeva. Fiksni tro�kovisu uvijek veæi u eksploataciji novih poljoprivrednihstrojeva zbog veæih izdvajanja sredstava za godi�njuamortizaciju i kamata na ulo�ena sredstva. Prosjeènigodi�nji fiksni tro�kovi za nove strojeve A kategorijeiznose 27.589,19 Kn, dok istodobno za rabljene

Graf. 8. Tro�kovi sata rada za ukupni rad rabljenihtraktora A kategorije i rabljenih prikljuènih strojeva natemelju izraðene tehnolo�ke karte biljne proizvodnjeGraph 8. Working hour costs for total work of used

tractors a category and connected agricultural deviceson the basis of tehnological map of plant production


Obiteljsko gospodarstvo-Family farmT

ro�

ko

vi-

Co

sts

(K

n)

0

20

40

60

80

100

120

140

160



L. �UMANOVAC

tro�kovi iznose 11.373,97 Kn, odnosno manji su za58,72 %.

Varijabilni tro�kovi u strukturi ukupnih tro�kovasudjeluju sa 16,23 u radu s novim, dok je u radu srabljenim 34,17 %, dakle znatno veæi jer su manjifiksni tro�kovi. Prosjeèni sumarni godi�nji tro�koviiznose za nove traktore i prikljuène strojeve Akategorije 32.934,87 Kn, dok je za rabljenje17.277,85 Kn, ili manje za 47,54 %. Prosjeèan brojsati rada u vlastitom gospodarstvu iznosi 198,65, �toznaèi da je fiksni tro�ak po satu rada za nove strojeve138,69 Kn, dok je istodobno za rabljene 57,26 Kn.Varijabilni tro�ak za nove je manji radi manjih tro�kovagoriva i maziva, tro�kova popravaka i odr�avanja, aiznosi 26,98 Kn/h, dok je za rabljene strojeve ne�toveæi i on iznosi 29,73 Kn/h. Ukupni prosjeèni tro�kovipo satu rada znatno su veæi u eksploataciji novihstrojeva u iznosu od 165,67 Kn, dok je kod rabljenihtaj iznos 86,99 Kn, �to ukazuje na manju cijenu satarada uporabom rabljenih (starijih) strojeva koji su jo�u relativno dobrom tehnièkom i inom stanju. Prosjeèniukupni broj radnih sati ukljuèujuæi uslu�ne i najmljenesate tijekom godine iznosi 231,80. Uslu�ni sati radarezultiraju smanjenjem fiksnih i ukupnih tro�kova posatu rada, kod novih traktora na iznos od 145,84 Knili manje za 11,97 %, a kod rabljenih na iznos od78,80 Kn, odnosno manje za 9,41 %. Prosjeènigodi�nji fiksni tro�kovi traktora i prikljuènih strojevaB kategorije znatno su veæi, u odnosu na A kategorijujer se radi o strojevima veæih nabavnih vrijednosti.Ukupni fiksni tro�kovi tijekom godine iznimno su visokiza nove strojeve u vrijednosti 48.209,07 Kn, �to iznosi88,84 % u strukturi tro�kova, a takoðer i za rabljenestrojeve u iznosu od 33.913,16 Kn, ili 83,80 %, arazlog je veliki udio novih strojeva B kategorije za kojese izdvaja amortizacija. Udio varijabilnih tro�kova ustrukturi tro�kova sudjeluje sa 11,16 kod novih, i16,20 % kod rabljenih strojeva. Prosjeèan brojanga�iranih radnih sati strojevima B kategorije uvlastitom gospodarstvu iznosio je 129,29. Ukupniostvareni tro�ak tijekom jednog sata rada veæi jeuporabom novijih traktora za 34,08 %, buduæi da jekod rabljenih cijena sata rada iznosila 313,02, a kodnovih 419,71 Kn. Ukupni prosjeèni broj sati rada zadeset istra�ivanih gospodarstava iznosi 141,59.Ukupni poveæani sati rada rezultiraju smanjenjemfiksnih i ukupnih tro�kova po satu rada, kod novihtraktora na iznos od 387,31 Kn ili smanje za 7,72 %,a kod rabljenih strojeva na iznos od 290,24 Kn,odnosno smanjenje za 7,28 %.

c.) Tro�kovi sata rada poljoprivrednim strojevimana temelju knjigovodstvenog praæenja

Izraèunavanje tro�kova zasniva se naknjigovodstvenom praæenju broja sati radapoljoprivrednih strojeva tijekom godine u vlastitom

gospodarstvu, uslu�ni, najmljeni i broj sati rada izvanpoljoprivrede. Stvarni broj sati rada u svimgospodarstvima veæi je od programiranog, izraèunatihna temelju tehnolo�ke karte biljne proizvodnje,poglavito radi manjih radnih uèinaka, neodgovarajuæetehnologije, slabe organizacije i inih èimbenika.Prosjeèan broj sati rada ostvaren u vlastitomgospodarstvu za traktore A kategorije iznosi 261,52,odnosno 31,65 % vi�e nego �to je programirano, dokje anga�iranost traktora B kategorije 331,52 sati iliza 156,42 % vi�e. Najveæi broj sati rada ostvaren jeu II gospodarstvu u iznosu od 914,45, poglavito zbogvelikog broja sati rada izvan poljoprivrede u iznosuod 40,84 % od ukupnog broja radnih sati. Najmanjiukupni broj sati rada pak, ostvaren je u VIIIgospodarstvu u iznosu od samo 178,17, i u IX 178,69sati. Ukupni prosjeèni broj sati rada ukljuèujuæi saterada izvan poljoprivrede za traktore A kategorije iznosi396,37, odnosno za B kategorije 357,18. Najveæimfiksnim tro�kom po satu rada optereæeno je Vgospodarstvo u iznosu od 120,33 Kn, no ovaj iznosje manji za 41,23 % u odnosu na tro�ak sata radauporabom iskljuèivo novih poljoprivrednih strojeva,radi manjih fiksnih godi�njih tro�kova, i manji za 2,70% nego uporabom postojeæih, rabljenih strojeva radiveæeg broja radnih sati u odnosu na programirani.Najmanji fiksni tro�ak po satu rada na temeljuknjigovodstvenog praæenja ostvaren je pak uporabomtraktora A kategorije u III gospodarstvu, poglavito radiiznimno malih fiksnih tro�kova tijekom godine i velikoganga�mana u radu. Prosjeèni fiksni tro�ak po satu radau vlastitom gospodarstvu za traktore A kategorijeiznosio je 56,03 Kn, a za traktore B kategorije 261,23Kn. Prosjeèni fiksni tro�ak po satu rada ukljuèujuæi saterada izvan poljoprivrede ni�i je za traktore A kategorije38,40 %, i za traktore B kategorije za 64,34 %.

Sumarni tro�kovi po satu rada u vlastitomgospodarstvu ponovno su najveæi u V gospodarstvu,u iznosu od 144,50 Kn, a konaèni nakon uslu�nog,najmljenog i rada izvan poljoprivrede su 102,84 Kn,dakle ni�i su za 28,83 %. Interesantno je da su fiksnitro�kovi po satu rada ni�i od varijabilnih u onimgospodarstvima, u kojima je ostvaren visoki brojradnih sati u godini. Konaèni tro�kovi po satu radani�i su u svim gospodarstvima, i obrnuto suproporcionalni s radnim satima. Prosjeèan tro�ak satarada traktorima A kategorije iznosi 64,27 Kn, dok jeza traktore B kategorije 143,87 Kn. Traktori A i Bkategorije s odgovarajuæim prikljuènim strojevimaoptereæini su tijekom godine s 19.146,35, odnosno42.317,09 Kn. Udio fiksnih tro�kova u sumarnim zatraktore A kategorije iznosi 11.373,97 Kn i za traktoreB kategorije 33.913,16 Kn, odnosno u postotnomiznosu od 59,40 %, i 80,14 %. Najvi�e sredstavaodvaja se za godi�nji otpis strojeva u iznosu od 20,80,i 46,67 % za traktore B kategorije poglavito radi

36


RACIONALNO KORI�TENJE SREDSTAVA POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

visokih nabavnih cijena i malog godi�njeg broja radnihsati.

Udio varijabilnih u sumarnim tro�kovima izravno ovisio broju sati rada traktora, i oni su veæi �to je veæaanga�iranost traktora, buduæi da se smanjuje udiofiksnih tro�kova. Prosjeèan broj sati rada u vlastitomgospodarstvu na temelju knjigovodstvenog praæenjaiznosi 261,52, �to znaèi da je fiksni tro�ak po satu radaza traktore i prikljuène strojeve A kategorije 43,49 Kn,dakle za 68,64 % je ni�i od tro�kova po satu radanovih traktora iste kategorije, ali manjeg broja radnihsati, te ni�i za 48,05 % od rabljenih strojeva koji su198,65 sati rada anga�irani tijekom godine u vlastitomgospodarstvu. Ukupno prosjeèni broj sati radaukljuèujuæi radove izvan poljoprivrede veæi je za 51,56%, u odnosu na sate rada u vlastitom gospodarstvukoji iznose 396,37 za traktore A kategorije, dok jeukupni broj radnih sati ostvaren radom traktora Bkategorije 357,18 ili za 115,61 % veæi nego 165,66sati anga�irano u vlastitom gospodarstvu. Poveæanibroj sati rada rezultira promjenom u strukturi tro�kovana taj naèin �to se udio fiksnih tro�kova smanjuje, audio varijabilnih poveæava. Naroèito je znakovitapromjena u eksploataciji traktora B kategorije, buduæida se fiksni tro�kovi smanjuju za 14,96 %, a istodobnose varijabilni poveæavaju za identièni iznos. Tijekomistra�ivanja u deset obiteljskih gospodarstavaknjigovodstveno je praæen rad dvaju �itnih kombajnasamo u I obiteljskom gospodarstvu, buduæi da ostalanisu raspolagala njima. Struktura tro�kova je vrlo

interesantna glede udjela fiksnih i varijabilnih tro�kovaza oba �itna kombajna. Naime kombajn propusnemoæi 4,50 kg/s starosti je 15 godine, dakle rad seobavljao sa strojem èije je predviðeno vrijemeuporabe dvostruko veæe od onog propisanog zakonomod 7 godina, �to je rezultiralo znatno ni�im fiksnimtro�kovima unatoè niske anga�iranosti u radu tijekomgodine, u odnosu na kombajn propusne moæi 10 kg/s. Udio fiksnih tro�kova za prvi tip kombajna iznosi9,33 %, s minimalnim izdvajanjem za osiguranje i zasmje�taj kombajna, dok sredstva za godi�nji otpis ikamate nisu izdvajana buduæi da se stroj amortizirao.Najveæi

udio u sumarnim godi�njim tro�kovima su tro�kovipogonskog goriva i maziva u iznosu od 41,66 %, itro�kovi popravaka s udjelom od 20,62 %, �to èini62,28 % u ukupnim tro�kovima, dok je udiovarijabilnih u sumarnim iznimno visok s

iznosom od 90,67 %. Ovakva struktura tro�kovaposljedica je broja godina s minimalnim izdvajanjemfiksnih tro�kova, i iznimno malog broja radnih sati od0,78 u vlastitom gospodarstvu. Uslu�no se anga�mankombajna poveæao na 32,28 sati rada tijekom godine,�to je rezultiralo smanjenjem ukupnih tro�kova po saturada sa 1.177,77 na 195,18 Kn, odnosno smanjenjeza vi�e od �est puta ili 603,43 %. �itni kombajnpropusne moæi 10 kg/s znatno je noviji odpredhodnog, stoga su i izdvajanja za godi�nji otpisznaèajna. Naime, godi�nji otpis za �itni kombajn spredviðenim vremenom uporabe od 7 godina, iiznimno malim brojem radnih sati u vlastitomgospodarstvu u iznosu od 6,28 izrazito je visok od65.170,29 Kn ili 76,52 u strukturi sumarnih tro�kova.Udio kamata na sredstva za nabavku �itnog kombajnaje izrazito visok, u postotnom iznosu to je 19,88 %,buduæi da se radi o vrlo visokoj nabavnoj cijeni strojaod 570.240,00 Kn. Ukupni fiksni tro�kovi iznimno suvisoki, i njihov je udio 98,63 % u sumarnimtro�kovima. Udio varijabilnih tro�kova iznosi samo1,37 %, pri èemu tro�kovi goriva i maziva imajunajveæi udio od 0,82 %, u odnosu na sumarnetro�kove. Ukupni sati rada �itnog kombajnapoveæavaju se nakon pru�anja usluga na 112,18tijekom godine, �to rezultira promjenjenim odnosomfiksnih i varijabilnih tro�kova i smanjenjem cijene satarada. Naime, veæom uporabom �itnog kombajnasmanjuje se udio fiksnih tro�kova za 18,74 %, apoveæava udio varijabilnih tro�kova za identièni iznos.

Istodobno se smanjuje cijena sata rada s izrazitovisokih 13.609,81 na 937,52 Kn.

d.) Tro�kovi sata rada poljoprivrednim strojevima uopæini

Izraèunavanje tro�kova sati rada poljoprivrednimstrojevima temelji se na programiranom broju

Graf. 9. Tro�kovi sata rada za ukupni rad rabljenihtraktora A kategorije i rabljenih prikljuènih strojeva na

temelju knjigovodstvenog praæenjaGraph 9. Working hour costs for total work of used

tractors A category and connected agricultural deviceson the basis of bookkeeping



Tro

�k

ov

i-C

os

ts (

Kn

)

0

20

40

60

80

100

120


37


L. �UMANOVAC

poljoprivrednih agregata, i sati rada, a temelj zaproraèun je tehnolo�ka karta biljne proizvodnje.Proraèunate cijene sata za navedene kategorijepoljoprivrednih strojeva su minimalne, buduæi da jeprogramiran najmanji, odnosno racionalan brojstrojeva s obzirom na maksimalno optereæenje u inojdekadi. Minimalna opremljenost uz maksimalnoracionalan uèinak rezultirala je iznimno niskim fiksnim,varijabilnim i ukupnim tro�kovima po satu rada.Nabavna vrijednost programiranih 67 traktora Akategorije s odgovarajuæim prikljuènim strojevima je6.383.894,40 Kn, dok je istodobno vrijednost 43traktora B kategorije i prikljuènih strojeva6.451.144,00 Kn. Prva kategorija traktora anga�iranaje ukupno 34.645,15 sati, dok je B kategorijaanga�irana znatno manje u iznosu od 23.791,98 satiili manje za 31,33 %. Najveæi udio tro�kova usumarnim godi�njim tro�kovima za traktore Akategorije nastao je izdvajanjem sredstava zaobnavljanje poljoprivredne mehanizacije, odnosno zagodi�nji otpis u iznosu od 27,56 %. Iznimno je velikiudio tro�kova pogonskog goriva i maziva u iznosu od26,95 % ili 52,96 % u odnosu na ukupne varijabilnetro�kove. Udio ukupnih fiksnih tro�kova tijekomgodine, i udio fiksnih tro�kova po satu rada iznosi49,11 %, dok je udio godi�njih varijabilnih tro�kova,i tro�kova po satu rada 50,89 %. Na koncu jeizraèunata ukupna cijena sata rada traktorima A

kategorije u iznosu od 67,01 Kn, koja predstavljanajni�u ili najracionalniju cijenu sata rada, buduæi dase koristio minimalni, odnosno programirani brojpoljoprivrednih agregata. Struktura tro�kova nastalauporabom traktora i prikljuènih strojeva B kategorijeslièna je predhodnim tro�kovima, buduæi da sredstvaza otpis imaju udio od 27,49 %, a tro�kovi pogonskoggoriva i maziva sudjeluju sa ne�to manjim iznosomod 23,90 %. Ukupni pak fiksni tro�kovi iznose 48,78%, a varijabilni 51,22 %. Ukupna cijena sata radatraktorom B kategorije dobivena sumiranjem fiksnihtro�kova od 49,44 i varijabilnih od 51,90 Kn iznosi101,34 Kn.

U strukturi tro�kova dvaju �itnih kombajna propusnemoæi 10 kg/s najveæi udio zauzima godi�nji otpis uiznosu od 42,11 % i kamate od 17,53 %, buduæi dase radi o strojevima visokih nabavnih cijena i relativnokratkog vremena uporabe. Ukupni godi�nji fiksnitro�kovi sudjeluju u sumarnim tro�kovima s 66,97 %,dok varijabilni imaju udio od svega 33,03 %. Ukupnitro�kovi predviðeni za jedan sat rada �itnimkombajnom iznose 566,33 Kn. Glavni razlog ovakovisokih tro�kova u �etvi strnih �itarica, soje i suncokretaje u malom broju sati rada kombajna tijekom godine,odnosno radi velikih fiksnih tro�kova po satu rada,grafikon (10). Za sreðivanje 313 ha �eæerne repedostatna su dva �estoredna jednofazna kombajna siznimno visokim uèinkom u radu od 1,00 ha/h. Izrazitovisoke nabavne cijene i mali broj ostvarenih radnihsati tijekom godine kreiraju strukturu tro�kova. Ukupnifiksni godi�nji tro�kovi sudjeluju u sumarnim godi�njimtro�kovima s 88,67 %, a najveæi je udio sredstavaizdvojenih za godi�nji otpis u iznosu od 57,49 % ilinjihov udio u fiksnim tro�kovima od 64,83 %. Izrazitoje visoki udio kamata od 21,73 %, dok je udiovarijabilnih tro�kova samo 11,33 %. Ukupna cijenapo satu rada repnim kombajnom iznimno je visoka,a nastala je kao rezultat vrlo visokih fiksnih tro�kovaod 2.027,57 Kn i varijabilnih od 259,00 Kn, ili ukupno2.286,57 Kn

ZAKLJUÈCI

1.) Izrazito je niska iskori�tenost sredstavapoljoprivredne mehanizacije u veæiniistra�ivanih obiteljskih gospodarstava. Zaobavljanje svih radnih operacija tijekomgodine prema na�im istra�ivanjima dostatna su3 traktora A kategorije (vuène sile 5-14 kN), agospodarstva su raspolagala sa 14 u odnosu napotrebe pri zajednièkom kori�tenju.Gospodarstva su raspolagala sa 2 traktora Bkategorije (vuène sile iznad 14 kN), �to upotpunosti mo�e zadovoljiti potrebe svihistra�ivanih gospodarstava. �itnim kombajnimaraspolagalo je I istra�ivano gospodarstvo.

Graf. 10. Tro�kovi sata rada traktora, �itnog i repnogkombajna za opæinu Bo�njaci na temelju izraðene

tehnolo�ke karte biljne proizvodnjeGraph 10. Working hour costs for tractors, wheat andbeet combines on basis of technological map of plant

production made for Bo�njaci community


Traktor A kat.Tractor A cat.

Traktor B kat.Tractor B cat.

�itni kombajnCombine harv.

Repni kombajnRaps combine

Tro

�ko

vi-

Co

sts

(K

n)

Poljoprivredni strojevi-Agricultural machines

0

500

1000

1500

2000

2500

38



Njima je po�eta povr�ina od 189,44 ha, �to je47,50 % njihovih eksploatacijskih potencijala.Ostala obiteljska gospodarstva su unajmljivala�itne i repne kombajne. Prikljuèni strojeviostvarili su izrazito slabu iskori�tenost tijekomobavljanja svih agrotehnièkih operacija.Poveæanje stupnja racionalnosti sredstavapoljoprivredne mehanizacije i smanjenjetro�kova moguæe je zajednièkom uporabompoljoprivrednih strojeva. Najpogodniji zaudru�eno kori�tenje su sljedeæi poljoprivrednistrojevi: Sijaèice strnih �itarica i okopavina,rasipaèi mineralnog gnojiva, razbacivaèistajnjaka, prskalice, cisterne za vodu-gnojnicu,meðuredni kultivatori, kosilice, grablje,visokotlaène pre�e, sila�ni, �itni i repnikombajni.

2.) Prosjeèan broj sati rada traktora iznosi 38,90mjeseèno, s izrazito visokim koeficijentomvarijabilnosti od 61,29 %. Prosjeèni godi�njibroj sati rada iznosi 466,80 ukljuèujuæi saterada izvan poljoprivrede, dok je prosjeènigodi�nji broj sati rada iskljuèivo u poljoprivredi355,47. Najveæi udio èini rad u transportu, uprosjeku 30,91 %, zatim slijedi predsjetvenapriprema tla u iznosu od 17,92 %, i osnovnaobrada tla s 13,94 %.

3.) Prosjeèan broj sati rada ljudi iznosi 87,06mjeseèno, s relativno visokim koeficijentomvarijabilnosti u iznosu od 41,31 %. Prosjeèangodi�nji broj sati rada iznosi 1.044,74. Taj brojovisi u prvom redu o velièini obradivepovr�ine, strukturi biljne proizvodnje, raziniopremljenosti sredstvima poljoprivrednemehanizacije, i ostvarenim satima rada izvanpoljoprivede. Najvi�e ljudskog rada po hektarutro�i se u proizvodnji paprike u iznosu od675,82 sati, te u proizvodnji duhana 603,49sati. Pri mehaniziranom procesu proizvodnjetrebalo bi 76,39 sati/ha paprike, 48,56 sati/haduhana, 26,38 sati/ha u spremanju sijena,20,65 sati/ha u proizvodnji krumpira i 16,18sati/ha kod proizvodnje �eæerne repe. Uproizvodnji strnih �itarica iznimno je nizak brojsati rada/ha, kod zobi 6,73 i jeèma samo 6,60sati.

4.) Programirani broj traktora za opæinu Bo�njacikoja raspola�e sa 3111 ha obradive povr�ineuz postojeæu strukturu sjetve iznosi 67 traktoraA kategorije, i 43 traktora B kategorije, daklesumarno 110 traktora. Prosjeèni broj efektivnihsati rada za prvi tip traktora iznosi 517,16, aza drugi 553,30 godi�nje. Programirano je dajedan traktor obraðuje 28,28 ha povr�ine, dabi se ostvarila puna iskori�tenost za postojeæu

strukturu biljne proizvodnje. Za �etvu strnih�itarica, soje i suncokreta dostatna su dva �itnakombajna propusne moæi 10 kg/s, s dodatkomdva adaptera u �etvi suncokreta. Broj traktorakojim raspola�e opæina veæi je za 291,82 %, abroj prikljuènih strojeva veæi za 517,35 % uodnosu na programirani broj, te se nemo�egovoriti o racionalnosti njihove uporabe.

5.) Velièina obradive povr�ine i struktura biljneproizvodnje su èimbenici koji uvjetuje stupanjiskori�tenja odnosno potreban brojpoljoprivrednih agregata. Obiteljskagospodarstva koja raspola�u s veæomobradivom povr�inom znatno boljeiskori�tavaju poljoprivredne agregate, posebicetraktore A kategorije, dok je istodobnoiskori�tenje traktora B kategorije izrazitomanje. Prema na�im istra�ivanjima koeficijentkorelacije iznosi R=0,8635, a determinacijeR2=0,7457, �to znaèi da je protumaèenostpotrebnog broja traktora A kategorijevelièinom obradive povr�ine 74,57 %.Odgovarajuæi koeficijenti za traktore Bkategorije su R=0,9739, odnosno R2=0,948.Na iskori�tenje traktorskih kapaciteta veæihkategorija znatnije je izra�en utjecaj velièineobradive povr�ine. Utjecaj velièine obradivepovr�ine na potreban broj radnih sati traktoradefiniran je koeficijentom korelacije odR=0,9097 i koeficijentom determinacijeR2=0,8276. Koeficijent korelacije koji definirautjecaj velièine obradive povr�ine naanga�iranu snagu traktora iznosi R=0,8711,dok je istodobno koeficijent determinacijeR2=0,7588.

6.) Prema knjigovodstvenom praæenju cijena satarada rabljenog traktora A kategorije, kada radisamo u poljoprivredi iznosi 73,22 Kn, a kadaradi i izvan poljoprivrede 58,42 Kn. Istodobnoje cijena sata rada rabljenog traktora Bkategorije, kada radi iskljuèivo u poljoprivredi255,43, a ukoliko radi izvan poljoprivrede145,67 Kn. Prema modelu zajednièkogkori�tenja u istra�ivanim gospodarstvima cijenasata rada za nove traktore A kategorije iznosilabi 165,67 Kn, a za rabljene 87,99 Kn, a podpretpostavkom da rade i izvan poljoprivredecijena sata rada novih traktora A kategorijeiznosila bi 145,84 Kn, a za rabljene istekategorije 78,80 Kn. Za nove traktore Bkategorije cijena sata rada iskljuèivo upoljoprivredi iznosila bi 419,71 Kn, a uzradove izvan poljoprivrede 387,31 Kn. Traktoriiste kategorije, ali rabljeni imali bi cijenu satarada samo u poljoprivredi 313,02 Kn, aukljuèujuæi rad izvan poljoprivrede 290,24 Kn.

39


L. �UMANOVAC

Prema modelu zajednièkog kori�tenja uistra�ivanoj opæini cijena sata rada iznosila biza traktore A kategorije 67,01 Kn, a za traktoreB kategorije 101,34 Kn. Ovo su najni�e cijenesata rada traktora u poljoprivrednojproizvodnji, pod pretpostavkom da niti jednogospodarstvo nema vlastiti stroj veæ se svizajednièki koriste.

Temeljem knjigovodstvenog praæenjaizraèunata cijena sata rada �itnog kombajnapropusne moæi 4,50 kg/s u istra�ivanimgospodarstvima, kada radi samo u vlastitomgospodarstvu iznosi 1.177,77 Kn, a ukolikoobavlja uslu�ni rad, odnosno kada sezajednièki koristi cijena se sni�ava na 195,18Kn. Cijena sata rada �itnog kombajna propusnemoæi 10,00 kg/s ukoliko se koristi samo uvlastitom gospodarstvu iznosi 13.609,81 Kn, akada se zajednièki koristi cijena sata rada iznosi937,52 Kn. Na temelju modela zajednièkogkori�tenja �itnog kombajna propusne moæi10,00 kg/s u istra�ivanoj opæini cijena satarada iznosila bi 566,33 Kn, dok bi istodobnocijena sata rada �estorednog, jednofaznogkombajna iznosila 2.286,57 Kn, �to rezultiranajni�om odnosno racionalnom cijenom satarada.

7.) Temeljem knjigovodstvenog praæenja tro�akrada po hektaru za postojeæu strukturu biljneproizvodnje i prosjeèni utro�ak od 31,86 h/ha,iznosi za rabljeni traktor A kategorije kada radisamo u poljoprivredi 2.332,79 Kn, a ukolikoradi i izvan poljoprivrede tro�ak je 1.861,26Kn. Tro�ak rada po hektaru rabljenimtraktorom B kategorije iznosi 8.138,00 Knukoliko radi samo u poljoprivredi, a kada radi iizvan poljoprivrede tro�ak se sni�ava na4.641,05 Kn. Prema modelu zajednièkogkori�tenja u istra�ivanim gospodarstvima tro�akrada po hektaru novim traktorima A kategorijeuz prosjeèan utro�ak od 18,32 h/ha iznosi3.035,07 Kn, a za rabljene 1.611,98 Kn. Uzpretpostavku da rade i izvan poljoprivredetro�ak rada po hektaru novim traktorima Akategorije iznosio bi 2.671,79 Kn, a zarabljene iste kategorije 1.443,62 Kn.Istodobno tro�ak rada po hektaru za novetraktore B kategorije iznosi 7.689,09 Kn, a uzradove izvan poljoprivrede 7.095,52 Kn, dokbi istodobno rabljeni imali tro�ak od 5.734,53Kn po hektaru, a ukljuèujuæi rad izvanpoljoprivrede tro�kovi iznose 5.317,20 Kn.Prema modelu zajednièkog kori�tenja tro�akrada po hektaru traktorom A kategorije, zaistra�ivanu opæinu iznosi 1.227,62 Kn, a zatraktore B kategorije 1.856,55 Kn.

Na temelju knjigovodstvenog praæenja u desetobiteljskih gospodarstava, tro�kovi po hektaruuz utro�ak od 1,40 h/ha iznose za �itnikombajn propusne moæi od 4,50 kg/s, kadaradi samo u vlastitom gospodarstvu 1.648,88Kn, a ukoliko se obavlja uslu�ni rad cijena sesni�ava i iznosi samo 273,25 Kn. Tro�kovi pohektaru rada �itnim kombajnom propusnemoæi 10,00 kg/s uz utro�ak od 0,50 h/ha, akose koristi iskljuèivo u vlastitom gospodarstvuiznosi 6.804,91 Kn, a kada se zajednièki koristiutro�ak je 468,76 Kn. Prema modeluzajednièkog kori�tenja �itnog kombajnapropusne moæi 10,00 kg/s u istra�ivanoj opæiniutro�ak po hektaru iznosi 283,16 Kn, dok biistodobno tro�ak po hektaru rada repnimkombajnom, uz utro�ak od 1,00 h/ha iznosio2.286,57 Kn.

8.) Istra�ivanjima smo do�li do saznanja da jesmanjenje cijene sata rada odnosno poveæanjeracionalnosti uporabe sredstava poljoprivrednemehanizacije moguæe:

Intenzivnijim kori�tenjem poljoprivrednihstrojeva, poveæanjem velièine obradivepovr�ine, promjenom strukture biljneproizvodnje, odnosno sjetvom i sadnjompoljoprivrednih kultura koje zahtjevaju veæiutro�ak sati rada/ha, i veæim brojem uslu�nihsati rada drugim gospodarstvima.

Udru�ivanjem obiteljskih gospodarstava upoljoprivredno mehanizacijske prstenove.

Nabavkom i uporabom rabljenih strojevatehnièki i koncepcijski prihvatljivih za rad.

Boljom organizacijom izvoðenja radova.

LITERATURA

Cioffi, A., Gorgitano, M.T., Matrone, L. AIDA: AnInteractive Tool for Small Farm Decision Making-Integrated Decision Support System in Agriculture-Successful Pratcical Applications, 3 rd InternationalComputer Congress for Computer Tehnology,Frankfurt a. M.-Bad Soden a. Ts., 1990.

Èamd�iæ, S.: Utjecaj strukture sjetve na izbor traktora iekonomske rezultate, Agrotehnièar br. 2, Zagreb,1981.

Èuljat, M.: Iskustva na programiranju mehanizacije naPIK-u Vukovar, Agrotehnièar br.177, Zagreb, 1969.

Èuljat, M.: Kriteriji investiranja i otpisivanja,Agrotehnièar br. 5-6, Zagreb, 1993.

Èuljat, M.: Stalnim kalkuliranjem do uspje�nogposlovanja, Agrotehnièar br. 11-12, Zagreb, 1993.

Èuljat, M., Filipoviæ, D., Ko�utiæ, S.: Mehaniziranjeprocesa proizvodnje na hrvatskim obiteljskimgospodarstvima, Agrotehnièar br. 2, Zagreb, 1996.

40



Dent, J.B., Blackie, M.J.: Systems Simulation inAgriculture, Applied Science Publishers LTD,London, 1979.

Dolen�ek, M.: Raspolo�ivi dani za proleènu obraduzemlji�ta, zbornik radova XV simpozijuma �Nauèno-tehnièki progres u poljoprivrednoj proizvodnji(1991-2000)�, Opatija, 1991.

Finci, �.: Organizacija poljoprivrednih gazdinstava(praktikum), Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1969.

Fuchs, C., Schule, H.: Kako smanjiti tro�kovemehanizacije, Agrotehnièar br. 1-2, Zagreb, 1994.(prijevod s njemaèkog jezika)

Grgiæ, Z.: Ekonomska opravdanost ulaganja umehanizaciju na odabranim tipovimapoljoprivrednog gospodarstva, zbornik radovameðunarodnog savjetovanja �Aktualni zadacimehanizacije poljoprivrede�, Opatija, 1996.

Had�ivukoviæ, S., Zegnal, R., Èobanoviæ, K.: Regresionaanaliza, �Privredni pregled Beograd�, 1982.

Harsh, S.B., Brook, R.C., Harmon, R.: AgriculturalIntegrated Managment Software, IntegratedDecision Support System in Agriculture-SuccessfulPratcical Applications, 3 rd Internacional ComputerCongress for Computer Technology, Frankfurt a. M.-Bad Soden, 1990.

Heady, E.O., Candler, W.: Linear programing methods,The Iowa State University Press, Iowa, 1960.

Hesselbach, J., Eisgruber, L.M.: BetrieblicheEntscheidungen mittels Simulation, Paul Parey,Hamburg und Berlin, 1967.

Jenèiè, R.: Proizvodne zajednice, zbornik radovasavjetovanja �Aktualni problemi mehanizacijepoljoprivrede�, Opatija, 1979.

Karoglan, P.: Neki faktori produktivnosti rada uproizvodnji kukuruza, doktorska disertacija,Poljoprivredni fakultet, Zagreb, 1977.

Karoglan, P.: Uèe�æe tro�kova mehanizacije u tro�kovimaproizvodnje p�enice, zbornik radova savjetovanja�Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede�, Split,1985.

Karoglan, P., Kanisek, J.: Efikasnost ljudskog rada i radastrojeva u ratarskoj proizvodnji na podruèjuSlavonije i Baranje, zbornik radova savjetovanja�Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede�,Opatija, 1990.

Karoglan, P., Taniæ, S.: Organizacija i ekonomikaratarske proizvodnje, Agronomski fakultet Sveuèili�tau Zagrebu, Zagreb, 1992.

Kraljièkoviæ, J.: Koliko ko�ta sat rada traktora?,Agrotehnièar br. 5-6, Zagreb, 1991.

Kraljièkoviæ, J., Grgiæ, I.: Tro�kovi rada traktora naprivatnim gospodarstvima, zbornik radovameðunarodnog savjetovanja �Aktualni zadacimehanizacije poljoprivrede�Opatija, 1994.

Kuhar, E.: Upotreba mehanizacije u ma�inskimzajednicama u Sloveniji, zbornik radova XIIIJugoslavenskog simpozija �Dostignuæa i trendovirazvoja poljoprivredne tehnike� I dio, Ohrid, 1987.

Par, V., Grgiæ, Z.: Opremljenost strojevima i opremompoljoprivrede u Hrvatskoj, zbornik radovameðunarodnog savjetovanja �Aktualni zadacimehanizacije poljoprivrede�, Opatija, 1996.

Rednak, M., Grmek, V.: Razvoj simulacijskega modelaza analizo gospodarjenja na kmetijah, Kmetijskiin�titut Slovenije, RP Optimalne oblike izrabeproizvodnih dejavnikov v kmetijstvu, Ljubljana,1989.

Schroeter, P., Wagner, P., Cashplan, P.: EinComputergestuetztes Modell zur KurzfristigenPlanung und Kontrolle LandwirtschaftlicherUnternehmen, Bericht ueber Landwirschaft,Hamburg, 1990.

�IVOTOPIS

Roðen je 7. 10. 1962. godine u Bo�njacima. Nakon zavr�ene osnovne �kole pohaða i zavr�ava srednjo�kolsko obrazovanjeu S�C-u �upanja, èime stjeèe zanimanje elektrotehnièara. Tijekom �k. 1983/84 godine zapoèinje sa studiranjem naPoljoprivrednom fakultetu Osijek, smjer poljoprivredne mehanizacije u Vinkovcima. Nakon odslu�anih predavanja u trajanjuod osam semestara i polo�enih ispita diplomirao je 30.01.1987. godine i time stekao zvanje diplomiranog in�injerapoljoprivredne mehanizacije. �kolske 1987/88 godine upisuje poslijediplomski studij, grupa �Mehanizacija u ratarstvu�na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Nakon polo�enih ispita obranio je 13. 03.1991. godine magistarski radpod naslovom �ANALIZA FUNKCIONIRANJA I EFEKATA RADA SISTEMA STALNIH TRAGOVA U PROIZVODNJI P�ENICE�,i stekao akademski naziv magistra poljoprivrednih znanosti iz znanstvene discipline Mehanizacija u ratarstvu.

Od 01. 03.1988. godine zapo�ljava se na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, smjer poljoprivredne mehanizacije uVinkovcima, kao pripravnik poslijediplomant na predmetu �Mehanizacija ratarsko-vrtlarske proizvodnje�.

Dana 19.12. 1996. godine javno je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom �RACIONALNO KORI�TENJE SREDSTAVAPOLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA� na Poljoprivrednom fakultetu Sveuèili�ta JosipaJurja Strossmayera u Osijeku, i time stekao akademski naziv doktora znanosti iz biotehnièkog znanstvenog podruèja,znanstveno polje agronomija.

Objavio je kao autor i koautor pedesetak znanstveno-struènih radova publiciranih u zemlji i inozemstvu, te sudjeluje uniz istra�ivanja financiranih od Ministarstva znanosti i tehnologije.

Izvod iz doktorske disertacije obranjene 19.12.1996. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku,Sveuèili�ta J.J. Strossmayera u Osijeku. Èlanovi povjerenstva:

Prof.dr. sc. Du�an Brkiæ, Poljoprivredni fakulteta u OsijekuProf.dr.sc. Petar Karoglan,Agronomski fakultet u ZagrebuProf. dr. sc. �eljko Bukviæ, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

41

agriculturae conspectus scientificus · pdf fileje da se na bazi prikupljenih podataka...

Documents