analiza napisa
Post on 07-Jul-2018
228 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
8/18/2019 analiza napisa
1/29
1
SADRŽAJ Stranica
1.
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2
2. ANALIZA SADRŽAJA KAO ZNANSTVENA METODA . . . . .3
2.1. Principi provedbe analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4
2.2. Objektivnost i kvantifikacija u definiranju analize sadržaja . . . . . . . . . . .6
2.3. Tijek izvoenja analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2.4. Jedinice analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
2.5. Utjeu li mediji na naše stavove i predodžbe o temi . . . . . . . . . . . . . . . .10
3. KATEGORIZACIJA U ANALIZI SADRŽAJA NAPISA O
SVEUILIŠTU U DUBROVNIKU (TABLICE I GRAFOVI) . . .
13
3.1. TABLICA 1 : Ukupan broj tekstova o Sveuilištu . . . . . . . . . . . . . . . 14
3.2. TABLICA 2: Pregled tekstova po tipu lanka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
3.3. TABLICA 3: Pregled tekstova po tipu naslova . . . . . . . . . . . . . . . . .. 17
3.4. TABLICA 4: Pregled tematskih kategorija prema tiskovini .. . . . . . 19
3.5. TABLICA 5: Pregled nositelja uloga o kojima se govori . . . . . . . . . .20
3.6. TABLICA 6A: Okviri u izvještavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
3.7. TABLICA 6B: Okviri u izvještavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
3.8. TABLICA 7: Pregled rubrika po dnevnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
3.9. TABLICA 8: Pregled rubrika po tjednicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
3.10. TABLICA 9: Pregled rubrika u DU reviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
4. METODOLOŠKE NAPOMENE I PRIMJEDBE U
ISTRAŽIVANJU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
5.
ZAKLJUAK . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
28
-
8/18/2019 analiza napisa
2/29
2
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.29
PRILOZI
Mape s posloženim tekstovima o Sveuilištu u Dubrovniku objavljenih u etiri dnevnalista, tri tjednika i jednoj reviji u razdoblju od 1. listopada 2004. godine do 1. ožujka 2005. godine.
1. UVOD
Projekt prve godine bavi se analizom sadržaja 90 napisa o Sveuilištu u
Dubrovniku objavljenih u razdoblju od 1.listopada 2004. godine do 1.ožujka
2005. godine. Takoer problematizira analizu sadržaja kao samostalnu
deskriptivnu metodu znanstvenog istraživanja koja se u suvremenom novinarstvu
sve eše koristi u prouavanju dubljeg smisla i skrivenih znaenja poruka
masovnih medija. Analiza sadržaja tekstova u radu promatra se u kvalitativnom
smislu kroz izdvajanje karakteristikih osobina tekstova, te kvantitavinom smislu
gdje se brojano izražava koliina i postotak napisa.
Kod analize tekstova uzeti su u obzir naslovi i tipovi tekstova o
Sveuilištu, akteri dogaanja koja se tiu te ustanove, te raspored napisa u
dnevnicima, tjednicima i revijama. U kvalitativnom smislu, tekstovi su poredani
prema vrijednosnim sudovima, te opem ugoaju koji ostavljaju na itatelja.
U obrazlaganju teme, za svaku pojedinu evaluaciju korištene su tablice u
kojima se, brojem i postotkom, navodi zastupljenost razliitih kategorija analize
sadržaja. Zakljuni je dio projekta prve godine u znaku metodoloških napomena i
teza do kojih smo došli analizirajui svaki od 90 napisa u etirima dnevnim
listovima, tri regionalna tjedna lista i jednoj reviji.
-
8/18/2019 analiza napisa
3/29
3
2. ANALIZA SADRŽAJA KAO ZNANSTVENA METODA
Analiza sadržaja kao samostalna deskriptivna metoda znanstvenog
istraživanja esto se koristi u analizi poruka masovnih medija. Jedinica analize
sadržaja jest novinski tekst1 .
Kvalitativna analiza jest izdvajanje karakteristinih tekstova, najvišeg
stupnja etike prijepornosti, prema kategorijama istraživanja i njihova analiza2 .
Kvantitativna analiza ima zadau pokazati brojkama podatke analize
sadržaja etikih kontroverzi 3.
Analiza sadržaja je metoda koja utvruje kakva se poruka nalazi u
pojedinom tekstu ili prilogu u sredstvima informiranja i kakav utjecaj ima na
primatelja poruke.
To je tehnika istraživanja kojoj je cilj doi do objektivnog, sustavnog,
kvalitativnog i kvantitativnog opisa manifestnog (i latentnog) sadržaja sredstava
komuniciranja pod kojim podrazumijevamo poruke izražene tekstom, glasom,
slikom. Analizom sadržaja možemo bolje shvatiti odnose izmeu sadržaja poruke
i njegova prihvaanja, izmeu sadržaja i vrsta samog medija, te sadržaja i
primatelja poruke. Povijesni razvitak metode analize sadržaja poeo je u prošlom
stoljeu u radovima Sigmunda Freuda, posebice u djelu " Tumaenje snova"
(1900.) i kasnije u Jungovim radovima.
1 Vilovi, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Nacionalu", 1999-2000.2 Vilovi, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Naconalu, 1999-2000.",
str. 111)3
Vilovi, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Nacionalu", 1999-2000.",str. 135)
-
8/18/2019 analiza napisa
4/29
4
Zbog ekspanzije masovnih medija od 20.stoljea ovjekove misli, ideje,
norme i svakovrsne poruke velikom brzinom šire se diljem svijeta, a kako
sredstva masovne komunikacije imaju velik utjecaj na društveni život i aktivnosti
pojedinca, javila se potreba za razvijanjem metode i tehnike koja bi služilaistraživanju sredstava javnog komunciranja. Kod analize sadržaja esto se
upotrebljava jednostavna formula Harolda D. Lasswella4 koja služi za analizu
cjelokupne komunikacije masovnih medija a glasi "Tko je rekao, što je rekao i s
kakvim rezultatom". Lasswell 1952. godine definira analizu sadržaja kao tehniku
istraživanja koja služi za objektivno, sustavno i kvantitativno opisivanje izreena
sadržaja.
U skladu s tim, autorstvo nekog lanka, djela ili izjave nije teško utvrditi,
no postavlja se pitanje pod ijim i kakvim utjecajima djeluje autor, te u koju
interesnu skupinu spada. Sociolozi Merton, Parsons i Homans su utvrdili da
povratne informacije,feedback, utjeu na autorov daljnji rad, koji nikad ne treba
promatrati bez uvida u društveni kontekst u kojemu on živi i djeluje.
"Komunikator dolazi do izražaja kao dio raširenog modela, tako što svoje
poruke šalje u skladu s oekivanjima i akcijama drugih osoba i skupina unutar
istog sustava". (R.K.Merton)
2.1. Principi provedbe analize sadržaja
1. Može se napraviti reprezentativni izbor tekstova ili poruka u nekom
drugom obliku na kojima u preliminarnoj analizi utvrujemo uestalost i
znaenje nekih važnih tema
4 Harold D. Lasswell(1902.-1978.)- ameriki psiholog poznat po izuavanju
politike, osobnosti i socioloških disciplina. Tvorac znamenitog modela
komunikacije "Tko kome što kaže i s kojim uinkom?". Pri tom TKO kontrolira
poruku ŠTO SE KAŽE predmet je analize sadržaja, KOME se bavi primateljem a SKOJIM UINKOM govori o feedbacku, tj. rezultatima primitka poruke
-
8/18/2019 analiza napisa
5/29
5
2. Može se kvantitativno analizirati jedna ili više poruka iste vrste da bi se
utvrdila uestalost ponavljanja nekog segmenta rijei, sinagme ili prostora
u mediju posveena nekoj temi
3.
Jedna ili više istovrsnih poruka može se analizirati samo kvalitativno ilikombinirano (kvalitativno i kvantitativno, da bi se istražila struktura neke
poruke u odnosu na pojedine ideje, poruke ili vrijednosti koje sadrže)
4. Analizirati se mogu i poruke u odnosu na njihovu vezu sa životom
skupine, s naglaskom na interakcije izmeu pojedinih skupina unutar
društvenog života (npr. vijesti, poruke koje se šire sredstvima masovne
komunikacije)
5. Provesti se može i analiza koja bi meusobno usporeivala vijesti i
poruke pojedinih masovnih sredstava komunikacije, kao i analiza poruka
u odnosu na njihovo djelovanje na formiranje stavova specifinih skupina.
Analiza tiskanih medija ima najstariju istraživaku tradiciju. Veina
istraživanja usmjerena je na socijalne fukcije tiska u globalnom društvenom
sustavu. Analizi podliježu i stavovi i vrijednosti koje zastupaju uredništva novina
ili asopisa. Kod analize tiskovina posebnu pozornost treba posvetiti odabiru
uzorka, jer je nemogue obavljati analizu na itavoj produkciji. Uzorak mora biti
vremenski reprezentativan, a analizirati se mogu ak i sadržaji o kojima ništa nije
napisano, jer poneke novine iz raznih razloga izbjegavaju pisati o raznim temama
i dogaajima. Možemo usporeivati i nekoliko vrsta tiskovina s obzirom na stav
koji zauzimaju o pojedinoj temi.
- Na temelju misli, tema ili simbola uzetih kao jedinice za analizu,
klasificiramo rezultate i usporeujemo objekte istraživanja kako
bismo vidjeli što se nalazi u dijelu javnih poruke koju želimo
analizirati, te je li rije o neutralnom, pozitivnom, negativnom ili pak
sumnjivom stavu.
-
8/18/2019 analiza napisa
6/29
6
2.2. Objektivnost i kvantifikacija u definiranju analize sadržaja
Analiza sadržaja kao znanstvena metoda na podru ju masovnih
komunikacija temelji se na trima odrednicama Harolda D. Lasswella.
Govorei o analizi sadržaja, Lasswell istie da kategorije analize, upotrebljene za
klasifikaciju sadržaja, moraju biti eksplicitno definirane tako da imaju visok
stupanj vrijednosti i uvjerljivosti. Analitiar, nadalje, nije slobodan pristrano
selekcionirati materijal koji obrauje, ve ga mora sustavno i objektivno obraditi
i obuhvatiti sve jedinice analize predviene uzorkom. Posljedice rada na analizi
sadržaja mogu imati znaajan utjecaj pri donošenju sudova i odluka, te ih
sukladno tomu, treba brižljivo i statistiki precizno obraditi.
Na tragu Lasswellvih postavki, vjerojatno najpoznatiju i do današnjih dana
naješe upotrebljavanu definiciju analize sadržaja " kao istraživake tehnike za
objektivno opisivanje, sistematiku i kvantifikaciju manifestnih sadržaja u
komunikacijama" donosi Bernard Berelson.5
Iz šire Lasswellove sheme odreenja predmeta i ciljeva metode analize
sadržaja, Berelson izdvaja dva za njega najvažnija elementa, koja su postala
klasina u ispitivanju komunikacijskog materijala. Ti elementi su "što se kaže" i
"kako se kaže", a Berelson ih u operacionalizaciji za potrebe sadržaja oznaava
kao: (Stojak, "Metode analize sadržaja", str.42):
1. Što se kaže
a) Predmet – o emu se radi u komunikaciji
5 Bernard Berelson( 1912.-1979.)- ameriki psiholog- behaviorist koji je dao
znaajan obol na polju istraživanja prirode i uinaka masovne komunikacije,
koristei se, meu ostalim, iskustvom analitiara ponašanja njemakog narodau Drugom svjetskom ratu
-
8/18/2019 analiza napisa
7/29
7
b) Usmjerenost – je li tretman izreenog povoljan ili nepovoljan
prema subjektu
c) Standard – što je osnova na kojoj poiva klasifikacija
usmjerenostid) Vrijednosti – što eksplicitno i implicitno otkivaju ciljevi poruke
e) Metode – koji uvjeti ili aktivnosti omoguuju realizaciju ciljeva
f) Osobine – kakve su karakteristike aktera
g) Akteri – tko inicira aktivnost
h) Autoritet – u ije se ime promie utjecaj kroz poruku
i)Porijeklo – odakle dolazi poruka
j) Cilj – komu je poruka upuena
2. Kako se kaže
a) Forma komunikacije – pria, novinski sadržaj, radio, TV, Internet
b) Forma iskaza – gramatika ili sintaktika forma jedinice iskaza
c) Intenzitet – snaga ili uzbudljivost lansiranja poruke
d) Poruka – retoriki ili propagandni karakter informacije
Bernard Berelson, ije su upute i pravila operacionalizacije još dominantni
u primjeni metode analize sadržaja i teorijama koje se bave prouavanjem
komunikacija, upozorava na odreene dvojbe oko kvantitativne analize i esto
pogrešno protumaenog pojma objektivnosti. Kvantifikacija, naime, pretpostavlja
dokaz sam za sebe. Podaci se gomilaju i na taj nain poveavaju objektivnost, jer
prikupljanje podataka pretpostavlja manifestni karakter. Pozitivistiko tumaenje
elemenata teksta kao "neutralnih podataka" najbolje odgovara Berelsonovu
ekstremnom primjeru analize sadržaja kojim uvjerava da manifestni ili pojavni
sadržaj treba razumjeti kao kompleks crnih slova na bijeloj podlozi (Black marks
on white sheet).
-
8/18/2019 analiza napisa
8/29
8
Kod kategorizacije prikupljenog materijala Berelson inzistira na poštivanju
karakteristika kategorija kao što su homogenost, kompleksnost, meusobna
iskljuivost, objektivnost i adekvatnost.
2.3. Tijek izvoenja analize sadržaja
Iz opeg tijeka izvoenja analize sadržaja može se izdvojiti nekoliko
operacija, koje su preduvjet primjene metode.
Uz izbor i pravilnu obradu literature kao poetne faze istraživanja
metodom analize sadržaja, od iznimnog znaaja je formulacija hipoteze kao
privremene afirmacijske pretpostavke koju kroz analizu treba potvrditi ili
odbaciti. Definiranje dimenzija analize, predmeta istraživanja i odreivanje
pravaca analize jednako su bitni. Kad je rije o dimenzijama analize, potrebno je
imati osjeaj mjere u pogledu vlastitih pretenzija, mogunosti i dometa
istraživanja. Takoer ne treba smetnuti s uma da analiza sadržaja u veini
sluajeva obrauje predmet nekom od metoda reprezentativnog uzorka, pa su
sukladno tome i dobiveni rezultati bliži ocjeni, nego mjerenju. U izboru pravaca
analize nužno se usmjeriti konkretno postavljenom cilju i zanemariti marginalne
informacije. Kod analize sadržaja redovito prijeti opasnost od promašaja, iz
objektivnih i subjektivnih razloga. Izvorni je prouavani materijal, ipak samo
neka vrst derivata " slika viena oima drugih", pa se analitiar može nai u
situaciji koja se u novinarstvu naziva dilemom optimistikog ili pesimistikog
prikaza dogaaja, tj. samo površinski zagrepsti po sadržaju u bojama koje
odreuje ureivaka politika lista, politiki profil i sl. Istraživa subjektivno
može promašiti u nastojanju da u predstavljanju rezultata analize, iznosi pristrane
ocjene ili naglašava atraktivnosti nauštrb objektivnosti. Spomenute zamke mogu
se uvelike izbjei izborom i ujednaenim tretmanom dokumenata kao osnovnog
izvora za analizu, iji rezultati moraju biti provjerljivi i za druge istraživae.
-
8/18/2019 analiza napisa
9/29
9
Kljuna etapa u provedbi analize sadržaja jest konstrukcija osnovnog skupa
jedinica i uzorka koji mora u svim segmentima reprezentirati itav taj skup.
Potpun obuhvat pojave po jedinicama promatranja, konkretno u sluaju pregleda
novinskih tekstova, jest praenje jednog doga
aja koji se kao neovisna tema
predstavlja itatelju od poetka do kraja promatranog razdoblja (npr. pisanje
novina o Sveuilištu u Dubrovniku). Pri tom valja voditi rauna o valjanosti
uzorka koji ovisi o:
a) Broju jedinica ili veliini izabranih uzoraka – vei uzorak u pravilu daje
pouzdaniju ocjenu
b) Homogenosti obilježja – što je manji varijabilitet, manji je i uzorak
c) Varijabilitet obilježja
d) Naina odabira uzorka
Adekvatna priprema jedinica analize sadržaja operacija je važna kod
sažimanja jedinica analize, jer bi prevelika brojnost otežala sintezu i rasplinula
rezultate. Elaboracija indikatora izravno se tie promatranih "objekata" analize.
Ako u analizi sadržaja, primjerice, postavljamo hipotezu o Sveuilištu u
Dubrovniku kao temi od znaaja za širu javnost, to nam kao indikator mogu
poslužiti forme teksta, njihov rubrini smještaj i sl.
Pravilo "presjeka" operacija je kojoj je bit da istraživa samostalno odlui
o nainu rašlanjivanja analiziranih napisa u zavisnosti od hipotetskog okvira.
Slijedi tehnika testiranja s ciljem eliminacije elemenata koji se ne uklapaju u
idealni plan istraživanja, te eksploatacija materijala kroz kontrolu ukupnog
istražvakog postupka – od projektiranja preko prikupljanja podataka do
korištenja rezultata analize.
2.4. Jedinice analize sadržaja
U pokušaju odreivanja glavnih elemenata i postupaka u analizi sadržaja,
prema Berelsonu, kljuna je jedinica za kvantifikaciju signalne funkcije poruke –
-
8/18/2019 analiza napisa
10/29
10
mjerna jedinica ili measuring unit. Pod tim pojmom podrazumijevaju se
jednostavne jedinice koje se mogu pronai u nekoj poruci, a izražene su nekom
formalnom mjerom. Veliina teksta, duljina izlaganja poruke, crtež, frekvencija i
smještaj teksta, sve to izražava smisao kvantifikacije signalne poruke kao mjerne jedinice u analizi sadržaja. Mjerne jedinice odnose se na kvantifikacijske
karakteristike poruke, a frekvencijska se analize sadržaja pak služi mjernim
jedinicama uz izražavanje podataka u frekvencijama (brojne jedinice) i openito u
interpretaciji rezultata analize sadržaja na razini numerikih iskaza (Stojak, 1990.
"Metoda analize sadržaja", str.82). Želimo li npr. analizirati ekspoziciju TV
programa, istraživat emo mjernom jedinicom vremenskog trajanja (npr. minuta).
U analizi sadržaja, gdje se frekvencije striktno odreuju i izražavaju brojem,
redovito se koriste brojne jedinice (enumeration unit). To znai da se broje
razliiti simboli, od slova i rijei do tema i temeljnih izriaja. Kvantifikacijski
karakter brojne jedinice može se obogatiti varijantama kvanitativne analize
sadržaja.
Postoji i analiza konteksta napisa koja, makar je katkad tretiramo
kvantitativno, zapravo pripada podru ju kvalitativne analize. Jedinica konteksta
(context unit) odgovara segmentu poruke ili njezina dijela, a može biti paragraf,
fraza, tema i sl. U pravilu se koristi radi lakše interpretacije smisla nekog napisa
kao predmeta analize, u potrazi za latentnom porukom, koju kolokvijalno
nazivamo "itanjem izmeu redaka".
2.5. Utjeu li mediji na naše stavove i predodžbe o temi
Za veinu graana jedne demokratske države s razvijenim civilnim
društvom, mediji su osnovni izvor informiranja i komunikacijski kanal pomou
kojega se uz ostale uloge stvara i percepcija o nekoj temi. Predodžbu o temi
stvaramo uglavnom na temelju medijskih izvješa, novinarske selekcije dogaaja
-
8/18/2019 analiza napisa
11/29
11
i istupa javnih linosti koje govore o temi (Kanižaj, "Bogatstvo razliitosti",
2004. str 86).
Prvi pokušaji novog pristupa teoriji medijskih uinaka isticali su da je
medijski uinak jak i univerzalan za sve segmente javnosti koji su izloženi.
Nakon toga slijedi predstavljanje realnije teorije Josepha Klappera koji u radu
"Uinci masovnog komuniciranja" (1960.) iznosi stajalište prema kojemu su
uinci medija zapravo ogranieni. S vremenom je sve više istraživaa,
prvenstveno korištenjem metode analize sadržaja, nastojalo otkriti kolika je
stvarna mo medija.
Elisabeth Noelle-Neumann priklanja se tako tumaenju da mediji imaju
snažan utjecaj na publiku, što pojašnjava modelom spirale šutnje. Model
spominje tri karakteristike komuniciranja koje zajedno proizvode snažne uinke
na javno mnijenje. Kumulacija ili gomilanje odnosi se na sposobnost medija da
obuhvate mnogo tema kroz odreeno vremensko razdoblje. Prisutnost predstavlja
sudjelovanje medija u našim životima, dok se podudaranje odnosi na ujednaenu
medijsku sliku dogaaja i temu koju dijele novine i ini mediji. Prema teoriji
Neumannove, javno se mnijenje stvara kroz svojevrsnu spiralu šutnje u kojoj
mediji imaju kljunu ulogu kao izvor na koji se oslanjaju graani – konzumenti
medija. Komunikološkoj teoriji obol su dali i znanstvenici koji smatraju da mediji
prenose realnu sliku stvarnosti i poput zrcala oslikavaju dogaaje iz stvarnosti,
bez "šumova u kanalu". Izdvaja se, nadalje, teorija selektivne percepcije, gdje
korisnici medija samostalno prihvaaju sadržaje koji potvruju njihova stajališta,
a smanjuju izloženost informacijama koje su u suprotnosti s njihovim
vrijednostima. Teorija minimalnih medijskih efekata (McCombs i Shaw, 1972.),
zajedno s oprenom teorijom spirale šutnje, može naglasiti aspekt koji mediji
mogu imati u izvješivanju o temi.
Zagovaratelji tzv. priming teorije istiu da mediji imaju potencijalno jak
neposredni uinak na politike stavove kroz sposobnost kreiranja dnevnog reda
(agenda-setting), utjeui pri tom na kriterije kojima se graani koriste kod
-
8/18/2019 analiza napisa
12/29
12
evaluacije aktera. Mediji kroz razliite tehnike agenda-settinga mogu izmjeniti
razinu poruke, naglašavanjem i ignoriranjem pojedinog problema. Svekolikim
prouavanjem utjecaja tiskovina iskristalizirale su se tri medijske razine:
a) Na razini kreiranja dnevnog reda donosi se odluka o kojime se temama
izvještavati
b) Na razini usredoto enosti utvruje se perspektiva i osnovni stav u
izvještavanju
c) Razina evaluacije obuhvaa odluivanje o tom kako e novinari ocijeniti
dogaaje i kojim e se argumentima pri tom služiti.
-
8/18/2019 analiza napisa
13/29
13
3. KATEGORIZACIJA U ANALIZI SADRŽAJA NAPISA O
SVEUILIŠTU U DUBROVNIKU
U ovom poglavlju kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi podvrgnuto jeukupno 90 tekstova o Sveuilištu u Dubrovniku objavljenih u etiri nacionalna
dnevna lista, tri tjednika koja "pokrivaju" podru je Dubrovako-neretvanske
županije i jednoj lokalnoj reviji.
Koristei se tablicama i grafikonima, u analizi se navode podaci o
ukupnom broju objavljenih tekstova, tipu lanaka, intonaciji naslova, te
nositeljima uloga koje se na ovaj ili onaj nain tiu djelovanja Sveuilišta. Kod
pregleda uokvirivanja tekstova (framing) analizira se okvir kao afirmativan,
neutralan ili negativno obilježen. Drugi okvir odnosi se na informativnost,
evaluativnost i eksplanacijske tekstove. U pregled napisa o najmlaoj hrvatskoj
visokoškolskoj instituciji pojedinano su uvršteni dnevnici, tjednici i Du revija, te
smještaj tekstova po rubrikama tih tiskovina.
3.1. Tablica br. 1. Ukupan broj tekstova o Sveuilištu (%)
-
8/18/2019 analiza napisa
14/29
14
Tablica pokazuje oevidnu veliku zastupljenost Sveuilišta u broju od
ukupno 90 analiziranih tekstova. U distribuciji prema novinama tjednik
"Dubrovaki list" objavio je najviše tekstova o Sveu
ilištu. Slijedi drugi tjednik,
"Setemana" koja od prvog pojavljivanja na kioscima u jesen 2004. godine ima
posebnu rubriku "Sveuilišni grad" posveenu zbivanjima na Sveuilištu i oko
njega. "Dubrovaki vjesnik" je objavio najmanje lanaka i uglavnom se okrenuo
tematskom prikazu problema. Od dnevnika je brojem objavljenih napisa
prednjaila "Slobodna Dalmacija", koja je pred konkurentima u kvantitativnoj
prednosti zbog gradskih stranica. U utrci glavnih takmaca, "Jutarnjeg lista" i
"Veernjeg lista", uestalošu napisa nametnuo se prvi s dvostruko više
objavljenih tekstova, pa se kod praenja teme Sveuilišta u tim dvama
dnevnicima ne može govoriti o fenomenu novinarske podudarnosti. Taj fenomen,
premda profili lista nisu isti, mogue je prepoznati usporede li se napisi
"Veernjeg" s "Novim listom" koji tematski i vremenski prate tijekom krize
Sveuilišta u studenom i prosincu 2004. godine.
Frekvencija tekstova o Sveuilištu generalno raste upravo u svjetlu afere
oko dodjele kompleksa stare bolnice dubrovakoj visokoobrazovnoj instituciji.
Prijepori izmeu državne i lokalne vlasti, te istupi vodstva Sveuilišta medijski su
intenzivno eksploatirani potkraj prošle godine, što je i razumljivo uzme li se u
obzir potencijal prie. Prije izbijanja afere, te nakon njezina smirivanja, tekstovi o
Sveuilištu u tiskovinama veinom su informativnog karaktera i afirmativni, a
uestalost pojavljivanja je niža. Izuzetak su tjednici "Dubrovaki list" i
"Setemana", te revija "Du-revija", koji kontinuirano prate sveuilišna zbivanja,
bilo kroz posebne rubrike ili kroz napise u ijem kreiranju sudjeluju studenti.
3.2. Tablica br.2 Pregled tekstova po tipu lanaka (%)
-
8/18/2019 analiza napisa
15/29
15
Tekstovi o Sveuilištu naješe su se pojavljivali u izvještajnim
novinarskim vrstama (vijest, izvještaj). Prevladavajui izvještajni tip lanaka
posljedica je živih intenzivnih aktivnosti koje su pratile osnutak Sveuilišta u
Dubrovniku, poetak akademske godine, te nadasve brojne konferencije za
novinare i oitovanja u svjetlu krize oko ustroja i smještaja Sveuilišta.
Dominacija izvještaja upuuje na manjak drugih novinarskih formi u kojima se
osim izvještavanja, objašnjavaju složeniji problemi, poput Bolonjskog procesa
studiranja kojim se bave tjednici , "Dubrovaki vjesnik" kao dijelom tematskog
prikaza "Europska obitelj visokog obrazovanja" i "Setemana" kroz okvir
razgovora o studiju "Mediji i kultura društva". Nedostatak napisa s obilježjem
analitikog u dnevnicima je uvjetovan ogranienošu prostora, pa itatelj ostaje
uskraen za potpuniji prikaz svih aspekata problema vezanih uz nastanak i
razvitak najmlaeg hrvatskog sveuilišta. Meu zastupljenjim formama
novinarskog izriaja, ali iskljuivo u tjednim listovima, razgovori su s vodstvom
sveuilišta, predavaima, te rjee sa studentima. Razgovorima je posveen
znaajan prostor na prednjim sranicama tjednih tiskovina, pa tako rektor dr.
Mateo Milkovi u tekstu "Ne smije biti politike na Sveuilištu!" (Dubrovaki
vjesnik, 19.veljae 2005.) nakon završetka zimskog semestra dobiva cijelu
stranicu za rekapitualciju prvih mjeseci života Sveuilišta. Sukreatoru studija
"Mediji i kultura društva" dr. Peru Maldiniju "Setemana" je rezervirala gotovo
cijele dvije stranice kulturne rubrike(razgovor u broju od 1.prosinca 2004., str.16
i 17 ). Jedini tekstovi koji obrauju temu Sveuilišta iz povijesne perspektive dva
su nastavka podlistka "Dubrovakog lista", koji donose pregled dubrovakog
visokog školstva.
Tematski prikazi suvremenog Sveuilišta rijetki su i susreu se uglavnom u
" Dubrovakom vjesniku", dok se problematikom studentskog standarda i
svakodnevice sustavno ne bavi nitko, što potvruje izostanak te teme ak i u
posebnoj rubrici "Sveuilišni grad" tjednika "Setemana".
-
8/18/2019 analiza napisa
16/29
16
3.3. Tablica br.3 Pregled tipa naslova u tekstovima o Sveuilištu prema
tiskovini (%)
-
8/18/2019 analiza napisa
17/29
17
U analizi naslova koji u dnevnim i tjednim listovima najavljuju napise o
Sveuilištu uoljivo je da naslovi, glavni dio opreme, u nekim sluajevima ne
prate sadržaj teksta. Takve nepodudarnosti mogu se protumaiti nainom
promišljanja urednika koji znaju da zbog brza ritma življenja dobar dioitateljske
publike kod prelistavanja novina prvo zamjeuje naslove i na temelju njih, esto i
bez itanja teksta formira mišljenje i stavove. Zato informativni naslovi
uglavnom ne privlae pažnju, jer itatelju nisu dovoljno primamljivi.
Senzacionalistiki, a nerijetko i negativni naslovi su, naprotiv, redovito
intrigantniji. Iako svjesni da informacija iz naslova može imati snažan medijski
uinak na konzumente, urednici ipak paze da naslov prouzroi što manju štetu
osobama i institucijama koje istie u prvi plan, zbog profesionalnih razloga i
opasnosti od sudskih tužbi.
Udio naslova koji nose oznaku senzacionalistikog u pregledu tiskovina
što pišu o Sveuilištu nije velik, možda i zato što Sveuilište kao tema izvjesno
nema potencijal medijskog skandala. Zanimljivo je da se senzacionalistiki
naslovi javljaju jednom u kontekstu krize s dodjelom prostora stare bolnice
sveuilištu, a drugi put kad se osnutku sveuilišta pristupa i previše afirmativno,
pa tako "Dubrovaki list" tekst o poetku akademske godine najavljuje naslovom
"Povijesna generacija utire nove staze". "Setemana" razgovor uz osnutak studija
"Mediji i kultura društva" pak naslovljava "Studij za medijske djelatnike 21.
stoljea". Znakovito obilježje analize je i brojnost naslova ije je znaenje teško
odrediti. Te dvojbe katkad su rezultat nepodudarnosti naslova i nadnaslova, a
katkad nepreciznosti urednika koji , u tjesnacu rokova tiskanja, površno prelete
tekst koji opremaju. Nastaju tako naslovi koji u biti malo ili ništa ne
komuniciraju, ili odašilju nejasnu poruku poput "Pali na prvom ispitu?"
(Dubrovaki vjesnik, 27.studenog 2004.), "etiri koraka do
prokletstva"(Dubrovaki list,20.listopada 2004.), "Samo e nas usporiti, ali ne i
zaustaviti( Veernji list, 22. studenog 2004.).
-
8/18/2019 analiza napisa
18/29
18
Primjetna je takoer velika zastupljenost naslova svrstanih pod "ostalo",
koji jesu vezani uz tematiku dubrovakog Sveuilišta, ali su po tome, kao
samostojei, teško prepoznatljivi. Primjer je naslov "Umjereno siromaštvo razvija
maštu" (Setemana, 17.studenog 2004.). Informativni naslovi kao opremanapisima izvještajnog tipa su u politiko-informativnim dnevnim listovima
(Slobodna Dalmacija, Novi list) i dnevnicima polutabloidnog tipa (Jutarnji list i
Veernji list) u veini su izvedeni po zanatu, o emu svjedoi primjer
"Ljetnikovac Crijevi-Puci prepušten Sveuilištu" (Setemana,23.prosinca 2004.
), "Dubrovako sveuilište u kapitalne projekte uložit e 12 milijuna kuna"
(Jutarnji list,25. sijenja 2005.) ili "Dubrovakom sveuilištu manjka doktora"(
Slobodna Dalmacija, 26.veljae 2005.)
3.4. Tablica br.4 Pregled tematskih kategorija prema tiskovini (%)
-
8/18/2019 analiza napisa
19/29
19
U polugodišnjem pregledu aktivnosti Sveuilišta popraenih u dnevnom i
tjednom tisku primjetno je da su napisi o aktivnostima vodstva Sveuilišta,
potezima resornih ministarstava i lokalnih vlasti prevladali nad onima koji se tiu
akademskih aktivnosti i studentskog rada. Takav nesrazmjer mogue je tuma
iti
krizom projekta Sveuilišta, kad su medijski zanimljiviji od svakodnevne rutine
na dubrovakoj instituciji bili prijepori oko opstanka Sveuilišta. Aktivnosti
sveuilišnog vodstva u studenom i prosincu 2004. obilježene su sastancima s
nadležnim vlastima, te susretima s novinarima na kojima obrazlažu prirodu
konflikta koji je nastao nedodjeljivanjem stare dubrovake bolnice u sveuilišne
svrhe. Ista problematika, problematike smještaja Sveuilišta oznaava i napise o
potezima resornih ministarstava i lokalnih vlasti. Akademske aktivnosti u tjednim
listovima poinju dobivati vei prostor po jenjavanju krize oko Sveuilišta, dok
dnevnici postupaju upravo obratno, te nakon krize rutinskim sveuilišnim
aktivnostima daju malo prostora. Pristup dnevnika temi Sveuilišta u Dubrovniku
nakon kriznog razdoblja potvruje da im je novinarima i urednicima tema
zanimljivija ako iskae iz okvira uobiajenog.
U praenju rada Sveuilišta i interakcija njegovih aktera sadržajno poseban
"kurs" zadržava Du revija koja, neovisno o prijeporima koji prate zaživljavanje
projekta Sveuilišta, afirmativno piše o instituciji, predstavljajui njezine
aktivnosti kroz tekstove studenata i predavaa – iskljuivo o svakodnevici
studenata i predavaa.
3.5. Tablica br.5 Pregled nositelja uloga o kojima se govori u tekstu (%)
-
8/18/2019 analiza napisa
20/29
20
Nositelji uloga pojam je koji oznaava sve osobe o kojima se izvještava i
koji se pojavljuju u razliitim ulogama vezanim uz temu koja je predmet analize.
Osobe koje u tekstovima predstavljaju nositelje uloga aktivni su sudionici
doga
aja, te izjavama i postupcima pridonose aktualnosti i stvaranju kontekstanapisa.
Pregled novinskih tekstova o Sveuilištu u Dubrovniku donosi iznimno
bogat "spektar" aktera, posebice u vrijeme nastanka problema oko dodjele
prostora za potrebe Sveuilišta. Kao nositelji uloga tada se izdvajaju tadašnji
ministar zdravstva i socijalne skrbi RH Andrija Hebrang, kojeg mediji unisono
detektiraju kao ovjeka koji je dopisom stopirao projekt Sveuilišta. "Hebrang ne
da staru bolnicu!"(tjednik Setemana, 17. studenog 2004.) i "Razvoj Sveuilišta u
Hebrangovim rukama"(Slobodna Dalmacija, 27.studenog 2004.), primjeri su
opreme tekstova koje bivšeg potpredsjednika Vlade predstavljaju (negativnim)
nositeljem uloge. Realizacija projekta Sveuilišta u Dubrovniku kao dogaaj od
vrhunskog znaaja za domau visoku naobrazbu logino ukljuuje i javne istupe
rektora Matea Milkovia, ali i ostalih osoba na istaknutim položajima koji se
izravno tiu sudbine Sveuilišta. Meu nositelje uloga tako je ukljuena i
ravnateljica Ope bolnice Dubrovnik dr Ljiljana Betica - Radi, kao provoditelj
odluka nadležnog Ministarstva zdravstva RH, župan dubrovako-neretvanski
Ivan Šprlje i gradonaelnica Dubrovnika Dubravka Šuica kao predstavnici
lokalne vlasti i suosnivaa Sveuilišta. Prijepore koji prate opstanak Sveuilišta
prekida još jedan ministar- nositelj uloge, a rije je o ministru znanosti RH
Draganu Primorcu koji u ime Sanaderova kabineta za posjeta Dubrovniku
podupire sveuilišni projekt ( "Sveuilište ima podršku Vlade", Jutarnji list,
3.prosinca 2004. )
No, kako se tema sveuilišta, u normalnim okolnostima, ipak vezuje uz
realizaciju akademskih programa i aktivnosti aktera koji ih provode, loginije je
da kao nositelji uloga dominantniji budu predavai, studenti i povremeno vodstvo
Sveuilišta. Pomak u tom pravcu vidljiv je nakon stišavanja krize na relaciji
-
8/18/2019 analiza napisa
21/29
21
ministar Hebrang-lokalna vlast, kad se Sveuilište otvara iznutra, pa se postupno
mijenjaju i nositelji uloga, koji iz sfere politike prelaze u prirodno sveuilišno
okruženje. Primjer za to može biti razgovor uz osnutak Turistikog vijea mladih
Sveuilišta u Dubrovniku, gdje je nositelj uloge predsjednik tog tijela, student
Ivica Kipre (Setemana 23.prosinca 2004.).
3.6. Tablica br.6A Okviri prema tiskovinama (%)
Tablica donosi vrstu okvira kojim smo željeli opisati ukupan dojam koji
pojedini tekst ostavlja na itatelja (oprema i sadržaj teksta, pozicija na novinskoj
stranici, podudarnost naslova i teksta). Zastupljenost neutralno intoniranih
-
8/18/2019 analiza napisa
22/29
22
tekstova poklapa se s brojem napisa izvještajnog karaktera. Afirmativni tekstovi u
najveem dijelu tematski su vezani uz akademske sveuilišne programe,
predstavljanje aktivnosti studenata i predavaa, te poteze vlasti koji idu u korist
zaživljavanju zamisli o Dubrovniku kao sveuilišnom gradu. Negativno uokvireni
tekstovi u pravilu se pojavljuju u vrijeme kad kriza s dodjelom kompleksa stare
dubrovake bolnice za sveuilišnu namjenu i nesporazumi izmeu Sveuilišta,
lokalnih vlasti i Ministarstva zdravstva RH dostižu vrhunac.
U kategoriji negativnih lanaka i dnevnici i tjednici objavljuju kritike
odgovornih za zastoj u ustrojavanju Sveuilišta u Dubrovniku, te sukladno tome
prilino uravnoteženo iznose injenice i izjave aktera. Izuzetak u nekoliko
sluajeva senzacionalistiki su naslovi s natruhama tabloidnog novinarstva.
Ukupno gledajui, može se zakljuiti da tekstove pozitivnijeg usmjerenja
susreemo u tjednicima, koji na veem prostoru pišu o Sveuilištu izvan
konteksta afere. Od dnevnih listova "Slobodna Dalmacija" takoer eše piše o
problematici organizacije sveuilišnih aktivnosti, dok je priama o studentskoj
populaciji najviše naklonjena Du revija.
Ohrabrujue djeluje porast udjela afirmativnih lanaka nakon razdoblja
krize projekta Sveuilišta u studenom i prosincu 2004. Vei broj takvih napisa
naznaka je da su i mediji blagonaklono doekali smirivanje tenzija na relaciji
Zagreb-Dubrovnik.
3.7. Tablica br.6B okvir prema tiskovinama (%)
Segment analize sadržaja koji se tie ove vrste okvira, potvruje da
dnevnici i tjednici o temi Sveuilišta u Dubrovniku uglavnom objavljuju
informativne tekstove (prosjeno 60 posto tekstova odgovara odlikama
informativnog) koji su zasnovani na izvještajnim novinarskim vrstama, esto s
-
8/18/2019 analiza napisa
23/29
23
mnogo informacija, bez dubljih analiza, ali s veim brojem fotografija nego bi se
moglo oekivati. Uz tekstove koji su u informativnom okviru susreu se tako
fotografije s motivom sveuilišne zgrade, studenata, rektora Sveuilišta, ministara
Hebranga i Primorca, ravnateljice Ope bolnice Dubrovnik, lokalnih dužnosnika,
zgrade stare bolnice.
Slaba zastupljenost eksplanacijskih tekstova (opih analiza, procjena,
prognoza, osvrta i komentara), koja u tiskovinama doseže tek 16 posto, upuuje
na to da kod izvještavanja o Sveuilištu nedostaje analitiki pristup temi. Od
eksplanacijskih lanaka, zastupljeni s nešto više od 11 posto, još su rjei
evaluativni, koje struka smatra najvažnijima, jer mogu pružiti više izvora
informacija i ukazati na više aspekata istog problema. To su zapravo jedine
novinske vrste (komentar, osvrt, prilog, reportaža) s pomou kojih novinar može
pobjei iz jednoznane interpretacije i stvoriti osnove za vei naglasak za životne
okolnosti(Kanižaj, Bogatstvo razliitosti, 2004.).
3.8. Tablica br.7 Dnevnici prema rubrikama(%)
Distribucija tekstova o Sveuilištu u Dubrovniku prema rubrikama
dnevnika dio je percepcije teme s pozicije novinara i urednika. Ako je suditi
prema smještaju napisa u etirima dnevnim listovima, koji su, svaki u samo
jednom sluaju (kad je ministar znanosti Dragan Primorac izrazio nedvosmislenu
potporu projektu sveuilišnog Dubrovnika), temu rubrino "izdignuli" do
nacionalne razine. Glavnina tekstova, ak i u vrijeme kulminacije nesuglasica
-
8/18/2019 analiza napisa
24/29
24
izmeu Ministarstva zdravstva, rektora i lokalnih vlasti oko ustupanja stare
bolnice Sveuilištu, redovito je plasirana na regionalnim rubrikama Dalmacije
(Veernji List) i Jadrana (Jutarnji list). Izuzetak je "Slobodna Dalmacija" koja,
zahvaljujui druga
ijem konceptu novine, raspolaže županijskom rubrikom
Dubrovnika, gdje je objavljeno ak 70 posto ukupnog broja napisa splitskog
dnevnika o dubrovakoj visokoškolskoj instituciji.
Potpun izostanak komentara i osvrta, te zaobiena rubrika kulture i kad je
rije o predstavljanju djela sveuilišne publicistike, pokazatelj su da Sveuilište
na hrvatskoj sceni još nije u potpunosti prepoznato kao entitet za koji mora
skrbiti znanstvena zajednica (i ne samo ona). Nakon analize tekstova u
dnevnicima, namee se pitanje bi li se o sveuilištu uope toliko pisalo da nije
došlo do " šuma na linijama " izmeu Dubrovnika i zagrebakih Ministarstva.
3.9. Tablica br.8 Tjednici prema rubrikama (%)
Za razliku od dnevnika, tjednici koji izlaze na dubrovakom podru ju su,
zbog koncepcije koja je oekivano izdašna prostorom, sveuilištu posvetili veliku
pozornost i prepoznali ga kao jednu od udarnih tema na razmei 2004. i 2005.
godine. "Dubrovaki vjesnik" i "Dubrovaki list" eksploatirali su je kroz niz
napisa u kljunim rubrikama "Grad" i "Aktualno", a "Setemana" kroz ve
spomenutu specijaliziranu rubriku "Sveuilišni Grad", te "Fokus", rubriku koja je
ekskluzivno razotkrila aferu oko (ne)dodjeljivanja kompleksa stare bolnice
Sveuilištu. S izuzetkom jednog komentara, etiri teksta objavljena u rubrici
-
8/18/2019 analiza napisa
25/29
25
kultura, te podlistaka o povijesti visokog obrazovanja u Dubrovniku objavljenih u
rubrici "Zapažanja" Dubrovakog lista napisi o dubrovakom sveuilištu u
tjednicima nisu bili zastupljeni u drugim rubrikama.
3.10. Tablica 9. Revija
"Du revija", sukladno svojoj koncepciji promicanja svakodnevice
dubrovake populacije studenata, veinu sadržaja posveuje upravo buduim
akademskim graanima, objavljujui tekstove koje studenti pišu o studentima.
Gosti na stranicama "Du revije" su i drugi insideri, poput predavaa na studiju
"Mediji i kultura društva" koji ima rezerviran prostor za kolumnu.
U ostalim rubrikama studenti sa Sveuilišta pojavljuju se uglavnom u ulozi
intervjuiranih, te progovaraju o svojim motivima za upisa na Sveuilište u
Dubrovniku, nainu studiranja i drugim temama koje su afirmativne za
dbrovako visoko školstvo.
-
8/18/2019 analiza napisa
26/29
26
Dio koji se tie politike i "igara oko Sveuilišta" ostaje izvan dosega
interesa "Du revije", što je kao tiskovinu razlikuje od ostalih analiziranih tjednika
i dnevnika.
4. METODOLOŠKE NAPOMENE I PRIMJEDBE U
ISTRAŽIVANJU
U istraživanju izvještavanja medija koristili smo se znanstvenom metodom
analize sadržaja, uz pomo koje smo htjeli potvrditi hipotezu da je osnutak
Sveuilišta kao novog identifikacijskog znaka Dubrovnika za javnost iznimno
znaajan, a za znanstvenu struku kompleksan pothvat.
U razdoblju od 1.listopada 2004. do 1. ožujka 2005. godine proueno je 90
lanaka u etiri dnevna lista, tri tjednika Dubrovako-neretvanske županije i
jednoj reviji. Jedinica analize je novinski lanak, bez obzira na novinarsku vrstu.
Tijekom pregleda tekstova korištene su kvantitativne i kvalitativne metode, a
rezultati analize izneseni su u postotcima.
-
8/18/2019 analiza napisa
27/29
27
5. ZAKLJUAK
Kljuni nalazi u tom razdoblju su sljedei:
1. O Sveuilištu dnevnici naješe izvješuju kroz regionalne rubrike,
Dalmacije, Jadrana ili na županijskim i dubrovakim stranicama.
Tjednici temu Sveuilišta u veini sluajeva plasiraju na prednjim
stranicama udarnih rubrika kroz grad. Najmlai tjednik "Setemana" koji
izlazi od prošle jeseni uvodi posebnu rubriku pod nazivom "Sveuilišni
Grad" u kojoj iscrpno prati zbivanja u dubrovakom visokom
obrazovanju
2. Tema Sveuilišta u Dubrovniku nije eksploatirana na nacionalnoj razini
-
8/18/2019 analiza napisa
28/29
28
3. Dominantne teme tekstova su problemi s kojima se susree Sveuilište u
osiguravanju uvjeta za rad, te u komunikaciji s resornim ministarstvima
o kojima ovisi realizacija akademskih programa
4.
U izvještavanju su zastupljeniji napisi o poteškoama koje prate osnutak
Sveuilišta od onih koji se bave aktivnostima studenata i predavaa
5. Izvještavanje o Sveuilištu nije uvjetovano profilom tiskovine, ni
ureivakom politikom pojedinog lista – sve tiskovine pozivaju
odgovorne da se zauzmu za ouvanje i napredak Sveuilišta
6. Naglasak u dnevnicima je na informativnom tipu tekstova, a nešto više
analitikih može se nai u tjednim listovima
7. U izvješivanju je primjetno da problem opstanka Sveuilišta ne
provocira reakciju lokalnih politikih stranaka
8. Involviranost državnih institucija (Ministarstva) presudna je u otvaranju
krize Sveuilišta i njezinu razrješenju
LITERATURA I IZVORI:
1) KNJIGE
1. STOJAK, Rudi: Metoda analize sadržaja, Institut za prouavanje
nacionalnih odnosa, Sarajevo DP "Grafiar" Tuzla, 1990.
2. SKUPINA AUTORA: Bogatstvo razliitosti, Sveuilišna knjižara,
Zagreb 2004.
3. PLAKO, Ljudevit: Analiza sadržaja, Institut za društvena
istraživanja Sveuilišta u Zagrebu, Zagreb 1990.
4. VILOVI, Gordana : Etiki prijepori u Globusu i Nacionalu 1999-
2000. , Fakultet politikih znanosti Zagreb, "Zrinski", akovec 2004.
2) LANCI, REFERATI, STUDIJE I RASPRAVE
-
8/18/2019 analiza napisa
29/29
Studija autora Marka Rupia "Analiza sadržaja", Sveuilište u Zagrebu,
Filozofski fakultet Odsjek za sociologiju, Metode istraživanja II prof.dr.
Vjekoslav Afri (materijal preuzet s Interneta)
3) PRILOG
Mape s posloženim tekstovima o Sveuilištu u Dubrovniku
objavljenih u etiri dnevna lista, tri tjednika i jednoj reviji u razdoblju od 1.
listopada 2004. godine do 1. ožujka 2005. godine
Tablice s prikazima pojedinih segmenata analize sadržaja napisa o
Sveuilištu u Dubrovniku
Grafovi s prikazima pojedinih segmenata anlize sadržaja napisa o
Sveuilištu u Dubrovniku
Slika 1. Etape analize sadržaja
top related