STAŠEVICASTAŠEVICALIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICILIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI

ISSN

184

6-73

77

Godina 9. BOŽIĆ, 2014. Broj 1. (9)

Dragi StaπevËani u æupi, u Domovini i po svijetu, sve vas pozdravljam našim drev-nim kršćanskim pozdravom Hvaljen Isus i Marija! Mir i blagoslov Božji bio vazda s vama! Spomen Kristova rođe-nja neka obasja vaša lica i uzraduje vaša srca!

Evanđelje nas izvješću-je da su se pastiri i mudraci obradovali veoma velikom radošću kad su ugledali Novorođenče i čuli sve ono što je o nje-mu rečeno. Pastire je anđeo poslao u Betlehem, a nebeski znak onamo je doveo mudrace s Istoka. Uzrok njihove radosti bilo je Dijete koje su ondje susreli. Radovali su se zbog onoga što su čuli, vidjeli i doži-vjeli. Pripovijedajući o tom, dijelili su svoju radost s onima koje su susretali.

Ovoga Božića, godine Gospodnje 2014., pitam sebe i vas, jesmo li i mi ispu-njeni velikom radošću zbog toga što smo susreli Gospodina, što smo osjetili Božju prisutnost u svojem životu, čuli njegov glas u srcu, prepoznali njegovo djelovanje? Živimo li doista istinu da nas Bog toliko ljubi, da je u Isusu za nas postao čovjekom, da je došao da nas otkupi i spasi, da nam podari slobodu i dostojanstvo djece Božje?

Papa Franjo poziva nas da krenemo u novu evangelizaciju. Riječ je o novom navještaju Evanđelja koji je potreban, jer ima nas koji smo imenom kršćani, a živo-tom i djelom daleko od vjere u Boga. O slavlju ovogodišnjeg Božića zapitajmo se

što činimo s onim što smo čuli, vidjeli i doživjeli? Pripovijedamo li o tomu onima koje susreće-mo? To pripovijedanje ne smije biti jedino riječima, nego živo-tom i djelom. Ako svojim živo-tom i djelom svjedočimo svoju vjeru, onda smo poput pastira i mudraca koji se obradova-še veoma velikom radošću. Radosni smo jer smo susreli Boga koji je naš Spasitelj, smi-sao i cilj našega života.

S tim mislima pružam vam u ruke božić-ni broj našega župnog lista „Staševica“. U njemu ćete naći vijesti iz naše župne zajed-nice, iz našega kraja i domovine. U riječi i slici otimamo zaboravu ono što se dogodi-lo u našem selu i u našoj župi. Zabilježeni su naši susreti u crkvi, slavlje blagdana sv. Staša, prva pričest, aktivnosti s djecom i mladima... Tu je i zgodopisje župe, pri-kaz prezimenâ, sličice iz predaje, kulture i baštine, događaji iz prošlosti... Jer samo onaj tko poznaje svoju prošlost, ima nade za budućnost.

Dragi Staševčani, primite svoj župni glasnik s onom istom ljubavlju s kojom je i pripremljen! Uzmite ga i čitajte! Riječi i slike, slova koja svojim očima prebire-te neka vam pomognu biti svjedocima Božje ljubavi, koja je u Božiću došla do vrhunca. Vama i svima vašima u župi, raspršenima diljem Domovine i po svije-tu želim čestit Božić i blagoslovljenu još jednu novu godinu!

Vaš župnik fra Vinko

LIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICIL IST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICIGOD. 9. BOŽIĆ, 2014. BR. 1. (9)

STAŠEVICA

1STAŠEVICA

v

ttv

2 STAŠEVICA

BLAGOSLOV OBITELJI

Blagoslov obitelji počinjemo od Gnječa, 26. XII. u 12 sati.

Za blagoslov pripremiti blagoslovljenu vodu, križ, svijeću, isključiti televiziju

i skupiti obitelj na molitvu, ako su u blizini.

Može se dati prilog za potrebe župe, crkvu, gorivo, župni list...

Ubilježiti se za primanje vjerskog lista i odmah platiti.

Božićna ispovijed u našoj župi bit će u nedjelju 21. prosinca u 11 sati.

SRETNE I BLAGOSLOVLJENE BOŽIĆNE BLAGDANE SVIM VJERNICIMA ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI, HRVATSKOJ I SVIJETU ŽELI UREDNIŠTVO LISTA

PAPA PAVAO VI. PROGLAŠEN BLAŽENIMNa svečanoj misi, u nedjelju

19. listopada 2014., papa Franjo je na trgu Sv. Petra proglasio papu Pavla VI. bla-ženim. Ovaj blaženik je priveo kraju Drugi vatikanski koncil i ustanovio Biskupsku sinodu. S Papom je misno slavlje, u kojemu je sudjelovalo oko 70 000 vjernika, suslavio papa u miru Benedikt XVI., a konce-lebrirali su i svi sinodski otci koji su sudjelovali na Trećem izvanrednom općem zasjedanju Biskupske sinode na temu „Pastoralni izazovi glede obi-telji u kontekstu evangelizacije“. Papa Franjo

je odredio da se spomen-dan novoga blaženika slavi 26. rujna.

O novom blaženiku, u svojoj propovijedi, papa je rekao i ove riječi: „Pred tim velikim papom, tim hrabrim kršćaninom, tim neumornim apostolom, pred Bogom, danas ne možemo drugo doli reći riječ koja je tako jednostavna koliko je ujed-no i iskrena i važna: Hvala!

Hvala, naš dragi papa Pavle VI.! Hvala za tvoje ponizno i proročko svjedočanstvo lju-bavi prema Kristu i njegovoj Crkvi!“

SVJEDOCI BOŽIĆAU izviješćima o Isusovu rođenju spominju

se dvije skupine ljudi kojima je naviješte-na Radosna vijest: pastiri koji su bdjeli kod svojih stada na betlehemskim poljanama i mudraci s Istoka. Evanđelje po Luki pripo-vijeda o anđelovu navještaju velike radosti prestrašenim pastirima: “Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist Gospodin. Evo vam znaka: naći ćete novorođenče gdje leži u jaslama“ (Lk 2, 10-12) . Evanđelist Matej predstavlja drugu skupinu: ”Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: ‚Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođo-smo pokloniti‘” (Mt 2, 1-2). Riječ je o dvje-ma različitim skupinama svjedoka Isusova rođenja. Lukini pastiri predstavljaju židovski narod, a Matejevi mudraci predstavnici su svih ostalih naroda koji se dolaze pokloni-ti Kristu. Različiti su po podrijetlu i staležu, po znanju i zanimanju. Jedinstveni su pak u spoznanju Božjeg znaka, složni u radosti veoma velikoj. Jedan je te isti izvor njiho-ve radosti, maleno Dijete. Pastiri u njemu prepoznaju Spasitelja, a mudraci svjetlo i smisao svoga života. Radosno svjedoče o onome što su čuli, vidjeli i doživjeli.

Pogledajmo izbliza te dvije skupine prvih svjedoka Božića, kako bismo i sami radosno mogli svjedočiti ljubav Božju prema nama i svim ljudima.

PastiriU ono vrijeme pastiri su držani pre-

zrenom čeljadi, osobama izvan mjesta i zajednice. Zaprljani, blaguju neopranih ruku, nikad ne zalaze u sinagogu, stalno su za svojim ovcama. A upravo oni prima-ju radosnu vijest: „Naći ćete Novorođenče, povijeno gdje ježi u jaslama” (Lk 2, 12).

Rodilo vam se dijete, koje je Spasitelj, Krist Gospodin. Događaj Isusova rođenja anđeli predstavljaju pastirima kao radosnu vijest, veliko veselje za sav narod.

Anđeoska prisutnost i jaka svjetlost usred mrkle noći zastrašuju pastire. Nakon što su čuli anđeosku poruku, postaju odvaž-ni i veseli tako da jedan drugoga hrabre: ”Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin” (Lk 2, 15). Pastiri, osobe za koje nitko nemari, dolaze prvi k Novorođenom, prinose mu svoje darove i klanjaju se svome Gospodinu. Tako se obistinjuje riječ Pisma, da Bog odabire ono što je u ljudskim očima prezreno i ono što nije, da postidi ono što jest. Pastiri nalaze siromašno Dijete. Sretni su, jer u događaju koji im je navijestio anđeo, otkrivaju mnogo više nego su očekivali. Susreću Božju ljubav koja je u tom Djetetu

3STAŠEVICA

S

4 STAŠEVICA

du vidjeli, zašto su se zaputili tražiti novoro-đenoga židovskog kralja. Poznavatelji Svetog pisma drže da se radi o znanstvenicima, pri-stašama nadnaravnog znanja koji se bave filozofskim i vjerskim pitanjima. U potrazi za istinom spoznaju da će iz Judeje izići vladar koji će vladati svijetom.

Zagonetne osobe polaze na put, jer ih je upozorio i uznemirio nebeski znak. Idu iako ne znaju kamo ih put vodi. Slijede zvijezdu koja im treba pokazati svjetlo njihova života: Isusa Krista. U potrazi za znakom spasenja, tragaju za smislom i istinom, za Bogom koji svemu stvorenju daje smisao. Put im je dug. Možda su ponekad s njega i zalutali. Sve do trenutka dok ga konačno nisu našli, sreću i cilj svoga života, Isusa Krista, Sina Božjega.

Mudraci s Istoka tražitelji su istine, kroče na čelu čovječanstva, koje se zaputilo prema Kristu. Započinju nepregledan mimo-hod, koji se provlači kroz čitavu povijest. Predaja ih naziva: Melhior, Gašpar i Baltazar i od mudraca pravi kraljeve koji Novorođenom prinose kraljevske darove: zlato, tamjan i smirnu. O mudracima s Istoka evanđelist

postala stvarna i opipljiva. Upravo njima, jed-nostavnima i siromašnima, naviješteno je da je Bog jedini Spasitelj.

Pastiri se mijenjaju zbog onoga što vide i čuju. Postaju drugi ljudi i drukčiji. Primaju poruku i postaju sami porukom. Slušaju anđe-osku pjesmu, slave i hvale Gospodina za sve što su doživjeli. Pripovijedaju što su sve vidjeli i čuli. Svi koji ih slušaju, čude se ne samo nji-hovoj poruci nego i njima koji je navješćuju.

U znaku danu pastirima, nema ništa neobično ni izvanredno. Dijete povijeno u pelene. Kao i sva novorođenčad, treba majčinsku njegu. To dijete u svom uboš-tvu - Božji je znak i pastirima i nama. Pastiri mogu jedino očima srca otkriti da se u tom Djetetu ostvaruje proročka riječ: „Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan“ (Iz 9, 5). Ni nama nije dan nikakav drugi znak. Božji blagovjesnik, po evanđeoskoj poruci, pozi-va nas da se zaputimo kako bismo očima srca u Božiću prepoznali svoga Spasitelja.

Mudraci Evanđelje nam ne otkriva tko su

”mudraci s Istoka” (Mt 2, 1), kakvu su zvijez-

Djeca pjevaju Isusu na Božić

izvješćuje da su se ispunili velikom radošću u trenutku kad su ugledali Dijete. S jedna-kom radošću vraćaju se drugim putem u svoju zemlju. Ako je njihovo srce bilo ispu-njeno radošću, mirne duše može se reći da tijekom života pripovijedaju o onom što su u Betlehemu vidjeli, čuli i doživjeli. Jer o onom čega je srce puno, usta govore. I tako pripo-vijedaju o svojoj sreći, o Isusu Kristu, postaju navjestitelji Radosne vijesti, svjedoci Božića.

Mudraci i njihov put simbolično je pokretanje narodâ prema Kristu. S time je povezano da i svemir govori o Kristu. Djelo stvaranja b di u ljudima pojam o Stvoritelju, hrani očekivanje i potkrepljuje nadu da će se Stvoritelj jednom pojaviti i pokazati među ljudima, tako da mu čovjek može i treba poći u susret.

Svjedoci Božića danasKao kršćani pozvani smo sudjelovati o

novom navještaju, poput pastira i mudraca govoriti o Kristu, kojega smo susreli u svo-jem životu. Pozvani smo životom, ne samo riječju nego i djelom, svjedočiti da Bog u Isusu Kristu uzima ljudsko obličje, da nije izvan nas ni daleko od nas, nego da je

5STAŠEVICA

stvaran i opipljiv, da živi ljudski život. Sin Božji dolazi kao dijete na ovaj svijet ona-kav kakav jest, ali ne da ga ostavi onakvim kakav je, nego da pomogne njegovu nevo-lju, obriše njegovu suzu, zaliječi njegovu ranu, nama i svima donese spasenje.

Možemo li i danas o tome govoriti, možemo li tu vjeru uvjerljivo dalje prenijeti? Mnogi su zbog toga uznemireni i pitaju se, što nam ta drevna božićna poruka može kazati? Kako je mogu drugima priopćiti? Gdje su anđeli s betlehemskih poljana, zvi-jezda koja vodi mudrace? Gdje su znakovi vremena koji nas uznemiruju? Gdje je rado-sno iskustvo koje ispunja naše srce?

Može se dogoditi da, poput pastira i mudraca, i mi moramo tumačiti nejasno i nedorečeno. Važna je odvažnost za to što dolazi od Onoga kojega su pastiri i mudra-ci prepoznali. Bog je u Isusu Kristu postao čovjekom, da čovjek zadobije dostojanstvo i budućnost, onu budućnost koja je sam Bog. On je cilj svakoga ljudskog života. On je sreća svakog vjernika, ispunjenje žudnje svakog čovjeka za ljubavlju. Jer Bog je lju-bav, to je njegova bit.

6 STAŠEVICA

Put k toj sreći nosi ime Isusa Krista koji je Božja istina i život u osobi. Naš poziv danas jest dati mu lice, po tomu što kao kršćani tako živimo da se Krist očituje u našim misli-ma, željama, riječima i djelima. Kad se zapu-timo u susret Bogu, bit ćemo slobodni od svega što nas sputava, od idola naših dana, slobodni za Boga i bližnjega, za pun ljud-ski život. Jer Božja budućnost želi započeti s nama. Djeca smo nebeskog Oca, djeca Božja. Nama je darovan život vječni. Očekuje nas život u punini. Dajemo Bogu lice s tim da u svemu što je naš osobni život, život u našoj župi, da u to ugradimo svoju ljubav. Osmijeh koji jedan drugom pružamo, posao koji obav-ljamo, pothvat koji planiramo: sve to može biti izraz naše ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Jer sve, zapravo sve nam je povjereno, našim rukama i srcu, kako bismo Krista donijeli svi-jetu, poput pastira i mudraca.

Mi smo danas oni pastiri i mudraci koji se Isusu dolaze pokloniti. Novorođeni nas šalje da, poput njih, pođemo drugima navi-jestiti njegovo rođenje: da slavimo Boga za riječ koju smo čuli i za radost koju nam je u srcu umnožio. Pripovijedajmo svima što smo

vidjeli i čuli, što smo doznali i čime smo se obogatili u susretu s Bogom. Pristupajmo Božiću s vjerom, jer jedino njome može-mo doživjeti radost koju su doživjeli pastiri i mudraci kad su vidjeli Dijete i u njemu prepo-znali Boga koji je postao čovjekom. Vjerom prepoznajemo da je to Dijete - Spasitelj svijeta i čovjeka. To je razlog naše božićne radosti, navještaj mira i Božjeg čovjekoljublja svim ljudima dobre volje.

S Marijom i Josipom, s pastirima i mudracima molimo da, poput njih, odvažno možemo prihvatiti Isusa i vjerovati u ljubav Božju koja preobražava naša srca. Budimo svjedoci Božje ljubavi! Molimo da nam Bog udijeli jednostavnost prvih svjedoka, koji u nemoćnu djetetu prepoznaju Božji znak, da se, poput njih, vratimo i mi svojim kućama, radosni zbog dara po kojem nam Bog daru-je samoga sebe. A ona svjetlost koja u sve-toj noći obasjava pastire, neka obasja i nas kako bi se i u našoj Staševici moglo ostvariti ono što je pjevao anđeoski zbor: „Slava na visinama Bogu, a ne zemlji mir ljudima, milje-nicima njegovim“ (Lk 2, 14).

Dinko Aračić

Dječja ponoćka 2013.

Uvod Kad su izbjeglice iz Bosne, iz okolice

Fojnice, došli na područje današnje Župe Staševica, na Bristi su našli malu crkvicu i posvećenu svetomu Ivanu, apostolu i evanđe-listi. Kasnije je produžena i posvećena Svima Svetima i već 1733. godine zapisano u Matici krštenih da su djeca krštena u crkvi Svih Svetih na Bristi. Ta je crkva dugo vremena bila župska crkva za Župu koja se je najprije nazivala Jezero, ili Podjezerje, kasnije Brista i Pasičina te u naše dane Staševica. No, bez obzira na razne promjene, vjernici su uvijek na Bristi štovali sv. Ivana, aposto-la. I kad je ove godine završena i blagoslovljena na Spilicama, na „Novoj Bristi“ nova crkva Gospe Lurdske, u nju je postavljen novi kip sv. Ivana, koga danas štuje cijela Župa, a posebno župljani koji su nekada živjeli na Bristi.

Život i djelovanjeIvan je sin oca Zebedeja

(Mt 4,21) i majke Salome, Gospine rodice (Mt 27, 56). Bio je ribar na Genezaretskom jezeru kao njegov brat Jakov (Mt 4,21). Najprije je bio uče-nik Ivana Krstitelja (Iv 1,35-40). Kad je Ivan nazvao Isusa „Jaganjcem Božjim“ (Iv 1,36), pošao je s Andrijom za Isusom (Iv 37-40). Konačno je na Isusov poziv s bratom Jakovom ostavio oca i ribarsku mrežu i pošao za novim Učiteljem (Mt 4,21-22).

Njegova je majka s drugim ženama pratila Isusa (Mt 27,56) i jednom od njega tražila da nje-zini sinovi u Kristovu kraljevstvu

budu prvi (Mt 20,21). Braća su bila žestoke naravi u raznim prilikama brzo su reagirala. Tako su na negostoljubive Samarijce htjela baciti oganj s neba (Lk 9,54). Stoga su nazva-ni „Boanerges“, tj. sinovi groma (Mk 3,17).

Ivan je s Petrom i Jakovom sačinjavao izabranu trojku od Isusovih učenika: samo su oni bili prisutni uskrsnuću Jairove kćeri (Mk 5,37), preobraženju na brdu Taboru (9,29) i Isusovoj agoniji u Getsemanskom vrtu (Iv 14,33). Sam Ivan više puta ističe da ga je Isus posebno volio (13,23; 19, 26; 20,2). Spominje se uz Petra (Dj 1,13). Isus mu povjerava da

pripremi posljednju večeru (Lk 22,8). Za vrijeme sudskoga postupka pratio je svoga Učitelja do u kuću velikoga svećenika (Iv 18,16), a na Kalvariju je bio jedi-ni od svih učenika i tu mu je Isus povjerio svoju Majku Mariju (Iv 19,26). Kad je Marija Magdalena donijela vijest da je grb prazan i da Isus uskrsnuo, zajedno s Petrom žurno je trčao do groba (Iv 20,2-3). Na Tiberijadskom jezeru prepoznaje uskrsloga Isusa (Iv 21, 7). Poslije Isusova uzašašća s Petrom ozdravlja uzetoga (Dj 3,1). Optuže je pred Velikim vijećem (4), a zatim odla-zi s Petrom u Samariju da novo-krštenicima „podijeli sakrame-nat sv. krizme“ (Dj 8,14).

Kakav je utjecaj imao u Pracrkvi vidi se iz Poslanice Galaćanima, u kojoj ga Pavao nazivlje „stupom Crkve“ (2,7). Sudjelovao je na Prvom sabo-ru u Jeruzalemu 49. godine. Nešto prije 60. godine napušta Jeruzalem i odlazi u grad Efez

7STAŠEVICA

Sveti Ivan, Isusu najdraži apostol(Betsaida Julija,? - Efez, oko 104. godine)

Novi kip sv. Ivana Apostola u Crkvi Gospe Lurdske na Spilicama

molitvi i razmatranju propovijedajući Kristovu Radosnu vijest. Predao je svoju svetu dušu na početku vladanja cara Trajana (98.-117.) i poko-pan je u tzv. „Ivanovoj bazilici“ u Efezu. Jedini od apostola nije završio zemaljski život muče-ničkom smrću.

Stari grad Efez osvojili su i srušili Turci. Danas se uz njegove ruševine nalazi malo selo Ajasoluk. Taj je naziv nastao od grčkih riječi „hagios theologos = sveti bogoslov“. Tako su u staro doba nazivali Isusova ljubljenoga uče-nika Ivana. Dakle, današnje tursko selo Turci nazivaju imenom Isusova apostola sv. Ivana.

Pisci iz II. stoljeća zapisali su mnoge zgode iz njegova života, npr. onu kad se nije htio zadržati dulje u gradskom kupalištu, jer je tu susreo krivovjerca Kerinta. Obrazložio je to ovako: “Oganj će s neba pasti i uništiti tu zgra-du.“ Kad su ga učenici pitali da im još nešto kaže, on je odgovorio: “Ako to izvršite, dosta je!“

Sv. Ivan je i pisac. Napisao je: Evanđelje, Otkrivenje, jedinu proročku knjigu Novoga Zavjeta, i tri poslanice (kratke). Neki stari pisci spominju i druge knjige, npr. „Djela Ivanova“,

8 STAŠEVICA

u Maloj Aziji. Tertulijan bilježi staru predaju da je u Rimu pred Latinskim vratima bio bačen u kotao vreloga ulja. To će kasni-je utjecati na njegovo poseb-no štovanje u Rimu i taj će prizor biti prikazan na brojnim umjetničkim djelima. Za cara Domicijana (81.-86.) prognan je na otok Patmos u Sporadima. Tu je napisao „Otkrivenje“, jedi-nu proročku knjigu Novoga zavjeta. I danas vodiči pokazu-ju špilju u kojoj je Svetac živio. Za cara Nerve (96.-98.) vraća se u Efez, gdje živi kao biskup, patrijarh azijskih crkava i pisac triju poslanica i Evanđelja. U Efezu je živio dugo godina s Isusovom Majkom Marijom u

Simon Vouet: Isus na krizu

Grob svetog Ivana apostola i evanđeliste, Efez, TurskaGrob svetog Ivana apostola i evanđeliste Efez Turska

puna putovanja i čudesa, „Otkrivenje“ (dva grčka i jedno koptsko). To je zapravo pobožno štivo, ali ih Crkva nikada nije prihvatila kao dio Objave, odnosno dio Novoga zavjeta (apokrifi).

Ne treba se čuditi da jedan obični ribar (Dj 4,13) piše kao mistični teolog i pjesnik (npr. Prolog, Iv 1,1-18), jer njegova riječ nije njegova, nego je to Božja poruka nama ljudima. Doista rječnik i sintaksa odaju jednostavnoga čovje-ka. Ali njegova teologija Logosa-Riječi, silna vjera i povjerenje u Isusa, vizija budućnosti Crkve i poruka ljubavi zbilja su vrhunska teo-logija. A definicija „Bog je ljubav“ (1 Iv 4,8) naj-bolja je definicija Boga što ju je ikada zapisalo ljudsko pero. Tomu neukom galilejskom ribaru, uz ostale darove, poslije više od pedeset godi-na molitve i razmatranja božanskih istina,

Vječna je Mudrost ulila spoznaju Božanske Istine. Stoga je razumljiva činjenica da je o njemu i njegovoj teologiji napisano više knjiga nego o bilo kojemu drugomu apostolu. Baš zato je već u starini nazvan „Teologom-Bogoslovom“.

ŠtovanjeKršćani su ga štovali kao sveca od najsta-

rijih vremena. Posvećeno mu je bezbroj crka-va po svijetu. Mnoga naselja u raznim zemlja-ma nose njegovo ime (npr. Johannesburg, S. Jean, S. Joâo da Barra i drugi). Zaštitnik je Turske.

U hrvatskim krajevima ima preko pede-set mjesta koja nose njegovo ime (Ivan, Ivanci, Ivanec, Ivanić Grad, Ivanić, Ivanski Bok, Ivanovo Selo, Ivica i drugi). Preko 50 kanoni-ziranih svetaca nosi ime Ivan. U svim jezici-ma kršćanskoga svijeta ime je vrlo često, što pokazuju i brojni hipokoristici. I od papa najvi-še ih je nosilo to ime, a među njima i dva sveca našega doba: sv. Ivan XXIII. i sv. Ivan Pavao II.

OZNAKE: orao, knjiga, pero. Postoje dvije skupine njegovih likova. Prva: na Posljednjoj večeri, u Getsemanskom vrtu, na Kalvariji, uskrsni i duhovski ciklus, na koji-ma je prikazan mlad, bez brade i vrlo blizu Isusa. Druga: starac s bijelom bradom

i perom u ruci, drži čašu iz koje izlazi zmija, pričešćuje Bogorodicu Mariju, ili uz njezinu smrtnu postelju drži svijeću.

ZAŠTITNIK: djevica i udovica; teologa, filozofa, pisaca, pjesnika, bilježnika; tiskara, knjigoveža, knjižara, kipara, slikara, rezbara; industrije papira, stakla, svijeća, ulja i vina; sedlara i pletača košara; plodnosti, protiv otrova, opekotina, grada i oluje.

IMENDAN: Ivan, Iva, Ivana, Ivančica, Ivka, Ivanica, Ivanka, Ivica, Ive, Ivek, Ivo, Ivon, Ivona, Ivša, Ivač, Ivkan, Ikan, Ikić Ićo, Jana, Janko, Jankica, Zane, Žvane, Žuva.

BLAGDAN: 27. prosinca. - U Armeniji i Palestini 29. XII; Kopti ga slave 30. XII; Sirija 7. V; Bizant 29. IX. - Na Zapadu se je od VII. stoljeća slavio blagdan Ivanova mučeništva u Rimu pred Latinskim vratima (6. V.). U reformi kalendara II. vatikanskog sabora slavlje toga blagdana je izostavljeno.

Fra Gabrijel Jurišić

9STAŠEVICA

Ivan Meštrović, Sv. Ivan Evanđelist (1929.),Atelje Meštrović u Splitu

Jadan je mladomisnik iz Makarske došao u Gradac i na Badnji dan 1959. godine

zajedno s nekoliko ljudi iz Pasičine preko Gračkih stina stigao poslije podne u kuću Joke Marevića Smrtića. Mladomisnik je u crkvi sv. Jure u Pasičini s brojnim vjernicima slavio sv. Misu Ponoćku. Bio je to divni doživljaj s pobožnim narodom slaviti Ponoćku u bio-kovskom selu. Na ljeto se je mladi svećenik stalno nastanio u Pasičini i pokušao svojom nazočnošću pomoći ljudima da bolje upozna-ju svoga Boga i da budu ponosni što su katoli-ci i sinovi i kćeri svoga hrvatskog naroda.

Uprava Provincije u proljeće 1961. god. poslala je mladoga svećenika u Zagreb na Filozofski fakultet da studira klasičnu filolo-giju. Poslije studija živi u Samostanu Gospe Sinjske kao profesor i ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije. Osim profesorske službe bio je urednik Zbornika „Kačić“ i drugih knjiga

10 STAŠEVICA

OD PASIČINE DO „HRVATSKOGA ZMAJA“

i zbornika. Sudjelovao je na brojnim znanstve-nim skupovima u domovini i u inozemstvu.

Uz druga priznanja ističemo: Dr. Franjo Tuđman dodijelio mu je odličje „Danice hrvat-ske s likom Marka Marulića“ (26. V.1998.), Splitsko-dalmatinska županija „Godišnju nagra-du za znanstvenu i izdavačku djelatnost“ (6. IV. 2000.), Grad Sinj „Nagradu za životno djelo“ (14. VIII. 2003.), Županija splitsko-dalmatinska također „Nagradu za životno djelo“ (14. IV. 2014.), a Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, osnovana 1904. godine, proglasila ga svojim „počasnim članom“ i udijelila Povelju i lentu sa srebrenom značkom Družbe (15. XI. 2014.).

Dok našem nekadašnjem dušobrižniku, fra Gabrijelu Jurišiću, a sada suradniku naše-ga župskoga lista „Staševica“ i piscu knjige „Sveti Staš i Župa Staševica“ (2006.) zahva-ljujemo na suradnji, posebno čestitamo na Nagradi za životno djelo Splitsko-dalmatinska županije i počasnom članstvu u Družbi „Bra-ća Hrvatskoga Zmaja“, koji mu je dodijelila ime „Zmaj Biokovski III.“

Uredništvo lista „Staševica“Povelja predana fra Gabrijelu „Zmaju Biokovskom III.“

Fra Gabrijel prima „Nagradu za životno djelo“ od župana Splitsko-dalmatinske županije

Poslije grijeha prvih ljudi i njihova izgona iz zemaljskog raja Bog čovjeka i čovje-

čanstvo nije prepustio tuzi i očaju, jer čovjek bijaše Božja slika, Božje remek djelo. Stoga je Bog odmah nakon grijeha prvih ljudi preuzeo inicijativu da bi čovjeka opet učinio sretnim. Obećava čovječanstvu Spasitelja, svoga Sina, kojega će roditi nova Eva - Blažena Djevica Marija. To Božje obećanje, poslije pada Adama i Eve, nalazimo u knjizi Postanka 3, 15. Obećanje glasi: »Neprijateljstvo ja zame-ćem između tebe i Žene, između roda tvoje-ga i Roda njezina; On će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu«.

Bog, dakle, u svom obećanju proklinje Zmiju - Đavla - koji je Evu naveo na grijeh. Zatim kažnjava, a ne proklinje ženu i čovje-ka nego im obećava Spasitelja. Bog zameće

neprijateljstvo između Vraga i Žene, između vražjeg roda i Ženina roda. Ženin rod jest Spasitelj Isus Krist koji će Zmiji - Vragu, satira-ti glavu, a ona će mu vrebati petu to jest nas kršćane napastovati.

Stoga je Bog u punini vremena poslao arhanđela Gabrijela k Djevici Mariji da bi ispu-nio dano obećanje. Prethodno ju je sačuvao od ljage istočnog grijeha. Bog izabire Čovjeka – Ženu da bi ljude učinio sretnima. Arhanđeo Gabriel ju pozdravlja pozdravom: »Haire keharitomene!« - »Zdravo milosti puna!« Ovaj pozdrav je, zapravo, Marijino novo ime. Tebe mogu pozdraviti pozdravom: »zdravo«, ali te ne mogu pozdraviti: »zdravo milosti pun ili puna«, jer si se rodio u istočnom grijehu i činiš svakodnevno osobne grijehe. Kad Bog u Svetom pismu nekome mijenja ime, poziva

11STAŠEVICA

BLAGOSLOV CRKVE GOSPE LURDSKE26. listopada 2014.

Propovijed fra Ivana Jukića

12

ga na specijalnu misiju u korist čita-vog čovječanstva. Marija je dakle, ne samo Bezgrešno začeće , nego i Bogorodica koja će rodi t i Isusa, našeg Spasitelja.

Čarobne riječi velikoga franjevač-kog učitelja blaže-nog Ivana Duns Scotta 1304. godi-ne na Oxfordskom s v e u č i l i š t u : POTUIT, DECUIT, ERGO FECIT! - Bog je MOGAO očuva-ti svoju majku od ljage istočnog gri-jeha; DOLIKOVALO je da ju očuva ; DAKLE, ON JE TO I UČINIO! - danas su vjerovanje čitava kršćanskog odno-

sno katoličkog svijeta. Papa Pio IX. proglasio je dogmu Bezgrešnog začeća 1854. godine, kad su Crkvu zapljuskivali valovi nemorala, bezboštva, naturalizma i racionalizma. Ono što su kršćani vjerovali o Mariji od samog početka kršćanstva, papa je proglasio dogmom. Sama Gospa je prigodom posljednjeg ukazanja u Lourdes-u, 17. srpnja 1858., objavila maloj Bernadette Soubirous svoje ime: »JE SUIS CONCEPTION IMMACULÉE!« - »JA SAM BEZGREŠNO ZAČEĆE!«, potvrdivši dogmu o Bezgrešnom začeću iz 1854. godine. Inače, prvo Gospino ukazanje u Lourdes-u bijaše 11. veljače 1858.

Što nama znači Bezgrešno začeće? Samo je, dakle, jedan čovjek - Zemljanin - bez ikakva gri-jeha. Mi smo svi grešnici, a veći grešnici od nas su svi oni koji, po naputcima Novoga svjetskog poret-ka, tvrde da nemaju grijeha. To je obmana, to je laž

Novoga svjetskog poretka. Tu laž prihvatiše i neki kršćani. Mi sami, braćo i sestre, ne možemo pobi-jediti grijeh i zlo. Stoga se utječimo Bezgrešnoj Djevici da bismo pobijedili grijeh odnosno zlo u sebi i oko sebe. Previše je zla i grijeha u svijetu. Mali grijeh može postati veliki grijeh, veliko zlo. Stoga vodimo računa i o malim grijesima.

Bubice srušile divovsko stablo: Na jed-nom šumskom obronku u Coloradu (USA) leži porušeno divovsko stablo. Prirodoslovci kažu da je taj prašumski div na tome mjestu već 400 godina. Bilo je sitna mladica kad je Colombo otkrio Ameriku. Stablo je pogodila munja 14 puta tijekom njegova života. Preko njega su pregrmjele lavine i oluje. Sve je izdržalo te se počelo osjećati neuništivim. Oholo i s prezirom je gledalo slabaš-ne biljke koje je mogao zbrisati i najobičniji mraz. No jednoga dana divovsko stablo napadoše insekti. Bubice se uvukoše pod njegovu koru te ga počeše iznutra nagrizati. Njihovi slabi ali ustraj-ni napadi postupno su stablu oduzimali snagu. I šumskog diva protiv kojega nisu mogla stoljeća, kojega munja nije mogla rasporiti ni oluja oboriti, porušile su bubice, tako malene, da bi ih čovjek mogao zgnječiti između palca i kažiprsta.

Stoga se i mi u našim obiteljima, ponaj-prije, borimo protiv malih grijeha - bubica. Nemojmo govoriti pred djecom: nije to ništa. Nemojmo činiti roditeljske pogreške u odgo-ju: 1. Oslobađanje djece od poteškoća. 2. Oslobađanje od rada. 3. Toleriranje loših postu-paka. 4. Pretjerana strogost. 5. Beskrajna slobo-da. 6. Loši primjeri. 7. Nedostatak odgovornosti. 8. Udovoljavanje svim željama.

Danas je 30. nedjelja kroz Crkvenu godinu. Isus, kako čusmo u evanđelju (Mt 23, 27-40), kri-tizira farizejsku dvoličnost, glede ljubavi. Farizeji su do u tančine poznavali 613 zapovijedi Zakona, korove anđela i vrste demona. Znali su čak i kako će Bog reagirati, učili su koliko koraka praviti subotom, koga treba pozdravljati, s kime pričati a s kime ne, kako se oblačiti, gdje sjediti, kako držati glavu i tijelo u postu i javnosti. Za čovjeka nisu marili. Isus navodi zapovijed ljubavi prema Bogu iz Ponovljenog zakona (6,5) i zapovijed lju-bavi prema bližnjemu iz Levitskog zakona (19,8).

STAŠEVICA

Gospa Lurdska

13STAŠEVICA

Na taj način Isus razgrađuje farizejski kvasac i moralizatorski teror pobožne trgovine. Ne dopu-šta da se u vjeri isključuju Bog i čovjek. Oslobađa vjeru u Boga od pobožnosti koja bi se smirivala i uživala u samoj sebi.

»Nikada nije bilo toliko zakona kao onda kad je država bila najpokvarenija!« (Tacit)

Za prve kršćane pogani su govorili: »Gle kako se ljube«, pa se i u njima pojavila želja da postanu kršćani.

Moderni francuski filozof Emanuel Levinas kaže da se riječ »ljubav« toliko zloupotrebljava da bi je trebalo zabraniti u svakodnevnom govo-ru i zamijeniti je riječju »odgovornost«. »Aimer ça veut dire: être responsable pour les pensées, pour les mots et les oeuvres« - »Ljubiti znači: biti odgovoran za misli, riječi i djela«.

Do groba: Katarina Jagelo bila je supru-ga finskog vojvode Wase. Kada je vojvoda zbog veleizdaje bio osuđen na doživotni zatvor, Katarina je zamolila kralja Erika da joj dopusti dijeliti zatvor sa svojim mužem. Kralj je bio zapre-

pašten i odvraćao ju je od toga. »Znate li da vaš muž ne će više gledati

danje svjetlo?«»To ja znam, Veličanstvo!«, odgovori žena.»A znate li da se s njim više ne će postupa-

ti kao s vojvodom nego kao s veleizdajnikom?«»I to znam, Veličanstvo. Slobodan ili zato-

čen, kriv ili nedužan, on ostaje moj muž!«»Pa, vas nakon svega toga više ništa ne

veže. Vi ste sada slobodni!«Na to Katarina skine svoj vjenčani prsten i

pruži ga kralju riječima: »Čitajte, Veličanstvo!« Na prstenu su bile napisane samo dvije riječi: »Mors sola«, što znači: »Samo smrt« nas može rastaviti.

Katarina je sa svojim osuđenim mužem pro-vela u zatvoru punih 17 godina.

Braćo i sestre! Neka nam u prakticiranju lju-bavi prema Bogu i bližnjemu pomogne Blažena Djevica Marija, Gospa Lurdska, u čiju čast smo danas blagoslovili ovu crkvu. Neka, svima vama, Gospa Lurdska isprosi kod svemogućeg Boga zdravlje duše i tijela. Amen!

Unutrašnjost crkve Gospe Lurdske

Kada su mještani Gnječa, Crpala i Spilica tj. Nove Briste, u listopadu 2001. godine

došli na svoje groblje da ga urede za Dušni dan (2. studenoga) rodila se hvalevrijed-na ideja da bi bilo lijepo i dobro na groblju sagraditi bar malu kapelu. Posebno su se Josip Plećaš i Stipe Dropulić oduševili tom idejom i prihvatili se posla.

Uskoro je formiran Odbor (Križan Ronče-vić, predsjednik; Jure Dropulić, Stipe Dropulić, Dražen Gnječ, Josip Plećaš, Miro Rončević, Nediljko Rončević, Pepa Šiljeg, Stipe Šunjić i Zoran Šunjić).

Ing. arh. Ivan Vulić iz Splita, s našim Josipom Plećašem, izradio je nacrt i samo godinu dana nakon ideje prišlo se njezinu ostvarenju. Gradnja je počela 19. listopada 2002. godine i za samo 72 dana završeni su zidarski radovi. Crkva je duga 12 m, široka 8 m, i visoka 5,5 m. Zvonik je visok 10 metara.

Župnik je bio fra Stipe Bešlić, a ponajviše se oko gradnje brigao Križan Rončević, kao pred-sjednik Odbora. Po završetku radova nabav-ljen je križ na zvoniku, kojeg su dovezli Pepa Šiljeg, Zoran Šunjić i župnik fra Stipe Bešlić.

Crkva se i dalje uređivala. Tako je 20. kolovoza 2004. godine postavljeno zvono teško 270 kg na elektronski pogon, za župni-ka fra Ivana Jukića. Na zvonu je natpis: »Duše sveti Bože, smiluj se nama! Gospe Lurdska, moli za nas. Zvono nabavili mještani Crpala, Spilica i Gnječa, za župnika fra Ivana Jukića A.D. 2004.« Vjernici su tako odlučili, jer su htjeli da se nastavi tradicija štovanja Duha Svetoga i Gospe Lurdske, kako je to dugo bilo i u staroj crkvi Svih Svetih na Bristi. Kod nabavke zvona se posebno istakao Jure Šunjić pok. Mile.

Za župnika fra Nediljka Šabića, nadbi-skup mons. Marin Barišić, sa svojim tajnikom Miroslavom Vidovićem, posjetio je crkvu, obi-šao radove i pohvalio vjernike koji su zdušno napravili grube radove i potakao ih da nasta-ve. Tom prigodom je o. nadbiskup krstio Noela Šunjića, šesto dijete obitelji Nikole i Sandre (26. veljače 2005. g.).

Prozori i vrata su nabavljeni za župnika fra Nediljka Šabića i dovedena struja.

15. svibnja navozio se materijal za nasi-panje ispred crkve. Na tome su radili Miro Rončević, Pepa Šiljeg, Nedo Rončević i pok. Pero Usorac. 26. svibnja se počeo probijati put od crkve prema cesti. S bageristom su stalno Miro Rončević, Pero Usorac, Nedo Rončević i Pepa Šiljeg. 27. svibnja s bagerom su radili Miško i Ante Cvitanović. Cijeli dan se ravnalo i odvozio materijal. Cijeli posao nadgledao i vodio glavar Stipe Dropulić Jurin, koji je uvijek bio na gradilištu i kojemu se iskreno zahvalju-jem. Asfaltirani su oba prilaza crkvi, prolazi pro-šireni, asfaltirani.

Sastanak Odbora za gradnju crkve sastao

14 STAŠEVICA

Ivica i Mirko Grgurinović

Graditi crkvu znači obilježiti vrijeme u kojem živimo

Ivica i Mirko Grgurinović

15STAŠEVICA

se u župnom uredu 28. rujna 2009. godine i zaključili da se počme raditi, oblagati zid crkve. Novac je poslala Udruga Briste i Pasičine iz Pertha, na čijem je čelu bila Jadranka Ravlić r. Šunjić. I tako se moglo raditi.

6. listopada je u crkvi betoniran prezbi-terij, sakristija, stepenice za sakristiju, parapet pred crkvom (60 cm). Te radove je vodio Jure Dropulić, a s projektom u ruci je bio Stipe Dropulić. Cijeli kamen je platila Udruga Brista i Pasičine iz Pertha, što je uredno slala na župu Jadranka Ravlić r. Šunjić. Neka je i ovdje zapi-sano da su oni za tri donatorske večere priku-pili 76 tisuća australskih dolara i uredno poslali u našu župu. Na tim večerama je pjevao Zoran Bebić Beba iz Metkovića sa svojim društvom. Danas je Beba spriječen obvezama na Korčuli, uredno je pozvan.

Hvalevrijedni su bili donatori, spominjem samo neke: Mirko i Ivica Grgurinović Đurić sa svojom djecom Ivom, Gordanom te kćerkom Matildom ud. Dolivera darovali su kamen za pod crkve, koji je dovezen iz Pazina. Svjetlana i

Radili na čišćenju oko crkve 11. X. 2014.Anka Plećaš ud. Nede, Stipe Dropulić Jurin, Miro Rončević p. Mirke Lekić, Jure Rončević p. Mirke Lekić, Jure Rončević Jokin - Čogić, Mirko Dropulić - Šmagen, Anto Šunjić - Bato, Marica Cvijetić, Toni Marušić Milin, Josip Marušić Milin, Karlo Šunjić Nikolin - Zečev, Mara Šunjić ž. Ante Zeca, Drago Rončević Dragin, Boro Šiljeg Pepin, Jure Rončević p. Ivana - Čogić, Duška Šiljeg Pepina, Mate Dropulić Dragin, Lenko Grgurinović Antin, Neven Dropulić p. Ivana, Ivica Šunjić Nedin, Nedo Šunjić Jurin - Rebac, Velimir Usorac p. Srećka, Biserka Dropulić ž. Mirke, Dražen Gnječ Velimirov, Mate Jerković p. Ante, Vlado Gnječ Vladimirov, Ivica Rončević Velin - Lanić, Toni Grgurinović Lenkin, Đani Dropulić p. Petra, Ante Jerković Matin, Smiljan Plećaš p. Filipa, Rajko Dropulić p. Ante, Pepa Šiljeg, Ivica Šunjić Jurin - Lešić, Ante Gnječ Velimirov (najmlađi), Jure Rončević p. Ivana - Čogić (počastio sve radnike pićem).

Popis učinio Miro Rončević - Lekić

i Grazianom. Kamenica je naručena na Braču i ovdje dovezena. Seka i Dinko Gnječ darovali su veliki križ u prezbiteriju oltara i danas okiti-li crkvu. Anko i Branka Musulin, koji su ovoga ljeta došli iz Australije, darovali su za crkvu sve-ćeničku sjedalicu kod oltara i postolje za kipo-ve sv. Ivana i Gospe. Crni Plećaš je darovao rad i materijal za sanitarni čvor. Tiho Herceg radio je geodetsku podlogu za crkvu i groblje. Borko Foškulo radio je projekt okoliša crkve i sve što spada na crkvu. Hvala im!

Stipe Dropulić Jurin darovao je vanjsku rasvjetu pred crkvom i bio glavni voditelj rado-va na crkvi, skupa s Mirom Rončevićem. Jurka Gnječ Lazina darovala je tavaju za oltar i misnu košulju. Županija je darovala bojanje crkve Svih Svetih na Bristi i obnovu ogradnog zida oko groblja i prošle godine (2013.) dali pomoć za župni list.

Jure Rončević Čogić darovao je vrata na crkvi Svih Svetih. Banke za crkvu darovalo je nekoliko obitelji.

Nekoliko obitelji su se javili za postaje križ-noga puta. Križni put je naručen kod akad. slika-ra Branimira Dorotića i bit će postavljen do koriz-me. Isti slikar je u crkvi sv. Staša napravio veliki triptih s likovima sv. Staša, bl. Alojzija Stepinca i fra Ante Antića. U korizmi ćemo nedjeljom u 15 sati imati križni put u crkvi Gospe Lurdske.

16 STAŠEVICA

Dušan Rončević, koji žive u Stanišiću (Bačka), darovali su veliku čoku i rasvjetna tjela. To je sve postavio Siniša Jerković iz Krvavca.

Dr. Mate i Velimir Usorac darovali su kip sv. Ivana, apostola i evanđeliste. Kip je naručen u Rimu. Kip Gospe Lurdske darovali su Stipe Dropulić Jurin i fra Ivan Jukić.

Kamenicu za blagoslovljenu vodu darova-li su obitelji: Miro i Milena Rončević Lekić; Igor i Marija Kaluža - zet i kćerka, s unucima Mirom

Svjetlana i Dušan Rončević

Don Davor Bilandžić blagoslivlja vjernike i crkvu Vjernici za vrijeme mise

Hvala vam, dragi vjernici na današnjem lijepom odazivu, na hrani, kolačima svih vrsta, piću, grožđu, mandarinama, pršutu, siru i kruhu, čime ćemo se počastiti poslije mise na trgu Gospe Lurdske.

Posebno mi je zadovoljstvo da možem ovdje pozdraviti našeg župana Nikolu Dobro-slavića, dožupanicu Mariju Vučković. grado-načelnika Krešimira Vejića, dogradonačelnika Zdenka Mateljka i glavare naših sela Ivana Kušurina i Tea Dropulića. Veliko hvala vjernici-ma koji su u molitvenom tjednu dolazili na kruni-cu i svetu misu u ovu crkvu.

Hvala prisutnim svećenicima koji su da-nas s nama na svetoj misi: dekanu don Davoru Bilandžiću, nadbiskovu delegatu za blago-slov crkve; fra Stipi Bešliću, fra Ivanu Jukiću i fra Mariju Jurišiću koji su ovdje bili župnici. Pozdrav našem dragom gostu fra Miljenku

Stojiću sa Širokog Brijega. Sve vas lijepo poz-dravljam i zahvaljujem.

Hvala za svako dobro jutro, hvala za svaki mučni san.

Hvala za moje radno mjesto, hvala za svaki mali dar.

Hvala za kišu, snijeg i led, hvala što svoje brige bacam na Tebe.

Hvala za malu riječ oprosti, hvala za ispruženi dlan.

Hvala za svaki zalaz sunca, hvala što vri-jeme leti, mre.

Hvala što vječnost tvoga ritma nosi ljude sve.

»Gdi god dohodi svuda crkve gradiI na slavu Božju sve unesto trati.«

Fra Paval Jakić, Makarska 1612.

Fra Vinko Prlić, župnik

17STAŠEVICA

Dva Stipana su počela gradnju crkve 2002. g.Zahvala županu Nikoli Dobroslaviću

Ponosni na novu crkvu- U župi Staševica na području Briste u utorak 28. listopada blagoslovljena je novoizgrađena

crkva posvećena Gospi Lurdskoj. U nazočnosti velikoga broja mještana, osobito iz naselja Crpala, Spilice i Gnječa koji gravitiraju novoizgrađenoj crkvi, misno slavlje i blagoslov predvodio je dekan Biokovskog dekanata don Davor Bilandžić uz mjesnoga župnika fra Vinka Prlića. Dekan Bilandžić je istaknuo da župljani mogu biti ponosni jer su darovali Bogu crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Kako ističe fra Vinko Prlić, mještani Gnječa, Crpala i Spilica započeli su gradnju crkve prije deset godina, a posebno su se za to zauzeli Josip Plećaš i Stipe Dropulić. Crkva je izgrađena sredstvima i donacijama vjernika te iseljenih iz tih krajeva. Izgrađena je prema projektu Ivana Vulića a gradnja je započeta 2002. Građena je prema potrebi mještana pa je njezina dužina 12, a širina 8 metara. Visina zvonika je 10 metara. Postavljeno je i zvono teško 270 kg. Građena je za vrijeme župnikovanja fra Stipe Bešlića, fra Ivana Jukića, zatim fra Nediljka Šabića, a dovršio ju je župnik fra Vinko Prlić.

GK, 23. X. 2014., str. 25

18 STAŠEVICA

Crkva Svih Svetih na BristiNajstarija crkva u župi Staševica je na Bristi.

Stara, mala crkva, je bila posvećena Sv. Ivanu, evanđelisti. Obrise stare, male crkve, sv. Ivana vide se i danas. Današnja je crkva duga 11,20, široka 6,10 i visoka 4 metra.

Procesija na Gospu Lurdsku, 11. veljače 2014. g.

Unutrašnjost crkve Svih Svetih

U crkvi su dva oltara: glavni i bočni. Glav-ni oltar je od drveta, a supedanej je od kame-na. Na njemu je umjetnička slika Gospe od Zdravlja, ulje na platnu, nepoznatog autora. Tradicija kaže da je slika nabavljena 1764. godi-ne, nakon uspostave samostalne župe (1760.).

Godine 1913. postavljen je novi zavjetni bočni oltar i uređena špilja Gospe Lurdske. Od te godine se svečano slavi istoimeni blagdan (dana 11. veljače). U Splitu su 1928. i 1932. godine nabavljena dva zvona, a treće

je postojalo otprije. Oko crkve se nalaze dva groblja: staro i novo, u koje se već dugi niz godina nitko ne ukopava. Crkva je bila dotra-jala. I nastojanjem župnika fra Stipe Bešlića je godine 1997. obnovljena. Na pročelju crkve nalazi se križ s glagoljskim natpisom i latiničkim pismom, te kamena ploča na kojoj piše: »NA SLAVU BOGA SVEMOGUĆEG I SVIH SVETIH OVU CRKVU VJEROM NADAHNUTI NAŠI PREĐI SAGRADIŠE, A DANAŠNJI ŽUPLJANI S FRA STIPOM BEŠLIĆEM, ŽUPNIKOM, TEMELJITO OBNOVIŠE G.G. 1997.«

Na traženje današnjeg župnika, Dub-rovačko-neretvanska županija je dala svoj prilog za bojanje crkve, popravke na krovu, i obnovi zida oko groblja, što je ovih dana uči-njeno. Mala vrata, s južne strane je darovao Jure Rončević, povratnik iz Australije. Hvala Županiji na daru, također i Juri Rončeviću.

19STAŠEVICA

Prvopričesnički izlet

Roditelji i djeca ispred ulaza u Franjevački samostan u Zaostrogu

Svake godine, oko Uskrsa, prvopričesnici idu na svoj izlet u Zaostrog. Tako je bilo i ove

godine. Roditelji su svoju djecu dovezli sa svo-jim automobilom, pa su i druga njihova djeca bila u Zaostrogu. Dočekali su nas fra Mario Jurišić, bivši župnik Staševice i naš sadašnji župnik fra Vinko Prlić.

Poslije srdačnog prijema pošli smo u crkvu. Fra Mario nam je govorio o povijesti crkve i samostana. Posebno nam se usjeklo u srce grob fra Andrije Kačića Miošića s plo-čom: Pokoj tebi starče Milovane, koji rodu pismaricu dade...

Pogledali smo klaustar kojeg resi bunar za pitku vodu. U klaustru smo vidjeli sobu za

arhiv od 1468. kada su fratri iz Hercegovine došli u Zaostrog. Vrijedno je spomenuti Rane svetog Franje, rad Ivana Meštrovića, kojega je od četiri dijela sastavio i iz Rima dopremio fra Nikola Radić, bivši gvardijan. Tu je gipsani rad Stipe Sikirice, fra Filipa Grabovca, koji je zavr-šio u mletačkom zatvoru radi pjesme:

Kad car hoće kog shrve,Tad Hrvate meće prve,A dobitak kad se dili;Tad pitaju di ste bili...

Posebno smo se zadržali na radovi-ma Mladena Veže, rođen u Bristu, umro u Zagrebu. Tu je i poprsje fra Ante Gnječa i fra Mate Šimića. U holu samostana je kip fra

ga i lijepoj postavi knjižnice. Poslije obilaska samostana lijepo smo počašćeni sokom, kola-čima i kavom u samostanskoj blagovaonici. I tako nakon malog odmora obišli smo bota-nički vrt, prostor ispred crkve na kojem smo vidjeli bombe, koje su ostale poslije napada ruske i crnogorske vojske 1806., kada je fran-

cuska vojska zauzela samostan i cijeli kraj. Na dnu šetala, na izla-zu, smo vidjeli u kamenu uklesa-na 1733. godina, kada se radio zid koji i danas služi svojoj svrsi.

Kad nas je pitao župnik jesmo li bili u Zaostrogu, rekli smo da. To da, odnosilo se na plažu i prolaz, ali ako nismo bili i vidjeli povijesno nasljeđe, koje se čuva u samostanu, onda nis-mo išli u Zaostrog. Župnik nas je upozorio da su fratri dolazili za svetu misu u Bristu i Pasičinu iz Zaostroga preko planine, i bili naši župnici. Hvala im!

Prvopričesnici

Andrije Kačića Miošića, rad Ivana Meštrovića, kojeg je Meštrović na traženje gvardijana fra Karla Jurišića napravio i kasnije stavljen, odlje-ven u broncu u njegovu rodnom mjestu Brist, a ovdje se čuva gipsani rad.

Fra Mario nas je odveo u knjižnicu, gdje smo svi bili iznenađeni velikim brojem knji-

20 STAŠEVICA

Prvopričesnici na grobu fra Andrije Kačića Miošića

Prvopričesnici uz Meštrovićev kip fra Andrije Kačića Miošića

Svake godine u Staševici se na poseban način obilježava, ali i danima prije, slavi i dočekiva

blagdan zaštitnika mjesta, svetog Staša, muče-nika o čijem životu svake godine svjedoče priče ispričane kroz propovijed na svetoj misi.

I ove godine župnik Staševice fra Vinko Prlić okupio je svoju braću svećenike, njih 11, na svečanom misnom slavlju koje je predvo-dio fra Andrija Nikić.

Sveta Euharistija, kojoj je prisustvovao veliki broj mještana i gostiju, započela je pro-cesijom oko crkve, a djevojke iz mjesta nosile su sliku svetog Staša.

Misi su prisustvovali, ali i cjelokupnu pro-slavu podržali gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić, dogradonačelnik Zdenko Mateljak, predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević i zamjenica župana DNŽ Marija Vučković.

Fešta, koja je započela turnirom desetak dana prije svetkovine, završila je finalnim uta-kmicama i velikom pučkom feštom uz hranu, piće i glazbeni dio za kojeg je bio zadužen Alen Slavica. Gradonačelnik Ploča Krešimir

Vejić uputio je iskrene čestitke svim mještani-ma Staševice povodom dana njihovog zaštit-nika, ali i pohvale Mjesnom odboru Staševice i športskoj udruzi “Sveti Staš” na dobroj orga-nizaciji proslave.

Glas Grada - Glas Ploča, 29. kolovoza 2014., str. 16.

21STAŠEVICA

Sveti Staš svečano obilježen

Marinka Šunjić

Fra Nediljko Šabić

Propovijedi na Svetoga Staša – 26. kolovoza 2014.1

Draga braćo i sestre! Dragi štovatelji Svetoga Staša!Dragi oče župniče, braćo svećenici i

dragi vjernici! Pozdravljam Vas našim drevnim pozdra-

vom Hvaljen Isus i Marija! Podjećam Vas, braćo i sestre, na činje-

nicu gubitka pamćenja. To sve češće susre-ćemo u suvremenokm svijetu. Ako čovjek na putu izgubi dokumente, okrade ga netko ili čak doživi neku nesreću pa izgubi pamćenje, pa ne zna kako se zove, ne zna kako mu je ime, ne zna odakle je došao, ne zna ima li ško-le, nema li škole, ne zna ništa. On je isti čovjek, ali se ne može nikamo okrenuti i onda treba, kamo sreće, ako ga pronađe njegova rođena majka, pa polako, on će se sjetiti iz njenih očiju i kako se zove i ona će uzeti ključ i poći u sta-ru škrinju i izvući fotografije stare, oca, djeda, sestre, prijatelja i on će vidjeti tko je i on će sam sebe prepoznati, jer je majka sačuvala uspomene. Tako nešto događa se i s našim hrvatskim narodom. Povijest nam je teška bila. Božja nas je providnost stavila na vjetrometinu gdje su krvavi vjetrovi puhali i ognjevi gorili i papiri su izgorili, tako često. Nemamo mi toli-ko sačuvanih, tamo kod kuće: arhiv, knjižnica-biblioteka, papira, pergamena koliko možda neki drugi narodi. Ostalo je kamenje. Kamenje Branimirovo, Tomislavovo, Zvonimirovo. Kame-nje smrvljeno koje treba kupiti ispod pepela, ispod ruševina, ispod starih kostiju i slagati, a kamenje samo govori i ne govori.2

Iza ove crkve nalazi se kamenje, na više mjesta na području župe Staševica susreće-

1 Propovijed sam, na traženje brojnih sudionika ovogodišnje svečanosti, proširio i nadodao joj podnožne bilješke (fusnote) kako bi čitatelji i znanstvenici, za svoje potrebe, mogli koristiti povijesne podatke za svoje potrebe.

2 Rekao je don Živko Kustić u propovijedi odr-žanoj u Rimu 1979. godine.

mo ukrašeno kamenje, u zemlji ili viri iz nje, zatim sam otvorio škrinje naših samostana i Crkve u Rimu. Tu sam pronašao brojene po-datke i o ovim područjima. Ono govori, ali tre-ba poslušati njegovu poruku, pročitati zapis, te napisati ili izreći istinu. I ja sam se uputio područjem ove župe u župnikovoj pratnji, na više mjesta se zaustavio i pokušat ću vam danas dopuniti, osvježiti i posvjestiti podatke koje smatram novim, temeljnim i zaglavnim.

1. Sveti Staš Danas mi slavimo svetkovinu Svetoga

Staša nebeskog zaštitnika ove župe i ovog mjesta. Prije 1710 godina, za Dioklecijanova progonstva, mučen je salonitanski kršćanin Anastazije - Staš. To se dogodilo iste 304. go-dine kada je mučen i biskup Dujam. Te iste

22 STAŠEVICA

Propovijed na Svetoga Staša – 26. kolovoza 2014.1

Prof. dr. fra Andrija Nikić

Fra Andrija Nikić

krvave godine s brojnim kršćanima mučen je i sv. Jure komu su vaši pređi sagradili crkvu.

Car Dioklecijan je mislio da može uklo-niti Krista iz života i srca ljudi jer je bio car i imao je političku moć. Nije razumio da je Bog veći od svih ljudskih mogućnosti i svih ljud-skih sila. Bog se na neki način ‘ruga’ ljudskoj sili jer slabe osposobljava da budu svjedoci do mučeništva pred onima koji sebe stavljaju iznad svih i svega. Kršćanski mučenici, kao i spomenuti Staš, Jure, Dujam i brojni dru-gi, snagu su crpili iz riječi Božje i euharistije i njegov život je trajni Božji poziv svakome. Crkva njih slavi kao mučenike. I oni su nadži-vjeli svoje mučitelje i slave se u Dioklecijano-vu mauzoleju, najstarijoj katedrali na svijetu. Kada je razorena Salona, relikvije su sv. Sta-ša s onim sv. Duje prenesene u Split, te je proglašen suzaštitnikom grada.3

3 Sadašnji oltar mu je 1448. godine izradio Ju-raj Dalmatinac i smatra se jednom od najvećih vrijednosti splitske prvostolnice. Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastazi-ju, koga su Splićani prozvali Stašem.

Sveti Staš, izgleda, s tim položajem nije bio zadovoljan. Splićani ga, očito, nisu prihvatili, pa se Sveti Staš zaputio uz obalu plavog Jadrana i vaši pređi su ga zustavili na ovom području. Vaši pređi su bili velikodušni. Svoje selo su njemu predali i njegovim ime-nom prozvali. Više nisu mogli učiniti.

2. StaševicaStaševica pripada Gradu Pločama u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a crkveno Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Smještena je na zapadnom dijelu Jezera u srednjoj Dal-maciji, sjeverno od Ploča, a južno od Vrgorca. Župa obuhvaća široko područje koje se prije zvalo Pasičina. Kraj je bio naseljen još u da-lekoj prošlosti o čemu svjedoče prapovijesne gomile, te ostaci ranokršćanske bazilike sv. Anastazija (Staša) iz V. stoljeća, te srednjovje-kovni stećci – kuće vjekovječne i nadgrobne ploče. Prije gotovo osam stoljeća franjevci su počeli djelovati među hrvatskim katolicima na području između Zadra-Trogira i Dubrovnika. Tijekom minulih osam stoljeća i ovdje su se države smjenjivale a franjevačka redodržava

23STAŠEVICA

Procesija na Sv. Staša 2014. g.

je ostala i njih nadživjela. U vrijeme turske vladavine kraj su pastorizirali franjevci iz Za-ostroga kao župnici Podjezerja, od Umčana do Norinske kule, pokrivajući i cijelu desnu stranu obale Neretve.4 Mlečani i Francuzi, a posebno Austro-Ugarska i Jugoslavije osta-vile su duboke tragove ne samo u Dalmaciji nego i u Staševici.

Kako stoji zasvjedočeno, Sveti Staš je oko sedamnaest stoljeća zaštitnik katoličkog puka u Staševici. Ponosan narod diči se velikim za-štitnikom, a nebeski zaštitnik svojim pukom. Postao je učitelj i uzor koga su katolici susljed-no slijedili. To svjedoče sakralni objekti i vaši predci, a svjedoče i pripovijedaju Staševičani.

O Svetom Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva. Na sigurnim temeljima nastala je bogata lite-ratura i raznovrsna umjetnička djela, a oso-bito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popra-ćeno molitvenim tekstovima i glazbom. Tome ste i vi svjedoci. O Svetom Stašu Vama je često propovijedamo. Vi ste toga danas vrlo rado sjećate. O tome sam se i ja uvjerio, pa vam to neću ponavljati nego ću pokušati isči-tati nešto iz vašeg sjećanja.

Sv. Staš se, ponovimo, nastanio u mje-stu iz bajke, na putu od Ploča prema Vrgor-cu, skrivenu iza brda. Od mora ga skrivaju obronci Biokova. Od Ploča je udaljena devet kilometara odakle vodi cesta prema Malom Prologu i Vrgorcu, pa autocestom u bijeli svi-jet. Sveti Staš ima pod svojom jurisdikcijom pučanstvo koje je živjelo i živi na području koje se proteže na 15 kilometara dužine za-sijano s devetnaest zaseoka.5

Prisjetimo se nekih pojedinosti: Sv. Staš je, čini se, prepoznao duboke korijene katoličke vjere iz prvog stoljeća kršćanstva i došao ovdje kada su katolici sagradili ranokr-

4 Tako bi ukratko izgledala povijest ovog područja.5 Na tom prostoru su zaseoci Baranovac, Brista,

Crnča, Crpala, Gnječi, Gradina, Grnčenik, Jo-zetine, Kolivret, Mrižetine, Pasičina, Podklek, Polutine, Rajići, Rupe, Spilice, Staševica, Ša-linovići i Trnava.

šćansku baziliku, zatim je učvršćivao kršćan-stvo, poticao ih na podizanje brojnih crkava i vigura (figura, to jest kapelica) – danas na području župe ima njih petnaest na ovim po-dručjima. Uistinu Hrvati su povjerovali Isusu Kristu iz evanđelja. Vjerovali su da je Bog na nebu i njegov sin božanski Isus Krist naš brat među nama na zemlji da se ni pred kim kla-njamo, do Boga jedinoga. To što u evanđelju tako jako, tako duboko, tako istinito, tako ako hoćete u pozitivnom smislu, revolucionarno, to što se tako teško probijalo kroz svijest kr-šćanske Europe, osobito toga vremena, to je shvatio mali hrvatski narod. To je povjerovao čudni hrvatski katolik i usudio se je ne po-koriti ni lijevo ni desno. Od početka i zato je lijepo biti Hrvat katolik. Tada u Rimu je vladao papa Ivan VIII. On je pokazao da je papinstvo uvijek kroz povijest najbolje čuvalo evanđe-lje kao znak slobode čovjeka i naroda. Papa je bio moralna snaga, duhovna snaga i koji je vjerovao ipak u slobodu. I kad je čuo da Hrvati neće biti roblje, blagoslovio je narod hrvatski, Kneza Branimira i poručio mu: ‘Sin-ko blagoslivljam tebe i tvoj narod’. Papa je priznao da su Hrvati narod da imaju pravo na državu, da imaju pravo na jezik, da ima-ju pravo na kulturu i da ne budu ničiji nego svoji i božji. I to se je dogodilo prije jedanaest stotina godina i ostala su pisma sačuvana u Rimu. Nije legenda, nego povijesna istina, da je narod hrvatski tada već dobio međuna-rodno blagoslovljeno pravo na svoju slobodu narodnu, državnu, crkvenu, kulturnu, da cije-lo svoje biće, da bude ono što je Bog htio kad je čovjeka stvorio, slobodan, svoj i božji.

A ovdje meni iza leđa već gotovo 17 stoljeća spomenuta bazilika s polukružnom apsidom – dimenzija 3,64 sa 3,48 m - krije u svojim njedrima tajne najstarije crkve na ovom području i nuka nas svake godine da se odlučimo dopustiti da nam progovori. Razdaljina između ruševina i ovog oltar je manja od pet metara. Prošlo se, čini se, dese-tak stoljeća od rušenja prasvetišta sv. Staša

24 STAŠEVICA

do izgradnja novoga. Što se tamo krije osta-je tajnu koju bismo, nadam se, do slijedeće obljetnice trebali razriješiti. Sv. Staš će vam, bez ikakve sumnje, na tom ostvarenju biti za-hvalan! - Bilo bi mi drago da se do slijedeće svetkovine Sv. Staša lokalitet arheološki istra-ži, konzervira i obnovi. Uvjeren sam da bismo svi bili sretni i zahvalni. Živi bili pa to doživjeli.

Sv. Staš je svjedok višestoljetne kršćan-ske vjere na ovim područjima. Od desetog do petnaestoga stoljeća katolici su bili bo-gati. Znak svog ekonomskom stanja ostavili su nam u stećcima – obiteljskim grobnicama i brojnim crkvama. Tako se 1422. spominje crkvica sv. Bartula u Grnčeniku. U istom sto-ljeću postojala je i sačuvana crkva sv. Ante na što upućuje arheolog Davor Domančić. I ovdje se dokazalo da je sv. Ante vjerni čudo-tvorac. Njegovo svetište je, poput franjevaca nadživjeli sve mijene na ovome području.

3. Zulumi u ropstvuDo turske najezde ovo je područje bilo

napučeno hrvatskim, katoličkim življem. Tur-skom najezdom u drugoj polovici 15. stoljeću dogodio se strašan prijelom. „Najljući neprija-telji Kristova imena“, sa svojim ratnim savezni-cima, pretvorili su u prah i pepeo sve što je do-tad postojalo. Katolici su ili pobjegli na otoke, ili bili odvedeni u sužanjstvo, mnogi su ubijeni, neki su i izdali vjeru, a tek su se „ostaci ostata-ka“ uspjeli održati, čini se, oko Crkve sv. Ante.

U turskoj poreznoj knjizi iz 1475.-1477. godine spominju se Humčani6 , pa Zahodi, Otrić, Zaostrog, Ćilina i vinograd zvani Stapno polje. Navedena mjesta pripadaju posjedu Da-doje primorskog vojvode. Potom je upisano selo Labčani – današnji Gradac s tri domaćin-stva.7 Taj popis ne spominje ni jedno od naših sela što znači da su ostala pusta. Nekolicina

6 Vjerojatno je to Humac u Hercegovini, kojega su već od 1468. godine pastorizirali hercego-vački franjevci koji su se sklonili u Zaostrog..

7 Usp. Poimenični popis Sandžaka vilajeta Hercegovina , priredio Ahmed S. Alčić, Sara-jevo, 1985., str. 91.

katolika koja se vratila ili naselila na ovom br-dovitom području ih je preživjela i nadživjela. Turski zulumi su trajali preko 200 godina. Tu negdje u blizini „u Klaričića vinogradu na Žba-rama (pod Vrgorcem) je 25. kolovoza 1575. mučen fra Ivan Rozić.” Dok je visio fra Ivan je mučiteljima uputio poruku: “Ne bih se ja vjere odrekao, svoje vjere lijepa kršćanluka, za sve blago od ovoga svijeta, a krv moja na spase-nje bila, izmučenom puku kršćanskomu, mi-lom rodu momu hrvatskomu.”8

8 “Nađen je kostur u ležećem stavu; ispod desno-ga koljena u nozi puščana kugla; poviše koljena kost desnoga stegna oštrim oruđem koso od-sječena”.[Karlo JURIŠIĆ, Katolička Crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine, KS, Zagreb, 1972., 239.] Ko-sti su kasnije 1926. stavljene u grob na predjelu zvanom Žbare, a 1960. prenesene su u župnu crkvu u Vrgorcu, gdje se i danas nalaze. http://www.gospa-lurdska.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=201&Itemid=50 i An-drija Nikić, Lučonoše…, Mostar, 2004., str.436.

25STAŠEVICA

Zorka Musulin i Vedrana Cendo na Bristi na Svi svete 1988. Snimio fra Dinko Bošnjak

Godine 1599. uz ostale župe koje su pa-storizirali franjevci iz zaostroškog samostana spominju se župe: Podjezerje, od Umčana a svršuje kod Norijske Kule.9

Pokoljenja su se zajedno s franjevcima i svećenicima snalazila pod mletačkim, tur-skom, francuskim, austro-uagrskim i jugosla-venski okupacijama dok nisu oslobodili svo-ju Hrvatsku, čija sloboda vrijedi više od sveg zlata svijeta.

Tako su fratri u ovim kamenitim uvala-ma postali živo kamenje vjere na kome se diže i iz čega raste današnje kršćanstvo u Staševici, a osjeća se i u sredinama gdje žive odseljeni Staševičani.

U škrinjima Katoličke crkve u Rimu čuva se podataka o postojanju župe Podjezerje koja se spominje i 20. svibnja 1623. godine.

I rodoljubni je motiv odigrao značajnu ulogu u toj franjevačkoj samoosuđenosti „pod svaku cijenu izdržati”. Primjerice, kad je fra Pavao Pelizer iz Rovinja 1640. godine, uime franjevačkog generala, obilazio naše franjevce, raspršene provincije Bosne Sre-brene, susreo se s franjevcem koji je dugo godina pro živio u Italiji, pa ga je upitao: „Dra-gi oče, vi ste navikli na one lijepe predjele u Ita liji, pa zašto ste se vratili u ovu bijedu, u ove pogibelji da vas nevjernici neprestano muče?” - Ovaj je odgovorio: „Mnogopoštova-ni oče! Domovina!”

Primjer Sv. Staša davao je snagu našim mučenicima dok su gledali kako neprijatelji kršćanstva ne samo ruše bazilike, crkve, ka-pelice i križeve ruše, nego i ubijaju i razapinju svećenike sa svojim vjernicima.

Sv. Staš je bio ovdje kada su se župni-ci smjenjivali i vodio brigu da ovo područje bude naseljeno. Kroz dugu povijest, napisao je fra Vjeko Vrčić, izmijenilo se u Staševici 90

9 Andrija Nikić, Događajnica…, Mostar, 2003., str. 223. „Drugi župnik (je služio) Nadjezerje ali Međujezero i Rastok počimavši u Lučka, a dovršiva Vratar.“

župnika. Sveti Staš je bio sa svima njima.10 Oni su s vjernim pukom dijelili dobro i zlo. Prisjetimo se ratnih strahota i odmazdi za vri-jeme Kandijskog (1645.-1669.) i Morejskog – ili Mletačko turskog rata (1684.-1699.). Tada je došlo do migracije stanovništva. Sveti Staš je potaknuo fratre iz Hercegovine da napuče i ovo područje. I uspio je. To se zapaža i po prezimenima. On je bio ovdje kada su se upisivala krštavanja na stranice matičnih knjiga. Dio njih je nadživio mržnju i zlobu neprijatelja. Kako zaključujemo pre-živjelo domorodno pučanstvo se pred tur-skom najezdom povuklo na otoke, a došli su brojni prognanici iz Hercegovine. Fra Fra-njo Marinović je 1696. godine organizirao i predvodio 736 obitelji s područja današnjeg Brotnja i Goranaca na put spasa. Putovali su preko Ljubuškog kraja, te ušli u Vrgorski kraj, preko Staševice i biokovskih osoja išli dalje. Na temelju sačuvanih prezimena što ih danas susrećemo na području zaostroškog zaleđa pojedine obitelji, bez ikakve sumnje, su se zaustavljale i skućile duž putovanja ove velike skupine od kojih su neki naselili - Potravlje, Muć i Grab. Mletački časnik mu je pismeno zahvalio na tom podvigu. „Plod-no, pohvalno i zaslužno je vjersko djelova-nje o. Franje Marinovića, serafskog reda sv. Franje Manje Braće, koji je marljivim i vještim načinom zbacio otomanski jaram s mnogih kršćanskih obitelji, pošto ih je izba-vio ispod jarma stavivši se na čelo i uprav-ljajući u nemirima sadašnjega krvavoga rata, povrati svojom svećeničkom snalažljivošću pod Duždevu upravu i pod našu jurisdikciju 736 obitelji, koje su po naredbi presvijetloga gospodina generalnog providura, kavalira Dolfina smještene u selima Potravlja, Muća i Graba, gdje je odmah taj narod dao dokaze hrabrosti i vjernosti protiv neprijatelja“11

10 Vjeko Vrčić, Staševica, 2011., str. 28. Njihova imena nije potrebno ni spominjati. Povijest ih pamti, a plodovi njihova rada su ugrađena u život ovoga prepoznatljivog puka.

11 A. NIKIĆ, Povijest egzodusa…, str. 43.

26 STAŠEVICA

27

3.1. Dragocjeni podaci iz Matičnih knjiga

Zahvalni smo što su fratri sačuvali matič-ne knjige s konca 17., početka 18. stoljeća i iz novijeg vremenskom razdoblja. Matične knji-ge sačuvale su mnoštvo podataka za ondaš-nje pučanstvo. U u arhivu zaostroškog samo-stana sačuvane su djelomično matice sela

Podjezerja, Pline, Briste, Otrića, Miluša, Pasiči-ne i Grnčenika od. g. 1693. do 1729. – 1693. -1704. i od 1721. do 1729. (Knj. 207), knjiga krštenih i vjenčanih u Podjezerju u godinama. 1695.- 1770. i 1720.-1722. (Knj. 210. i 211).12

12 http://www.franjevci-split.hr/index.php?option =com_content&view=article&id=384&Itemid=7

STAŠEVICA

GodinaM j e s e c

UkupnoI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

1693. 2 21694.1695.1696. 1 1 2 2 61697. 1 2 31698. 3 4 3 4 3 2 1 3 4 8 4 391699. 5 5 6 3 3 2 3 1 4 2 3 9 461700. 5 6 5 5 5 3 1 3 6 391701. 2 3 10 2 3 1 211702.1703. 1 2 3 61704. 1 1 2

3.1.1. Krštenja po mjesecima i godinama

3.1.3. Krštenja po prezimenima Ovdje su ispisana prezimena upisa-

na u spomenutoj matičnoj knjizi.

28 STAŠEVICA

Za vrijeme Bečkog rata strah je zavla-dao među stanovništvom, pa su starosjedi-oci napustili svoja ognjišta. Kada je broj obi-telji doseljavanjem iz Hercegovine porastao i broj rođene djece se povećavao. To je bilo već 1698. i trajalo do 1701. godine. Potom je broj novorođenih vidno opao, što može značiti da su obitelji napustile ovo područje i otselile prema unutrašnjosti. Iz straha od bli-zine Turaka obitelji su, po svoj prilici, otselile prema Sinjskoj krajini.

3.1.2. Imena djece najčešće upisanaNa širokom području prema Matici kr-

štenih od 1693. do 1704. kršteno je 162 dje-ce kojim je nadjenuto 57 različitih imena.13

Izdvajam ovdje dvanaest najčešćih ime-na koja su roditelji davala svojoj djeci. To su, kako se vidi, odreda imena nadaleko pozna-tih kršćanskih svetaca i svetica:

Obitelji su bile mlade. 162 krštene djece pripadalo je 109 obitelji – oko dijete i pol po obitelji. To je, bez sumnje, vremensko razdo-blje kada se, nakon oslobođenja, župa tek pomlađivala pridošlim i naseljenim obiteljima.

13 Arhiv Franjevačkog samostana u Zaostrogu, Matičke knjige - Staševica, I. dio (1693. – 1704.)

Redni broj

Ime Broj %

1. Ivan 12 11,012. Ivana 9 8,262. Klara 9 8,263. Antun 7 6,423. Kata 7 6,423. Manda 7 6,424. Ana 6 5,504. Jelina 6 5,504. Jure 6 5,505. Frane 5 4,595. Mara 5 4,59

Rednibroj Prezimena Broj %1. Andačić 2 1,232. Andrijašević 1 0,623. Antonović 2 1,234. Antunović 1 0,625. Arbić 1 0,626. Arlanović 1 0,627. Barbirević 6 3,098. Barić 1 0,629. Bastunović 1 0,6210. Basur 1 0,6211. Biašić 1 0,6212. Bidić 1 0,6213. Bilana 1 0,6214. Bilić 1 0,6215. Borisavljević 2 1,2316. Bosančić 1 0,6217. Bošković 1 0,6218. Božić 1 0,6219. Brečić 1 0,6220. Budimlić 1 0,6221. Bustruc 2 1,2322. Bustručević 1 0,6223. Cvitić 1 0,6224. Čotić 1 0,6225. Ćato 1 0,6226. Ćendić 1 0,6227. Ćulaović 1 0,6228. Ćulum 1 0,6229. Ćulumović 1 0,6230. Dmitrović 1 0,6231. Dropuljić 1 0,6232. Dujmović 2 1,2333. Dukić 1 0,6234. Gilanović 1 0,6235. Glumac 1 0,6236. Glušac 1 0,6237. Gnječević 1 0,62

29STAŠEVICA

38. Grac 1 0,6239. Grgurinović 2 1,2340. Grmoević 1 0,6241. Grubčić 1 0,6242. Grutčić 1 0,6243. Guinović 1 0,6244. Jakić 1 0,6245. Jekušić 1 0,6246. Jeličić 8 4,9447. Jerković 2 1,2348. Jurišić 1 0,6249. Karamatić 1 0,6250. Kežić 2 1,2351. Kusturić 1 0,6252. Ličić 1 0,6253. Lucić 1 0,6254. Mandušić 1 0,6255. Manenica 1 0,6256. Maričić 1 0,6257. Marković 1 0,6258. Maroević 2 1,2359. Marojević 1 0,6260. Marušić 1 0,6261. Matić 4 2,4762. Matijević 1 0,6263. Matković 1 0,6264. Mindurević 1 0,6265. Nikolčević 1 0,6266. Nikolić 4 2,4767. Onić 1 0,6268. Oršulić 4 2,4769. Ostojić 1 0,6270. Pavković 1 0,6271. Perković 1 0,6272. Plećašević 1 0,6273. Popovac 2 1,2374. Prilimlik 1 0,6275. Prnjić 1 0,6276. Prolimlik 1 0,6277. Proljimliković 1 0,6278. Puljanović 1 0,6279. Radaljac 3 1,8580. Radeljac 1 0,62

81. Radeljak 2 1,2382. Radić 1 0,6283. Raosavljević 1 0,6284. Romčević 3 1,8585. Romić 2 1,2386. Sikirić 1 0,6287. Srakušić 1 0,6288. Šarić 1 0,6289. Štrbić 3 1,8590. Talaić 1 0,6291. Talajić 1 0,6292. Taralja 1 0,6293. Tilovac 2 1,2394. Toljičić 1 0,6295. Tomasović 3 1,8596. Trlinović 1 0,6297. Tvrtković 1 0,6298. Vekić 2 1,2399. Vladimirović 2 1,23100. Vučković 1 0,62101. Vukić 1 0,62102. Vukoević 3 1,85103. Vukšić 2 1,23104. Vulić 1 0,62105. Zanirlo 1 0,62106. Zelengora 1 0,62107. Zmijarević 3 1,85108. Žderić 4 2,47109. Živković 1 0,62

Nepoznato 1 0,62Ukupno 109 162 100,00

Od navedenih 109 prezimena danas postoji njih samo 13 (trinaest). Što se dogo-dilo s ostalima? Teško je točno odgovoriti. Bez ikakve sumnje veći dio ih, moguće, izu-mro zbog manjka potomstva, drugi su, čini se, odselili na drugo područje i sl. „Rodo-slovlja i prezimena uopće, pa prema tome i Staševaćka, narodnosni su i jezični spo-menici sa zavičajnim jezičnim značajkama. Prezime smo dobili rođenjem i nosimo ga do smrti, a nismo svjesni da su to spomenici neprocjenljive vrijednosti!”

3.1.4. Najčešća prezimena:Evo popisa učestalosti prezimena – njih

109 - krštene djece prema učestalosti kršte-nja. Učestalost prezimena upozorava na broj-nije obitelji.

Rednibroj Prezimena Broj %1. Jeličić 8 4,942. Barbirević 6 3,093. Matić 4 2,473. Nikolić 4 2,473. Oršulić 4 2,473. Žderić 4 2,474. Radaljac 3 1,854. Romčević 3 1,854. Štrbić 3 1,854. Tomasović 3 1,854. Vukoević 3 1,854. Zmijarević 3 1,85Ostale obitelji u tom razdoblju imale su

po dvoje i jedno kršteno dijete.

3.2. Rasprostranjenost župePođimo malo naprijed. Prema sačuva-

noj matičnoj knjizi od 1721. do 1729. – kr-šteno je 218 osoba.14 Ta djeca su potomci obitelji koje su živjela na širokom području. Evo učestalosti mjesta krštenja:

Rednibroj

Mjestokrštenja Broj %

1. Brista 18 8,262. Struzi 15 6,883. Otrići 12 5,504. Plina 11 5,055. Miluša 10 4,595. Podjezerje 10 4,596. Seoca 7 3,217. Unčani 6 2,758. Grmčenik 5 2,298. Vidonje 5 2,299. Crnoća 3 1,389. Pasičina 3 1,3810. Grčenik 2 0,9211. Baćina 1 0,4611. Prolog 1 0,4611. Strugovi 1 0,4611. Šišin 1 0,46

Nije upisano 107 49,08Ukupno 18 218 100,00

14 Arhiv Franjevačkog samostana u Zaostrogu, Ma-tičke knjige - Staševica, II. dio (1721. – 1729.)

Navedena sela i zaseoci koja je pasto-rizirao, uglavnom samo jedan fratar, pokuša-vaju nam predstaviti I poteškoće s kojima su se ondašnji fratri susretali na ovom području.

4. Obnova sakralnih objekataNakon oslobođenja od turskih zuluma,

brojnija sela su se natjecala u gradnji novih crkava. Sv. Staš se radovao gradnji crkava: Svih svetih na Bristi 1733., ali kad je postav-ljen i natpis: Na slavu Boga svemogućeg i Svih Svetih ovu crkvu vjerom nadahnuti naši pređi sagradiše, a današnji župljani s fra Sti-pom Bešlićem, župnikom, temeljito obnovi-še g/odine/. G/ospodnje/. 1997.; Crkvica sv. Jure na Pasičini spominje se 1733. godine. Međutim, bilo je Sv. Stašu žao kada su talijan-ski vojnici 25. lipnja 1942. zapalili župni stan i matične knjige. Potonja crkva je za vrijeme velikog potresa 1962. ostala netaknuta. To je „Neobjašnjivo čudo“. . ; Sv. Staš je svjedok da je 1733. postojala i Crkvica sv. Ivana Krstitelja u Grnčeniku. A kolika je radost nastala kada je 2009. probijen i asfaltiran put od Staševice do Grnčenika (9 km) i kada su ljudi stali obnavljati stare i graditi nove kuće, te obrađivati plodna poljca. Zapamtio je sv. Staš i crkvu sv. Ante na Pasiki koja se spominje i 1765. godine.

Sv. Staš je bio ovdje kada se gradila crkva Gospe Lurdske, poticao odbor za iz-gradnju, te pratio njezino uređivanje i veselio završetku radova, pod budnim očima Anđela čuvara – čiji je kip postavio fra Vinko Prlić.

Sv. Staš je potakao župnika fra Antu Gnje-ča (1919.-1941.) da 1927.-29. sagradi pa otvori školu za dječicu razbacanih sela. U znak za-hvalnosti škola je nazvana fra Antinim imenom, a na Trgu se nalazi spomenik fra Anti Gnječu.

Sv. Staš je bio ovdje kada je isti fra Ante isušivalo polje kako bi narodu dao zemlju za prehranu.15

15 Bio je dalekovidan fra Ante Gnječ. Htio je osi-gurani pučanstvu da ima kruh u svom polju koje je bilo bilo ugroženo vodom i pretvore-no u jezero. Danas se stanovništvo iselilo iz

30 STAŠEVICA

Milan Ivkošić, na sebi vlastit na-čin upozorava na knjigu Sakralna ba-ština: “Ova knjiga pokazuje: kao što Bog nije dao da se sruši crkva, sveće-nici i marljivi vjernici ovoga kraja zau-stavljali su ‘gromade’ nevolja i nedaća koje su ga mogle srušiti, a crkve su najznakovitiji simboli i dokazi te svete trajnosti Staševice. Jedna priča o jed-noj od tih ‘gromada’, nastavlja Milan, kaže kako je na početku 60-tih godina prošlog stoljeća fra Jozo Smoljo bio nakanio sagraditi župnu kuću u Sta-ševici, pa premda su sve kuće u tom kraju sagrađene bez građevinskih dozvola, komunističke su vlasti zahti-jevale da se ova gradi ‘po zakonu’.”16

Svetog Staša je obradovala nova crkva. Nova župna crkva sv. Anastazija (Staša), solinskog mučeni-ka, u Staševici izgrađena je 1979. go-dine. Na mramornoj ploči iznad vrata sakristije piše: Bogu na slavu, na čast sv. Staša, na korist hrvatskom naro-du, crkvu sagradi fra Frano Kamenja-rin 1979., zvonik gradi fra Dinko Boš-njak 1990., a zvonik nadogradi, krov napravi i zvona nabavi župnik fra Ivan Jukić s narodom i dobročiniteljima u jubilejskoj godini sv. Staša – 2004. Godine 2005./06. preuređeno je svetište s oltarom iza kojeg je postavljen triptih s likovima: sv. Staša, bl. Alojzija Stepinca i sluge Božjega fra Ante Antića, rad ak. slikara Branimira Dorotića.17

zabitnih gorskih krajeva i prešlo prema polju koje je stvoreno isušivanjem Vrgoračkog je-zera, za što je najzaslužniji fra Ante Gnječ, župnik od g. 1920. do 1941. http://www.fra-njevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=384&Itemid=7

16 Usp. Tekst Milana Ivkošića: Ivan Jukić – Fra Vinko Prlić, Sakrala baština župe Staševi-ca, Split – Staševica, 2011., str. 8.

17 http://www.franjevci-split.hr/index.php?op tion=com_content&view=article&id=384&Itemid=7

Fra Vinko Prlić je, što je rijetkost, crkvu pro-duljio I omogućio svim župljanima da u crkvi nađu svoje mjesto.

Sv. Staš je bio ovdje kada je novi župnik fra Vinko Prlić pokrenuo godišnjak Staševica i na preko 650 stranica već rasijao po kon-tinentima dobrotu plodove vaših predaka.18 „Jer gdje god živio…, ako čovjek, govoreći i u doslovnom i u prenesenom značenju, nema

18 Među njima je bilo i mučenika iz Drugog svjetskog rata. Primjerice, 31. prosinca 1944. ubijen je Jure Kežić (r.1905.). Jure je sa svo-jim bratom Nikom (r. 1907.) živio u Trebinju. Jure je bio vrstan fotograf. Ubijen je s don Marijanom Vojnovićem u Trebinju iza vojar-ne, i grob je odmah poravnat sa zemljom

31STAŠEVICA

Misnica od plašta bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (†1463.), Zaostrog

svoga sela i u njemu crkve kojom to selo do-diruje nebo, on je izgubljen“.19

Sv. Staš je bio s vašom mladeži kada su lađari osvojili prvo mjesto u Pločama.20

Sv. Staš je bio ovdje kada se 2011. objav-ljivala Sakralna baština župe Staševica… u kojoj su umnožene i poslale javnosti svetinje koje su ovdje sačuvane. Tako je otkrio svetost što su ih sačuvale litice ove kršne župe. „To su blago naši vrijedni pređi, piše fra Gabrijel Jurišić, u puno težim vremenima nego što su ova naša, stvarali, nabavljali i predali nama, tj. današnjemu našemu naraštaju.“21

Sv. Staš je bio ovdje kada se probijao i betonirao put do stećaka i crkve Svih Svetih…

Sv. Staš je bio ovdje kada se uređivao Dom kulture 2013. godine.

A što misli Sv. Staš kada je saznao da je vaša mladež osnovala i djeluje ujedinjena u Sportskoj udruzi „Sv. Staš“ – odgovorite sami.

Sv. Staš je 2014. blagoslovio dovršetak Crkve Gospe Lurdske.

Ukratko: Sv. Staš je, tijekom 1710 godi-na ovdje, preko svećenika i fratara djecu krštavao, poučavao, dijelio im sakramente i pripremao za susret u vječnosti. On je, u svoje vrijeme, upućivao svećenike i fratre da narod odgajaju u vrtićima, uče čitati i pisati, obrazuju u školi, hrane na poljima, zapisuju povijesne događaje22, povezuju putovima, prosvješćuju godišnjacima, s Bogom pove-zuju sakramentima, ujedinjuju u pjevanju i slavljenju Dana Gospodnjih. A kada dolazite k ovome hramu ili se vraćate otvorenih očiju čitajte što je sve u kamenu upisano kao trajna poruka. To nam Sv. Staš ponavlja i danas.

Kada sve ovo imamo pred očima da se događalo i ostvarilo u Staševici tada nam je

19 Usp. Milan Ivkošić, Sakralna baština…, str. 820 Osnovana je „Udruga lađara Staševica“.21 Sakralna baština…, str. 105.22 To je, koliko mi je poznato, započeo fra Karlo

Jurišić, a nastavili kroničari. Prvu knjigu je na-pisao i objavio (1968.) fra Mario Jurišić, po-tom (2006.) u novo ruho obukao fra Gabrijel Jurišić. Sveta prošlost je višestruko progovo-rila na stranicama Sakralne baštine.

jasna poruka don Živka Kustića: „Ne smijemo nikad zaboraviti što su ljudi iz crkvenih službi u tijeku svih stoljeća i u naše doba učinili za svoj narod. Što bi nam ostalo od cijele hrvat-ske kulturne baštine, da izbrišemo doprinos mnogih crkvenih službenika.“23

Uistinu Sveti Staš nije napuštao vjerni-ke ovih prostranstava. Čini mi se, uz ostalo da je Sv. Staš najradosniji kada je doživio da se produljila ova crkva i kada ste je vi dup-kom ispunjali.

Svršetkom 2013. godine župa je imala 928 osoba.

Župna kuća nekada je bila u Bristi. Kada se nakon Drugoga svjetskog rata u Staševici stvorilo novo naselje, i župnik je g. 1962. napustio staru kuću u Pasičini i pre-šao u Staševicu. Tu je 1963. izgrađena nova župna kuća u kojoj je prizemlje služilo za župnu kapelu, a danas, nakon izgradnje nove župne crkve, služi za vjeronaučnu dvoranu. Kuća je zajedno s okolišem g. 2004./2005. temeljito obnovljenja.24

U toj je kući fra Vinko otvorio Knjižnicu. A knjižnica je hram ljudske misli. Preko knji-ga mi kontaktiramo s mislima ljudi i postiže-mo jedinstvo duha ljudskoga roda. Tko god piše, sebe objavljuje, iako o drugima piše. Zato netko ima zlatno pero, a netko naježe-

23 Sakralna baština…, str. 6.24 http://www.franjevci-split.hr/index.php?

option=com_content&view=article&id=384&Itemid=7

32 STAŠEVICA

no. Narodna mudroslovica. Kad štogod ne znaš, poručuje narod, nauči od drugoga. Knjiga je vrednija od svih spomenika ukra-šenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onog ko je čita. – Egipatski zapis. Knjige govore duhu, prijatelji srcu, nebo duši, a sve ostalo ušima. (Kineska) A Tin Ujević je zapisao: Knjiga nije hrana, ali je poslastica. U to se uvjeravaju čitatelji knjiga ove župne knjižnice.

Umjesto zaključkaDraga braćo i sestre! Sadašnje stanje

– sve manje krštenja, a sve više sprovoda među hrvatskim narodom – upozorava nas ovdje okupljene Staševićane – da ne samo u Staševici, nego i u Pločama, Županiji, pa i Hrvatskoj naš narod izumire, estrada ruši Dekalog – Deset Božjih zapovijedi i širi se-dam smrtnih grijeha, politika je spoj obmane i zabave! Pravo je Božje čudo kako su nam mladi još uvijek dobri kad se uzme u obzir kolikom su reklamnom nasilju ‘nesvetog an-titrojstva’ seks – droga – lova izloženi. Mi još nismo svjesni da je propušteno dvadesetak godina za pokretanje katoličke ili kršćanske televizije i isto takvog dnevnog lista. Nevjero-jatna je činjenica da mnogi odgovorni i zdra-vo orijentirani ljudi u Hrvatskoj nisu svjesni ‘medijskog aksioma’ koji je poznat svakom seljaku – da se u tuđem vrtu ne može sadi-ti vlastiti krumpir! Iz sadašnjih nevolja ne će nas izvući i spasiti ni stari ni novi predsjednik („mali Ivo ribica“ ni „vela gospa Kolindica“), nego samo povratak Evanđelju, koje nas je održalo od stoljeća sedmog! A upravo nas to upućuje Isusova majka „naša mala Gospa Marija“, koja je dušom i tijelom uznesena na nebo. Ona je – za nas danas i ovdje u Staše-vici vrlo znakovito! – upravo na jednoj svadbi, na prvom velikom slavlju nove mlade obitelji, i tim mladim supružnicima i svima nama dala veliku formulu za „izlazak iz krize“. Što god

vam moj Sin rekne – to učinite!25 Jedina i prava je „vlast“ u rukama naro-

da, tj. u opredjeljenju mladih obitelji da una-toč krizi rađaju - imaju četvero i više djece. Ova vlast nije na ‘nacionalnom brodu’, (nego sve događaje, kao dobro plaćena publika, promatra sa sigurne turističke terase. A na-rod misli da je obratno, zapravo da smo svi na istoj Zvonimirovoj lađi. Hrvatska je obična mala kolonija Europske unije pa je sporedno tko na našoj ‘šahovnici’ premješta ero-figure ili hr-fikuse.) publika je na turističkoj terasi.26

Zahvaljujući Bogu na opstojnosti, uvrsti-mo se i mi u dugu povorku kršćanskih hodo-časnika i onih danas i onih iz prošlosti; i onih učenih, koji su o kršćanstvu tako učeno i tako lijepo raspravljali, i onih neukih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave kršćanske svetkovine. Naša mladež uči i prihva-ća: Bog nije svorio dva Adama niti dvije Eve. Da je tako učinio imali bismo dva groba sa po dvije istospolne osobe. Naprotiv, Bog je stvorio Ada-ma i Evu i zapovjedio im: Množite se i napučite zemlju. Oni su Boga poslušali i imamo čovje-čanstvo s preko sedam milajardi ljudi!27

Sv. Staš nas i danas upozorava da tre-ba obnoviti vjeru u župi, u obitelji. Treba ob-noviti život i svetinju u braku, treba obnoviti vjernost. Narod koji je vjeran crkvi, želi da ta vjernost prožme cijelu zemlju. S ovim mislima bila vam sretna svetkovina sv. Staša, odvjet-nika Staševice! Neka sv. Staš ostane i dalje u Staševici, neka i Staševica ostane vjerna sv. Stašu. Neka Sv. Staš ostane s vama i ne-mojte se bojati za svoju budućnost, kako su vas fratri i do sada učili. Stoga budimo sretni,

25 Osjećam se kao preteča pape Franje u Hr-vatskoj, Večernji list, 14. kolovoza 2014., str. 10.-11. Intervju don Anđelko Kaćunko, Zrći-zacija. „U Hrvatskoj već dugo vlada zrćizaci-ja pameti, duha i morala…“

26 Osjećam se kao preteča pape Franje u Hrvat-skoj, Večernji list, 14. kolovoza 2014., str. 10.-11.

27 Tako je ove godine (2014.) u svojoj propo-vijedi za Gospojinu poručio nadbiskup dr. Marin Barišić.

33STAŠEVICA

Često sam čuo od župljana, kako fra Vin-ka Prlića nazivaju našim. Ja sam im odgovorio da je on naš, a oni su ustrajno ponavljali da je njihov. Rekoh im da fra Vinko nije kod nas ro-đen ne bi bio vaš. On je, s ponosom ističem, ne samo naš nego i vaš.

Danas osjećam posebnu radost što fra Vinku Prliću rodom iz Hercegovine, a pastoral-nom djelatniku u Hrvatskoj, sadašnjem župniku u Staševici kao predsjednik mogu uručiti Za-hvalnicu Hrvatske akademije znanosti i umjet-nosti sa sjedištem u Mostaru, jer fra Vinko je hercegovački po rođenju, a hrvatski po sveće-ničkom djelovanju.

Marinko (fra Vinko) Prlić rođen je 1940. godine u Sovićima (Općina Grude, Hercego-vina). Osnovnu školu završio je u Sovićima, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagre-bu. Bogosloviju je završio u Makarskoj, gdje je zaređen za svećenika 1966. godine.

Svećeničku je službu 1967. započeo u Met-koviću pa je s fra Marijom Jurišićem pokrenuo list Iskra, koji je izlazio tri puta godišnje. Kada je došao za odgojitelja franjevačkog pomlatka u Sinju s fra Gabrijelom Jurišićem pokrenuo je list Žarište s porukom neka djeca nauče pisati. Godine 1977. imenovan je župnikom Miljevaca, gdje pokreće župni list Miljevci i 1982. organizi-rao Znanstveni skup u povodu 500-te obljetnice rođenja kardinala fra Jurja Utišinovića, pavlina (1482.-1551.). i objavio Zbornik radova. S Milje-vaca fra Vinko seli u Imotsku krajinu. Naime, od 1982. do 1991. godine bio je župnik u Prološ-cu gdje je pokrenuo župni list Proložac. Tamo je sagradio crkvu Kraljice Mira. Godine 1991. imenovan je gvardijanom, župnikom i dekanom u Imotskom, gdje nastavlja sa izdavanjem lista Grad na gori. U Imotskom je podigao samo-stan za jedan kat i potkrovlje, obnovio tvrđavu s crkvom Gospe od anđele 2007. Godine 1992. i 1993., za vrijeme službe u Imotskom, sudje-lovao je o organiziranju i pružanju pomoći kod izlaska Židova iz okupiranog Sarajeva. U znak

zahvalnosti Vlada Izraela formirala je delegaciju koja je posjetila samostan u Imotskom 16. rujna 1992. godine i uručila fra Vinku zahvalnicu "za pomoć koju su dobili u Imotskom od svećeni-ka u samostanu". Dokument su potpisali ista-knuti Židovi. Godine 1997. fra Vinko je župnik u Zmijavcima, te uređuje i objavljuje list Zmijavci. Uz crkvu je sagradio zvonik i podigao zavjetni križ iznad Zmijevaca. Godine 2006. imenovan je župnikom Staševice gdje pokreće izdavanje župnog lista Staševica.

Organizirao je sanaciju i proširenje starih putova, kao i izgradnji novih cesta - 15 km - prema napuštenim selima i crkvama župe Pasi-čina - Brista, zbog čega se ljudi danas vraćaju na svoja napuštena "ognjišta", obnavljaju stare kamene kuće spašavajući ih od propadanja i ponovo obrađuju svoju zemlju.

Navodi se da je fra Vinko Prlić od samog početka službe u župi Staševica aktivno sudje-lovao u unapređenju kulturnog i duhovnog živo-ta Župe. Pokrenuo je i nastavio izdavati župni list Staševica. U rukama držite već deveti broj. Uz to fra Vinko je otvorio Župnu knjižnicu Fra Ante Gnječa. Objavio je 2011. velebnu mono-grafiju Sakralna baština Župe Staševica, na 120 stranica sa 120 fotografija i slika. Priredio je mo-litvenik Vijenčić Gospe Lurdske.

U monografiji je tekstovima i fotografijama prikazana povijest župe Staševice u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji, od prvih kršćanskih stoljeća do danas - bazilika, vjerojatno s krstio-nicom i grobovima potječu s kraja 5. i početka 6., što svjedoče ostaci starokršćanske bazilike sv. Anastazija - Staša. Ovogodišnji propovjed-nik fra Andrija Nikić iz Hercegovine, pokrenuo je akciju otkopavanja bazilike. Kada se to ostva-ri naši suvremenici će, nadam se, saznati deta-lje o bazilici i onome što je zemlja uspjela saču-vati nakon petnaestak stoljeća. U Monografiji i Godišnjacima, uz razne vijesti, poruke i pouke, objavljeni su i tekstovi o srednjovjekovnim steć-cima i grobovima. U navedenim godišnjacima

34 STAŠEVICA

Zahvalnica fra Vinku Prliću

35STAŠEVICA

i knjigama fra Vinko je uredio, ispisao i objavio preko 6.500 stranica. Za tako raznovrsno znan-stveno-kulturno-izdavačko djelovanje, Hercego-vac fra Vinko Prlić je zaslužio da mu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru dodjeli Zahvalnicu. Kao predsjednik Akademije osjećam radost i ponos što fra Vinku uručujem ovo trajno priznanje s porukom:

Biti sudionikom utemeljenja i rasta Hrvat-ske akademije znanosti i umjetnosti u Mostaru trajni je zalog za sreću i stjecanje duhovnoga bogatstva. U kući znanja i umjetnosti svako je slovo glas duha, uma i srca, svaka je riječ ključ za mudrost, poniznost i slavu ljepote života.

Fra Vinko Prilić je i danas aktivan u oču-vanju sakralne baštine Staševice. Organizirao je obnovu i nadogradnju Crkve sv. Staša u Staševici, nastavio započete radove i završio iz-gradnju crkve Gospe Lurdske na Spilicama. Taj završni rad danas je proslavljen, 26. listopada 2014. godine.

U župnoj knjižnici je priredio izložbu slika akademskog umjetnika Branimira Dorotića.

Odlukom Predsjednika RH dr. Franje Tuđmana odlikovan je Redom hrvatskog pletera 26. svib-nja 1998. godine. Gradsko vijeće Ploča dodijelilo je 27. svibnja 2012. za Dan Grada fra Vinku Priliću nagradu za životno djelo s obra-zloženjem: „za nesebični doprinos u očuvanju sakralne baštine i una-pređenju kulturnog i duhovnog života župe.“ Konačno Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru je fra Vinku Prliću dodijelila ZAHVALNICU koju mu pred Vama, njegovim pomoćni-cima i pomoćnicama na dovršenju ove crkve u Spilicama, s radošću i zadovoljstvom predajem.

Župljanima i mladim obitelji-ma Staševice čestitam na najnovi-joj Crkvi i želim da i ovu crkvu svo-jom djecom pomlađuju i ispunjaju.

Neka roditelji ne zaborave da je imati više djece najljepši osjećaj na svijetu, i jedino djeca vrije-de, a sve ostalo je nebitno. Bez djece nije po-trebno crkve graditi, škole otvarati i vrtiće kititi. Stoga rodite jedno dijete više na slavu Božju! Jedno dijete više za radost, sreću i ljubav u obi-telji! Jedno dijete više da nam naš narod ne izu-mre! Jedno dijete više da oživimo i pomladimo ne samo stare kuće u brdima ove župe, nego i naše staračke župe. U lijepoj, slobodnoj i boga-toj Hrvatskoj ima mjesta, kruha i ruha za svako dijete. Jedno dijete više jer Hrvatska se voli dje-com. S jedinim djetetom više i ova će crkva biti punija i raspjevanija.

To je, uvjeren sam, vodilo i fra Vinka da i ovu crkvu dovrši i vama daruje.

Hvala mu! Ali hvala i svima koji su mu po-magali u ovom neprocjenljivom daru!

Fra Andrija Nikić,predsjednik Hrvatske akademije

znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Mostaru.

Mostar - Staševica, 26. listopada 2014.

36 STAŠEVICA

37STAŠEVICA

GREBLJE U MILUŠOJ (PASIČINA) - UKOPIŠTE IZ PRAPOVIJESTI I SA STEĆCIMA IZ KASNOG SREDNJEG VIJEKA

Do sada najiscrpniji popis stećaka u Republici Hrvatskoj, u reprezentativnoj Topografiji

stećaka u Hrvatskoj, naznačio je i Staševicu.1 Uredno je omogućio uvid u literaturu, radove i crtice onih koji su o njima pisali, a u konačnici i naknadna istraživanja ovih spomenika kasnog srednjeg vijeka 14.-15. st. Stoga je i objeloda-njen osvrt na stećke Krvavca kod zametnute crkve Sv. Bartula, spomenute u izvoru 1731., ali podignute dosta ranije, najvjerojatnije u 13.-14. st.2 Iako revizija nije bitnije izmjenila sliku stanja – navod o 6 primjeraka izmjenjen je u prilog 9 stećaka, odreda nižih oblika – ista se pokazala opravdanom. Naime, topografski pre-gled iz 2008. jednim se dijelom nužno oslanjao na literaturu iz koje je, nema sumnje, preuzeo i pokoju nejasnoću. Za Staševicu se to odnosi na Grebine kod Kužića kuća, navodom bivšeg župnika fra Marija Jurišića. Tek se naknadnim raspitivanjem kod mještana stekao dojam kako je riječ o zabuni, dočim nikome nisu poznati stećci na tom položaju. Ovaj Jurišićev navod u davnoj monografijici o Staševici očito je rezul-tat usmene informacije za nedaleki Krvavac, a koju je pripisao Kužića kućama.3 To što je na istom mjestu spomenuo i stećke Krvavca i nije

1 Marinko TOMASOVIĆ – Domagoj PERKIĆ – Ivan ALDUK, Topografija stećaka u Hrvatskoj, u: Stećci, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori (4. IX.-2.XI. 2008.), Zagreb, 2008., 83.

2 Marinko TOMASOVIĆ, Crkva sv. Bartula i steć-ci na Krvavcu u Milušoj (Pasičina), Staševica, List župe Sv. Staša u Staševici, 1(8), Staševi-ca, 2013., 13-18.

3 Mario JURIŠIĆ, Staševica (Brista – Pasičina), Staševica, 1968, 26. Takvu mi je vjerojatnost fra Mario Jurišić, iako u vremenskom razmaku od gotovo pola stoljeća od svog župnikovanja u Sta-ševici, i potvrdio u razgovoru 22. kolovoza 2014.

moralo upućivati na netočnost, jer nije rijetkost blizina dvaju ili više grobalja sa stećcima. Da se radi o zabuni govori i spomenuta predaja o crkvi kod Kužića kuća, što ponajprije odgovara stanju na Krvavcu. Uz sve to, Topografiji ste-ćaka u Hrvatskoj izostavila je i pojedine loka-litete ili spomenike od Like do Konavala, te je zadatak, ponajprije njenih autora, rad na dopu-ni. Stoga su u listu Staševica iznijete izmjene za Krvavac, a drugdje i upozorenje o stećku na susjednoj Tangàriji.4 Sada će se govoriti o

4 Marinko TOMASOVIĆ, Tangàrija u Milušoj (Pa-sičina) – Gradina, bojadisaonica i groblje, Hr-vatski neretvanski zbornik, 6, Društvo Neretva-na i prijatelja Neretve u Zagrebu, Zagreb, 2014., 110-112.

Stari put od Baranovca za Milušu nakon odvojka za Krvavac (foto: Marinko Tomasović)

MARINKO TOMASOVIĆRavnatelj Gradskog muzeja Makarska

Greblju u Milušoj, nepoznatom i skrivenom lokalitetu, u pogledu stećaka tek najusputnije spomenutom u literaturi.5

Greblje u MilušojGreblje u Milušoj označava lokalitet na

zapadnoj strani zaseoka, udaljen oko 700 m zapadno od Tangàrije, kolika je i udaljenost između nje i sjeveroistočnog Baranovca.6 Do

5 Marinko TOMASOVIĆ, nav. dj. (4), 111, gdje se osloncem na dobivene podatke govori o sanduku i ploči. Greblje je označeno i na katastarskoj karti: Brist, k.č. 4867.

6 Greblje u Milušoj rekognoscirao sam 12. siječ-nja 2014. s vodičem Zlatkom Andrijaševićem iz Gradca. Uvid je bio potaknut navodima Rober-ta Andrijaševića i Zlatkovog oca Milka iz Zavi-čajne zbirke u Gradcu o stećcima na tom po-ložaju, koje sam od njih čuo 30. siječnja 2013. prilikom obilaska brdskih predjela Staševice.

Greblja na uzdignutom prijevoju vodi djelo-mično prohodna oputina od, oko 200-ak m udaljenih, napuštenih kuća Miluše u istoč-nom podnožju. Na ovu komunikaciju najlak-še se pristupa od središta zaseoka, skretaju-ći s puta nadomak malog kamenog mosta. Lokalitet, iz udaljenosti teže uočljiv, ozna-čava tumul ili gomilu podignutu na stjenovi-tom jezičcu s desne strane puta, od čijeg je krupnog kamenja i podignuta međa. Stanje tumula iznosi oko 15 m u promjeru. Visina, promatranjem s južnog ruba, iznosi oko 3 m, dok sa zapadne, zaravnjene strane, do 1 m. Grobni karakter tumula vidljiv je i po opljač-kanom grobu na njegovoj zapadnoj polovini, za čije je otvaranje raskopana veća površina. Grob je, dužine 1,50-1,80 m, te širine 0,50 m, načinjen od jedva priklesanog kamena, što uz plitkoću ukopa dokazuje da je sred-

38 STAŠEVICA

Stari put za Milušu podno Tangàrije (foto: Marinko Tomasović)

39STAŠEVICA

Kuća u Milušoj (foto: Marinko Tomasović)

Spojene prizemnice u Milušoj (foto: Marinko Tomasović)

njovjekovni. Moguće je upravo njemu pripa-dao stećak-sanduk odgurnut uz zapadni rub tumula, na udaljenosti oko 1 m od međe uz put. Stećak je, dužine 1,20 m, širine 0,30 m i debljine 0,37 m, solidne izrade i relativno zaravnate plohe. Nije ukrašen. Drugi stećak, također bez ukrasa, ugrađen je kao kaldr-ma puta, 6 m jugozapadnije. Dužine je 1,69 m, širine 0,82 i mjerljive debljine do 0,19 m. Dobre je izrade, a zaglačanost plohe poslje-dica je i njegove sekundarne namjene.

Osobitosti Greblja i datiranje lokaliteta Naziv Greblje etimološkom jasnoćom

najčešće dokazuje groblja srednjeg vijeka. Svakako, na prostoru Staševice to dokazu-ju i lokaliteti s brojnijim stećcima na Crnoči i Jezercu, sličnog naziva Grebine.7 Greblje

7 Mario JURIŠIĆ, nav. dj. (3), 24-26; Marinko TO-MASOVIĆ – Domagoj PERKIĆ – Ivan ALDUK,

predstavlja vremenski kompleksan lokalitet svojstven upravo neretvanskom području. Karakterističan je po kontinuitetu, naknad-nom ukopavanju ispod stećaka unutar i u neposrednoj blizini prapovijesnih tumula ili gomila.8 Za Staševicu pokapanje ispod ste-ćaka na prostoru tumula jasno se raspoznaje

nav. dj. (1), 83. Grebinama se naziva i polo-žaj nedaleko stare župne kuće u Bristoj, kao i onaj dvojbeni kod Kužića kuća.

8 Marinko TOMASOVIĆ, Srednjovjekovni nad-grobni spomenici makarsko-neretvanskog područja, u: Stećci, katalog izložbe (ur. J. Poklečki Stošić), Galerija Klovićevi dvori , Zagreb, 2008., 125; ISTI, Kasnosrednjovje-kovno groblje u tumulu 1 na Ogradi (Draži-ce) u Eracima (Istočna Plina), u: Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju i Plini, Katalog izložbe (ur. M. Tomasović), Gradski muzej Makarska, Makarska, 2011., 285-322.

40 STAŠEVICA

Unutrašnjost prizemnice u Milušoj (foto: Marinko Tomasović)

41STAŠEVICA

Položaj Greblje (foto: Marinko Tomasović)

Pogled na Baranovac i Tangàriju s tumula na Greblju (foto: Marinko Tomasović)

na Crnoči, kod crkve Svih Svetih u Bristoj, te na Grebinama iznad Jezerca.

Stećci na Greblju u Milušoj odavno su pomaknuti s grobnog mjesta, iako nije jasno je li do toga došlo tek u prilici podizanja međe i popravka puta. Teže je sa sigurnošću reći je li stećak ugrađen u put pripada tipu sanduka, upravo u pločansko -neretvanskom području posve dominantnom obliku ovih spomenika.9 Ipak, sudeći po mjerljivoj deblji-ni od 0,19 m, kao i činjenici da ukopavanje debljeg oblika ne bi bilo izvedivo u takvom rudimentarnog popločavanja puta, može se pretpostaviti da je riječ o ploči, najnižem obliku stećka. Primjerak ploče, upravo pogo-

9 Marinko TOMASOVIĆ – Domagoj PERKIĆ – Ivan Alduk, nav. dj. (1), 83-85; Marinko TOMA-SOVIĆ, Srednjovjekovni nadgrobni spomeni-ci…, nav. dj. (8), 124.

dan da se iskoristi za dovratnik ulaza, evi-dentiran je i na Krvavcu.10 Datiranje stećaka i na Greblju stoji u pogledu njihovog općeg određivanja u vrijeme od kraja 14. do sredi-ne druge polovine 15. st. Najvjerojatnije je u tom vremenu i došlo do ponovnog pokapa-nja u tumul. Uzme li se kako dva sačuvana, iako dislocirana stećka, ujedno predstav-ljaju i njihov konačan broj, tumul na Greblju sadržavao bi približno 4-6 grobova iz 14.-15. st., podrazumjevajući kako je tek manji broj grobova bio označen stećcima.11 Međutim, tumul je dosta stariji, te ga valja datirati u brončano doba, okvirno u 2. tisućljeće prije Krista. Najvjerojatnije je i podignut kao grob-

10 Marinko TOMASOVIĆ, nav. dj. (2), 16-17.11 ISTI, Kasnosrednjovjekovno groblje…, nav.

dj. (8), gdje je u slučaju 7 stećaka istraženo 16 grobova.

42 STAŠEVICA

Tumul na Greblju (foto: Marinko Tomasović)

43STAŠEVICA

Kasnosrednjovjekovni grob u tumulu na Greblju (foto: Marinko Tomasović)

Stećak – sanduk uz tumul na Greblju (foto: Marinko Tomasović)

ni, te bi se istraživanjem i pronašao grob iz tog vremena, svakako pravilnije izrađen negoli ovaj vidljiv na površini. Na takvu sta-rost i namjenu tumula upućuje i put uz koji se nalazi, što je drevno pravilo o postavljanju grobalja uz komunikacije. Svakako, ovim se dokazuje i još starije postanje i važnost ovog lokalnog puta iz Miluše za Grmčenik.

Tko se pokapao na Greblju?Naposljetku, samo po sebi, nameće se

pitanje o pokopanim osobama ispod stećaka na Greblju. Na pitanje se okvirno već ponu-dio odgovor. U darovnici bosanskog kralja Ostoje iz 1417. predio Miluše ravnopravno se ističe s Pasičinom („terram Pasicna cum omnibus iuribus et territoriis, terram Miluse cum omnibus iuribus et territoriis“), odnosno 1452. navodom okoliša („Miluse cum suo contado“) u potvrdi darovnice.12 Kasnije su

12 Radovan JERKOVIĆ, Povijest neretvanskih župa, u: Don Radovan Jerković, život i djelo (ur. don M. Vidović), Matica hrvatska, Metko-vić, 2000., 392.

visinski uzdignutija područja Baranovca, sa zaseocima Kužići i Kežići, i zapadnijeg Grm-čanika (s gradnjom novije crkve sv. Ivana 1913.) predstavljali životnije jezgre od same Miluše. Ovaj proces i danas je prepoznatljiv u njihovim kamenim kućama na kat, za razliku od prizemnih gradnji u Miluši.

Odgovoru na pitanje o motivu kod oda-bira mjesta za ukopavanje na uzdignuto

sedlo iznad zaseoka potpomaže cjelokupna slika arheološke topografije širokog prostora Staševice. Kao veće i glavno groblje Miluše i Baranovca već je pretpostavljen Krvavac. Zasnovano je oko crkve sv. Bartula, titularom neizravno spomenute u izvoru 1422., a izrav-no 1731. nakon njene pregradnje. Razlozi zbog čega je Miluša imala i manje groblje na položaju Greblje odgovor nudi rodovska organizacija stanovništva u 14.-15. st., oči-tovana i u međusobno udaljenim mjestima za pokapanje. Odabir groblja mogao je biti uvjetovan i drugim motivima, možda blizinom kamenoloma za izradu stećaka. Svakako, jedan od razloga bio bi i kontinuitet grobnog mjesta, koji na Greblju seže u duboku proš-lost. Valja pretpostaviti kako je ovdje, na uzvisi s većom propustnosti zraka, u stanovitoj mjeri

bio odlučan i klimatsko-zdrastveni razlog u odabiru mjesta za pokapanje. Pak, za zasni-vanje groblja na nešto udaljenijem Krvavcu, konstatirano je, bila je odlučna podjednaka udaljenost od sjeveroistočnijeg Baranovca i zapadnije Miluše.

Dok se na Krvavcu, uokolo crkve Sv. Bartula, tada u izvorima i spomenute, s poka-panjem očito nastavilo i tijekom 18. st., njega je u tom vremenu teže dokazivati za Greblje. Možda se na njemu i dogodio kakav spora-dičan ukop i nakon 15. st., iako u tom sluča-ju treba pomišljati da je u tumulu iznad kuća Miluše ukopan kakav stranac, razbojnik ili samoubojica. Uopće, radilo bi se o kojem nesretniku izvan okvira shvaćanja i poželjnog ponašanja kakve je mogla prihvaćati mala i zabita brdska kršćanska zajednica.

44 STAŠEVICA

Stećak – ploča u kaldrmi puta na Greblju (foto: Marinko Tomasović)

Želja, da zabilježim riječi koje su nekada naši stari upotrebljavali u svakodnevnom govo-

ru u našoj Staševici, dale su mi povoda da ih napišem u jednom malom rječniku pod ime-nom “Staševački govorni rječnik po naški”.

Rječnik je nastao tako da sam u zadnjih nekoliko godina počeo zapisivati riječi koje su sve više navirale iz mog dječačkog pamće-nja dok sam pohađao pučku školu u Staševici (1947/48.-1950/51.), nižu gimnaziju u Pločama (1951/52.-1954/55.) i srednju poljoprivrednu školu u Kaštelima (1955.-1959.). Preko riječi koje sam zapisivao, shvatio sam da ih puno manjka, pa sam potražio pomoć od učevnih ljudi kojima je profesija izučavati rječi, gramatiku i pravopis.Tako su kroz povjest i nastali mnogi rječnici

Najstariji poznati rječnici bili su još za vri-jeme Akadskog carstva, države koja se razvila oko grada Akada u Mezopotamiji u 23. stolje-ću prije nove ere, a sadržavali su listu riječi na sumerskom i akadskom jeziku. Povjesničari dalje bilježe da je slijedeći rječnik bio Kineski,

najstariji preživjeli jednojezični rječnik. Potječe iz razdoblja od 206. godine prije nove ere do 220. godine nove ere, a autor je nepoznat. Pokriva otprilike 4300 riječi, a imao je sveukupno 13113 znakova, podijeljenih je devetnaest dijelova.

U petom stoljeću prije nove ere, Protagora iz Abdere-Grčaka (480-410. p.n.e.) je složio rječ-nik manje poznatih pojmova iz Homerovih tek-stova, a dva je stoljeća kasnije pjesnik Fileta di Coo (285.-340), sastavio rječnik neobičnih poet-skih i tehničkih riječi, te riječi iz dijalekta.

Prvi latinski leksikon sastavio je Marcus Fulvius Flaccus u drugom stoljeću p.n.e. (Libri de significatu verborum). Sanskrtski rječnik (tzv. “besmrtni rječnik”), napisan u četvrtom stoljeću, sadržavao je oko deset tisuća riječi. Arapski se rječnici pojavljuju između osmog i četrnaestog st.

Prvi kinesko-japanski enciklopedijski rječ-nik javlja se u jedanaestom stoljeću, a sasta-vio ga je Minamoto no Shitago (911.-983.). U trinaestom stoljeću Johannes Balbus Januen-sis (umro 1298.), piše enciklopedijski rječnik

45STAŠEVICA

Crkva Svih Svetih, Brista

STAŠEVAČKI GOVORNI RJEČNIK PO NAŠKIDr. sc. DRAGO DROPULIĆ

Catholicon, koji će postati najutjecajniji rječnik Srednjeg vijeka (1460.). Godine 1477. u Veneciji se tiska prvi dvojezični rječnik - Vocabolista itali-ano-tedesco, a 1499. se po prvi put neki rječnik tiska u Engleskoj - latinsko-engleski Promptuo-rium parvulorum. Prvi engleski rječnik napisan je 1604. godine, a zvao se A Table Alphabeticall.

Prvi hrvatski rječnik bio je mali talijan-sko-hrvatski rječnik iz 1527. godine pod nazi-vom Novo djelo, napisano na svega osam stranica koje podučava govoriti slavenski jezik, autora Petra Lupisa Valentijana. Međutim, pravi početak hrvatske leksikografije označa-va peterojezični rječnik iz 1595. godine Fausta Varančića (Rječnik pet najuglednijih europ-skih jezika - latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog)

Bio je sličan mnogobrojnim rječnicima u to vrijeme, a sadržavao je otprilike 5800 hrvat-skih riječi. Neki od ostalih poznatih rječnika tog razdoblja su Thesaurus linguae Illyricae Jakova Mikalje iz 1649., Dictionar ili réchi szlovenszke Jurja Habdelića iz 1670. te mnogi drugi. Rječ-nici iz perioda Hrvatskog narodnog preporoda su Njemačko-ilirski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića (1842.), Rječnik ilirsko-talijan-ski Dragutina Parčića (1858-), te Deutsch-kro-atisches Wörterbuch i Hrvatsko-njemačko-tali-janski rječnik znanstvenog nazivlja Bogoslava Šuleka (1874.-1875.). Što se jednojezičnih rječ-nika tiče, 1880. godine izlazi Rječnik hrvatsko-ga ili srpskoga jezika pri hrvatskoj Jugoslaven-skoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Abecedni poredak riječi rijetko se koristio do 18. stoljeća. Pojmovi su pisani prema razli-čitim pravilima. Npr. jedan dio rječnika bio je vezan za biljke, drugi samo za životinje ili stvari.

I ovdje bi bio kraj povjesti razvitka nas-tanka prvih rječnika. Oni nisu imali utjecaja na nastanak riječi koji su korišteni u Staševi-ci. Zato se vraćemo našim riječima da bismo saznali kako su nastale.

U tome će nam pomoći povjest, da odgo-vori, tko je sve vladao ovim prostorima od sto-

ljeća sedmog (po nekima stoljeća petog) do današnjih dana. Ustvari, trebamo znati koliki je bio utjecaj tih vremena na nastanak ovih Sta-ševačkih riječi.

Budući da je malo pisanih podataka o povjesti mjesta Staševica, koristimo podatke za grad Vrgorac kojeg vežemo i za ostala mjesta u neposrednoj blizini. Ovi prostori su pod Turskom vlašću bili od 1477. do 1690., kada ih je nakon 213 godina, okupirala Mletačka vojska. Veneci-ja kao glavni grad Mletačke republike, tada je imala oko 200000 stanovnika, 150 kanala i više od 400 mostova. Kuće i neki mostovi napravlje-ni su od našeg drveta, krčeći šume Velebita.

Nakon 1070 godina vladavine Mlečana (727.-1797.), Napoleon Bonaparte 12. svibnja 1797. godine osvaja Veneciju, kada nastupa raz-doblje prve Austrijske uprave (1797-1806), zatim kratkotrajno Francuske uprave (1806-1813) i ponovo Austro-Ugarske uprave (1813-1918).

Država Srba, Hrvata i Slovenaca stva-ra se 1918.godine, a 1929.godine Kraljevina Jugoslavija. Drugi svjetski rat donosi stvara-nje Jugoslavije, a tek 1991.godine, konačno, poslije više stoljetne borbe hrvatskog naroda u kojoj su i Staševčani dali svoj obol, nastaje samostalna i neovisna država Hrvatska.

Poštovani Staševčani!Pred Vama je rječnik govora naše Staše-

vice koji je u ovoj verziji dobio ime “Staševački govorni rječnik po naški”. U sadašnjem izda-nju, u rječniku je oko 2500 riječi.

Dali one baš sve pripadaju ovom rječni-ku teško je prosuditi. Možda bi neke od njih trebalo izbaciti ili bolje objasniti, a druge doda-ti. Nisu se mogle izbjeći riječi stranog podrjetla što je uvjetovano vremenom okupacije ovog područja koje smo gore naveli.

U pisanju ovog Rječnika korišteni su po-daci i drugih autora kojih nije mali broj. Za one, koje mislimo da su zaslužili naći svoje mjesto u ovom tekstu, rado navodimo.

Prof.dr. sc. Ivica i Filip Gusić: Rječnik govo-ra dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine

46 STAŠEVICA

Rječnik zaboravljenih Dalmatinskih rječi i značenja zaboravljene Dalmatinske riječi i nji-hova značenja

Dalmatinski rječnik - 09. 08. 2005.Dalamtinski rječnik - 26. 04. 2007.Rječnik manje poznatih riječi - 25. 09. 2007.Splitska rič - 05. 01. 2010.Dalamtinsko narječje - Forum.hr 24.09. 2010.Mini rječnik Dalmatinskih riječi - 09..02. 2011.Neven Kostanić: Stare Drveničke riči - 25. 12. 2011.Rječnik riječi koje su se nekada upotreblja-

vale - BrelaRječnik - Metković, 1800 riječiKarakteristično za sve ove rječnike je da

se većina riječi u njima razlikuje od našeg rječni-ka iako im je izvornost ista. Navodimo nekoliko primjera razlikovnih riječi, njihovih i naših: kotlu-ša-kotlača; mošun-mašun; moskati-mozgati; mirlušati-milušati; očeprtljati-očambrljati; palun-gar-parangal; skonovratiti-sunovratiti; strikimi-ce-strkomice; uskomištrati-uskomešati; vorešt-vurešt; vrljacati-vrciti; zabaketit-zabrekniti itd.

Koliki je interes za riječi koje su se nekada upotrebljave u pojedinim djelovima Dalmacije, najbolje pokazuje primjer Osnovne škole “Kneza Mislava” u Kaštel Sućurcu koja je na oglasnoj ploči izložila Rječnik dalmatinskog govora a uče-nici ga rado pogledaju. Zaista odlična ideja.

Što još zapisati o ovom Rječniku koji je pred Vama. Koliko je zapravo riječi u ovom našem Rječnika i kome pripadaju, obzirom na vri-jeme vladanja ovim prostorima. Mora se priznati da to nije baš lako sa sigurnošću procjeniti. No, ipak s izvjesnim strahom, usuđujem se procjeniti da više od 50% riči, izvorno pripada pučanstvu Staševice, 25% Mletačkoj republici (Italiji), 20% Turskom carstvu i 5% svima ostalim (Austrijskoj upravi, Francusakoj upravi, Austro-ugarskoj upra-vi, državi Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevini Jugoslaviji i na kraju zadnjoj Jugoslaviji).

Dopustite mi slobodu da se iskreno zahva-lim svim onima koji su pomogli u nastanku ovog rječnika. U prvom redu, ta zasluga pripada povjesti pučanstva Staševice, koji su s koljena na koljeno uporno prenosili ove starodavne riči da ne bi dospjele u zaborav.

Nadalje, zahvalnost dugujem i svom rodi-jaku gosp. Juri Dropuliću pok. Ivana koji je našao vremena da s puno truda i pažnje proči-ta ovaj rječnik, da bi neke riječi ispravio, neke dodao a neke i izbacio jer ovdje ne spadaju.

Isto tako veliko hvala i vlč. fra Vinku Prli-ću, dipl. teologu, koji je bio ocjenjivač (rece-zent) ovog rječnika.

Posebnu zahvalnost i priznanje dugujemo fra Vinku, što je svojom golemom snagom, upor-nošću i voljom našao sponzore koji su osigurali ne tako mala financijska sredstva da se štampa ovaj Rječnik u listu Staševica u 2014. godini.

Kao začin, za sami kraj, navodim ime g-đice Matilde Barbir, dipl. učiteljicu hrvatskog jezika u OŠ fra Ante Gnječa u Staševica, koja je jezično-stilski dotjerala (lektorirala) ovaj rukopis (rječnik).

S puno uvažavanja i ugleda, pozdravlja Vas Vaš Drago Dropulić

Kneževi Vinogradi, ožujak 2014. godine

47STAŠEVICA

Pročelje crkve Svih Svetih

Aabak - računalo na drvene kuglice (tablice množe-

nja i djeljenja)abazogo - vraćam, ako je moja buća bliža bulinuadet - običajadut - u kartaškoj igri „briškula“ karta od igreaeroplan - avionahbab - prijatelj**ajme - jao, teško, uzvik kukanjaajme meni - teško meniajte - iditeajvan - blago, krupna stoka**akord - rad na pogodbu a ne nadnicuakuža - prijaviti kombinacija karata u igri „trešeta“

(kod djeljenja), koja daje dodatne bodove, pisati punte prije početka igre*

akrap - škorpionakov - mjera za zapreminu (56,589 lit.)ala - uzvik značenja ajde, odlazite**alal - oprost** alaliti - odobravati, opraštati**alapača - žena koja puno i svašta govorialjkav - neuredan, smotanaljine - haljine, odjeća amanet - zalog, zavjet, ostavština, svetinja*ambar - drveni sanduk za čuvanje žita**amanovati - potvrditi**ametice - sve od reda amo - ovamo**apcigovati - oduzetiapelat se - suprotstaviti se, potužiti searač - namet**araz - do vrha** arčiti - trošiti, rasipati arivat - stizat, dolazit*arja - zrakarmadura - skele kod gradnjearšin - dužina lakta, „imati različite aršine (različito

vrednovanje iste osobe ili stvari)**astal - stolasti ga - vidi ga, gleašestit~ađiti - briniti, dvoriti nekoga**ašikovanje - voditi ljubavni razgovor, udvaranje**autaši - obuća domaće izrade od auto gume i zrač-

niceavaz - glas**avet - slabost, utvara, mršava osoba**avlija - dvorište**aždaja - neman**

B babine - običaj posjećivanja novorođenom djetetu baciti ključ - tek provriti

badanj - veća drvena posuda u konobi za gnječenje grožđe i vrenje mošta

badat - bosti npr. luk u zemlju (saditi)badava - uzalud, besplatno, beskorisno**badilj - lopatabadnjak - panj koji se na Badnju veče unosi u kuću

na ognjište i potpalibafe - zalisci, solupibagatela - nešto jeftino ili povoljno kupljenobaglama - oveća šarka na vratimabagra - ološ, banda, fukarabakrlina - prvi i zadnji mlaz rakije iz kotla kod peče-

nja baksuz - nesretan, čovjek loše sreće**bakšiš - dar, napojnica, pridebalatura - betonska terasa na kojoj se jede, pije i

igra, najčešće na karte*balija - moćnik-trgovac koji ni u čemu ne oskudjeva,

pogrdni naziv za muslimana**balota - buća drvena ili metalna*balun - lopta*baljezgati - govoriti puno i bez vezebaniti - nenadano doćibaratat - rukovati, raditi s nečimbarilo - bačvica za vino i mjera za tekućinu (oko 66

litara)barkati - dirkati, gurkatibarjak - zastavabataliti - zanemarit, ne voditi računa**bajam - badembajta - vikendica, vinogradarska kućicabalat - plesati*balanzat - pričati bez vezebalavurdija - nestašna djecabaliti - sliniti, pričati glupostibalini - kuglice s kojima se pune patrone (sačma za

pušku)balun - lopta*baljezgati - svašta govoritibakalar - riba koja se obavezno sprema za Badnjakbanak - duga sjedalica, tezgabančić - klupica na četiri noge banda - strana*bandira - zastava*bangav - osoba s fizičkom manombanuti - iznenada doći ili se pojavitibanja - kupatilo*banjati se - kupati se*baraka - kućica od dasakabaraba - čovjek koji živi raskošnobarba - uobičajeni naziv u Dalmaciji za stariju osobubaratat - raditi ili baviti se nečim

48 STAŠEVICA

barjak - zastava*barsa - prostor pripremljen za sušenje smokava*baružina - mjesto za odlaganje razgradivog bio otpa-

da (kompostište)batakljun - ptica, vrsta češljugarabataliti - zanemariti, prekinuti, završitibatinati - tući, udaratibatiti - lupati nogama po podubati - boja karata u kartaškoj igri „briškula“ *basat - nizak čovjekbaška - posebno, napose, odvojeno*baština - djedovina (nasljedstvo)baul - velika drvena okovana skrinja za robu, mornar-

ska škrinjabazditi - zaudarati, smrditi na alkoholbauljati - lutati, posrtatibauštel - gradilište, radnik u građevini***bečiti se - nekome se rugatibedevija - stara kobila**beg - onaj tko živi raskošno**begenisati - sviđati se, odobravati nešto**bekina - koža ovce, koze, janjca, zeca bekni - progovoribelaj - zlo, neprilika, nevolja**belegija - kožno oštrilo za britvubena - luda, budala, glupača, glupan**bendati - odobravati, uvažavati**berekin - nestaško, nevaljalac berićneto - u izobilju, obilno, bogato**berićet - sreća, napredak**besida - riječ bešika - drvena kolijevka**beštija - nevaljalko, životinja beštimat - psovatibevanda - razvodnjeno vino s vodombezbeli - svakako, naravno, tako je**brezime - prezimebezobrazluk - drskostbičerin - mali bocunčić za rakiju, zapremine 50 mlbičve - čarapebidan - jadanbidon - plastična posuda, karnisterbigunac - drvena posuda, gornji dio uži a donji širi,

služi za vrenje mošta i čuvanje dropa do pečenja rakije „loze“

bikla - piće od vina (crvenog) i kozijeg mlijeka u omjeru 1:1

bilina - masno meso (slanina)biluška - znak, biljeg, oznakabilmez - glup, neodgojen, neotesan čovjekbilja - komad drva (cjepanica)biljac - vuneni, stupani pokrivač za krevet

bilug - poštanska markabiondinka – plavuša*bira - pivo***bisan - bjesanbiša - crvotočinabišavo - crvima pojedeno drvo (namještaj)biškot * dvopek*brstina - prućebitanga - skitnica, neradnik, nevaljalacbitumen - građevinski materijal No1 za izolaciju kro-

višta, građevina, cesta i autoputova

49STAŠEVICA

Ostaci ranokršćanske crkve

bižati - bježatibiži - grašak*blavor - sljepić, neopasna crna zmijablentav - glupbleso - budaletina blinja - vodoplavno poljebocun - boca za vino posebnog izgleda najčešće

zapremine 1 i 2 litrabodul - otočaninbogme - boga miboj - kat, spratbokun - komad*bolan~bona - čovječe, cura (bez nekog većeg zna-

čenja)**bombizat - vrsta udarca kod bućanja*bonaca - potpuno mirno more*bortat - oporavljati se od pijanstvaborša - ženska torbabotilja - boca staklena najčešće za vino*botun - dugme*botur - ševar, biljka koja raste u matici (rječica u

vrgorskom polju)božiji pivac - ptica, zlatna s donje stranebova - plutača za vezanje brodova, debela žena*

brana - stara poljoprivredna alatka za ravnanje zemlje iza oranja

brabonjak - ovčiji ili koziji izmetbranke - vratnice u nogometu*brav - tovljenik svinje ili juneta, mlad ovanbrecati - prijetiti, isprekidani zvuk zvonabrekulja - žvekulja, vrsta velike muhebremza - kočnica* brico - brijač, frizerbrime - naramak granja ili drva (složena drva koje

su žene prtile na leđa i nosile do kuće)briktaš - lisnica, novčanik*brljanje - prljanje, onečišćavanjebrljuga - mutna ustaljala vodabriškula - vrsta kartaške igre s talijanskim kartama,

igra se dvoje protiv dvoje*britva - starinska alatka za brijanjebrokva - čavao, ekser* brnistra - grmolika dalmatinska biljka s žutim cvje-

tovimabronzin - bakreni, emajlirani i kalaisani lonac za

kuhanje na ognjištubrsunice - vršni listići raštikebrstiti - kada koze ili ovce jedu (čupkaju) grmbrtulin - nožić (džepni)*bručke - stidne dlakebrujet - riba pripremljena na poseban načinbruška - biranje, izvlačenjem iz šeširabruškin - četka za ribanje*bržola - komad mesa uz kralježnicu, umbul, pečeni-

cabubat~(nabubat) - naučiti napametbucati - naglo lupati po vodi, da uplašene ribe ulete

u mrežu (u popun)bućkuriš - smjesa nepoznatih sastojakabuće - drvene kugle, balote za igranjebudžak - kut, ugao*bujol - drvena okrugla posuda (3-5 l) s dva uha sa

strane, služi za pranje rubljabula - udana muslimanka**bulin - mala kugla u igri bućanja*bukal - vrč bukara - drvena posuda za vino, obično od smriča,

zapremine 0,5-2 litre* buklija - posuda s vinom i kolačima na stolu kojim se

časte svati na postajama*bukvica - očitati bukvicu, znači ukoritibumbit - pitibumbizat - igrajući buće, bacati visoko kuglu u zrak*bumbak - pamuk*bunište - smetište, mjesto gdje se baca svaštabureća - kožna čutura za vino

burdižati - snalaziti seburgija - starinsko svrdlo za praviti rupe u drvetu**burma - prsten (žena ga nosi na lijevoj a djevojka na

desnoj ruci, muškarci uvijek na lijevoj ruci)burilo~vučija - uži drveni sud za vodu (30 litara), na

jednom kraju uži, a drugom širiburljati - mutiti, mješati po nečemu tekućembus - žbunj, grmbusija - zasjedabusola - kompas (pokazuje strane svijeta)*buštra - zajednički naziv za više vrsta posudabutiga - trgovina*butrast - punašan, debeo (naročito u obrazima)budža - važna i ugledna osobabuzdo - tupasta osoba, ne baš bistre pameti** buzdovan - vrsta hladnog oružja**buža - rupa u zidu, drvetu, metalu

C cablo - stablocajkan - policajaccakal - staklocecelj - jako presoljeno jeloceker - pletena torbacekin - zlatnikcenat - centimetarceret - flastercerešpanja - poštanski vosak kojim se pečate pisma

i paketi*cicija - tvdica, škrtac, sitničav čovjekciditi - cjediticigašpic - kratka drvena muštiklaciklo - kada vino prelazi u ocatcikvantin - vrsta starog domaćeg kukuruza tvrdunca

(5-redac, služio za kuhanje pure)*cilo vino - vino bez vode*cil cilcat - cijeli, u jednom komaducima - izdanak, stabljika od krumpira; mornarski

konop za vezanje brodacimenat - cementcine - cijenecipati - cijepaticmilje - smiljecmizdriti - plakati bez pravog razlogacokula - cipela vojničkacipac - kuka na dužem držalu (oko 4 m) za vađenje

vrškicipanica - komad drveta kada se drva cjepajuciv - cijevcrljen - crvencrljenica - crvena zemljacotav - šepav*gobav - grbava osobacrkavica - neimaština, loš standard

50 STAŠEVICA

crkvina - vrsta bilja, raste uza zid; koristi se u puč-koj medicini za liječenje bolesti bubrega i mokraćnih putova

crnostrig - zmija otrovnica, ima crne šare po sebi, jedna vrsta poskoka

cucla - dudacukar - šećer**cukarin - šećer u kockama, bomboncukun - budala, glupan, blesancurik - naredba konju za hod unatrag***cvancik - nekadašnji novaccveke - metalni dodaci na đonucvibek - prepečeni kruh, dvopekcviće - cvijećecvikere - naočalecvrčak - kukac karakterističnog cvrčanja (samo

mužijak cvrči)

Ćća - amo ća, idemo daljećaća - otacćako - otac (nevista u pravilu muževa oca-svekra

zove ćako)ćaro - čisto, prozirno, jasnoćakula - razgovor*ćakulati - brbljati, ogovarati*ćapati - zgrabiti, ukrastićapiti - hvatati, uzetićar - dobitak, zaradaćata - pisar, administratorćebina - pokrivač otkan od starih krpa i predivaćeif - uživanje, naslada, volja**

ćela~ćelav - golet, plješiv**ćemer - svod, tuga**ćemeriti - graditi svod, luk**ćesa - platnena torbicaćikara - šalica za kavu s drškom*ćiket - smotuljak eksploziva (dinamita)ćikopepelnica - pepeljaraćilim - sag s ukrasima**ćiverica - glavaćorak - metak koji nema tane ćorav - slijep**ćoriti - spavati**ćorsokak - nešto bezizlazno, problem koji je vrlo

teško rješiti**ćoša - kut na zgradi**ćućka - ptica crvendaććuk - vrsta sovećukavac - zviždaljkaćukati - zviždati u lovu na ptice i u sportućuko - pasćuliti - povirivati, promatrati potajnoćumez - svinjac**ćumur - ugljen**ćup - zemljeni sud**ćuprija - most**ćuskija - čelična poluga za vaditi veće komade

kamena**ćuš - uzvik pri tjeranju magarcaćutati - šutjeti, mučatićutit - osjećat, naslućivatćutura - limena posuda za vodućuza - zatvor**

51STAŠEVICA

Brista, zaselak Rujići

Č čagalj - zvijer iz porodice vukovačakija - nožić, škljoca**čambri - kandžečangrizav - svadljiv, onaj koji se dosađuje prigova-

ranjemčandrljati - šaratičarati - vračatičandrkanje - puštati čudne zvukove (škripati, zvecka-

ti, zvoniti, glasno govoriti)čanjak - drvena zdjela iz koje je obitelj jelačar - korist, zaradačaskon - začas čatrnja - iskopani, ozidani i kamenom osvođeni

bunar za kišnicučauš - vođa u svatovima**čavrljati - ragovaratićebe - pokrivač, deka**čegulja~čevulja - dio grozdačekinje - svinjske dlakečelina ljubica - melisa, matičnjak, pčelinja metvi-

ca (koristi se kada se pčele roje, da se roj lakše uhvati)

čelopek - podnevna žega čeljad - svi članovi obiteljičemer - tuga, jad čepati - gnječiti nogama čerek - četvrtina česma - slavina**česmina - dalmatinski hrastčešagija - četka za timarenje blaga češnjak - bijeli lukčibuk - kamiš

čičak - biljka sa sitnim nazubljenim plodovima koji se hvataju za odjeću

čičav - kovrčave kosečik - ostatak ispušene cigaretečimavica - stjenica, dosadna osoba*čimuljice - mladi izdanci kupusa~raštike koji izrasta-

ju iz starih nakon rezanjačimuljati - brati mlade izdanke kupusačioda~špioda - pribadačačipat - jesti grožđe (bobicu po bobicu)čista srida - ispraznila criva, pepelnica, prva srijeda

iza pokladačitaba - popis, spisak**čivare - drvena nosila s 4 ručke za nošenje građevin-

skog i drugog materijalačivija - zavrtaj**čivut - čifut, čovjek tvrdicačoban - pastir**čoja - suknočokot - trs loze**čokati - kljucati, zobati zrno po zrno grožđe*čopav - šepav, hram**čorba - juha**čunjka - dio lica (usne)čuvaj se - makni sečvakati - kljucati, jesti zrno po zrnočvoruga - kvrgačvrknit - prstom dati udarac po tjemenučvrljak - ptica čvorak, žbrlj

Ddaće - bogat objed poslije pokopa pokojnikadagnje - vrsta crnih školjki, mušule

52 STAŠEVICA

Kapelica sv. Liberana na Bristi Kapelica B.D.M. na Orlu Kapelica sv. Liberana, Musulini

dangubiti - izgubiti dan, ništa ne raditidaniti - predahniti od napornog posladan oranja - mjera za zemljište, koliko se moglo

dnevno poorati mazgama (2500 m2)dašta - dakako, nego što, naravno**deder - rječ kojom se potiče razgovor**delija - jak momak**dek - dekagramdekati - nalijevati vodu u vino, tući, izmlatitidemejana - velika trbušasta vrbom opletena staklen-

ka (obično 25 i 50 litara)depeša - porukaderezga - krupnija trava u matici, najviše zastupljena dernek - sajam, skup, veselje**deverati - trpjeti, mučiti se, životaritidibidus - skroz naskroz, potpunodičurlija - djecadigod - kadkad (npr. svratite digod u nas)dijanica - veći komad zemlje u polju (<1000 m2)dika - ponosdilber - ljepotandiliti se - djeliti sediljati - nožem skidati koru i dio drveta da bi napravili

željeni predmetdigod - katkada, gdjegoddikoja - gdjekoja dimarica - vanjska kuhinja s ognjištemdimije - široke hlače od crne svile koje nose muslimani**dinari - boja karata u kartaškoj igri „briškula“diple - gajde*dipliti - svirati u gajde*dišpar - nepardišperan - bezvoljan, razočaran

dišpet - prkos, inatdite - dijetedivan - razgovordivenica - nadjev napravljena od kukuruznog griza,

krvi i komadića slanine u svinjskom crijevu a zatim skuhan

diver - muževljev bratdivjaka - divlja vinova loza (podloga)divojka - djevojkadiviji - divljidivljač - opći naziv za lovne životinjedivka - kava od prženog ječma i cikorijedizgine - uzde**dlaga - daščica kojom se slomljena ruka ili noga drži

u stanju mirovanjadlito - sjekačdobaviti - dohvatitidoćukat - dočuti, načuti dočići - mali doci, vrtovidočepati se - dokopati sedoditi - dotaknutidodijati - dosaditidolac - zemljište u nekoj udolini, vrt koji je služio obi-

telji za proizvodnju povrća; nalazi se u blizini kuće

dolibit se - došuljati sedok je svita i vika - za sva vremenadoma - kućidomale - uskorodometnut - dodatidoplaziti - dopuzitidorat - crno smeđi konj**dota - miraz*

53STAŠEVICA

Kapelica u zaseoku Musulina Kapelica Gospe od Zdravlja na Privoru Kapelica Gospe od Zdravlja, Šalinovići

dotarica - udavača s dotom, mirazom*dovi - Duhovi (svetac, uvijek pada u nedjelju)drača - trnoviti grm koji se koristio za ograđivanje

doca ili toradraga - kotlina, dio zemlje u udolinidražit - zadirkivatidrcadur - veća blanjadrćati - drhtati zbog groznicedrečati - zvečatidret - ravan dreto - ravno (označavanje smjera)drknut - šašav, lud drob - stomakdrop - komina, ostaci od gnječenog ili ocjeđenog grožđa drpati - nekoga grubo hvatati po tijeludruga - drugarica, prijateljicadub - hrastdubiti - stajati uspravnodućan - prodavaona, trgovina*dud - murva*dudliti - sisatiduga - povinuta daska kod bačve za vino dugme - puce, gumb*duja - dvojka u kartaškoj igri „trešeta i briškula“ *dulum - mjera za površinu (1000 m2)**dumati - mirno stajati i razmišljatidundo - stric, očev bratduperat - uptrebljavati, koristitidurati - trpjeti, podnositi, izdržati**durbin - dvogled**dušak - kod udisaja zadržati zrak što dužedušmanin - neprijatelj**dušpir - odušnikduv - duh duvaniti - pušitiduvar - zid**duzina - tucet 12 komadadvizica - dvogodišnja koza dvoriti - služiti, posluživati

DŽdžaba - badava**džak - vreća**džamija - muslimanska bogomolja**džeparac - nešto malo novaca u džepudžog - dugačka kost na pršutudžudžan - tvor, smrdi kao tvor**džukac - olinjao pas

Đ đakonije - puno vrsta jela, slastica**đavli - sotone, vrazi đardin - vrt

đekoji - ponekiđendar - žandarđezva - bakrena posuda za kuhanje kave**đikan - muška osoba čija je najveća vrijednost

snaga i dobar apetitđigerica - jetra**đilet - prsluk dio odjela bez rukava (oblači se ispod

odjela a iznad košulje)*đinđa - jeftin nakit**đipniti - poskočiti, odskočitiđir - krug, okret pri šetnjiđirati - še tatiđomeštar - geometarađorati - mjenjati**đozluci - naočale**đubre - gnojivo, izmetđuture - sve skupa na gomilu bez mjerenja**đunđe - ukrasđuvegija - mladoženja**

Eekser - čavao**evala - pozdrav pri susretu, hvala bravo**evala ti - svaka ti čast što si to učinio**

F faca - licefaćkat - zavoditi djevojkufajercag - upaljačfakin - mangup, onaj koji radi nedopuštenofalain - hvala vamfalit - pogrješit, nedostajati, hvalitifalšo - krivo, pogrešno, umjetno, lažnofanat - dečko, žandar u kartamafarba - bojafažol (važol) - grah*feder - opruga***feral - lampa koja gori na petroleumferata (verata) - željeznica, lokomotivafermat - stati, pustitifertutma - kaos, zbrkafeta - kriška kruha*fešta - veselje, slavljefibra - temperatura (kod bolesti)*fićkat - zviždatfiga - ispružen srednji prst ruke; znak da nećeš dobiti

ništa ili da te neuvažava, smokvafigurati - lijepo izgledatifilanci - financifilir - austr ijski sitni novac finta - dribling, varka tijelom, trikfirange - zavjese na prozorimafišek - smotan papir u obliku tuljka

54 STAŠEVICA

fjaka - izraz za stanje tijela i duha (Božiji dar za Dal-matince kada ne vole raditi ni misliti)

fjok - vrpca, mašnafjombe - praćkafjorin - austrijski novac do 1918. godinefjumbe - baciti prema dolje*fjumbin – visak*fleka - mrljaforca - snaga, silafrajla - gospođica, svaka neudata ženafrigat - pržiti u tavifriga mi se - baš me briga (fraza)friško - svježefritule - uštipcifrnja - šarena staklena kuglica s kojom se djeca rado

igraju, klikerfudra - postavafuga - razmak između kamena-pločica na zidufulati - promašitifumar - dimnjak*fumat - pušit*funcut - čovjek spreman na neku prevarufundament - temelj*fundeć - talog od kave, soc*furija - bijes, naglostfurešt - gost stranacfuš - rad na crno

G gabula - nevolja, problemgacati - gaziti po vodigaće - hlačegagrica - dlakavi crv u mesu kada se izbišagaj - šumarakgajba - pravokutna drvena ili plastična kašetagajka - petlja za kaišgajtan - usko tkanje ili deblje usukane svilene niti, za

opasivanje ili opšivavanje**galama - vika**gak - gavran, crna ptica gale - nadimak za čovjeka crnije putigalebina - izmet, gnoj od goveda i druge krupne

stokegalica - plavi kamen, bakreni oksid (zajedno s kre-

čom služi za špricanje vinove loze i voćaka protiv bolesti i štetočinja)

gange - momačko skupno pjevanje narodnih pjesa-ma - ojkavica

ganjc novo - neupotrebljena odjeća ili predmetigara~garo - crna ovca, crni ovangarbitača - svjetiljka koja svjetli na karbidgarbun - ugljen*gargaše - naprava s iglicama za češljanje (vlačenje)

vunegariti - žurno ići

55STAŠEVICA

Pasičina

gatati - vračatigavun - mala ribica bez ljuskegavan - bogataš, lihvar; po kipu čovik a posrcu i duši đavagegati se - ljuljati se pri hodu, hramatigenazija - gimnazijagepiti - ukrastigigati se - ljuljati segirica - vrsta morske ribegiz - lijevano željezo*gizdava - dotjerana, lijepaglavica - brdo do 230-425 m n/v.glanc papir - brusni (šmirgl) papirglavić - prednji dio samaraglavina - zapaljeni komad drvetaglavinjati - tumarati bez određenog ciljaglib - blatogloba - kazna, neplanirani novčani izdatak glogočanje - glogotatgluvo doba - doba noći od ponoći do prvih pivacagljiza - ugrušakgnjat - skočni zglob na nozi gnjida - dosadan čovjekgnjidice - ličinke ušijugnjilo - trulognjila - ilovačagnjizdo - gnijezdogobica - riba iz matice (bez ljuski)gobo - grbava osobagogolj - vodagologuzan - siromašan, slabo odjeven, koji nema ništagombati se - gurati segomila - staro groblje (stećaka), nakupina kamenjagonjati - tjerati, običaj da se momak i cura što više

zbliže prije ženidbe (obično se nađu u polju kod blaga)

gospina trava - kontarion, ljekovita biljkagožđa - naprava za hvatanje lisice i kunegrad - krupa, tučagradela - prenosivi roštilj (s ložištem na ognjištu,

zemlji ili betonu)gradir - stakleni mjerni instrument za mjerenje %

alkoholagranač - vile za bacanje (utovar i istovar) slame i gnojagrancav - užegao (mast)*gratalo - ribež*grataljka - strugalica za sir, povrće i voćegratati - strugati, grebati (češat) kada svrbigravorica - biljka grahorica koja se sijala kao hrana

stoci (kravama, ovcama i kozama)greb - grobgrezo - grubo, ružno*grdelin - češljugar (šarena ptica pjevica; uzgaja se

i u krletkama)grgešanje~glogočanje - ispirati grlo morskom

vodom grij - grijehgrizina - sadržaj iz trbuha biljojedagrintav - slabe volje, spreman za svađu, mrzovoljangriota - štetagrišiti - griješiti grivina - željezni obruč kojim se kosa pričvrčuje na

kosište (drveno držalo)griz - zalogaj, ugrizgrljak - vrh bocegroš - starinski novčićgrušalina - prvo mlijeko (stručno kolostrum)gubica - usnegucaj - gutljajgucat - gutatiguća - debela ženska~muška majagući guda gući go - zvati gudu (svinju) kada treba

jesti ili pitiguče - odojak, praseguda~gudin - svinja, krmača ili krmakguica - stražnjicagujina - glista, gujagulozan - neodoljiv za hranom, proždrljiv, lakom, sla-

dokusac*gundelj - vrsta bumbara koji jede lišće lozegundevalj - crni kukac tvrdokrilac koji valja balegugungula - metež, vreva, graja, strka**gunjav - dlakavgurman - čovjek koji voli mnogo i dobro jesti, sladokusacgusina - gusjenicagusle - narodni instrument dalmatinskog zaleđagustirna~lokva - iskopani zdenac (bunar) za sku-

pljanje vode kišnicegušt - naslada, užitak, zadovoljstvogušterica - gušterguštat - uživatgunđati - prigovaratigurle - cijev za odvod vode s krovaguvno - okrugli popločani prostor za vršidbu žita

mulama ili konjimagvint - navoj na vijku ili matici***gvožđurija - željezarija (razne željezne stvari)

Hhajat - mariti za nekoga (ne hajem za te - ne marim

za te)**hajvan - blesav čovjek**halabuka - buka, grajahlapit - gubiti pamet, gubiti vodu prilikom kuhanjahajduk - odmetnik, pobunjenik**hajde - hodi, idemo**

56 STAŠEVICA

hajmo ća - idemo*halaliti - oprostiti, pokloniti**harač - namet, porez**hripav - koji teško dišehunjavica - kihavica

Iidan~jidan - ljut, srditidro - jedroiđem - idemijada - tisućainatit - prkositinbazdat - privremeno sašiti iglom i koncem s veli-

kim vezomincati - plakati, jecati (odnosi se na djecu)*inčije - drugačijeinkartavat - žbukatiinsan - čovjek, čeljade, osobainšepijan - glup, izluđen* intrat - susresti intrigavat - zadirkivatiip - hip, trenutak irud~irudati - car Herod, irudati, nemoj mi ubiti dije-

te (sina)iskeljiti se - iskesiti seiskobeljati se - izvući se od nekakva zlaiskokotiti - oči raširitiiskoprcati se - spretno se izvući iz neke teškoće

ist~jist - jestiisponova - ispočetka, opet, ponovnoisporaviti - isprazniti, ispravitiiš - uzvik kojim se tjera kokošiščeprkati - noktima ili kandžama nešto pronaći,

otkopatiiščenbrljati - noktima se izgrebatiištekat - isključiti struju ištetiti - kod povrede pomaknuti zglob na ruci ili noziitimice - hitimice, bacajućiiva - dubačac, ljekovita trava, stavlja se u kotao kod

pečenja rakije lozeizaleta - izatrkaizasebice - zaredom izba - konoba, podrumizbeljiti se - napraviti grimasu usnamaizbišati - ucrvati se suho meso (pojava crva) izbižano - drvo izjedeno crvotočinom izbubat - istući*izbucati - dobro pomješatiizbužat - probušiti rupeizdiljati - nožem izrezbaritiizdrečiti se - raširiti oči u čuduizdušit - isprazniti se, izgubiti volju za radizdurat - izdržatizgnat - istjeratiizist - pojestiizlanit - reći ono što ne misliš

57STAŠEVICA

Crnoča Selo

izlapit - ishlapit, postatit zaboravanizlemat - istućiizlepiriti - uplijesniti se sušeno mesoizmaškaran - izmrčenizminiti - nastaviti raditi umjesto nekogaizmuštrat - izvježbati, naviknut na disciplinuiznila se - kada kokoši prestanu nositi jajaizogati - izdurati, izdržati do krajaizvitriti - ishlapiti, izvjetritiizvrciti - iskočiti, izletjetiižuminjat - izmisliti

J jagma - otimanje, pljačka**jaketa - kratak kaput, sakojalov - neplodanjamiti - uzetijaprak - sarma od raštikejarebica - ptica kamenarkajaruga - kanal, prokopjastuk - podglača, uzglavlje**javašluk - lijenost, nemarnost, sporost**jaz - propusna ustava koja se postavlja u maticu; izra-

đena je od drvenih stupaca i smriča, ispred ili iza penju se vršve za ulov ribe

ječmenac - gnojni čir (prištić) pored okajedar - kršan, razvijen, plećatjedva jedvice - teškom mukomjedvice - vrlo teškom mukomjematva - trgačina (berba grožđa)jendek - jarak, kanal**jendečiti - kopati kanal i izbacivat zemlju lopatom sa

strane**jerav - razrok, gledati u križjerbo - gledejetrva - žena muževljeva brata (djevera)jidit - ljutitjoguniti se - buniti se, tražiti kavgu**jok - ne, nikako**jopet - opet, ponovnojorgan - pokrivač**jučešnji - jučerašnji (česta pojava skraćivanja riječi)juva - juha, supa južina - južni vjetar, jugo

K kabast - glomazan, zdepast**kablić - drvena posuda za mlijekokaca - vrsta bačvekacavida - izvijač*kačola - okrugla duboka uzimača za grabiti vodu ili

juhu iz ampera ili lonca*ka dikad - ponekad, po koji putkafeni - smeđikaić - mali čamac na veslakain - posuda za umivanje, lavor**

kalais - emajlirani lim**kalaisati - lemljenjem krpiti limene posude**kalati - smanjiti, opasti, oslabitikaldrma - kamenom popločen put ili obor**kalauz -„ključ koji otvara sve brave“ **kalež - pozlaćena ili posrebrena posuda iz koje sve-

ćenik za bogoslužja pije na misikaliti - kada se željezo nakon kovanja stavlja u vodu

da bude čvršćekaljci - zubi kaljkač - čačkalica, čistač češljakaljkati - iščeprkati drvcem*kamenica - oveća četvrtasta kamena posuda za

čuvanje maslinova ulja (ako je s poklop-cem), izdubljena ili prirodno nastala u sta-jaćem kamenu služi kao pojilica za perad i svinje

kamiš - duga lula, drvena cjevčica na luli kamišari - odmetnici, šverceri duhanakamovila - kamilica (čaj)kanap - zemljišna mjera, oko 4000 m2

kanavaca - kuhinjska krpa*kanela - drvena pipa (slavina na bačvi)kanoćal - dalekozor, dvogled*kandžija - bič za tjeranje konja, mulekantar - viseća mjerna vaga** kantinela - letva, greda*kantun - kut, ugao*kantunal - noćni ormarić*kapak - poklopac na kotlu za pečenje rakije**kapara - predujamkapina - konopljika; grmolika ili drvenasta biljka čiji

se izbojci koriste za pletenje vrški, krtola i lisakapo - vođakapsa - mrtvački sanduk*kapula - crveni luk*karag - as ili trica van zoga u igri „trešeta“ *karaman - žohar*karati (se) - svađati (se)karbitača - svjetiljka na karbitkarijola - ručna kolica s jednim kotačem*karag - dobra karta u igri „briškula“ *kargati - nategnuti i podignuti polugom npr. kamen,

beton, panj i sl.*kartcela - papirnata kesica*kartina - cigaretni papirić*kartolina - razglednica*kasapin - mesar**kašeta - drvena ili plastična gajba*kašnje - poslije, kasnijekaštigat - opominjati, kritiziratikaštradina - suho ovčije meso**kašun - velika drvena spremnica za žito, škrinja, gra-

đevinska oplata

58 STAŠEVICA

katriga - stolica, sjedalica s naslonom*kaul - cvjetača*kava - manji kamenolomkavat - vaditi i lomiti kamenkavga - svađa**kavurina - tripice, škembićikazan - kotao**kečine - stara istrošena roba*kenit - udarati neki predmet nogom (npr. loptu)kenja - magaricakenjac - magarackerefeka - trik, štoskesa - vrećica**kesiti se - smijati se pokazujući sve zubekidisati - nasrtati, navaljivati, napadatikifeliti - gubiti se, napustiti neki prostor*kijamet - nevrijeme, metež, nepogoda**kila - povećana mošnja, bruhkilav - slabkirija - zakup, najam**kita - ukras na torbama i kapama kitina - odsječena grana s listovima, veže se uza zid

kao hrana ovcama i kozamakivan - osvetoljubiv, ogorčen na nekoga**kiždrati - pogledavatiklačina - peć za pečenje klaka~vapna**klak - vapno, kreč**klanac - uski prolaz na suhoziduklanfa - željezna spajalica za gredeklapa - sve štima, sve je OK, društvoklapati - lupati, stvarajući buku udarajući u neštoklapiti se - sanjatiklempav - osoba dugih obješenih ušijuklepati - tanjiti kosu (na hladno iskovati i tako je

naoštriti)klepniti - mlatnuti po licu otvorene šakekliko - kolikoklipsati - umoriti se, hodati dugoklobuk - šeširklokun - mjesto izbijanja izvorske vodekljuk - izmuljano grožđe iz kojeg se cjeđenjem, vre-

njem i pretakanjem dobije vinokljuka - kukakljusati - hodati kao stari konj-kljusekmezav - plačljivkobacat se - ritati se, bacati se nogama*koćeta - starinski bračni krevet*kočoperiti se - šepuriti se, previše se ponositikogo - kuhar u svatovima*kogula - đezva za kavu ili čajkola - ljepilo (dugo „o“)kolajna - ogrlica, lančićkolino - pokoljenje, stupanj generacijskokg srodstvakolišni - malen (kolišni je mili Bože)*

kolo od barila - obruč od bačve, djeca ga guraju posebnim guračem

kolomast - gusta mast za podmazivanje ležajakomaća - navratak oko vrata konju za vučenje kola

ili poljoprivrednu alatkukomar - komarackomedijati - šaliti sekominjati - odvajati zrno kukuruza od oklaskakomodno - biti na miru, imati sve pri ruci*komodati se - raskomoditi se, osjećati se udodno*komoda - nizak ormar s ladicamakomaštre - lanac s kukom iznad ognjišta o kojem

visi lonac (bronzin)*komparan - radno jednodjelno odjelokomšiluk - susjedstvo**

59STAŠEVICA

Crkva sv. Jure u Pasičini

komušati - odvajati list od klipa kukuruzakomušina - suhi listovi klipa kukuruzakonak - prenoćište konča~bitumen - ljepilo za končanje lađa i trupakonfuzija - pomutnja, strka*konoba - podrum u starim kućama u kojem se drže

bačve s vinom i pršutimakontat - brojati, računat prije izdavanja računa*kontra - protiv*korda - štapin-fitilj koji se zajedno s kapislom stavlja

u dinamit*korito - posuda iz koje se napaja stokakorizma - vrijeme od poklada do Uskrsa (šest tjeda-

na posta)*

koromač - biljka od koje se pravi liker maraskino a koristi se i kao začinsko bilje

koparan - vunena jakna bez kragnekopun - utučeni (uškopljeni) pjetao*kopile - vanbračno djetekosi me ljutina - žgaravica, osjećaj gorenja, žarenja,

pečenja koji se širi iz želuca ili donjeg dijela prsišta prema vratu

kosor~kosorača~kosirić - zaobljena poljop. alatka za sječu tanjih grana, s jedne strane je sječi-vo, a na vrhu zaobljeno*

korota - crnina, biti u žalosti za pokojnikomkorubina - ljuska od jaja, badema, ljeske kosirica - čeljustkosovac - ptica pjevica crni koskostila - drvo s crnim jestivim plodovima velike košti-

ce*kostriš - jestiva biljka maslačak*kostrit - oštra dlaka kao kod divlje svinjekoštati - imati cjenu koštovarac - „onaj koji vara a ne laže“košuljak - dječački haljetak, obično do koljena

(nosio se do polaska u školu)kota - podsuknjakotlača - zemljani sud, lonac za kuhanje na ognjištu kotula - ženska suknja od tanjeg materijala, obično

crveno-bijele boje*kova - košara*kovil je - planinska bil jka (grč.lat. ime Stype

Pennatus)kovitlac - pijavica, mjesto glavnog udara vjetra*kozlac - višegodišnja zeljasta biljka s kojom su se

hranile svinjekožun - muški kožni prsluk težačkog kroja krač - stanje teške bolesti koje traži pomoć drugoga

(pasti na krač)krakun - zasun, metalna naprava za zatvaranje sta-

rinskih vratakranpus - vragkraverica - staja za govedakravostrik - duga zelenkasta zmija s crnim rigama,

zna podojiti kravu, ovcu ili kozu)krcat - pun, ispunjenkrđža - loš duhan**krkalina - izmet od konja, mule, magarca, smrdljiv

duhankrečina - izvaljeni panjkredenca - kuhinjski ormar za posuđe, gornji dio

ostakljenkrek - čokot lozekresati - klesati kamenkresavica~kresa - upaljačkrešit - poskupit, porast cijenakrezav - čovjek bez zubi

kripan - hranjiv, zdrav, okrepljujući, onaj koji vraća snagu

križi - crkveni blagdan Spasovokrmeljav - osušene suze na očimakroniti - uliti malo vinakrpenjača - krpena loptakrstac - zadnji dio samarakrtol kljukaš - manja pletena košara (8-12 kg); naj-

češće se koristi u berbi smokavakrupa - grad, tučakruv - kruhkrž - riđoglava čubasta patkakuba - rakijski kotlovski poklopackubura - mala kratka puška**kuburiti - suočavati se s teškim životnim neprilikama,

bjedno živjetikućati - praviti rupe motikomkućerica - mala kućica (obično za svinje)kućerin - kavena ili čajna žlica* kučići - psićikučka - pas ženka, prost izraz za zlu ženukudilja - štap s brkljama koji služi za pričvršćivanje

vune za predenjekuferta - omotnica za pismokuk - kamen, stjenakukav - slabašan, jadankukolj - vrsta korova s plodom u obliku ćuturice (naj-

češće se javlja u pšenici)kuku - česta uzrečica kada stvari ne idu kako trebakukulja - ptica ševa sa čubom na glavikukuljica - kapa kišne kabanicekukumar - krastavackukurikavac - nezgodan kašalj kukviža - noćna ptica sa čubom na glavi, ćuk, vrsta

sovekularina - kravatakuluk - radna obaveza (obično na popravku puta)**kuljav - debeo čovjek („plemićki stomak“)kumiti - moliti za neštokumpanjon - prijatelj, drugkumpar - lažni kumkumparan - vuneni kratki kaput s rukavimakunserva - gusto ukuhani sos od rajčicekunst - nešto što traži veliku sposobnost, umjećekunjati - drijematikupa - crijepkupa kanalica - crijep s kanalom na sebi za ocjeđi-

vanje vodekupe - boja u kartaškoj igri „briškula“kuperati se - izvući se iz neke opasnostikuražan - hrabar, srčan*kurdela - platnena ili gumena uzica kurelj - izbojak na crvenom i bijelom luku sa sjeme-

nom (javlja se kad ne treba)

60 STAŠEVICA

kureljica - okominja, oklasak kurlati - prometatikurtalisati se - rješiti se, osloboditi se nečegakus - zalogajkusati - sladokusno glasno jestikusur - ostatak novca nakon kupovine**kušati - probatikušin - jastuk*kuš ti - gdje si kreniokuštrav - čupavkutlača - velika drvena žlica s kojom se mješa i vadi

hrana*kuver - kuferkužina - kuhinja*kvadar - okvir za slikekvarantin - vrsta starog domaćeg kukuruza tvrdunca

(služio za kuhanje pure)*kvarat - četvrtkvarta - mjera za žito, 4 varćaka (40 kg)kvas - kvasac za kruh, mlijeko**kvasina - ocat, sirćekvintal - 100 kgkvitati - izračunavati račune, obračunavati

L labrnje - usta (pogrdno)lacka - sijevalacman - stranac ladikati - odmaratilagnje - lakšelaktaroš - ulizica, karijeristlampadina - svjetiljka*lancat - vući lađu konopima uz maticulancun - plahta*landrat - skitat

laniti - nešto nehotice izgovoritilanterin - lampa na petroloj, ferallapćati - mlatiti jezikom gore dolje kao pas kada se

umori ili mu je vrućelapiš - olovkalaprdat - pričati bez vezelasta - lastavicalastavica - čeoni dio krova lašnje - lakšelaštrika - rastezljiva guma, koristi se za izradu praćki lavandin - umivaonik*ledina - duže vrijeme neobrađeno poljelemba - naglo naoblačenje s kišom (ljeti)lemozina - sitan novac koji se daje u crkvilenj - drvena građalepirica - leptirlepršati - vijoritilepušina - komušina iz sredine klipa kukuruza koja

se stavlja u slamariculešati - spremati meso ili ribu kuhanjemletrat - slikatilevatin - klistir, kod začepa čišćenje crijevalibar - knjiga* libit se - polagano ići, šuljati seliferovat - rješiti se nečega neželjenogligati - ići spavati, lećilikar - doktorlikarija - lijeklimica - turpija za željezo ili drvolin - lijenlinguza - lijena osobalisa - dio gornjeg dijela starinske potleušice nad kami-

nom gdje se spavalo, držalo alatke, sušilo meso. Danas služi za sušenje smokava. Izrađuju se od biljke kapine, odnosno konopljike

61STAŠEVICA

Crkva sv. Ivana Krstitelja, Grnčenik, sagrađena 1913. g.

liska - vrsta crne divlje patkelišina - karta u igranju bez vrijednosti*lišo - prazno, bez štete, karta bez punta* lišpe - ljepšelitavica - izraz za proljevlitice - visoke okomite stijenelito - sjekač za željezolitretat - slikati foto aparatomlivel - libela, pokazuje ravninu*lizati - puzatiločka - napojloga - skrovito mjesto za odmor, bazalokat - piti lokvanj - ozidani nepokriveni bunar (dno uže a vrh

širi)lopar - okrugla lopata s dugačkom drškom s kojom

se tijesto ubacivalo u krušnu peć, ognjište, a zatim nakon pečenja vadio kruh

loviti na ćiket - ubijati ribu dinamitom (nezakonita radnja)

lovorika - biljka lovor, služi kao začinlozina - suha rozgva od loze, daje odličan žar za

peći ribu, posebno ugora i jeguljulučiti - razdvajati npr. stoku iz stada s više vlasnikalug - pepeolukić - manji nož svinutog sječivalukšija - vruća voda s pepelom za pranje rublja ili

bačava za vino*lulav - blesav, glupav lumbrela - kišobran*lumera - kućni broj lumin - svjetlo koje se pali za mrtve lumperaj - pijankalunjati - skitatilupež - lopov, kradljivac

LJljiljan - cvijet koji se za sv. Antu nosi u crkvu na bla-

gosovljosnut - pastiljulj - engleska trava ljuljnuti - tresniti, pastiljut - kamenjarljutika - duguljasti crveni luk, raste kao žbun po 5-8

komada, dok je mlad, perje mu je odlično za pripremu puževa

M maca - čekić, malj s jedne i druge strane isti oblik,

reznik na rod kod loze i voćke*macan - jaki mišićavi čovjekmaća - mrlja, sparušeno lišće uzrokovano biljnim

bolestima*majdan - mjesto odakle se vadi kamen

makinja - mašina za polivanje loza i voćaka-obično bakrene izrade*

makinjati - mašinom kruniti kukuruzmakija - dalmatinski ekosustav koji se sastoji od

nisko-gustog grmlja i drvenastog raslinje do maksimalne visine 4 m

makalj - vrsta ribe iz maticemaloprin - maloprijemalta - žbukamaljen - štap za okretanje žrvnja (ručnog mlina)manđati - jesti slasno i obilno*manifetluk - dovitljivost, izmotavanjemani me se - okani me semanit - lud, neobuzdan, nepromišljenmanistra - tjestenina*mantavica - vrtoglavicamantija - svećenička haljina, abitmantula - izvorni kolač Staševčana (ukuhano brašno

„muka“ u sok od grožđa uz dodatak šećera - suši se na suncu)

manjati - rukama runiti kukuruzmanjaža - jelomanjkati - nedostajatimarenda - prvi jutarnji obrok, doručakmarisati - tući, šibati nekogamarva - stokamasliđan - biljka bosiljak (začin), žene ga zatiču za

uhomaslina - drvo s jestivim plodovima od kojih se pravi

ulje ili se konzerviramaslo - masnoća nakon mlaćenja mlijekamasturika~mast - grožđani mošt mašice - kliješta za hvatanje žarimašiti - ispružiti ruku da bi nešto uzeo mašklin - kramp, trnokop, pijukmaštilo - drveni sud za pranje robe, vjedromašur - pravokutna limena posuda u obliku plitkog

korita s dvije ručke za nošenje sitnijeg kame-na, šljunka i pjeska

mater - mama, majkamatrikula - međunarna dozvola za plovidbu na pre-

kooceanskim brodovimamatat - pecati ribu na silk obješen o trščani štap,

vabiti ribumatun - cigla*mazga - križanac pastuha i magaricemaznit - otuđit, ukrastmaža~mažetina - jutana vreća, krpa, krpetina mecavo - ljepivo, nedopečen kruhmečanje - kozije oglašavanjemečiti se - navikavati se na neštomedič - štitasta uš na smokvama i drugim voćkama,

napada drvanasti diomeđuse - između sebe

62 STAŠEVICA

megdan - bitka, borba**mekotiti - plitko oratimelem - ljekovita mast za mazanje rana**merak - naslada, ugodan osjećaj, uživanje*meštar - majstor*metiljav - slabog zdravlja, boležljivmetvica - menta (ljekovita biljna vrsta)micina - oteklina ispod pazuha ili prepona*mijur - svinjski mjehur koji su djeca puhala da bi se

igrala (preteča lopte u Staševici)milun - dinja*miluš - miris, miomirismilušati - mirisatiminit - vremenski proći određeni periodminđole - škripac, škrip, stega minđuše - naušnice, rećine**mirakul - čudo*miritati - zaslužiti, pripadati*misirača - velika bundeva-tikva (koristi se kao kuha-

na hrana za svinje)misno - svečano (odjelo) mistrija - zidarsko pomagalo za nanošenje maltera

na zidmisusovo - u ime Isusovomišćani - mještanimišijak - otrov za miševemišina - mješina od ovčije ili kozije kože za transport

mošta ili konzerviranje sira (sir iz mišine)mitit~mito - podkupiti, dar kojim se kupuje nečija

naklonost mizerija - siromaštvo, jad, bjeda*mlaćanica - ukiseljeno mlaćeno mlijeko (u stapu)

poslije skidanja maslamlačno - mlakomlajica - mladica (mladi izbojak), u moje vrijeme

neposlušna djeca u školi su kažnjavana dobi-janjem „srdela“ po dlanu; broj udaraca je ovi-sio o težini neposluha

mlatilica - naprava za mlaćenje žita i mahunarki (dva drvena štapa međusobno povezana s 25 cm uža, jedan štap se drži u rukama a drugim lupa po klasovima ili mahunama da bi iz njih ispalo zrno)

mlinica - vodenicamoba - kada kod jednog vlasnika radi više radnika

bez naknademoći - zapis protiv bolesti i umočiti - kvasitimolat - popustiti (bol)mondura - odjećamore - možemosur - led koji visi na strehama kuća, liticama, drve-

ću (ledene sige)mot - znak pokretom bilo kojeg dijela tijela koji se

daje suigraču u kartanjumovit se - žuriti se u smislu bržeg kretanja

mozgati - misliti mozgommožđani - mozakmračiti - vegetativni način razmnožavanja npr. loze

i to tako da se grana povije prema zemlji i pokrije; iz nje izbije nova mladica

mrčina - platno zamazano čađommrginj - međa (granica između dvije njive)mriska - nabor na haljini, bora na licumrkati - ploditi ovcumrkla noć - potpuno tamna noć bez svjetlamrmak - rovac, jede gomolje krumpiramrs - meso svih vrstamrtvina - grmolika biljka smrčamrvu - malo, zerumućak - jaje koje se pokvarilo pa se mućkamućati - pokretom ruku vodom prati zatvorene posu-

de (boce, bačve i sl.),mučat - šutitmudante - donje rublje (kretke gaćice)mudantine - kupaće gaće muka - bijelo pšenično brašno T-400mukte - besplatno, bez plaćanjamujs - uzvik kojim se doziva mačkamul - pristanište brodamula - križanac između magarca i kobilemulac - izvanbračno dijetemularija - dječurlijamuniti - jako i naglo udariti (muni ga u rebra)mural - tanka greda koja se koristi kao rog u pokri-

vanju kuća muletina~mulan - meso s dna rebaramunjen - šašav, luckastmur - pečat, potpis murva - dud bijeli i crveni plodmusav - prljav, neuredanmuškardin - kicoš, laf, tipmušterija - kupac, klient**muštra - posprdan izraz za osobumuštrati - kritizirati, mudro nagovaratimuša - općinska, ničija zemljamušula - školjka dagnja muškobanjasta - muškasta ženamušket - puška kremenjača muštuluk - dar za dobru vijest, dobra vijestmutav - nijemmutežina - vino s talogommutikaša - prevarantmuto - šutljiva osobamuvar - muhar (korov koji se hvata za odjeću)

N nabasat - naići na nekoganabijača - starinska puška koja se puni s vrha cij evinabojac - naprava za nabijanje obruča na bačvamanaboj - gnojni ili vodeni čir na tabanu

63STAŠEVICA

nabrajati - plakati naglas za mrtvimnabrusiti se - naoštriti se, upregniti sve snage da bi

bio u ponom raspoloženjunabubat se - prejesti senacvrcati se - opiti senaćuliti - uzdignuti (uši)naćuriti - nesigurno složen kamen na povišeno mje-

sto (lako se sruši) i na najmanji dodirnaćve - drvena posuda za miješanje tjestanadit - pričvrstiti mamac na udicu, napuniti nečimnadrincat~nadronjat - naspavati senadrljat - nastradat, dobiti batinena dušak - naiskap, ispiti čašu do dna bez predahanaduti se - napuhati senajeren - nakrivljennajskoli - posebice, naročito, ponajvišenaježuriti se - naježiti senakanjivati se - odugovlačiti polazak, nikada poći

(kreniti)nakargat - natovaritinaknaditi - dodati nakostrušiti se - namrgoditi se, naljutiti senakresan- pijannaladiti se - prehladiti senaloprin - malo prijenaljoskati se - jako se napiti namatat - namamiti i uloviti ribu kod pecanja namečiti - naviknutinamiriti - nahraniti stokunamisto - umjestonamusit se - uvrijedit senanoge - pješkenaočigled - lijepa izgleda naoposu - na pravu stranu okreniti npr. odjeću, obu-

ću i druge predmetenapolitana - dinara, kupa, bata i špadi u kartaškoj

igri „trešeta“ as, trica i duja nose tri boda*napose - posebnonaponase - jedan po jedan odvojenonaprtnjača - ispletena torba od raznih boja vune,

nosi se na leđimanaprstak - limena navlaka za prst da se neubodeš

na iglu kod šivanjanapršnjak - ženski odjevni predmet od vunenog koncanaramak - količina nečega što obuhvati jedna rukanaravski - naravnonaresti - narasti, odrasti, postati veliknarikača - žena zadužena za nabrajanje (plač

naglas) kod pokopa pokojnikanariktati - namjestit, urediti, dovesti u rednarozano - izrezbarenonasamarati - izigrati, prevariti nase - nazad, natrag, k sebinaspugat - upiti vodu, namočiti se

na stranu - otići na zahod (WC)nasuti - naliti, natočitinašestice - natašte, ne jesti prije pregledanašešureno - napuhanonaškrabati - napisati nečitkonatenane - polako bez žurbe**natentati - nagovoritinauditi - naškoditinaumit - odlučiti senauznak - leđima~poleđuške ležatinavaditi se - steći navikunavakat - u pravo vrijemena vrju - na vrhunavrćat - kalemiti lozu, voćke, ruže i dr.naviljak - količina sijena koju jedna osoba može

nositi vilamanavisiti - staviti lonac s hranom na vatru da se kuhanavonjan - namirisannavrtati - cijepiti plemku na podlogunazeba - prehladanažimati - kada čovjek svom snagom želi nešto

dignuti ili pomaknitinjanke - niti, baremne benda - ne mari što mu govorišnemaš ga šta viditi - neugledannearno - nemarno nejačad~nejakost - mala djecaneduševan - neobazriv nekrst - nekrštena osobaneš - nećešnetijak - nećakne treba duši grišit - treba reći istinunevera - olujno nevrijeme na morunevista - snahanidra - njedranijanci riči - bez riječi/biti suzdržanniki - nekinikidan - neki danniko - netkonim - nijemnije na odmet - nije suvišnonije zgorega - nije loše, ne smetanistrmo~nizastranu - nizbrdonizdol - nizbrdonomadne - neki dannorac - gnjurac, ptica vodarica koja roninoriti - ronitinoseća - trudnanozdrve - nosnice nožice~makaze - škare**nu - kada hoćeš skreniti pozornost

64 STAŠEVICA

O obaći - posjetiti (bolesnika)obabiti - poroditiobad - insekt koji napastuje stoku i siše joj krvobadati - poslušatiobadavat - mariti, obazirati se, obraćati pažnju, uzi-

mati u obzir obariti - kratko prokuhati u vreloj vodiobaška - posebno, ponaosob, odvojenoobataliti - uništitiobazdirati se - osvrtati seobetati - obećatiobiknuti se - navići se na određeni način života, od-

vići seobeseliti se - obradovati seobilato - imati mnogo, više nego što trebaš oblaziti - obilazitioblisti - obići puzanjem oko oltaraoblizniti se - dobiti dvojkeobojak - sukneni uložak koji se stavlja u opanak

prije obuvanjaobor - popločani prostor ispred kućeobrest - zarasti, obrastiocapariti - odsjeći (komad mesa)oćale - naočaleočambrljati - ogrebsti

očemušati - očišćen od nečega (lišće, perje)očeniti - otkinutiočepiti - nekome stati na noguočepušati - poskidati perje s peradiodavlen - odavdeodagnat - otpremiti neku robu odadniti - skiniti dno s bačve odalamiti - udariti nekoga svom snagomodalečiti se - udaljiti seodaniti - nakratko se odmoritiodlučiti - odvojiti janjad, telad, kozliće od materiodminiti - zamjenitiodom - korakom odrina - vinova loza izdignuta iznad obora, a ispred

kuće radi roda i stvaranja hladovineodrapit - jako udariti, odalamitiodrenat - odvesti neku robu mulom, konjem, magar-

cem ili danas automodrišit - odvezat, razvezatodškuriti - malo otvoriti roletneoduva - odušakodvidat - odvrnuti odžak - dimnjakoglav - vrsta ularaognjilo - naprava za stvaranje iskre preko kamena

kremenca i truda

65STAŠEVICA

Crnoča Brig

ognjište - centralni prostor glavne prostorije u kući gdje se kuhalo i sjedilo okolo i grijalo

ograniti sunce - zasjati sunceogrozdina - ostaci grozda bez bobaohaniti - odmoriti seoklen - odakle, otkudokorubati - skiniti koru, ogolitiomečati - omekšatioka - mjera za težinu i tekućinu (1,282 kg 1,5 litra)okaniti - ostaviti na miru, skanjivatioklen - odakleokripiti - pojesti ili popiti nešto kalorično da bi se

popravilo zdravljeokuperat - opremit seoklen si - odakle si olomlani~onomlani - pretprošle godine, prije dvije

godineomarina - jako vruće vrijeme s puno vlage u zraku

(sparina)omečati - otopliti, omekšatiomrknuti - dočekati noć, prenoćiti oniko - onolikoopandrčiti - udariti nečimopaučiti - jako udariti, odalamiti, tresnutiopelat se - potužiti seopičiti - udaritiopiturat - obojadisati oplata - daska za šalovanje, armiranjeoplakniti - isprati vodomoplazina - uvratina gdje se na njivi okreće traktor ili

konj s priključnim oruđimaopuljati - ukrasti, kockom dobiti sav novac od pro-

tivnikaoputa - vrpca od ovčije ili kozije kože koja služi za

pravljenje opanaka-gornji dio oputina - uzak, neuređen put, stranputica orahovica - liker (pomješana rakija loza; na 1 litru

dodaje se 12 zelenih oraha, 18 dkg šećera i 7 zrna kave), drži se 40 dana na suncu u staklenci, pokrivena gazom

oran - raspoložen, odmoran, lagan, čio, zdrav (oran za posao)

oriti - rušitioseknit se - obrisati nososin - sjena, sjenovito oskoruša - vrsta voćke, ima vrlo opor plodoslačati - osladitiostraga - pozadi, izaostraguša - starinska puška koja se puni otragaostrić - ošišatiošac - naprava za lov ribe i ptica (prave se od dlake

konjskog repa)

ošamutiti - onesvijestitioš - hoćešošinuti - udariti rukom, nije baš normalanoštrokondža - zločasta ženaošuljci - ostaci npr. slame na guvnu ili prazno zrnjeopržiti se - opeći seotale - odatleotfikariti - odrezati, odsjećiotimično - namjernootribine - oguljena kora od krumpira, krastavca, ja-

buke, tikvicaovastina - grozd bez bobaovdalen - odavde, iz ovog mjestaovdan - danjuovliko - ovolikoovnoć - noćuozdol - odozdoozgor - odozgoozebst - smrznuti seozliditi se - ozlijediti se ozovnit - odazvatožeg - žarač za razgrtanje žari ožeć - opeći

P paćika - koštice voća ili grožđapačiti - slagati, sortirati list duhanapala - elektični ili telefonski stup palamudit - činiti se pametan, pričati lažipalata - ožegpalj - plosnati drveni mješač s drškompalje - mekinjepaljetkovati - poslije berbe tražiti grožđe, voće, kukuruzpanceta - slaninapa ndur - policajac, đendarpapan - izraz za policajcaparabela - puška strojnicaparadžik - kapulicaparčati - mješati se u svega i svaštapari mi se - čini mi se parlati - govoriti*parangal - ribarska naprava s puno udicaparip - mladi i bijesan konjparožak - vršak na vilamaparticela - parcela, zemljište upisano u gruntovne

knjge*partiti - kreniti, otići, otputovati* parlati - govoriti brzo*pas - strukpasalo - prošlo*pasancija - prođa*pastorčad - djeca iz ranijeg braka

66 STAŠEVICA

pašta-šuta - tjestenina s mljevenim mesom, crvenim lukom i rajčicom*

paše - odgovarapašticada - jelo od govedine kuhano u vinu*pašticerija - slašticarnica*patent - zatvarač na hlačama ili suknjipatina - krema za cipelepatinati - namazati kremom za cipelepatrona - čahura od metka*pazariti - prodati ili kupitipeca - vinski talog na dnu bačve nakon odljevanja

vinapegula - peh, nesretna okolnost, baksuz**pelcovati se - cijepiti sepelin - gorka ljekovita biljka (raste uz maticu)peliti - prjetiti, uporno davati uputepensija - mirovina, penzijapenjalo - zamka za ptice (zapinje se kamena ploča

s prljima i biškotom)penta - vanbrodski motorpentrati se - penjati seperšona - osoba*perušina - perje od pticaperušati - vući i tako trgati perjepesati - pričati bez vezepešnja - donja konjska gubicapeškarija - ribarnica*peškat - podignuti kartu iz špila, uzeti neštopeškir - ručnik**petljati - pričati nerazumnopetruljača - svijeća na petrolejpetrusin - peršinpića - osušena hrana za stokupijaca~pazar - tržnica** pijat - tanjur*pijatić - manji tanjurić* pijavica - crv iz vode koji se stavlja na kožu bolesni-

ka da siše krv, tako izvači bolestipijumbin - građevinski visakpilip - muško ime (Filip) pilja - tanko rezani krumpir na ploške piljak - kamenčić koji se baca po vodipinel - kist, četkica za bojanje* pinelavat - mazati kistom boju*pinezi - novcipinjur - viljuška pi pi - dozivanje peradipipa - slavina za vodupiplica - mlada koka, mlada djevojkapipun - dinjapirula - tabletapir - svatovi

pistola - pištolj, kubura*pištac - sviralo napravljeno od jasenovog ili vrbovog

drvata (pravi se tako da se najprije skine kora i nakon obrade drveta kora se vrati)

pitar - posuda za cvijećepitati - hraniti dijete stavljajući mu hranu u ustapitura - boja pitur - ličilac, bojadisar*pituravanje - bojanje, izraz kada se nekoga uvjerava

u nešto neistinito*piz - uteg za vaganje*pizati – težiti*pladanj - drveni tanjur (veći i plići)plana - grede na krovu kućeplandište - odmorište za stokuplao - žurno, nagloplaniti - naglo ili žestoko reagiratiplav - naprasit, plah plavka - crna sorta grožđa u staševačkim vinogradi-

maplaz - dio plugapleh - limplenica - mreža s ošcima (zamka za lov divljih pata-

ka i drugih ptica koje rone)pleter - sve što je pleteno od drvenog prućapleska - pljuska po obrazimaplisnjav - prljav i neuredan čovjekplitica - tacna**pliva - pljeva koja ostane kod vršidbe žita (najsitniji

dio slame; koristi se i za žbukanje pletera)ploska- spljoštena boca pogodna za nošenje u

džepuplotica - riba iz maticepljuvaka - pljuvačkapobenaviti - poluditipobiti se - fizički se sukobitipobro - prijatelj, pobratimpocipcima - udarati ispod koljenapoć - otićipočepušati se - potući sepočinit - odmoritipodapriti - gurati prema gore i staviti oslonacpodapet - poduprijet granu s puno plodovapodase - ispod sebepodaziđati - podziđatipodbir - duhan dobiven podbiranjempodgoriti - podpalite se, npr. donji listovi kukuruzapodmijuriti - oticanje kože nakon opeklinepodrtine - nošena odjećapodpas - ispod pasapodstrić - skratiti kosupod pauza - pod pazuh

67STAŠEVICA

poduminta - temelj*poduplan - udvostručenpogan - nestašan, gad, odvratan čovjekpoganac - bolest crveni vjetarpogobiti se - zgrbiti sepofrig - zaprška*pofrigati - pržiti na tavi*pojat se - udebljat se, dobiti na težinipojata - manja kućica uz guvno, služila za sprema-

nje i čuvanje slame ili sijena, izbapojara~povodanj - pojava rasta razine vodepojilo - mjesto na rijeci ili blizu lokve gdje se poji

stokapoklepiti se - pokunjiti sepoklade - utorak uoči čiste srijede kada počinje koriz-

mapokunjit - spusti glavu uz osjećaj krivnjepokusurati se - zajednički više osoba plati računpola apola - pola polapola - veća gromada kamenapolisti - poliznuti polivača - kanta za zalijevanjepolivačina - vrijeme tretiranja vinograda protiv bole-

sti i štetočinjapolug - jaje koje je stalno u gnjezdu da bi kokoš

nastavila nositipolućak - mjera za žito, pola varćaka (5kg)poljar - čuvar poljapomanitati - poluditi, skreniti s pametipomesti se - zbuniti sepomidora - rajčica*pomlje - slušati pažljivijepomistiti - pomaknutipomnjivo - pažljivopomutnja - zbrkaponjava - vuneni pokrivačpopizati - rukom odoka odmjeriti težinupoplet - donji dio čarapepopuljiti - pokupiti novac ili nešto drugopoprug - spleteni kaiš za pričvršćivanje samara za

mazgu (mulu) ili magareportun - kućni ulaz poskorupiti - pokupiti sloj (skorup) što pliva na povr-

šini tekućineposlin - poslijeposrniti - spotaći sepostelja - krevetpostole - cipele**pošada - noževi u kompletu (obično 6) za rezanje

mesapošandrcati - skreniti s pameti, poluditipošpalangat - popustiti u radu , učenju, razumu

poštijer - poštarpoškropiti - poprskatipoškurit - potamnitpošto - koliko stoji (košta)použina - popodnevna marendapot - lončić za piće (kratko „o“), znoj (dugo „o“)*potakljati - poduprijeti štapom biljku ili što drugopotit se - znojiti sepotlapodne - poslije podnepotle - poslijepotrati - otjeratipotrevit - pogoditi pravo vrijemepoturica - čovjek koji se potpuno promjeni u navi-

kama, običajima, ponašanju i mišljenju (gori poturica od turčina) - tuski: jerel cetvel**

povirit - pogledati unutra ili vanipovist - povjestpovor - gornji dio kralježnicepovršaljka - žljebasti crijep kojim se pokriva vrh kro-

va (sljemena)praća - konop na samaru kojim se veže teretpraljak - kočić za obilježavanje, najčešće u vrtu i gra-

đevini kod označavanja temeljaprakljača - plosnato drvo kojim se udara po rublju

prilikom pranja, obično na maticipramenka - pasmina ovce u Staševiciprecvikati - presjećiprćavac - kokošiji želudacprč - jaracprčevina - jarčev smradprčkat - malo raditi i ne umoriti seprećati - nagrtati žar na pekupredljiv - plašljivpredikati - pričati, govoritipredniti - prepasti se u trenu od nečegapređa - predivo, ispredena vunaprefrigan - lukavpregalj - bijeli tanki crv u pršutu koji skače kada se

pršut režepregršt - količine sipke tvari koja može stati u sastav-

ljene dlanove i do vrha ih ispunjaprenit - trenutno prekinuti pospanostprigoriti - pritrpiti štetuprisoj - mjesto izloženo suncuprišati - žuriti*pritorak - ograđeni dio ispred tora gdje su ovce noći-

vale ili danju plandovaleprlj - prut (služi za pletenje vršvi, krtola i košara)praska - breskvaprasuncu - sunčana strana pratar - svećenik pratarka - smokva s crnim plodom

68 STAŠEVICA

prećati - pokriti kruh žeravicom i pepelom, prije pečenja

preško - svježe*pretelj - prijateljpribivati - stanovati, živjetipribrokvat - pričvrstiti nešto čavlimapričanci~pričke - opanci, kožnata vrpca kojom se

krpe rupe na opancimapridikat - govoriti, razgovaratipridurati - izdržati jedno vrijeme neku poteškoću ili

nešto drugopridase - ispred sebepridivak - nadimak pridvraće - prostor pred vratima prigoriti - prežaliti, oprostitiprifrigan - lukav prijaniti - prilijepiti seprikardašiti - pretjeratiprikiniti - prekinutipriko dana - danjuprikobaciti se - prevrnuti se preko glaveprikoviše - previšeprikovrcniti - pasti preko nečega visokapriliva - prostor uz rijeku (matica), gdje se voda naj-

prije izlije i napravi poplavuprimesti - ljudi koji prozebu propuhani hladnim vje-

tromprimučati - prešutjeti pa ne odgovoritipripasaj - muški kožni pojas

pripeliti - priprjetiti, upozoritipripeti - privezati konopcem stoku na pašipripomistit - premjestitipripovidat - pričatiprisan - sirov, slabo kuhanpristaviti - staviti na vatru jelo priša - žurba*priškuriti - zatamniti, pritvoritiprisići - izraz pri djeljenju karataprišnica - nagazna letva na drvenim ljestvamaprišniji - važniji, žurnijiprijašnji - raniji, prethodanprištuniti - priklještitipritka - drveni oslonac za povrtno biljepritrat - prevesti tovarpritit - prijetitpritrest - pretrestpritorak - prostor ispred štaleprkljati - puno govoritiprnje - stara odjeća** prniti - otpuhniti, iznenada poletjetiprobadat - vrsta boli nakon povredeprocip - procjepprobojac - oruđe za bušenje rupaproburljati - samo malo promješati jelo ali mu se ne

jedepročediti - poteći od koga, nastati prođukati se - udebljati seprofundat - propast dolje

69STAŠEVICA

Crkva sv. Ante Padovanskog, Pasika, 1765. g.

progucat - progutat proja - proso, kukuruzni kruhpromaja - propuhpromućat - promućkati nešto tekuće propunta - ponor, bezdan, udubina u kojoj nastaje

jezerce prošek - specijalno slatko vino prošuškati - lagano udariti prova - pramac broda*provat - okušati, probat*prpa - zemlja sitna kao pepeo (dugo a)prpa - pepeo sa žaromprpati - tražiti nešto rukamaprpač - ožeg, žarač pršut - zadnji svinjski but sušen u dimarici sa struja-

njem vjetra (propuhom)prtva - okrugla pletena posuda spletena od ražene

slame i kapina prlja, a služi za odležavanje i dizanje tjesta

prtiti - uzeti u naramak, teško nositipruga - autobusprut - šiba prvoč~prvoč - poticaj stoci za napajanje na izvorištu

ili rjeciprvine - rakija koja prva poteče iz kotlaprvošnje - prvo, ranije pržina - pijesak za gradnju pržun - zatvor pucavac - biljka s plodovima koji pucajupucal - kamena ograda oko otvora čatrnje (lokvi) ili

bunaru puce - dugme**pudaminta - temelj*pudar - čuvar vinogradapulastar - pilepule - mladi konjpuljiti - prazniti vodu iz lađe ili trupepuljiški bob - talijanski bob (ima krupno plosnato

zrno), djeca ga jela dok su još stajala u sto-jači

pumparice - muslimanske hlače**punat - bod u igrama, bod kod šivanjapuniti - puhnitipunistra - prozor*puntati - nagovaratipuntura - temperatura - upala pluća* punjka - dugme*puntižela - široka duga deblja daskapupa - sredina kruha bez korepupast - okruglast, debeljkastpura - palenta, žganciput - ten, boja lica

puterica - vrsta zelene salatepuvander - hvalisavacpuškarica - drvena puška s kojom se puca plod

smriča (pukinja) psiha - niski ormarić s ogledalom u spavaćoj sobipuzdra - svinjski udpuv - miš puh

R raca - pasmina za životinje, a u Dalmaciji se kaže i za

ljude, rod, vrstarabatin - zaglavak za spajanje kožerabota~rađa - rad, posaorađe - prije torafija - vezica kojom se vežu biljke za kolacraja - narodrana - hranarano moja - srećo mojaraskokodakati se - raspričati seraskrečiti - raskoračitiraskriti - skiniti crijep s krovaraskriviti - rasplakatirasprećati - očistiti ugrijano ognjište od žari i pepela

da se može staviti tijesto (kruh) ili peka (saču-ra)

rastićiti se - razmnožitirastrati - rastjeratirašalovati - skiniti drvene oplate s betonskog zida ili

taraserašćarati se - razvedriti rašet - crveni ili bijeli luk upleten u vijenacrašeljka - vrsta drveta od kojeg se jedu plodovi i

prave kamiši, te služi kao podloga za kala-mljenje

rašpa - turpija za nokte, za drvorašpondit - razumjetiraštika - dalmatinski kupusravulje - drvene vile za drač i sijeno s dva kraka

(roga)razbucati - razbacati, razguratirazgaliti se - raspoložiti se, razvedriti serazmiliti se - razići se na sve stranerazminiti - usitniti novacrazminuti se - mimoići seražvaliti pešnje - rastvoriti ustardobrad - trava livadna vlasuljarebatinke - hlače s zakovicama (farmerice)rećine - naušnice*redovina - plaćanje župniku ređipet - grudnjak*refuža - rasuto stanje*remeta - crkvenar, zvonar

70 STAŠEVICA

rešeto - veće sito s krupnijim rupama (<1 mm)rešto - ono što je ostalo preko togarešpekt - poštovanje*revanje - njakanje magarcarežentat - isprati rublje (zadnje pranje*) režit - srditi se na nekogariceta - recept kojeg izdaje liječnik farmaceutu*rigat - povraćatrigeta - metalna traka od koje su se izrađivali obruči

za bačve i okivali drveni sanducirika - rijekaripa - bijela repa koja se kuhala s bobomripati - jako kašljatirivina - vododerina, jaruga, opkoprižot - jelo s rižom mesom, ribom i povrćemrodijak - rođakroga - ovca s roščićimarovinjati - lagano kišitirpa - hrpa ršum - oluja, nevrijeme, jak nalet vjetra koji ostavlja

pustošrubac - džepna platnena maramicarukovet - mala količina zelenila koja stane u šaku runo - sva vuna ošišana s jedne ovcerunjav - dlakavrusak - platnena naprtnjačaruta - jako poderana odjećarutina - stara odjeća, stare krperuvinan - oštećenruzina - hrđa*ružiti - grditi

S sač~sačura - peka (metalni poklopac pod kojim se

peče meso s krumpi rima na ognjištu)sačma~balini - olovne kuglice kojima se pune

patrone lovačkih pušakasačmarica - lovačka puška na sačmusadak - vuneni ogrtač bez dugmadi i rukava, peleri-

na (najčešće ga nose uprćene žene)**sadžak - tronožac iskovan od željeza-služi kao pod-

loga na kojeg se stavlja lonac a ispod se loži vatra. U stara vremena iznosio se ispred kuće, okretao naopačke prije nevremena (da otjera krupu i jak vjetar)

sadilj - drveni klin za sadnju povrća sak- vrsta ribarske mreže¸ koristi se u Staševicisakat - kljast, bogalj**saket - platnena vrećica, kesa (3-5 kg)salamura - voda u kojoj se otopila veća količina solisalauka - nevrijeme s vjetromsalbum - pjesaksalidž - popločen kamenim pločama

salidžanje - postupak popločavanjasalivati - betonirati (ploču na kući, zid)samar - tovarno sedlo saransak - bijeli luk**sasniti - sisati (uzeti sisu u usta)satrati se - umoriti sesćemeriti - ozidati svod, sazidatisčega - zaštosebav~sevap - dobro djelo, dobročinstvosečija - otoman, ležaljka bez naslonasekirat se - brinuti seselen - celersepet - ispleteni sud od šiblja koji je služio za prije-

nos grožđa ili voća sevap - dobro djelo, dobročinstvosigurati - spremiti (npr. hranu za stoku)sić - limena kanta za grabiti vodu iz lokve siča - sječa (počinjala kada gora požuti)sikavica - bodljikava biljka, ekstrat se koristi za lije-

čenje jetre silo - sijelo (okupljanje u večernjim satima) šiljže - jednogodišnje janjesikira - sjekirasindžir - lanacsindžirić - lančić, većinom srebrni sinija - okrugao niski prenosivi stol za jelo sinovac - bratov sin, rođaksirina - voda u kojoj se prala vunasirište - smjesa koja se stavlja u mlijeko da se zgruša

a potom dobije sirsiroče - dijete i općenito osoba koja je rano ostale

bez jednog ili oba roditeljasito - pomagalo za prosijavanje brašnaskalati - omršaviti, oslabiti, skinuti skale - ljestveskalini - stube, stepeniceskalupati - presavitiskašiti - smrviti, zdrobitisklepat - nabrzinu nešto popravitiskika - skičanjeskiknit - uginuti, krepati, otegnitiskončati - završitiskontati - izračunati, smisliti, zbrojitiskorup - kajmak, masni gusti dio koji se uhvati na

mlijeku pri kuhanjuskopuniti - skok pjetla na kokoš (oploditi)skotna - bređa životinjaskotrljati se - svaljati se niz kosinu uz bukuskrinja - drveni izrezbareni sanduk u kome su se

čuvale razne stvari (babe smokve i kocke šećera); obično se darivalo za Božić

skriža - okrugli plosnati sir od koza i ovaca, težine oko 400 gr. (od 2,5 litre mlijeka)

71STAŠEVICA

skupusiti - bez reda i zakona nešto uraditi, skupitiskužati - oprostitislador - % šećera u grožđusladun - vrsta šipkaslana - zaleđena rosa na tlu slanjak - slanutakslatkoran - dobra teka, neprobirljiv u hranislatkovina - puzajuća biljka koja je najviše rasla u

kukuruzu, bila hrana za stokuslaziti - silazitislembati - biti spreman na kišu, samo što nije poče-

la padatislid - trag, slijedslime - mjesto gdje u tavanskom prostoru spajaju

grede (murali) i tako čine vrh krovaslipati - hodati po mraku po vrlo slaboj vidljivost,

bauljati, hodati kao slijepac slipi miš - šišmišsliz - sljez (ljekovita biljka protiv kašlja)smantan - omamljen, izbezumljensmandrljati - nešto preko volje uraditismazati - previše pojesti, ništa ne ostavitismetnit - zaboraviti, smetniti s umasmišna - simpatična, slatka curicasmok - masno jelo, mrsnosmotan - nespretansmrdelj - stablo divljeg rogačasmutnja - intriga, zavrzlamasmrič - kleka, šmrika; plodovi su crvene bobice koje

zovu smrikinjesmrikovina - drvo od smriča od kojeg se izrađuju

drvene žlice, bukaresmrskat - razbiti u komade, zdrobitisnigavica - kiša sa snijegomsočivica - lećasola - kristalizirani silicijski kamen, služio za izradu

ognjšta solar - vanjske stepenice uz kuću koje završavaju

manjom terasicom ispred vrata kojima se ulazi na kat kuće

solomun - mudrac kada se čovjek nađe u teškoj - bezizlaznoj situaciji, uvijek se nađe neko rje-šenje; izraz “Solomonsko rješenje“

somić - dio krova kuće kroz koji prolazi dim sorbula - jaje mekano kuhanosopa - fino isklesan kamen za sjedenje (obično se

postavlja ispred kuće uz zid)soriti - srušiti, rušitisovati - psovatispirine - ostatak prljavštine poslije pranja posuđaspiza - hranasplaćine - neukusna hranasplejati~splekati - imati pokoricu na tlu iza jače kiše

splet - ženski vuneni šal s resama koja se nosi oko varata iznad odjeće

splavina - nanosi trave i smeća uz obalu rijeke (matice)spominjati se - sjećati sesprema - oprema, djevojačko ruho koje djevojka pri-

prema za udajuspugat - spužvom ili krpom upijati vodu ili kruhom

spugat toćspuž - puž spužalina - puževa kućica„srce“ - grafitni uložak u olovcisriktati - sreditisrondati se - pastisrskati se - stući se, kada se kod povrede zdrobe

kostistani pani - kritičan trenutakstap - drvena uska visoka posuda za mlaćenje mlije-

ka, dobije se maslo i surutka staviti se - sjetiti sestaža - daska za ravnanje i kontrolu okomitosti zido-

va i podova sticati - stvarati nove vrijednosti sticati se (dugo i) - naljutiti se na nekoga (iskazati

šutnju)stina - kamenstinj - malo deblji konac koji podržava gorenje vošta-

ne svijećestog - plast sijena osušene travestojača - tronožac s otvorom gdje su djeca stajala

dok je mama nešto radilastolac - tronožac činio komplet sa sinijomstopanjica - domaćica, kućanicastopro - upravo sad, tekstožina - drveni stup u središtu guvna oko kojeg su

se okretale mule ili konji (u oba smjera) kod vršidbe žita; služi i za sadjevanje sijena

straguša - lovačka puška koja se za razliku od nabi-jače (puni se od vrha), ova puni odstraga

straj - strahstranjac - veća pletena korpa (50-60 kg) najčeće se

koristi za smokve a žene uprćene nosile do kuće na sušenje. Danas se vozi traktorom ili autom

strefiti - zadesitistreva - ispušteni dio krovastrepit - strah u iščekevinju rezultatastriš - vinski kamenacstrišat - povlačiti rukom po stolu kada igrate zadnju

kartu u istoj boji u igri “trešeta”strkati se - sjuriti se na jedno mjesto, doćistrmoglaviti se - pasti niz kosinustrnika - ostatak na tlu pokošenog žitastruga - razmak između prednjih zubistruniti - napregnuti se, oboriti, srušiti

72 STAŠEVICA

struna - dlaka od konjskog repastrunjavica - pletena torba u kojoj se nosila hrana

težacima u poljestrunjen - bolest, spuštani želudacstub - prirodno izdubljen kamen u kojeg se slijeva

voda; služi za napajanje blagastura - hasura, pleteni prostirač od trske ili slame,

ranije služio za oblaganje plafona prije nano-sa maltera*

sudi - posuđesukanac - pokrivač za krevet od ovčije ili oštre (kozi-

je) vunesukljati - puno dimitisumporati - potpaliti sumporni cvijet (kada se sum-

poriraju smokve) ili sumpornu traku (kada se pale sumporne trake u bačvi)

sumprešati - peglatisunovrati se - pasti s kućesurla - veliki nossurljati - stropoštavat, skotrljatsurvati - pastisustati - umoriti sesušica – tuberkuloza*,** i ***suvarak - suho drvo, suha granasuvice - grožđice, suho grožđe suhozid - ograđena zidana građevina od kamena

bez upotrebe maltera

svak - sestrin mužsvaren - skuhansvastika - ženina sestrasvati - svatovi (sve osobe u svatovima)sveder - đemper svitnjak - krijes, buba koja svijetlisvitovati - savjetovatisvojatat - prisvajati sebi zasluge koje pripadaju drugomesvojta - rodbinasvorcati - raditi do iznemoglostisvratati - pasti s visine i u pravilu se ozljediti

Š šajba - podloška ispod matice***šaka jada - jadnikšaketati - tući šakamašalabazati - lutati, tumaratišalovanje - postavljanje oplate za betonski zid ili

terasu***šalvare - vrsta muslimanskih širokih gaća**šaljivčina - šaljivacšandrcan - naivan, lakomislenšarati~krivudati, za žensku osobu se kaže, „vara

muža“šarevit - šarenšarpa - šalšarka - početak zrenja grožđa kada mjenja boju

73STAŠEVICA

Crkva Gospe Lurdske, 2014. g.

šašav - lud, benastšćećuriti se - skupiti sešegun - velika pila* i ***šempjan~šempjast - blesav, luckastšempre - uvijek*šenica - pšenicašenut - nije baš normalanšeprtlja - nespretnjakovićšepuriti se - praviti se važan, šesno - lijepo, skladnošestan - skladan, lijep, zgodanšešula - drveni duguljasti ispolac za grabljenje vode

iz lađe ili trupe, čamcašešuriti - bučatišete - sedam u igri šijavica*šetka - lisica ševar - rogoz, barska višegodišnja biljkaševast - šepav (onaj koji ima manu u nogama)ševrljanje - nespretno hodanješićariti - trgovati, dokopati se koristišihta - smjena**šijavica - igra na prste uz izgovor talijanski brojeva

od 1-10 (uno-tuti)*šije - šest u igri šijavica*šilok - južni vjetar, jugošiljže - jednogodišnje janješina - tračnica***šinjorina - gospođica*širi nego dulji - jako debeošipak - nar šipun - kišno nevrijeme s jakim udarcem vjetrašišarka - borova šiška (plod)šjor~šjora - gospodin, gospođa*škicati - zgužvatiškafetin - ladicaškalja - komadići kamena u hrpi škanavet - škafetin, ladicaškanj - mala niska drvena sjedalicaškancija - zidna policaškapulati - spasitiškarče - otprilikeškarpina - vrsta vrlo kvalitetne morske ribeškartan - suvišan, izbačen kao suvišanškartac - papirnata vrećicaškatula - kutija*škavet - ladicaškicati - zgužvatiškija - izrezani duhanškiljiti - gledati poluzatvorenih očijuškip - drvena posuda, koritoškito - količinski nedostatnošklopocija - krš (starudija od auta), krntijaškobo - vječiti gubitnik u svakom pogledu

škopiguda - veterinar laik, kastrira životinješkrapa - manja površina zemljišta između kamenjaškrabutina - biljka pavitina, ima puzajuće zeljaste

(rijetko odrvenjele) šuplje stabljike koje su glatke i gole. Cvijeta od svibnja do srpnja s mnoštvo bijelih cvjetova

škriljak - kapa (kačket) sa zaštitnikom za oči od suncaškrip - pukotina, uski procjep između dva kamena,

mjesto na otoku Braču, škure - vanjski zaslon na prozoru (roletne)škuro - tamno, mračnoškuribanda - tamna stranaškužat - ispričati se*škvadra - zidarski alat pravog kuta 90o

šlampav - neuredanšlus - rječ kojom se pojačava neka odlukašljuk - kost od pršuta s ostacima mesašmignit - pobjeći neprimjetnošnajderica - krojačicašnjura - vezica za cipelešoder - mljeveni kamen, tucanikšolati - pođoniti cipelešoldi - novci*šopati - kljukatišotići - vrsta starinskog plesa nastao u XIX. stoljeću

(plesao se u Staševici)šoto - ispod*šototajer - ronilac u skafanderu (ronilačkom odjelu)špade - kartaška boja u igri „briškula“špaker - štednjak, peć s rernom (pećnicom) na drva,

struju ili plinšpanać - špinat*španga - kopčašpanjulet - cigaretašpanjolica - gripa koja je od 1918. godine usmrtila

gotovo 50% pučanstva Staševicešparati - šteditišparožina - bodljikavi dio šparoge (vije) špica - koštica, zašiljena čelična šipka koja služi za

oblikovanje kamena i kopanje rupa u betonu špiglo - ogledalo***špijati - uhoditi, špijunirati*špina - slavina, pipašpioda - pribadača, puntina*šporet - štednjak na drvašporkačina - prljavština*šporko - prljavo*šprajcat - poduprijeti***šprdnja - ruganje, podrugivanještanga - metalna poluga, pritka, motkašteker - kontakt, utikač, priključakštemati - obrađivati kamen ili beton s čekićem (ma-

com) i špicom

74 STAŠEVICA

šterika - voštana svijećaštraca - kuhinjska krpa (obično poderana)štiglić - ptica pjevica češljugarštik - eksploziv dinamit s upaljačemštipalica - kvačica za zakačiti rublje na sušiloštramac - madracštreka - željeznička pruga, tračnicaštrik - konopac za sušenje rubljaštrocati - u briškuli „ubiti“ jačom kartom*štopat - zaustaviti loptu, nekoga u radu***štrapac - trud, dosadni dugotrajni posao

šura - ženin bratšuriti - skidati dlaku nakon klanja i što se životinja

prelije vrućom vodomšusta - opruga, madrac s oprugamašustina - spajalica na odjeći („muško-žensko“)šuster - postolar, obućar, cipelar***šuša - koza bez rogovašutobrage - duge gaće šušanj - suho otpalo lišće šuverin - šibicašuvigat - lagano vriti*

75STAŠEVICA

Cvjetnica 2014. godine

štruca - duguljasti komad kupovnog kruhaštufat se - zasititi seštuk - stolarski kitštukat - zakitatištula - štaka (pomagalo za lakše hodanje)štumak - stomakšućmurast - nepredvidivšudar - rubac, maramicašudarić - manji rubac šugav - koža u krastamašugoman - ručnik*šuljati se~šunjati se - prikradati se šumpreš - pegla na žaršumprešat - opeglat šuniti - sjetiti se, pasti na pametšupljača - cjediljka

šuvit - tavan, potkrovlje švajcovati – zavarivati***švera - kazaljka na satu*

T tak - potpetica, podmetač za bačvu*taklja - pritka, štap za pridržavanje loze i rajčicetakljaš - grah koji se penje uz pritke, a u davna vre-

mena uz kukuruztakujin - lisnica, novčaniktalabuka - galama, buka, vikatalantara - mali prozirni smeđi gušter s plafona što

noću jede insekte taman - baš tako, upravo**tamaniti - uništavatitamo se - odmakni se**tancati - plesati*

taraca - betonska pločatapunica - čep za otvor na bačvi kroz koju se odoz-

go ulijeva vinotavaja - stolnjak*tavajol - ubrus, krpa*tavrljati - vičući pričati teća - zdjela za kuhanje**teferičiti - polako ispijati kavu**tefter - bilježnica, popis**teg - tek uzorana zemljateluci - nazuvci, debela zimska vunena obuća do

gležnja i navlači se preko čarapa**tenda - zastor*tenditi - znati, razumjeti, dobro svaćatitentati - napastovati, nagovarati*tepsija - limena posuda u kojoj se u pećnici peče

kruh, meso, krumpir, kolači i dr.terina - plitka zdjela (obično za salatu)*ternit - vrsta krovnog pokrivala (zbog sadržaja azbe-

sta u sebi više se ne koristi)tesla - svinuta tesarska alatka pogodna za dubljenje

drvetatesta - cestatetak - tetkin mužtetka - tatina sestratežak - ratar poljoprivredniktica - pticatić - mlada ptica, tek što se izlegla timun - volan (upravljač)*timuniti - upravljati vozilom*timbar - pečat*timbrati - pečatiti*tinel - prostor uz kuhinju (blagovaonica), primaća

soba*tinj - stinj u svijeći petrolejki*tir - određena udaljenost za gađanje iz puške ili

samokresatirake - naramenice, tregeri*tirat - tjeratitiskat - gurattišljer - stolar***titi - htjeti; što bi htiotmina - sumaglicatocilo - okrugli brus s vodom za oštrenje noževa i

alata (sporo se okreće)toć - umaktoćati - umakati u toć tola - stol*tolitar - hektolitartolišni - toliko malen, sićušantor - ograđeni prostor za blagotornjaj se - makni~pomakni setozluci - dokoljenice**tovar - magarac, kenjac, teret

traljav- spor i neokretantrampa - zamjena (oblik trgovine)trapanj - željezni klin za bušenje stijena u koje se

stavlja dinamit (eksploziv) radi razbijanja (miniranje)

trapiti - duboko kopatitravarica - rakija loza s barem 7 trava (uobičajeno

12)traverca - ženska pletena kecelja, često vezom ukra-

šena, pregačatrenta uno (trentun) - trideset jedan, osoba koja je

malo skrenilatrgačina - berba grožđa, jematvatre - tri u igri šijavica*trepiti - strahovatitreso - na stranu, krivotrešelj - sredina, odnosno vrh samaratrešeta - vrsta kartaške igre s talijanskim kartama,

iste karte kao “briškula“ *treviti - susresti se ili naći s nekimtribit - čistiti nešto od nečegatripice - gulaš od želuca i crijeva životinja*trlja - igra micanja kamančićima ili raznim sjemenji-

ma koja se povlače po nacrtanoj figuri (obič-no se crtala na prašnjavom putu)

trkomice - žurno, u velikom metežutrnit - gasiti vatrutroduplo - trostrukotrs - čokot vinove lozetriska - pljuska, šamartrtak - carić (najmanja ptica u Staševici)tronog - tri noge, stolac tronožac troskot - pirikatrsiti se - truditi setrstina - ribarski štap za pecanje ribetrstika - trskatrta - trepnjatrud - umor, premortrulje - starudijatrupa - mali čamac koji se vesla stojeći trut - bumbar (plodi pčele)trze - kasno ojanjeno janjetrun - mrvicatrusiti - lagano sipati rasute zrnate namirnicetub - stakleni cilinder na svijeći petroljevkituč - lijevano željezo, bronza, mjedtudan - tuda ićituka - pura*tukac - puran, glupantukan - neznalica* tuknuti - zaudarati, smrditi, neugodan miris*tunej - tunelturanj - presa za presanje moštaturnit - gurniti

76 STAŠEVICA

77STAŠEVICA

ulickati se - urediti se, dotjerati seulište - košnica, drvena kućica za pčele*ultimi - zadnji, posljednji, kraj* ukati - vrlo jako ispuštati jednoglasan ton*ukočeniti - ukočen vrat ili neki drugi dio tijela, oka-

meniti se*umakniti - udati se protiv volje roditelja*umbul - pečenica, (dimljeno meso što je uz kra-

lježnicu)*umetnuti se - poprimati osobine bliže ili daljnje rodbine umećati se - nadmetati se, stavljati teret na ramena

ili muluumučati - prestati govoritiuncut - vragolan unda - ondaunde - tamo, onamoupelit - dobro i jasno upozoriti da se drži onoga što

je obećaoupitati se - pri dolasku pozdraviti se s ukućanimaupotit - oznojiti se u pol bila dana - usred danaupraviti - pravilno i razumno nečim raspolagati,

upravljatiuprtiti se - natovariti teret na svoja leđaura - sat*** ureći - po zlu poćiuriktati - dovesti u redurlap - odmor, poruka*** urtati - nasrtati, navaljivati, napasti na nekoga, nalju-

tit se, navaliti

tumperin - nožić s drvenom ručicomtupav - ludtuškati - huškati, nagovarati psa da nekoga ugrizetute - tu, ovdje, na tom mjestututi - deset u igri šijavice*tutle - budalatuvina - kuglaste jajolike ili nepravilno bubrežaste

mineralne akumulacije u tlu (stručni naziv: konkrecije)tuviti - nekome ili sebi nešto ponavljati da se zapamtitvrd - škrt

U udalečiti - udaljitiuditi - uvući konac u igluugnati - utjeratiuganiti - istegniti ili iščasiti zglobugor - vrsta ribe zmijolikog oblika iz maticeugrančati se - užegla mast ili slanina*ugrk - crv koji se nalazi ispod kože ovce, kozeufati se - nadati se, vjerovatiujagmit - dovesti ženu u kuću bez privole njene obiteljiujac - mamin bratujam - dio od samljevenog žita kao naknada mlinaruujisti - ujestiujna - žena od ujca ujtiti - uhvatiti, uzetiukero - ukrivoukipiti se - ukočiti seular - oglavac ili povodac pomoću kojeg se upravlja

životinjom (konj, mula, magarac)

Kuća na Baranovcu, Kužići

78 STAŠEVICA

uzvr - do vrha, krcat, prepun užanca - običaj, navika u ponašanjuužba - pun mjesec i zabrana rada u to vrijeme užbatiti - smućkati jajauže - deblja ispredena nit (pređa) kružnog presjeka

a koristi se za prićenja brimenaužina - ručak, objed u ponde ili jedan sat (13 sati)užgati - potpaliti

V vabit - „zvati“ npr. stoku, svaku svojim znakom, dozi-

vativaga - predaja duhana na otkupnu stanicuvagir - dio konjske (muline) opreme na čega se kači

priključno oruđevakat - doba, vrijeme, pravo vrijeme za obavljanje

nekog posla**vako - ovakovala - uvala, zaljevvalaj - rječ kojom naglašavamo značenje onoga što

ćemo rećivalinga - mana, nedostatak, falingavaliti - nedostajativaliža - kufer, putna prtljagavalšo - krivo, neispravno, loše, lažno***valjan - vrijedanvaljanje - postupak stupanja kojim se sukno pere da

bi bilo čupavije, time i toplijevaljati - u bućanju, odmjerenim izbačajem buću

dovaljati što bliže bulinuvamo - ovamovanka - vanivapi - žarko želivapor - putnički ili tgovački brod varćak - mali drveni sud za mjerenje žita (težina 10

kg)varenika - tek skuhano mlijeko variti - kuhati hranu za ljude i životinjevas - sav, ciovasovati - dignuti, podići sledovanjevata - oprani i pročešljani pamuk (koristi se u medi-

cinske svrhe)**vatati - hvatati (grabiti sebi)vazda - cijeli dana ali i uvijek vazdan - cijeli danvavik - uvijekvaž - limena konzerva od 1 do 2 litrevažol - fažol, grah** večera - obično jedini obrok koji se kuha, ako se

radi u poljuvečiti - oglasiti se kao koza (meee…)vela - vrstavele - puno, mnogo*** velkački - velikvelju - kažem, rekoh, govorim

usahniti - uvenitiusidlica - stara curauskomešati - jako se uznemiritiusila - propala npr. zemlja, cesta i sl.usladiti se - naći se u slasti i dobru životuuslast - dobar tek, prijatnoustrati - dovesti uzbrdo, ustjeratiusuka se - omršavio, okopniousvojatati - usvojiti nešto tuđe kao svojeuš - nametnik u kosi i odjećiušat - prisluškivati***ušćipci - uštipci, priganiceušćuliti - podignuti da stojiušestiti - onaj koji se može dovesti u redušice - rupica na igli, motiki, sjekiri i sl.uškopit - kastriratušparat - uštedituštekat - uključiti npr. struju uštirkati - napraviti nabore na suknjiušikat - rojene pčele vratiti u košnicuušit~ušija san ga - nadigrao, nadmašio, pobjedio

sam gaušuljati se - ući neprimjeušur - ujam, desti dio koji se daje, od jednog kotla

pečene rakije, vlasniku kotlaušuškat - pažljivo umotati ili pokriti nekogautaman - uzaludutažiti - smiriti (bol)uteći - pobjećiutijati - utišati, smiritiutoman - uzaludutor - žljeb u drvenim posadamautrat - utjerati, uvesti stokuutrniti - ugasitiutuvit - prenijeti nekome ili sebi u glavu da zapamtiuvakat - na vrijemeuvištit - postati vješt u nekom posluuvor - kresta na vrh glave pjetla, kokošiuvrgnuti se - sličiti na nekogauzamanice - uzastopiceuzda - željezna naprava koja se stavlja konju u usta

i preko nje se konju određuje smjer kretanjauzglavnica - gornja daska na krevetu do glaveuzastranu - uzbrdouzengija - konjska oprema za držanje nogeuzglavač - uzglavlje, jastukuzgor - uspravno, prema goreuzica - komad konopa, užetauzinat - uinatuznagnač - imati uzdignute noge kod ležanjauznojan - oznojenuzrigivat - štucatuzprdecati se - uskakati seuzvisiti se - podići se

79STAŠEVICA

vena - pukotina u stijeni koju je potrebno naći pri raz-bijanju batom

venculet - marama koja se nosi na glavivengo - negovera - burma, vjenčani prstenverat - hodati po raznim preprekama, obično po

gustom raslinjuverata - lokomotiva, željeznicaverati se - penjati severesija - povjerenje, kredit, davanje robe „na povje-

renje“ **vermat - prestati s radomveriga - karika lancavešta - haljinaveštid - odjeloveta - feta, kriška kruhavežanj - čvorvibra - temperatura*vida - vijak**vidro - drvena posuda u kojoj se pralo rublje na

daski peračicivijača - lopata za vijanje žitavigura - kapelica posvećena nekom svecu u zavjet

određenoj obiteljivijađ - putovanjevija~ježovina - šparoga, mlada se jede a starija služi

za procjeđivanje vina iz badnjavijati - nakon vršidbe bacati žito u zrak da se odvoji

sitna slama i pljeva od zrnavijok - pramenčić kose, koviljvijor - iznenadni i nagli vjetar, pijavicavijorin - pola austrougarske forintevile - alatka za skupljanje sijena i tovarenje stajnjakavilina kosa - žućkasta duga ljekovita trava (živi u

simbiozi s drugim biljkama, a naročito voli lucernu-konjaricu)

vinća - kolotur, dizalo pri gradnji kućavinčanice - krovne grede vindžija - čovjek koji voli vinovira - obećanje, dana riječvisati - vješati npr. meso na sušenje u kužini (dimarici)višalica - dva klipa kukuruza skupa spojena, vise

ispod strehe kao ukrasvišt - spretan, vještvištac - čarobnjak, vilenjakvištica - vješticavitilj - stinj od svijćevitren - brzoplet, nepromišljenviždrav - sve oko sebe promatrati i izvući korist od

toga, promućurna i spretna osobavižita - posjeta*vižitat - doktor pregledati pacijentavižljast - spretan, hitar, snalažljivvjok - fjok, mašna u kosi

vjumbe - naglavačkeVlaj - stanovnik dalmatinske zagore (neki Stašev-

čane zovu tako)vlaka - ravna čestica zemlje omeđena kamenim ozi-

dom, pogodna za ispašu ovaca i kozavlasi - kosavlaš - lijen, hladnokrvan, nezaineresiranvlašo - lagano jelo (nije žestoko od začina)vlino - malovogun - težina 10 tonavolan - upravljač na autuvoj - list papiravolat - svod na zidovima, arkada, luk*voltat - okreniti se*volja - predželudac kod pticavonj - mirisvonjati - mirisativorca - snaga, sila, forca* i ***vorum - forumvrag - đava, sotonavraj - slobodan, oslobođen bez obvezavranca - zaraza, sifilis, francuska bolestvrciti - kad nešto odleti (vrcne)vrcom - smjesta, odmah, pravo, ravnovrčina - noćna posudavrića - vreća od vune domaće izradevrig - zaprškavrilo - vrelo, manji izvor pitke vodevrisak - vrijesak (ljekovita biljka-pčele rado posjeću-

ju krasni bijeli cvijet i daju odličan med)vriža~žujica - vitice loze ili graha koje se lako savija-

ju oko potporevriža - cimavrlje - glasnije; koristi se u govoru ili zvanju na veće

udaljenosti (s brda na brdo)vrka - bubuljica na licuvrkon - odmahvrniti se - vratiti se nazadvrpa - hrpa, gomilavrsnik - vršnjak, rođen iste godinevršva - ručno pletena naprava za loviti ribu vršnjak - zaporak u vršvi da ulovljena riba ne može

izaćivršaj - guvno napunjeno snopovima žita za vršidbuvrteno - pripredalo (vrteno) za plesti kudiljuvrzmati se - motati se ili hodati oko nekog mjesta,

obilazitivucibatina - neodgovorna osobavuga - ime ptice (živi u Staševici)vukara - fukara, sirotinja, propalicavukozlak - vukodlak, vampir, mrtvac koju noću usta-

je i obilazi kuće ili druga selavundeć - talog od kavevurešt - stranac, tuđinac

80 STAŠEVICA

zaplekati - kada jaka kiša na zemlji napravi pokoricuzaporavan - napunjen, poravnan do vrhazapuvača - vrsta gadne žabe s velikim mjehurom u

ustima s kojim krekećezaprećati - staviti pod peku da se pečezapregaj - mala vreća koja se veže oko pasa, a u

koju se odlažu ubrani plodovizapričiti - zatvoriti, učvrstiti da se ne otvarazarana - rano ujutrozaresti - zarasti, zacjeliizarđat - zahrđatzasebicom - zaredom zaškaljati - napuniti i poravnati rupe s tucanikomzaškuriti - zamračiti sobu roletnamazašparati - ušteditizašporkati - zaprljati*zašuškati - dobro se pokriti u krevetuzatelebati se - zaljubiti sezatijak - potiljakzatrati - otjeratizatrackati - zamazatizava - zaova, muževljeva sestrazavadit se - posvađati sezavidat - zaviti za vidila - prije mrakazavijača - vrsta štetnog kukca na lozi (savijač lista)zavijariti - baciti dalekozavik - zauvjekzavit - zavjet crkvi ili svecuzažititi - dodati mekinje u stočnu hranuzbabna - noseća ženazbande - sa strane* zblaniti - pobjesniti naglo i jakozboksati - nabrzinu i lako obaviti neki posaozburljati - skuhati na brzinuzdila - okrugla drvena posuda iz koje su svi ukućani

zajedno jeli uglavnom drvenim žlicamazdimiti - pobjećizdipiti - ukrastizdrak - zrakzdrilo - zrelo grožđe, voće i sl.zelenika - biljka koja raste u sklopu makijezelembać - veći gušter zelene bojezelje - grupni naziv za povrćezeman - vrijeme**zenzo - imenjak**zepst - smrzavati sezeru - malo**zgrišpan - zgužvanzicer - kada ste sigurni u pogodak***ziher - siguran, pouzdan***zijan - štetazijat - zijevatzimogrizan - osjetljivi na hladnoću

vuna - ovčije runo, najvažnija sirovina za izradu pre-diva i odjeće

vuncutarija - smicalica, lukavštinavuštan - ženska suknja, ukrašena na donjem rubu a

pozadi faltama vuzbal - nogomet** i ***vrž - čvor u drvetu

Z zabasati - izgubiti se**zabataliti - zanemariti, zapustiti**zabilužiti - zapisati, označitizaboj - usjek na mjestu kopanjazabrekniti - nabubriti, kada se drvo ili drugi materijal

„napije“ vodezabrazditi - izora ti prvu brazdu ili drugo značenje;

ostati s društvom pa se žena ljutizabrigon - za brigomzabrokvati - nešto dobro učvrstiti čavlimazabulati - iznemoći od gladizabušavati - izbjegavati rad ili kakve druge obavezezaceniti - trenutno prestati disati od plačazacopati se - zaljubiti sezadračiti - ograditi njivu ili dolac dračomzadrt - tvdoglavzaduva - astma zagajiti - pošumitizagrćat - kopati tako da se zemlja primiče biljci,

zasuti zemljom (kukuruz, krumpir)zaincati se - zainatiti sezaititi - zahvatiti vodu sićem iz lokvezajmit~zajat - posudit, obavezno da se vratizaljuljati - opijenost od mladih bajama (badema),

nakratko oslijepitizakarati se - posvađati sezakeralo - lijenčina, cjepidlaka, neodlučanzaklopac - poklopaczakrakunat - zatvoriti vrata krakunom** zakunjat - zadrijemati, zaspati nakratkozakuvati - zamjesiti kruhzakveštati - zatvoriti, prestati nešto davatizalaušiti - ošamariti, udaritizalediniti - zarasti u korov (neobrađeno tlo)zalizan - muškarac koji se pretjerano češlja i pritom

vlaži kosuzaložina - komad kože kojom se krpe opancizaman - vrijeme, doba**zamandavanje - vrdanje, izmotavanje zametica - zametak, početni oblik životazamišati - usuti puru (kukuruzno brašno) u vodu za

kuhanje, zakuhatizanikat - zanijekatizanovitat - besmisleno pričati, naklapatizapelit - zaprijetitizapensat - zamisliti

81STAŠEVICA

žega - vrućinaželjud - žir česmine, hrastaženinstvo - nasljedne nekretnine ženežerava - žar, žeravicažep - džep**žgoljo - mršav, sitan čovjek žigice - šibicežigati - probadati, osjećati bolživac - tvrd kamen koji se jako teško vadiživina - krupnija stokažlundra - meso najgore kakvoćežmara - čvarci, danas cjenjena poslastica nakon top-

ljenja slaninežmikati - cijeditižmuriti - žmiritižmurak - riblji mjehur, punoglavacžmul - čaša*zobnica - torba iz koje jede (zoblje) konjžornjata - nadnica, dnevna zaradažrvanj - dvodjelni kameni mlin, ručna meljavažugati - stalno prigovaratižujica - peteljka, vitica na lozižuka - brnistra, na nju se nižu suhe smokve koje se

smataju u kružnicu, težina 250-500 gr.žuklo - gorko, grkožuna - lijepa šarena pticažumance - žumanjac u jajužvelt - brz, hitar, spretan**

Izvornost riči: Staševica (bez zvjezdice) * Italija (Mleci-Venecija) ** Turcizam *** Ostali

zingan - cinčan, od cinka*zivanje - zijevanjezjakati - dangubiti, gubiti vrijemezlatarica - vrsta (bir) bijele loze u Staševicizličica - rupica na prsimazobati - jesti zrnasto, bobičasto voćezobnica - otkana torba koja se nosi o ramezog - u kartanju „trešeta“ ili „briškula“ bačena karta

predstavlja zog u kojemu se igra ta ruka, dimenzija igrališta na buće*

zort - strah, plašljivostzrakniti - pogledati na brzinu, baciti pogledzrija - zreozucnit - da nisi više progovoriozulum - nasilje, tlačenje, okrutnost** zuvar - makar, bar, korist**zvanje - odziv u igri „trešeta“*zvekniti - udaritizvizdan - kada sunce najjače zapečezvjerati - napadno promatratizvizniti - mlatniti, odalamiti*

Ž žacati - naglo reagirati na neki podražajžacniti - naglo i jako zaboljeti u leđimažalac - žaoka (ubod pčele)žalo - šljunakžalovati - izraziti sućutžarulja - sijalicažbatiti - bućkati~mućkati jajažbice - žice u kotačima biciklaždrokniti - pojesti nešto na brzinu, prezalogajiti**žeći - paliti nešto

Staševica, Jezerac

Dr.sc. Drago Dropulić, zn. sur. rođen 12. ožujka 1939. godi-ne u selu Staševica, općina Ploče u obitelji seljačkog gospodara, što je zapravo i utjecalo na njego-vo životno i radno opredjeljenje.

Pučku školu završio u Sta-ševici 1947/48.-1950/51., nižu gimnaziju u Pločama 1951/52.-1954/55., srednju poljoprivrednu u Kaštel Štafiliću (Nehaj) 1958/59. godine, nakon čega se zapošlja-va kao poljoprivredni tehničar u Poljoprivrednoj zadruzi Benkovac. Poslije vojne obveze radi u Poljo-privrednom dobru „Jedinstvo” Bilje (Baranja) koje se 1962. godine pripojilo Belju. Kao rukovoditelj poljo-privredno-ekonomske jedinice Darda upisuje studij na Poljoprivrednom fakultetu Osijek i stiče zvanje diplomiranog inženjera, smjer ratarstvo.

U 1972. godini upisuje poslije diplomski studij na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Zagreb, kada se zaposlio u Tehnološkoj službi („Agroindustrijski razvoj”), u početku kao koordinator za krmno bilje, kasnije za industrijsko bilje i od 1994. godine za šećernu repu. Magistarskim radom na šećernoj repi, stječe naziv magistra znanosti iz područja agronomije 12. svibnja 1980. godine.

Zvanje znanstvenog asistenta dobiva 30. prosinca 1981. godine, a u registar istraživača Republike Hrvatske upisan je pod brojem 102216. Doktorsku disertaciju , obranio je 21. veljače 1992. godine na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayra, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Od 1981. godi-ne dr.sc. Drago Dropulić bio je na dužnosti glav-nog direktora Tvornice šećera Beli Manastir, gdje je ostao do 1987. godine, kada je na Belju osno-vana Znanstvena jedinica (ZIRS) u kojoj se zapo-šljava kao koordinator za ishranu bilja. Od početka Domovinskog rata (03. rujna 1991.) do 29. travnja 1992. godine, rukovodi Kriznim štabom Belja, kada je i imenovan za glavnog direktora i tu funkciju obna-ša do 28. veljače 1993. godine. Od 01. ožujka do 17. rujna 1993. godine radi u Razvojnoj službi Belja (u progonstvu), da bi od 18. rujna 1993. do 31. 12. 1999. godine radio u svojoj tvrtki DEMD Terra&herba d.o.o. Osijek, za istraživanje i razvoj s 50% vlasnič-

kog udjela (ostalih 50% pripada sinu Domagoju, dipl. ing. poljop., sada direktor tvrtke). I dalje je član Uprave tvrtke. Od 01. siječnja 2000. godine je u mirovini.

Objavio je ukupno više od 70 znanstvenih i stručnih rado-va i sudjelovao na većem broju kongresa, savjetovanja, simpozija i seminara kao što su: II svjetski kongres „Plant breeding” The Iowa State University, Ames USA, 1979.; X. svjetski kongres o gno-jivima „CIEC”, Nicosia Ciprus 1990.; III međunarodni seminar

o primjeni EUF (Elektro-ultra filtracija) metode u ishrane bilja i planiranju gnojidbe, Mannheim FR Germany 1988.; seminar Međunarodnog udruženja proizvođača gnojiva „ IFA” Paris i „EFMA” Bruxeles 1990.; savjetovanje „Hrana i Europa 1992.”, zatim savjetovanje ratara Republike Hrvatske (Zadar, Portorož, Split, Opatija, Dubrovnik, Pula, i Stubičke Toplice od 1974. do 2000. godine). Također je aktiv-no sudjelovao na svih 10 skupova Industrije šećera Hrvatske - CROS 1992.-2002. (Opatija i Cavtat).

Rad i znanstveno stručni život dr. sc. Drage Dropulića, pokazuje da je sav svoj radni vijek najne-posrednije bio vezan za poljoprivrednu proizvod-nju, uža specijalnost proizvodnja i prerada šećer-ne repe. Dr.sc. Drago Dropulić član je Društva za proučavanje tla Hrvatske, Društva poljoprivrednih inženjera i tehničara, Udruge Lijepa naša, te poča-sni član Poljoprivredne Savjetodavne službe (PSS). Imatelj je većeg broja plaketa, diploma i priznanja.

Bio je suradnik na projektima „Interpre-tacijska baze tala istočne Hrvatske” i „Ekspertni sustav za racionalizaciju gnojidbe” koje je financi-ralo Ministarstvo znanosti i tehnologije, te projektu „Optimizacija gnojidbe na obiteljskim gospodar-stvima” kojeg je finaciralo Ministarstvo poljopri-vrede i šumarstva. Bio je sudionik više studijskih putovanja u inozemstvu SSSR 1974., Rumunjska 1975., (Austrija, Njemačka, Belgija, Francuska, Engleska i Švicarska 1976.), SAD i Kanada 1979., Švedska i Finska 1986., te Finska, Estonija, Litva i Latvija 1989. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata iz 1991. godine.

82 STAŠEVICA

Životopis

83STAŠEVICA

Komunistička jugoslavenska propaganda za vrijeme bivše-

ga režima pokušavala je na sve načine od Vladimira Nazora stvo-riti »svoga« pjesnika, književnika i suborca. Procijenili su da bi Nazo-rova nazočnost u partizanima bila od široke propagandne važnosti. Željelo se pokazati kako se pro-nonsirani pjesnik »hrvatskih kra-ljeva« i hrvatske državotvorne misli opredjeljuje za ideje partizanske revolucije. No istina o Vladimiru Nazoru i njegovu »priključenju« partizanskom pokretu drukčija je i tek sada dolazi na vidjelo. O tome daje izvanredno važno svjedo-čanstvo dr. Nedjeljko Mihanović, koji je napisao i objavio disertaciju »Pjesničko djelo Vladimira Na-zora« (1976.), načinio i objavio iscrpnu bibliografi-ju literature o Vladimiru Nazoru, od prvoga priloga iz 1898. do 1969. godine, bio glavni urednik nje-govih »Sabranih djela« u 21 svesku u izdanju Hr-vatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (ondašnji JAZU) 1977. godine, priredio nekoliko književnih izložaba o njegovu životu i književnom djelu te izbor iz njegovih djela u četiri sveska za biblioteku »Stoljeća hrvatske književnosti« itd.

Mons. Rittig poslao me Nazorovoj sestriDr. Mihanović svjedoči: »Krajem studeno-

ga 1952. godine posjetio sam mons. Svetozara Rittiga, koji je u tadašnjoj vladi obnašao dužnost predsjednika Komisije za vjerske poslove. Bio sam kod njega zbog reguliranja moga školova-nja i upisa na fakultet. Na kraju razgovora mons. Rittig me zamolio da odnesem jedan paketić za sestru Vladimira Nazora, gospođu Irmu, koja je tada stanovala u Gregorijančevoj ul. 36. (Danas je to Grškovićeva ulica, gdje stanuje kći Nazoro-va nećaka, sina druge njegove sestre. Nazorovi su imali još jednu kuću u Torbarovoj ulici, koju su iznajmljivali i živjeli od stanarine.) Usput me mons.

Rittig zamolio da na neupadljiv način pokušam tijekom razgovo-ra skrenuti na temu o Nazorovu sprovodu jer ga je to osobito za-nimalo. Za Nazorova života mons. Rittig ih je češće posjećivao jer je prijateljevao s Nazorom, ali posli-je njegove smrti nije više dolazio njegovoj sestri. I još je dodao da ga svakako dođem izvijestiti o po-sjetu i razgovoru.

Tijekom tih tjedana nekoliko sam puta dolazio mons. Rittigu, koji bi me uvijek srdačno primio.

Redovito sam k njemu dolazio u sakristiju crkve sv. Marka nakon njegove mise, koju je ondje slu-žio svakoga dana u 9 sati. Potom bi me odveo u svoj stan i zadržao na doručku te smo razgovarali.

Nakon prvoga susreta s mons. Rittigom oti-šao sam istoga dana Nazorovoj sestri Irmi, koja me je srdačno primila kad je čula da dolazim po preporuci mons. Rittiga. Uvela me u stan i ljuba-zno ponudila da sjednem. Predao sam joj paketić. Tijekom razgovora naveo sam govor na njezina brata. Njoj je to bilo po volji pa se raspričala na dugo i široko, počevši od njegova odlaska u parti-zane pa sve do smrti. Zadržao sam se više od sat i pol vremena kod nje. Kad sam spomenuo da je moja obitelj iz Poljica, a odatle su bili podrijetlom i Nazorovi predci, to je još dodatno pridonijelo da je gospođa Irma bila u razgovoru srdačna. I spon-tano mi je počela pripovijedati kako je to bilo s odlaskom njezina brata u partizane. Navodim po sjećanju njezine riječi, koje su mi se duboko usje-kle u pamćenje pa sam ih upamtio do danas.

Partizani su na silu oteli Nazora'Moj dragi Mihanoviću, bilo vam je to ova-

ko', započela je gospođa Irma svoje opširno pri-povijedanje. 'Već početkom jeseni 1942. dolazili su tajni zagrebački suradnici partizana mome bratu na razgovor i nagovarali ga da ide u parti-

Oteli su mi ga živa i oteli su mi ga mrtva!Svjedočanstvo dr. Nedjeljka Mihanovića o Vladimiru Nazoru

Dr. Nedjeljko Mihanović

84 STAŠEVICA

Cijelo poslijepodne bila sam u velikoj ne-izvjesnosti što se dogodilo s mojim bratom. Kad ono predvečer dolazi mi susjeda s gornjega kata i kaže mi: Je li vi znate što se dogodilo s vašim bratom? Evo, radio javlja da su ga partizani kid-napirali i odveli k sebi… Skoro sam u nesvijest pala! Ostala sam sva u šoku, kao da mi je netko nož u srce zabio. Da mi je rekao da odlazi, spre-mila bih mu odjeću i ostale potrepštine. Tek na-kon dvadeset dana mogla sam mu poslati paket s rubljem. Međutim taj su mu paket okrali te je dobio samo četvrtinu od onoga što sam poslala – kako mi je javio mnogo kasnije. On je otišao na prijevaru. Poslije sam mu preko Marinkovića slala pakete, a on me je od vremena do vremena preko poruka umirivao kako se ne trebam ništa brinuti, kako je on na sigurnom, da se Tito za njega brine itd.' Tim je riječima gospođa Irma opisala Nazorov 'odlazak', tj. njegovu otmicu.

Marinkovića su veoma brzo nakon Nazoro-ve otmice vlasti NDH otkrile, uhitile i strijeljale. Kad su 1945. došli na vlast, partizani su ga pro-glasili 'narodnim herojem'.«

Komentirajući taj Nazorov prisilni odlazak u partizane, tj. njegovu otmicu, dr. Mihanović kaže: »Naravno, partizanskim komunistima trebalo je jedno takvo ime da njihov pokret zadobije sim-patije u narodu. Osim toga, 1942. godine parti-zanski pokret, a i sami partizani još nisu bili ono što će kasnije postati, kada su daljnjim pojača-njem represivnoga sustava, brojnim ubojstvima, pokoljima i progonima pokazali svoje pravo lice i pravu narav svoga tzv. oslobodilačkoga pokreta, a posebice kad su 1945. silom osvojili vlast.

Premda se opirao na sve moguće načine nakon što su ga na prijevaru kidnapirali, Nazoru nije preostalo drugo nego se pomiriti sa sudbi-nom. Shvatio je da mu nema druge nego se pri-lagoditi situaciji. Svaki otpor tada mogao je biti za njega katastrofalan.«

Umjesto crkvenoga vojni sprovodUpitan što je bilo s Nazorovom bolešću i

smrću te njegovim pogrebom, dr. Mihanović je nastavio: »U nastavku razgovora s gospođom Irmom spomenuo sam i Nazorov sprovod. Neu-padljivo sam pitao kako je to bilo kad je umro.

zane. Bili su to Ivan Goran Kovačić i Ivo Marinko-vić. Moj se brat nije nikako mogao odlučiti. Znala sam kojiput i prisluškivati njihove razgovore kad su vrata od sobe bila odškrinuta pa sam tako čula kako su ga upravo ucjenjivali. Prijetili su mu da će nam, kad oni dođu na vlast, oduzeti kuće. Imali smo dvije kuće, ovu u kojoj živim, a dru-gu smo iznajmljivali. On se branio i odupirao, da kako će ići kad jedva može hodati, da mu čak drugi nose tekstove u tiskaru itd. A mene bi stislo u prsima kad bih pomislila da bi on mogao otići. Nikad si nije ni jaje skuhao, cijela obitelj za njega se brinula, svi smo ga njegovali, a on sad da ode u šumu gdje se ne bi snašao. A bilo mu je tada već 66 godina! Potom su mu predbacivali što je na Hrvatsko Antunovo 13. lipnja 1942. primio od Pavelića državnu nagradu. Zbog te nagrade Marinković ga je ucjenjivao: kako će to opravdati kad oni dođu u Zagreb. To mu može biti opasno krivično djelo kad dođu na vlast itd. No moj se brat nije nikako mogao odlučiti. Tih je tjedana u svojim nutarnjim mukama i nedoumicama smr-šavio čak 17 kilograma!

Onda je ponovno došao Ivo Marinković, ali taj put sam. Bilo je to 29. prosinca 1942. u pri-jepodnevnim satima. Ja sam pripremala ručak. Nije se dugo zadržao, nego je rekao mome bratu kako mu se čini da ih slijede, da ih ustaški špi-juni uhode, da ovdje nisu sigurni, pa je bolje da iziđu nekamo izvan stana na sigurnije mjesto da mogu razgovarati, da auto čeka dolje pa će u neku gostionicu sjesti i razgovarati.

Moj Mihanoviću, ništa ne sluteći, moj je brat uzeo samo zimski kaput, šešir i šal, čak me nije ni pozdravio, ni poljubio, kako bi to uvijek činio kad je nekamo izlazio iz stana! Bio je uvje-ren da će se brzo vratiti, kao što sam i ja mislila da će se vratiti, normalno, na ručak. Da je on odlučio otići, on bi to meni sigurno bio i rekao, jer ništa preda mnom nije tajio. A kad tamo, on se ne vraća. Prolazi vrijeme ručka, a njega još nema. Veoma sam se zabrinula i nisam znala što da poduzmem. Klopka je bila, međutim, dobro napravljena. Pred kućom je čekao auto u koji je moj brat naivno ušao, ne sluteći što će se dogo-diti. I auto ga je odvezao u nepoznato.

85STAŠEVICA

čela ozbiljno sumnjati je li njezin brat normalno završio svoj život.

Prije već dosta vremena susreo sam jednu časnu sestru s Vrhovca, koja je tada još radila u bolnici u kojoj je Nazor bio prije smrti hospi-taliziran. Ona mi je u povjerenju rekla: 'Pred za-sebnom sobom gdje je Nazor bolovao stajao je stražar i nikoga nije puštao unutra. Ja sam pro-lazila pokraj sobe i čula sam kako Nazor iz sobe viče: Dovedite mi sestru! Ali se, nažalost, nitko nije obazirao na njegove vapaje, dapače stražar bi zapriječio svakoga tko bi pokušao ući.'

I sad se čovjek pita: postupa li se tako s bo-lesnikom prije smrti, i to još s takvim bolesnikom, koji je svojim književnim stvaralaštvom zadužio hrvatski narod i njegovu kulturu?! Tako su komu-nisti svojim brojnim poratnim zločinima dodali i ovaj s Nazorom i njegovom smrću. Kad su ga do-bro iskoristili i kad im više nije bio potreban, a po-čeo im možda i smetati, trebalo ga je ukloniti! Ne zna se od čega je dobio grčeve. Postoji sasvim ozbiljna sumnja da je Nazor umro od trovanja. Sa suvremenom medicinskom ekspertizom to bi se danas lako moglo dokazati kad bi se uzorak od njegovih posmrtnih ostataka dao na analizu.«

A gospođa Irma je nastavila svoje pripovijedanje: 'A što se tiče njegova sprovoda, to Vam je bilo ovako. Naš je obiteljski dogovor bio da kad moj brat umre, sprovod će mu voditi mons. Rittig. O tome smo ozbiljno razgovarali s Rittigom kad nas je dolazio posjećivati. I da bi sprovodni obredi bili u crkvi sv. Marka. To je bila izričita želja moga bra-ta. Rittig je bio u boljem zdravstvenom stanju od moga brata. No, nažalost, dogodilo se drukčije.

Kad su mi javili da je brat u bolnici umro, mislila sam da će odmah doći monsinjor Rittig da se dogovorimo za sprovod. Međutim on se nije pojavljivao. Umjesto njega došla su dva čovjeka u civilu i rekla mi: Znate, drugarice Irma, sprovod vašega brata bit će državni i vi s time nemate ni-šta. Mi ćemo sve organizirati. Rekla sam im da smo se mi u obitelji drukčije dogovorili i da je nje-gova želja bila da ima crkveni sprovod i da ga predvodi mons. Rittig. No oni se nisu na to obazi-rali. I što sam ja sama mogla napraviti – ništa! Bila sam sva u magli. Kasnije su mi rekli da me je brat tražio u bolnici, ali mi nisu dopustili da dođem.'

Pripovijedanje o smrti svoga brata gospo-đa Irma završila je ovim potresnim i istinitim rije-čima, koje sam dobro zapamtio: 'Eto, moj Miha-noviću, ne samo da su mi ga oteli živoga, nego su mi ga oteli i mrtvoga!'

O cijelom tom razgovoru i njegovu sadržaju odmah sam idućih dana izvijestio mons. Rittiga. U razgovoru mi je on, sa svoje strane, iznio nego-dovanje zbog načina kako su Nazora sahranili, kako su ga vozali na vojnom lafetu itd. A on nije bio vojna osoba i sigurno je da ne bi prihvatio onakav način sprovoda. Ali komunistima je tre-bala još i završna manipulacija Nazorom pa su nažalost i od njegove smrti i pogreba napravili paradu i bacanje prašine u oči narodu.«

Sumnja da je Nazor umro od trovanjaNa tvrdnju da postoje ozbiljne sumnje je

li Nazor umro prirodnom smrću dr. Mihanović kaže: »Nazorova smrt 1949. izaziva nedoumice i ostavlja otvorena pitanja. Dobio je grčeve u tr-buhu pa je bio prevezen u bolnicu i ostao u bol-nici do smrti. Ono što najviše izaziva sumnju jest činjenica da ni njegovoj rođenoj sestri gospođi Irmi nisu dopustili da ga dođe posjetiti, pa je po-

Vladimir Nazor

86 STAŠEVICA

mljivih detalja o Nazorovim privatnim izjavama o komunističkom režimu nakon što se po završetku rata vratio u Zagreb i kad su ga postavili za pred-sjednika Hrvatskoga sabora.

Pripovijedao mi je isusovac p. Stjepan Ši-meta koji je, budući da je i sam pisao pjesme, pri-jateljevao s Nazorom još prije Drugoga svjetsko-ga rata. Nakon završetka rata susreo je Nazora na Trgu bana Jelačića pa su se srdačno pozdra-vili i izmijenili nekoliko prijateljskih riječi. Nazor ga je tada povukao malko na stranu i rekao mu potiho, da ga nitko nije mogao čuti: 'E, moj padre, nismo se mi za ovo borili!'

U svome rukopisnom dnevniku Večernje bilješke iz 1945. godine Nazor donosi ovaj zapis: 'Doduše, dodijeliše mi čast, ali ne i vlast!'

Dolaskom komunista na vlast godine 1945. brojni hrvatski književnici bili su progonjeni, osu-đivani na zatvor, na šutnju, na gubitak građanskih prava itd. Među njima je teško stradao i Milan Begović. Oduzeli su mu sve, nije imao od čega živjeti. Njegova supruga Danica pošla je Nazoru da intervenira kod vlasti da ga prestanu diskrimi-nirati. Nazor ju je primio, poveo u pokrajnu sobu, jer je znao da ga prisluškuju, i rekao joj: 'Došlo je naređenje od Tita preko Bakarića da za svakoga za koga bi se interveniralo ne samo da se ne će ništa postići, nego će biti bez milosti još strože kažnjen.' Begovićevoj supruzi Danici to je Nazor priopćio kao razlog da nije intervenirao za svoga školskoga druga i prijatelja Milana, jer se bojao takve neumoljive i okrutne odmazde.

S tim u svezi dodajem i ovo. Isto kao i Nazo-ru, komunisti su i Miroslavu Krleži dolazili tijekom rata i nagovarali ga da im se pridruži, da prijeđe u partizane. Krleža se uglavnom izvlačio zbog vlastita narušenoga zdravlja, da je bolestan, da su mu potrebni lijekovi itd. Na toj osnovi ga je šti-tio liječnik dr. Đuro Vranešić, koji bi ga povreme-no smjestio u vlastiti sanatorij. Kad su partizani došli u Zagreb, dr. Vranešić je uhićen i osuđen na smrt. Nakon što je Krleža poduzeo korake da intervenira kod Tita u Beogradu, dr. Vranešića su u Zagrebu strijeljali.«

Božidar Nagy

Glas Koncila, Uskrs 2014., broj 16, str. 19

»Dodijeliše mi čast, ali ne i vlast!«Upitan ima li podataka o tome kako se

Nazor odnosio prema komunističkim vlastima, dr. Mihanović je odgovorio: »Ima još dosta zani-

Grob Vladimira NazoraG b Vl di i N

Svjedočanstvo- Partizani gdje bi došli, prisilno bi mobi-

lizirali sve muško od 16 do 60 godina i bacili bi ih u prve borbene redove. Tko ne bi pao u borbi, toga bi komunistički komesari likvidirali metkom u zatiljak. »Likvidirati« je bila omiljena riječ »oslobodioca«. Mnogima je tako mobili-ziranima uspjelo predati se hrvatskim jedini-cama. Sa stotinama takvih sam razgovarao u Mostaru. Pričali su mi o strahotama koje su proživjeli. Hrvate se nastoji istrijebiti. Većina tih ljudi bili su s područja Dubrovnik-Split i Stolac-Sinj, područja na kojima sam prije djelovao. Mnoge sam osobno poznavao.

Sjećam se jednog dirljivog susreta izme-đu oca i sina. Sin, Ivan Mandarić, borio se je u hrvatskim jedinicama, a otac mu, Nikola, bio je prisilno mobiliziran od partizana. U jednoj akciji kod Kočerina, gdje su hrvatski odredi jurišali na partizanske pozicije, zarobio je Ivan među ostalima i svoga vlastitog oca. Ovakvi slučajevi nisu bili osamljeni.

Ivo Rojnica, Susreti i doživljaji, knjiga I, 1938.-1945., Zagreb, 1995. str. 239-240.

87STAŠEVICA

SVETI BARTULESveti prisvitli Bartule.Kud ćeš ti sveti prisvitli Bartule,Idem sa zemlje na neboKazat Bogu muke moje.Vrati se sveti i prisvitli Bartule.Koga si htio, toga si srio.Dat ću ti više nego jednome svecu,Di se bude tvoje ime spominjat,Niti će mora moritNiti će vištica lova lovit.Ni u vodi utapa,Ni u gori ulomeNit će ženska glavaMrtvo čedo rodit. Amen.

ANĐELE GABRIJELEAnđele Gabrijele,Siđi dolje niz miljeleDi no dvori, da bi dvoriDi no Diva Sina rodiKako će mu ime biti.Ime će mu Isus biti,Nama će ga malo biti.Svega svita StvoriteljaNaše duše Spasitelja.Spasi Bože duše naše,Ko i sveto tilo vaše. Amen.

PODNESveto slavno podne zvoni,Divica se Sinu moliProsti Sinko grije puku,Za veliku svoju muku.Prosti Sinko, prosti diko,Za majčino bilo mliko.

VELIKI PETAKČista krvi gorki boli,Jer je Isus za nas proli:Iz onoga svoga tila,Dino nema uda tila.O Marijo mati moja, Što to radiš do ti dobi,Kalan karmen iz nevolje,Ne dajte me u grij proklet,Jer je Isus za nas propet.Isus s križa progovara:Koja bi se duša našlaOvu molu govorila,Na blag danak Velik PetakSa pedeset i pet puta,Oj putniče radosničeIspovjedajte, pokajajteGospa će te dovoditiU milost i radostDi će duša počivatiTilo pribivatiPo sve vike vikov Amen.

BOŽJI PIVCI PIVAŠEBožji pivci pivaše,Božju majku buđaše.Ustaj divo Marijo,Eto dota ŽidovaProklet majka sinova;Tvoga Sina uteše,Na križ ga raspeše.Slavnu krunu skinuše,Trnovu nataknuše.Dokle trnova dopirašeSlavno krvce tečijaše,Slavno cviće cvitijaše.Bog posla dva anđela,Božjega arhanđela,Da pokupi slavno krvceDa poberu slavno cvićeDa iznesu na nebesa,Nebesa se otvoriše;Anđeli se pokloniše.Da Bog višnji govoraše.Koja bi se duša našlaOvu molu govorilaJutri na ustajanjeVečer na liganje,Tri bi duše saranioSvoju, očevu i majčinu. Amen

Kazivanje Joze Marevi Jeli , 4. travnja 2014.

88 STAŠEVICA

– 1942.), koje je istodobno bio i predsjednik Vodne zajednice Jezero.

Već šezdesetih godina 20. stoljeća zbiva se masovno preseljavanje iz brdskih sela i zaselaka, kao što su Pasičina i Brista, pri čemu nastaju nova naselja Staševica, Crpala i Spilice. Tako primjerice Pasičina je 1961. godine imala 109 stanovnika, a deset godina kasnije (1971.) samo sedam duša, u zaseoku Trnova živjele su tada dvije osobe, a zaselak Polutine bile su posve iseljen. Na drugoj pak strani Staševica, u kojoj su 1910. godine živjele 34 duše, godine 1961. imala je 506 stanovnika, a Crpala i Spilice 108.

Župa Staševica imala je 1965. godine 178 obitelji s 1012 duša, a godine 1979. godine, kad je iseljavanje i smanjenje natalieta počelo činiti svoje, brojke su nešto manje: 160 obitelji i 960 duša.

Kako se ta tri nova naselja (Staševica, Crpala i Spilice) nalaze u neposrednoj blizini, smještena s obje strane asfaltne ceste Ploče-Vrgorac uz rubni dio polja Jezero, ona su već postala jedinstvena aglomeracija Staševica, u kojoj je popis stanovništva Hrvatske 2001. godi-ne zatekao 244 kućanstva i 918 stanovnika.

Na drugoj pak strani Pasičina i Brista više nemaju ni status naselja, a kako bi imali kad su gotovo bez ijednog stanovnika.

Sve pridonijelo da je 1962. godine župnik napustio staru kuću u Pasičini i preselio se u Staševicu, gdje je 1963. godine sagrađena nova župna kuća prema nacrtu arhitekta Ante Baraća. Godine 1968. Staševica je dobila i novo groblje, desetak godina kasnije (1979.) izgrađena je i blagoslovljena nova crkva Svetog Staša, kojemu Staševica duguje svoj naziv. Vjerojatno je nekoć, prije prodora Turaka tu bila crkva posvećena Svetom Stašu, jednom od solinskih mučenika.

Ante Ivanković

Kako je nastala današnja Staševica?Iako se masovno preseljavanje stanovništva

Pasičine i Briste u današnju Staševicu, zatim u naselja Crpala i Spilice, dogodilo šezdesetih godina 20. stoljeća, ono je započeto ranije.

Godine 1880. u Staševici, koja se tada vodila kao zaselak naselja Pasičina i Brista, živi 16 stanovnika, a tridesetak godina kasnije (1910.) stanovništvo je udvostručeno (34 duše). Godine 1929. gradi se pučka škola u Staševici a ne u Pasičini ili Bristi, što svjedoči o okrenuto-sti stanovništva tih predjela prema Jezeru.

Naime, u okruženju masiva planina Bio-kova-Rilića, Matokita, Milišića, Šubira, Maljevice, Presla, Sirča i Rukavca, na nadmorskoj visini od 228 do 900 metara, nastalo je krško Vrgorsko-neretvansko jezero, koje je po svojoj površini od pedesetak kilometara četvornih (tolika je povr-šina i Buškog blata u općinama Tomislavgrad i Livno), spada u skupinu većih krških jezera. Dubina je jezera bila i do dvadeset metara, a nalazilo se na stotinjak metara nadmorske visine.

Na rubovima Jezera rasla je konopljika – kapina, tvrdo i kalorično drvo, koje je služilo za ogrjev, a mladice mu se rabile za izradu svih vrsta i tipova košaračkih proizvoda. Jezerska je voda bila uporabljiva za piće, a u njoj su bila staništa jezerskog ugora, sličan jegulji, plotice, gobice i makalja.

Godine 1938. dogodio se ključni događaj za cijelo Pojezerje, ali i za nastanak i buduć-nost današnje Staševice: probijen je tunel Maričevac, a kasnijom izgradnjom vodoprivred-nih objekata i obavljanjem melioracijskih rado-va (1947. – 1958.). Jezero je isušeno i pretvo-reno je u plodno polje Jezero sa 2860 hektara obradiva tla. Bez obzira što je zemljište opte-rećeno vapnencem i siromašno nekim drugim mineralima, uz primjenu suvremenih agroteh-ničkih mjera dobro uspijeva vinova loza, smo-kve, krumpir, žitarice i krmne biljke.

Najzaslužniji pojedinac za preporod ovog područja bio je župnik fra Ante Gnječ (1876.

Ugledni Akademijin rječnik za imenicu šunje navodi značenje čovjek slabe pameti, ne-

moćna i slaba tijela.1 P. Šimunović prezime Šunjić dovodi u

vezu s pridjevom šunj(av) turskog postanja, a znači »budalasta, slabuhna čovjeka«.2

Ipak se čini da šunje u govoru Neretve i zapadne Hercegovine označava osobu koja je šunjava, šunjasta, našunjena, dakle mrzovolj-na lica i još mrzovoljnijeg raspoloženja, koje je i jedna od trajnih oznaka njezina značaja.

Prema popisu stanovništva iz 2001. go-dine u Hrvatskoj žive 893 stanovnika s pre-zimenom Šunjić, koje je po učestalosti 687. hrvatsko prezime. Na dalmatinskom području žive tri četvrtine svih hrvatskih Šunjića (198 obitelji, 685 duša):

– Staševica (18 obitelji, 80 duša), – Benkovac (1,5),– Brela (1,3),– Brist pokraj Gradca (1,4),– Čilipi (1,3),– Donje Ogorje pokraj Muća, Donji Muć,

Kučište na Pelješcu i Veliki Prolog pokraj Vrgorca po jedna osoba (1, 1),

– Gizdavac pokraj Muća (13, 37),– Kaštela (9, 27),– Komarna pokraj Slivna (1, 2),– Makarska (1,4),– Metković (11, 42),– Opuzen (1, 3),– Peručko Blato (1, 5),– Ploče (14, 35),– Podaca pokraj Gradca (1, 3),– Podgora (1, 3),– Prkos pokraj Škabrnje (2, 11),– Rogotin (60, 205),

1 Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, JAZU Za-greb, knjiga XVII, str. 884.

2 P. Šimunović, op. cit., str. 452.

– Split (48, 145),– Stobreč (2, 9),– Supetar (2, 9),– Trogir (2, 7),– Trpanj na Pelješcu (1, 5),– Zadar (1, 4).Šunjići su starinom iz Raške Gore povi-

še Mostara. Biskup je fra Pavo Dragićević u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741./1742. godine zabilježio:

– u Raškoj Gori tri obitelji s prezimenom Šunjić: Andrijina s osam, Grgina sa šest i Pet-rova s četiri člana obitelji;

– u Dobrošinu pokraj Uskoplja (Gornji Vakuf) obitelji dvojice imenjaka Grga Šunjića s pet odnosno šest članova u obitelji;

– u Bučićima pokraj Travnika: obite-lji Mate Šunjića s 14 i Ilije Šunjića sa sedam članova;3

U popisu biskupa fra Marijana Bogda-novića iz 1768. godine Šunjići su upisani:

– u Raškoj Gori Grgo Šunjić sa sedam i Luka Šunjić Matić s devet članova u obitelji;

– u Uzdolu, župa Rama, Martin Šunjić sa 21-članom obiteljskom zadrugom;

– u Grabu pokraj Ljubuškog četveročla-na obitelj Luke Šunjića;

– u Dobrošinu: Grgo sa sedam, Ivan sa šest i Stipan s tri člana obitelji;

– u Bučićima: Ivan s pet i Jozo s tri člana obitelji;

– u Kreševu Mijo Šunjić s četveročla-nom obitelji.4

Od Šunjića iz Raške Gore nastali su: Prge i Antunovići, koji danas žive u Bijelom Polju i Jošanici pokraj Mostara.

Godine 1690. nakon oslobođenja Vrgorske krajine i Neretve od Turaka i dio

3 D. Mandić, op. cit., str. 93., 32. i 52.4 Isto, str. 123., 150., 116., 146. i 160.

89STAŠEVICA

NAŠA PREZIMENANAŠA PREZIMENA

ŠUNJIĆ

Šunjića prelazi na oslobođeni, tada mletač-ki teritorij, nastanjujući se na području od Vrgorca do Rogotina pokraj Ploča.

U novoj neretvanskoj jpostojbini Šunjići se pojavljuju:

– u mletačkom zemljišniku iz 1704. godi-ne upisano je da je Mijo Šunjić od venecijan-skih vlasti dobio zemlje u selu Brista, u dolini Podvornica i u Dubokoj pokraj Brista;

– u zemljišniku iz 1725. – 1728. godine zabilježene su u selu Ruišću (danas vjerojat-no Rujnica) tri obitelji s prezimenom Šunjić (u izvorniku Sunich): Mijina s devet i dvojice ime-njaka Marka sa šest odnosno sedam duša.5

U Stanju duša stare župe Podjezerje od 1. ožujka 1733. godine u selu Brista navede-ne su tri Šunjića obitelji:

– U KUĆI MARKA ŠUNJIĆA žive 14-godiš-nji domaćin Marko i njegova 58-godišnja majka udovica Margarita;

– U KUĆI MIJE ŠUNJIĆA uz 54-godiš-njeg domaćina prebivaju:

– Ivana, Mijina supruga (48),– Ivan, njihov sin (28),– Marijan, njihov sin (24), – Ante, njihov sin (19),– Jure, njihov sin (8),– Petronila, njihova kći (17),– Mate, njihov sin (6),– Margarita, njihova kći (1).U KUĆI STIPANA ŠUNJIĆA uz 61-godiš-

njeg domaćina žive još: – Božena, Stipanova supruga,– Tadija, njihov sin (31),– Ivana, Tadijina supruga (30),– Ante, njihov sin (5),– Grgo, njihov sin (2),– Mate, Stipanov sin (23),– Magdalena, Stipanova kći (18).6

U Stanju duša stare župe Pasičina-Brista od 31. listopada 1806. godine upisano je šest Šunjića obitelji s ukupno 28 duša:5 M. Glibota, op. cit., str. 157. i 178.6 Nadbiskupski arhiv Split, Matice, signatura M:

67, fol. 292-303.

– obitelj Jakova Šunjića (pet članova),– obitelj Mare Šunjića (7),– Paško Šunjić (samac),– obitelj Ilije Šunjića (9),– obitelj Jure Šunjića (4),– obitelj udovice Ivane Šunjić (2).7

U austrijskom zemljišniku iz 1836. godi-ne za naselje Pasičina zabilježene su četiri obitelji tog roda, kojih su domaćini bili:

– Ivan Šunjić,– Jure Šunjić,– Petar Šunjić,– Tadija Šunjić.8

U popisu stanovništva Hrvatske iz 1948. godine Šunjići su na neretvanskom području zabilježeni:

– u Metkoviću (četiri obitelji, 16 duša),– u Rogotinu (29, 149 + samac),– u Rončevićima pokraj Metkovića (1, 2),– u Šunjićima pokraj Metkovića (6, 37),– u Zapadnoj Plini (1, 6 + dvojica samaca). Na području današnje općine Muć Šunjići

su zabilježeni u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, u kojem je u selu Gizdavcu navedeno pet Šunjića obitelji: Andrijina, Antina, Ivanova, Jakovljeva i Jozina;

– popis stanovništva Hrvatske 1948. go-dine zatekao je u Gizdavcu 10 obitelji s prezi-menom Šunjić.9

U Gizdavac su Šunjići doselili iz istočnog dijela Cetinske krajine, iz banderije haramba-še Matija Omrčena, čije su obitelji nastanjene u Udovičiću i Ovrlji (danas općina Otok na Cetini), a jedna od njih, obitelj Anđelka Šunjića, zabilježena je u Alberghettijevu zemljišniku (1725. – 1729).10

U popisu vjernika Splitske nadbiskupi-je nadbiskup Ivan Krstitelj Laghi zatekao je 7 Isto, signatura M: 113.8 Državni arhiv u Splitu, Austrijski zemljišnik iz

1836. godine, katastarska općina Pasičina.9 M. Matas, op. cit., str. 164-165. 10 Državni arhiv u Zadru, Katastri Dalmacije u

18. stoljeću, Alberghettijev katastar, banderi-ja harambaše Matija Omrčena, naselja Udo-vičić, Ovrlja pokraj Sinja.

90 STAŠEVICA

1725. godine u Dugopolju pokraj Splita tro-članu obitelj udovice Anice Šunjić.1111

Sa svoje starine u Raškoj Gori povišeMostara Šunjići su se raselili diljem Herce-govine, pa su krajem 19. stoljeća zabilježeni u: Mostaru, Rodoču, Bijelom Polju, Raštanima, Vojnu, Gnojnicama i Miljkovićima pokraj Mos-tara, Rami, Gnjilištu pokraj Čapljine, Planinici i Špiljanima pokraj Konjica.

Na konjičko područje doselili su:– u selo Crni Vrh oko 1780. godine Mijo,

sin Nikole Šunjića iz Raške Gore,– u Špiljane oko 1800. godine iz Raške

Gore stigao je Nikola, sin Grge Šunjića.1212

P. S.U listu župe Svetog Staša u Staševici

(godina IV., Božić 2009., br. 1-4, str. 65) zabilježeno je da je župnika fra Vinka Prlića posjetio arhitekt Jure Šunjić pokojnog Mile i «donio svoje zapise o dolasku Šunjića iz Fojnice na Bristu, kako je njemu pripovi-jedao njegov djed, a djed čuo od svojega djeda». Teško povjerovati u ovu tvrdnju, jer Šunjića u Fojnici može biti najranije iza 1768. godine, dok su Šunjići u Bristi sigur-no nazočni najkasnije 1704. godine, kada su dobili zemlju prema venecijanskom zemljišniku iz te godine. Na neretvansko-vrgorskom području Šunjići su vjerojatno još i od ranije, od 1690. godine, kada je taj kraj oslobođen od Turaka.

Doduše ne treba isključiti da je Šunjić doselio u Bristu stotinjak godina kasnije, dakle krajem 18 i početkom 19. stoljeća i da vjerojatno nema krvnih veza sa zateče-nim Šunjićima, koji su starinom iz Raške Gore poviše Mostara.

Ante Ivanković

11 B. Zelić Bućan, op. cit., str. 281. 12 N. Mandić, Podrijetlo hrvatskih starosjedilač-

kih rodova u Konjicu i okolici, Mostar-Konjic 2000., str. 439.

91STAŠEVICA

BARANOVAC U DUŠIVisoko, u vrleti planine

Zlatni pejzaž, Pasika i njive;Ponosim se tim!

Na Pasiki kamen siviCrkvu Svetog Ante grli.

Okružena duhom mira – Ona dvòrī.Tu obrede slavili su preci moji,

Slavili su obred stari,Pa i meni ljubav dali.

Sine, sineGle visine!

Svod nebeski nosi imeDida, babe,Pradidova.Zemlja ova!

Zato čuvaj, običaje gajiLjubav svoju potomcima daji.

Neka blago duhom steknuNeka djedi hvala reknu.Neka cvjeta ljubav vaša

U Baranovcu,Župi Svetog Staša!

Petar Kežić, Opuzen

POLETILA SVETA TICAPoletila sveta tica,Iz Betlema sveta mista,Iznosila sveto mlikoDi je sveto mliko pokapalo,Kamenje se raspadalo.Raspa se urok mali,Raspa se urok veli,Dva oka urekla,Tri sveta odreklaSkinulo snas sve ude stvari.Amen.

Kazala Joza Marević Jelić, 4 travnja 2014.

– Hrvatski mediji i mnoge udruge čiji je rad ponajprije orijentiran na nagrizanje teme-lja naše države zgražaju se nad hrvatskim biskupima koji su iskazali poštovanje prema Dariju Kordiću. Mržnja pojedinih medija i udruga prema Katoličkoj Crkvi je beskrajna.

Bošnjacima, muslimanske vjeroispovijesti, koji su samoinicijativno dali vlastoručne pisane izjave, koje su vlastoručno potpisali, a koje su glasile: »Ja, ……….., sin ……., r ………, u BiH, izjavljujem pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću da su u Ahmićima zločin počinili engleski vojnici, koji su bili u sastavu UNPROFOR-a, a koji su se preobukli u odore HVO-a i nakon počinjenog zločina obukli odore UNPROFOR-a i pozvali CNN da snimi događaj. Egzekucijom je zapovijedao pukovnik Collins (isti onaj koji je svjedočio u Haagu). Englezima je taj masakr planirala i platila Armija BiH.«

Bilo je više takvih izjava, ali određeni segmenti vlasti u Hrvatskoj te su izjave ostavi-li negdje u arhivu ili ih uništili, a nisu ih provje-rili i prezentirali na sudu u Haagu, za obranu Darija Kordića. Može odvjetnik Nobilo ili bilo tko drugi pričati što hoće, ali ja sam svje-dok tih razgovora, ja sam vodio razgovore s tim svjedocima, koji nikada nisu bili pozvani da svjedoče u Haagu. Svi koji govore pro-tiv Kordića pripadaju onima u Hrvatskoj koji tvrde da sve znaju, a pojma nemaju.

Poznato je tko je sve radio tada u oba-vještajnom sustavu RH i tko je zapovijedao, tko je sve mogao pomoći Dariju Kordiću, ali nisu htjeli, jer mrze Hrvatsku i žele oživjeti nekadašnju Jugoslaviju. Žalosno je i porazno za RH da su mnoge istine o događajima pre-sudnim za Hrvatsku bile poznate, ali su zataš-kane i sada istina je laž, a laž je istina.

Sada su ti isti Englezi strateški partneri Hrvatske po izboru ove vlasti, ali ne i po izbo-ru hrvatskoga naroda. Hrvatski narod je stvo-rio svoju državu, krvavo ju je obranio i samo on ima pravo birati strateškoga partnera i veli-čati svoje heroje.

Zoran Kotnik, G. Koncila, 6. VII. ‘14., str. 31

92 STAŠEVICA

Pozvali su CNN da snimi događaj

Dario Kordić u rodnoj Busovači

Dario Kordić potpuno je nevin osuđen jer nije htio po engleskom nalogu lažno svjedočiti protiv predsjednika Tuđmana, ministra Šuška i generala Bobetka.

Razgovarao sam službeno, kao pri-padnik obavještajne zajednice s mnogim

Zločinci milioneri:U prilog iznalaženja istine evo rang liste zločinaca »milionera« u zločinima u dvadesetom stoljeću,

koju je sastavio i objavio ugledni Njemački Bild.

93STAŠEVICA

U utorak 7. siječnja 2014., u 62. godini života, u 43.

godini redovništva i u 35. godini svećeništva, preminuo je fra Petar Rastočić, sveće-nik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja.

Rođen je 1. prosinca 1952. u Novim Selima kraj Metkovića. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu i Metkoviću, klasičnu gimnaziju u Sinju, a filo-zofsko-teološki studij pohađao je na Visokoj bogosloviji u Makarskoj i na Katoličkom bogo-slovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomi-rao. U franjevački novicijat stupio je 5. srpnja 1971. na Visovcu. Doživotne zavjete položio je 4. listopada 1977. u Makarskoj. Red đakonata primio je u Sinju 2. srpnja 1978, a za svećeni-ka je zaređen 1. srpnja 1979. u Otoku kraj Sinja. Mladu misu proslavio je u Metkoviću 22. srp-nja iste godine. Kao mladi svećenik najprije je obnašao službu župnoga vikara u župi Gospe Sinjske u Sinju (1979. – 1982.) i u župi sv. Frane u Imotskom (1982. – 1985.). Zatim je kao župnik djelovao u različitim župama koje su povjerene Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja: u župi sv. Staša u Staševici (1985. – 1988.), u župi Uznesenja Marijina u Plini-Stablini kraj

Ploča (1988. – 1992.), u župi sv. Jeronima na Meterizama u Šibeniku (1992. – 2003.), u župi sv. Martina u Lećevici i istodobno u župi sv. Jurja u Radošiću (2003. – 2009.), u župi Svetoga križa u Živogošću kao župnik i gvardijan (2009. – 2012.) i istodobno u župi sv. Jurja u Drašnicama i u župi Gospe od ružarija u Igranima

kraj Živogošća (2012. – do smrti).

Uz pastoralnu djelatnost bavio se pisa-njem i skladanjem crkvenih popjevaka, a obja-vio je i dvije zbirke pjesama: »More mira«, Matica hrvatska, Split 1994., i »Povedi me na Goru«, Matica hrvatska, Šibenik 2002. Četiri njegove pjesme (»Vrč«, »Kruna«, »Rubac« i »Ne traži više«) uvrštene su u antologiju duhovne poezije »Krist u hrvatskom pjesništvu«, Verbum, Split 2007. U samostanskoj crkvi Uznesenja Marijina u Makarskoj, u četvrtak 9. siječnja misu zadušnicu predvodio je splitsko-makarski nad-biskup Marin Barišić. Na kraju mise provincijal fra Joško Kodžoman iznio je pokojnikov životni tijek. Nakon mise sprovodni obred obavio je gvardijan fra Ante Čovo. Pokopan je u samo-stansku grobnicu na mjesnom groblju Svetoga križa u Makarskoj. (ABEPERIŠA)

Naši pokojnici

Fra Petar Rastočić

1. Mao ce Tung 50 miliona (žrtava komunizma u Kini),2. Staljin 40 miliona (žrtava komunizma u Rusiji),3. Hitler 20 miliona (nacizam, Njemačka),4. Čang kaj Šek 20 miliona (nacionalizam, Kina),5. Lenjin 4 miliona (komunizam, Rusija),6. Tojo Hideki 3 miliona (agresivni imperijalizam, Japan),7. Pol Pot 2 miliona (komunizam, Kambodža),8. Mengistu 2 miliona (etiopski marksist),9. Jahija Kan 1 milion (Pakistan) i,10. Josip Broz Tito 1 milion, Jugoslavija.

U ovom je zadnjem milionu iz Jugoslavije i 663 žrtve: svećenika, redovnika bogoslova i sjemeništaraca od hrvatskog naroda (neki su od njih na Daksi).

Na ovom Njemačkom popisu »milionera« nema ni Pavelića ni ustaša iako je suvremenik ovih zločinaca. Nijemci se nisu ustručavali objaviti Hitlerove žrtve, a zašto bi se mi ustručavali priznati Titove žrtve. Kad pišete svoje kacigarije trebali bi ste i o ovom svemu voditi računa.

B. Maslać, Glas Grada Dubrovnik, 19. rujna 2014., str. 3.

94 STAŠEVICA

U srijedu 9. srpnja u 101. godini života, 83. redov-

ništva i 77. godini svećeništva, okrijepljen sakramentima, pre-minuo je o. Vjeko Vrčić, sve-ćenik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja.

Rođen je 28 . ve l jače 1914. u Imotskom od otca Luje i majke Ane. Osnovno školova-nje završio je u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju u Sinju, a filozofski i teološki studij u Sinju i Makarskoj. U franjevački red stupio je 1931. u Zaostrogu, a vječne zavjete položio je 1935. u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 1938. u Splitu.

Nakon ređenja i mlade mise šest godi-na vršio je odgojne i obrazovne službe, služ-bu prefekta u franjevačkom sjemeništu i profesora na franjevačkoj gimnaziji u Sinju. Zatim se 1954. opredijelio za župni pastoral i djelovao u župi sv. Ilije u Metkoviću do 1958., zatim godinu dana u župi Gospe Karmelske u Runovićima i dvije godine istodobno u župi Gospe od Ružarija u Igranima i u župi sv. Jure u Drašnicama. Godine 1961. imeno-

van je gvardijanom u samo-stanu sv. Franje i župnikom istoimene župe u Imotskom. Nakon šest godina preuzima župu Navještenja Marijina u Vrgorcu. Nakon pastoralnoga vijeka od 37 godina vratio se u Imotski i u samostanu sv. Franje provodio umirovljenič-ke dane. O. Vrčić bio je skro-man franjevac i jednostavan svećenik, koji se osobito isti-cao u književničkoj djelatnosti, objavivši najmanje 18 naslova knjiga povijesne, putopisne,

prozne i pjesničke tematike.

U samostanskoj i župnoj crkvi sv. Franje Asiškoga u Imotskom u petak 11. srpnja misu zadušnicu predvodio je provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja o. Joško Kodžoman, a splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić poslao je sažalnicu, koju je proči-tao generalni vikar don Miroslav Vidović. U ime samostanske obitelji govorio je gvardijan o. Kristijan Stipanović koji je predvodio sprovodni obred na mjesnom groblju Gospe od Anđela u Imotskom. (ABEPERIŠA)

Naši pokojnici

Fra Vjeko Vrčić

GDJE ĆEŠ DANAS VJERE NAĆIGdje ćeš danas vjere naći?Neg’ u siromahu koji vapi –Providnost da mu dadeŠto za život neimade.

Gdje ćeš danas vjere naći?Neg’ u bogatoga koji vapi –Koga može usrećitiBlagoslov zadobiti.

U tom krugu vjera živiOd prapočela sve do nasI kad primaš i kad daješStvoritelju sve u čast! A. V.

95STAŠEVICA

Rafael Dropulić, sedmo dijete 33-godiš-nje majke Anđele i 35-godišnjega otca

Nediljka, kršten je u Župi sv. Staša u Staševici u nedjelju 27. srpnja. Rafaela je krstio mjesni župnik o. Vinko Prlić na poldanjoj misi, a izasla-nik nadbiskupa Marina Barišića bio je tučep-ski župnik i definitor franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja fra Nediljko Šabić, koji je nakon krštenja uručio nadbiskupov dar.

U obitelji Dropulić sve je poput simfonije, u kojoj svatko daje svoj doprinos, pa tako sta-rija djeca, koji su još pučkoškolci, uče i paze mlađe pod brižnom roditeljskom dirigentskom palicom kršćanskih odgojnih vrijednosti. Uz maloga Rafaela tu su još braća Drago, Jurica i Gabrijel te sestre Vesna, Patricija i Lucija. I na samom krštenju dvojica starije braće su ministrirala, a kako ističu, bit će im radost kad se sva četiri brata skupa okupe oko oltara. Kako se obitelj bavi uzgojem povrća u plaste-

Otvoreni smo životu

Uspomena s krštenja malog Rafaela, sedmog djeteta Nediljka i Anđele Dropulić

nicima, uz dječju igru, majka Anđela zapošlja-va svako dijete čim prohoda, zapravo svi na neki način pomažu u plasteniku i izvode rado-va koji su njihovoj starosnoj dobi prihvatljivi. «Otvoreni smo životu i nikad nam nije puno djece, prihvaćamo koliko nam ih Bog dadne, a važno je da su svi zdravi», navodi majka Anđela. Ona ističe da od malih nogu djecu treba odgajati za vrijednosti, a temeljne su

Bogu se moliti i raditi te pošteno živjeti. Nikad se svoga ne sramiti, a tuđe poštovati.

Obitelj Dropulić tradicionalno se bavi uzgojem povrća i voća te živi od rada svojih ruku. U svemu im pomažu djed i baka, Drago i Vesna, koji žive za svu svoju djecu i unučad. I njihova kćer Matilda ima petero djece, a sin Mate dvoje. Svaki novi život im je Božji dar, kojem se raduju, jer kako kažu, obogaćuje njihovu obitelj i donosi novu sreću.

GK, 31. VIII. 2014., str. 29.

1. Obitelj s jednim djetetom, ako nije u pitanju boelst, siguran je put prema kraju jednog naroda. S ovakvim obiteljima, Hrvati brzinom ekspresnog vlaka jure na groblje izumrlih naroda.

96 STAŠEVICA

Ključ demografske obnove staračke Hrvatske4. Biblijski blagoslov koji je Bog dao

našim praroditeljima: »rađajte se i množite i napučite zemlju«, može se odnositi samo i jedino na obitelj s četvero i više djece, a takvih je 2%.

Zato je obitelj s četvero djece onaj naj-plemenitiji ideal za kojim trebaju težiti naši roditelji. Država mora materijalno, a Crkva duhovno i moralno pomoći kako bi se današ-nja »Zwei Kinder« hrvatska obitelj preobrazila u obitelj s četvero djece!

5. One malobrojne obitelji (ima ih oko 1%) koje imaju četero i više djece treba pro-glasiti najvećim hrvatskim bogatstvom, a država za njih mora donijeti listu svih mogu-ćih povlastica.

Don Anto Baković, Rokovnik, 2014.2. U obiteljima s dvoje djece narod tako-đer izumire. Dvoje djece ne daje dvoje rodite-lja nego najviše jednog i pol roditelja. Danas je među mladima toliko bolesnih i neplodnih koji ne mogu rađati djecu. Toliko mladih gine u prometnim nesrećama!

Nažalost, danas u Hrvatskoj ima oko 87% obitelji s jednim i dvoje djece. Upravo zbog ovakvih obitelji, Hrvati najviše izumiru.

3. Obitelj s troje djece treba duboko cije-niti i uvažavati. Te su obitelji daleko sretnije nego ove s dvoje djece, ali te obitelji trebaju znati ovo: kod obitelji s troje djece nema izu-miranja naroda, ali nema ni napredovanja, a ni demografske obnove. S ovakvom obitelji stojimo na istom.

Zadržavamo status quo! Zašto?

Zato što u našim hrvatskim prilikama troje djece daje dvoje sigurnih roditelja! Danas u Hrvatskoj ima oko 10% obitelji s troje djece. Istina, s njima Hrvatska neće biti pusta i pra-zna zemlja, ali nema ni onoga iz Biblije: »napu-čite zemlju«!

NAŠ PUTNa putu života samo se brojeTraženja, nalaženja, kroz prste Tvoje.

Samaritanac rane blago vije Drugi ne htjedoše dok on se smije.

Na putu života koji nas motaPomno nas vraćajuć na iste staze

O isto kamenje spotiče noge Gorko se pitamo kako su mogle;

Priskočit, obać, bez milosti, znanjaŽivit na slipo u magli bez mana.

Dok ima ulja i svića će gorit Dok ima grija i mi ćemo molit;

Na putu života što Ti nam skrojiPokušaj svaki, daj da se broji!

Anđelka Vlahović

97STAŠEVICA

– Da je 28. srpnja 2014. godine u Staševici formirana Sportska udruga »Sveti Staš« Staševica. Predsjednik Srećko Marević, zamjenik Drago Mateljak, tajnik Stipe Barbir.

– Da je 1991. godine održan referen-dum za odvajanje RH od SFRJ. Od izišlih na referendum 83,56% za odvajanje je glasova-lo 94,17%.

– Da je 30. svibnja 1994. uvedena kuna kao platežno sredstvo u RH.

– Da je 1692. godine fra Jure Vuknić, bio gvardijan u Zaostrogu. Zasadio je vino-grad zvan Pasika, te puno maslina. Ostavio je nasljedniku fra Frani Budaliću novac s kojim je izgrađena kuća, gdje je današnji muzej (prije bila blagovaonica). Iznad blago-vaonice (danas muzeja) izgrađene su sobe.

– Da je 3. ožujka 1961. provincijal fra Jerko Lovrić došao incognito u Pasičinu, s Velikog Prologa. Vidio gdje živi fra Jozo. Vratio ga Joko Smrtić na mazgi na Veliki Prolog.

– Da je gvardijan fra Nikola Radić darovao ciglu za crkvu na Staševici (5. lipnja 1986.); kamen za pod nabavljen u Makarskoj (2. kolovoza 1987.), a klupe za crkvu nabavljene u Zenici za 3.500 DEM.

– Da je Grad Ploče odobrio iznos od 6.500 kn, za nabavku pogrebnih kolica «Karet» za župu Staševica.

– Da je župnik fra Jozo Smoljo 27. veljače 1962. od predsjednika općine Ploče Mate Krstičevića, dobio Stanje duša župe Pasičina, što su državne vlasti oduzele 1947. godine. Stanje duša se od 1942. godine čuvalo u Malom Prologu, odakle je nezako-nito odnešeno u općinu Ploče. To je jedina sačuvana knjiga iz župe, jer su Talijani zapa-lili župsku kuću 25. srpnja 1942. godine.

– Da je za župnika fra Nediljka Šabića 2006. godine uređen prezbiterij crkve sv. Staša. Triptih, sv. Staš, bl. Alojzije Stepinac i Sluga Božji fra Ante Antić, darovala obi-telj Stude, Tihe i Joška Mateljak. Okvir za triptih darovao Jure Dropulić sa sinovima Snježanom i Stipom; svjećnjak za vječno svjetlo dar obitelji Mira Rončevića i Igora Kaluže, stalak za tabernakul dar obitelji Katice Marušić r. Mateljak: svjećnjak za svi-jeće dar obitelji Vlade Gnječa Mićina.

– Da je nadmorska visina na Izgorjaku 386 m, gdje je bila kapela sv. Roka, čiji se temelji i danas vide. Obišao Boro Bustruc, s njim su bili Lenko Kežić, Željko Mateljak i Tiho Herceg, koji radi na katastru u Pločama.

– Da je luka Ploče i željeznica pušteni u rad 15. srpnja 1945. g. To je dan početka rada luke Ploče za javni promet.

ZNATE LI?

– Da je Ljubomir Plećaš, za župnika fra Stpe Bešlića, nabavio dva vitraja u crkvi Svih svetih na Bristi. Vitraje je radio Željko Bulović iz Ploča.

– Da je fra Karlo Jurišić prvi put 1955. g. za sv. Antu, došao dan ranije (u nedjelju poslije podne) s Matom Cvitanovića zvani «Boso». Išli su preko Grnčenika (16,30 s. do 19,30 s.). Fra Karlo noćio kod Joke Smrtića, a Mate Cvitanović kod Tome Dropulića. Na Pasiki pjevana misa i procesija oko ograde. Na misi 150 vjernika. Jedna žena prodavala trešnje. Ručak u Jure Kužića, i do Gračkih stina ih pratio Mate Kežić.

98 STAŠEVICA

Slob

odna

Dal

mac

ija, 2

8. 1

0. 2

014.

DVANAEST GODINA

MJEŠTANI CRPALA, SPILICA

POTPORU DIJASPORE

GRADILI SU

Zablistala crkva u Bristoj

Dekan Biokovskog de-kanata Davor Bilan-

, pred mnoštvom -

--

Prekrasno zdanje, za koje je -

tekture iz Splita,

osam, a visoko 5,5 metara, s deset metara visokim zvoni-kom.

-

kronološki je predstavio tijek -

ta 2. studenoga 2001. godine, -

ševljeni i Stipe , koji su, s

, predsjedni-kom, -

,

--

,

i Zo--

za izgradnju.

, -

stopada 2002. i za samo 72 dana završeni su zidarski ra-

2004. postavljeno je zvono teško 270 kilograma na elek-

. Zvono posve-

Lurdskoj osigurali su mje-

--

ponosni jer smo danas Bogu

mnoštvom vjernika

diljko

-menu su deseci

Jadran-. Na

-ma je pjevao -ba

-ra. Fra Vinko je uredno po-

-natore koji su darovali ve-

kip svetoga Ivana, kip Gospe -

-

i njegova zamjenica .

-Zdenko

-

TEKST I SNIMKE

--

, voditelj vicepostulature

sa Širokog Brijega.

smo danas Bogu darovali cr--

vici Mariji. Nakon prvoga gri--

poslao svoga Sina, kojeg je ro-dila Marija. Stoga, ostanimo vjerni Gospi Lurdskoj. Neka Ona i njezin Sin isprose svi-ma zdravlje tijela i duše – re-

99STAŠEVICA

Ruke dvijeGlavnju zagrlileZima sirup pije

Drago Maršić

1. Narodni referendum. Referendumsko pitanje: »Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i mušakrca?« U našoj župi je rezultat: ZA …. 96%.

3. Zornica u 6 sati. Poslije mise molitva Jutarnje, te svi na kavi u župnoj dvorani.

- Umro Vinko Grgurinović.4. Rekolekcija za svećenike u Vepricu.

Sprovod Vinku Grgurinoviću u groblju na Novoj Bristi.

5. Radnici »Grivija« radili na brecanju zvona Gospe Lurdske.

6. Sv. Nikola. Djeci dijelili darove u Domu kulture, darove priredio Grad Ploče.

ZGODOPISJE - STAŠEVICAZGODOPISJE - STAŠEVICAPROSINAC, 2013. - Umrla Ljubica Bradvica ud. Srećka.

Živjela u obitelji Ivana Mateljka sa kćerkom. Pokopana u Veljacima 10. prosinca.

8. Bezgrješna. Posebno se slavi kod časnih sestara u Vrgorcu, gdje smo svi sveće-nici iz dekanata bili na ručku.

9. Ispovijedanje bolesnika u župi.

11. Nazvao me fra Miljenko Stojić-Mića i rekao da danas kopaju na novom groblju u Vrgorcu kosti ubijenih hrvatskih rodoljuba 1945. I zamolio me da odem. Otišao sam i bio u 13 sati na groblju. Voditelj radova ispred ministarstva bio je Miro Landeka (otac mu je iz Rastovače) a on živi u Zagrebu. Rodoljube su ubili komunisti-partizani, nakon što su ih doveli iz Ljubuškoga zatvora.

- Pepa i Duška Šiljeg prelijevali župniko-vo vino.

15. Nedjelja Caritasa. Sutradan poslan prilog na Nadbiskupiju. Dogradonačelnik

Poslije mise na Spilicama 26. X. 2014. g.

100 STAŠEVICA

Za nokte zašloSrce puca od leda

Ko sikirom siče

1. Nova godina. Poslije mise sam išao čestitati u samostan Imotski i kod svoje kuće u Soviće.

3. Sveti Roko u Gradcu, zavjetni dan. Imao sam misu i propovijed.

6. Tri kralja, blagoslov vode. U večernjim satima me iz Graza (Austrija) nazvao Dario Kordić. Zahvalio na primljenom župnom listu Staševica.

8. Tvrtka »Jorge« vozio odavde vodu za Bristu, gore nema, kod crkve, čatrnje. Vrši se priprema za bojanje stare crkve Svih Svetih.

9. U Makarskoj sprovod fra Petru Rasto-čiću. Misu predvodio nadbiskup msgr. Marin Barišić, a u misi je bilo 143 svećenika.

10. S Pepom Šiljeg i bravarom Ivanom Bošnjakom išao na Bristu uzeti mjere za mala vrata. Vrata će darovati Jure Rončević Čogić, koji se vratio iz Australije. Danas je isplaćen

Zdenko Mateljak i poduzetnik »Jorge« išli na Bristu i dogovorili se za obnovu zida i uređenje crkve. Županija je dala prilog od 20.000 kuna.

16. Katica i Ljilja Marević kitile u crkvi bor.17. Firma »Jorge« na Bristu dovezli

materijal, i počinju raditi na crkvi.18. Danas iz tiskare dovezen list »Staše-

vica« i zidni kalendar.19. Vozio sam Dragu Marevića na pre-

gled očiju u Šibenik.20. Cijeli dan ispovijedanje u sv. Ilije u

Metkoviću. Danas betoniran put od kapele do crkve na Bristi. Donatora pronašao Zdenko Mateljak, dogradonačelnik. Danas je pušte-na u promet autocesta Vrgorac-Karamatići-Ploče.

21. S dogradonačelnikom Zdenkom Mateljak obišao radove na Bristi. Radnici završili zid oko groblja.

22. Ispovijed u našem dekanatu.23. Ispovijed u župi sv. Ilije u Metkoviću.24. U 20 sati Dječja ponoćka. Djecu

uvježbale Seka u vrtiću, učiteljice Marina i Zlata u školi… Puna crkva djece i roditelja. Poslije mise svi na piće u dvoranu.

- Umro Mirko Gnječ.25. Božić – Ponoćka u 24 sata, a dnev-

na sveta misa u 10,30 sati. Na sve tri mise svirao Tomo.

26. Sv. Stjepan, poslije mise blagoslov Gnječa i Crpala odgođen radi velike kiše.

29. Nedjelja. Poslije mise nastavio s bla-goslovom obitelji. Danas u 7,54 minute seiz-mografi Seizmološke službe RH zabilježili jak potres s epicentrom 10 km sjeverozapadno od Ploča. Svijet se uznemirio, posebno oni koji pamte potres iz siječnja 1962. godine.

- Umrla Kata Gnječ.30. Na Novoj Bristi sprovod Kati Gnječ,

živjela kod kćerke Mirjane u Draževitićima. Poslije sprovoda misa u crkvi sv. Staša.

31. Poslije blagoslova obitelji, misa zahvalnica i Tebe Boga hvalimo.

SIJEČANJ, 2014.

Jure Rončević Čogić

101STAŠEVICA

31. Danas su stavljena vrata na crkvi Svih Svetih (muška). Radnicima pomogli Pepa Šiljeg, Crni Plećaš i Nedo Rončević. Bio je i Jure Rončević Čogić koji je platio vrata 5.000 kn. Ručkom sve počastila Duška Šiljeg Pepina kod svoje kuće.

račun za izvođača radova na crkvi, račun pla-tila Dubrovačko-neretvanska županija. Hvala!

11. Električar Siniša Jerković iz Krvavca obišao crkvu Gospe Lurdske na Novoj Bristi radi elektrifikacije (struja, ozvučenje, klima i gro-mobran). Radovi počinju sutra, a jučer je zavr-šeno s radovima na crkvi Svih Svetih na Bristi.

13. Kod časnih sestara Anćela u Dubrov-niku naručena crvena misnica, misna košulja i tavaja za oltar. Sve daruje Jurka Gnječ Lazina.

14. Radio Ploče donio vijest da je zavr-šena crkva Svih Svetih na Bristi. Obnovu financirala Dubrovačko-neretvanska županija. Jure Rončević Čogić platio vrata na crkvi u visini 5.000 kuna.

16. Danas su radnici počeli raditi elek-trifikaciju na crkvi Gospe Lurdske. S fra Andrijom Nikićem obišao radove na crkvi Gospe Lurdske i obnovljenu crkvu na Bristi.

17. Električari radili na crkvi, postavili gro-mobran. Radili Nikola Jerković i Joško Matić.

18. Radnici »Jorge« koji su radili na crkvi Svih Svetih počastili radnike. Uz njih su bili Nedo Rebac Šunjić, Zdenko Mateljak, Joško Gnječ, Barbir i župnik. Dogradonačelnik Zdenko Mateljak obećao dati bager za ure-đenje crkve za Gospu Lurdsku, što se učinilo. Dva električara radili na crkvi Gospe Lurdske.

19. u Zaostrogu imendan fra Mariju Jurišiću.

21. Radilo se na Spilicama. Stavljen veli-ki reflektor za vanjsku rasvjetu crkve. Reflektor platio Stipe Dropulić Jurin (1.250 kn). Radnike (4) sam počastio ručkom u Joška Gnječa.

25. Dubrovački vjesnik (25. siječnja str. 38) donio članak o obnovi crkve na Bristi pod naslovom: Novčanom donacijom Dubrovačko-neretvanske županije obnovljena crkva Svih Svetih na Bristi.

27. Sprovod Jakovici Kežić (1933.).

29. Dogradonačelnik Zdenko Mateljak javio da bager u utorak i srijedu počinje raditi ugibališta na putu prema Bristi.

VELJAČA , 2014.

Navršilo seViveri ispod vrata

Snig će zarupit.

1. Sprovod Petru Gnječu na Novoj Bristi. Pepa Šiljeg, Crni Plećaš i Nedo Rončević stavljali prag na novim vratima na Bristi.

2. Svijećnica. Dan posvećenog života. Ručak kod časnih sestara u Vrgorcu.

3. U crkvi Gospe Lurdske dogovor o radovima: žbukanje crkve, estriž, sakristija, bojanje crkve, ozvučenje…

4. U Metkoviću sam na sprovodu Boženki Pipinić ženi Stipinoj. U sprovodu je bilo sedam svećenika.

6. S fra Nedom Šabićem išao u Knin i Visovac. Vidjeli novake na Visovcu, ostali na ručku.

7. Dan lijep, bez kiše. Jutros je bager išao na put prema Bristi a s bagerom su bili: Nedo Rončević, Nediljko Šunjić Rebac i Ante Šunjić Bato. Oni su s bagerom ravnali; gdje praviti ulegnuća za mimoići se na putu. Bager je omogućio Grad Ploče, gradonačelnik K. Vejić i dogradonačelnik Z. Mateljak. Na bage-ru je radio Milenko Dropulić. Stroj dao Josip Ižotić iz Komunalnog. Hvala svima.

9. Anka Plećaš i Duška Šiljeg oribale crkvu na Bristi za blagdan Gospe Lurdske.

11. Gospa Lurdska, slavi se na Bristi gdje je Gospina špilja i Gospin kip. Dobro je pri-pomenuti da je brodom došao u Gradac, a iz Gradca su ga ljudi nosili na gredama. Nigdje kip i špilju nisu spustili na zemlju, jeli su u hodu smjenjujući se. Na Bristu sam vozio propovjed-nika fra Marija Jurišića, koji je ovdje bio župni-

102 STAŠEVICA

24. Posjetili me Neno Kužina i Kristijan Periša radnici na HTV. Trojica radnika žbukali crkvu, šesti radni dan.

27. Na TV prikazan film o Staševici: »Bo-gu iza leđa.« Film je snimljen 1969. godine.

28. U Imotskom stota obljetnica rođenja fra Vjeke Vrčića. Na proslavi bili nadbiskup Marin i provincijal fra Joško i 50-ak svećenika. Na Spilicama deseti radni dan, stavljen estriž (radila četiri radnika).

Ožujak, 2014.Patrlj kruva

I bocun u zovniciMotika čeka.

1. Vjenčani u našoj župi Sanja Musulin i Boris Bajnoći.

2. Jutros zahladilo, pada hladna kiša. Poslije mise roditeljski sastanak za prvopriče-snike i krizmanike. Maškare u župi. Sve zajed-nički, večera u Domu na Spilicama. Posjetio me Ivan Kuran Itara iz Kobiljače i donio pet koma-da knjiga autora Ante Gnječa: Od neretvanske doline do australskih prostranstava i natrag. Imendanska večera don Mladena Marčića i predan popis srednjoškolaca koji idu na Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovnik.

3. Sva djeca od 1. do 4. razreda namaš-karana došla pozdraviti župnika. Župnik ih je primio u vjeronaučnoj dvorani. Govorio im je o nastanku maškara, o boljem dolaženju na svetu misu u korizmi, križnom putu petkom…

4. Danas su radila trojica radnika na crkvi Gospe Lurdske, dogovor za bojanje crkve.

5. Pepelnica. Poslije večernje mise došli kod župnika Odbor maškara s glavarima Đonijem Dropulićem i Dragom Mateljak. S njima su bili: Ivica Musulin, Stipe Barbir, Ante Jerković i Srećko Marević. Predali su župniku 1.600 kn, što je ostalo od proslave maškara i namijenili su to za Gospu Lurdsku. Hvala, za primjer i drugima.

7. Na HTV 3 u 10,47 s prikazan film »Bogu iza leđa«. Film je snimljen 1969. godi-

kom od 1967. do 1969. Prije mise, poslije toliko godina, procesija oko groblja i gomile, jer je zid bio srušen i u obnovi crkve je zid obnovljen. Gospinu zastavu nosio Stipan Kušurin. Zastavu obnovila obitelj Tonke i Danice Musulin (6.000 kn). Na misi i procesiji su bili gradonačelnik Vejić i dogradonačelnik Mateljak, kojima je župnik zahvalio na pripomoći. Isto je zahvalio Županiji i Juri Rončeviću Čogiću na darovanim vratima.

12. Dekanatski na Velikom Prologu. Nazvao me Anko Musulin iz Pertha, da je umrla Dragica Rončević ud. Kreše, rođ. 1930. Pokopana je u Perthu.

13. Umrla Tonka Klinac. Drago i Jure Mateljak očistili, maslinu pred kućom.

14. Pepa Šiljeg uredio vodu pred kućom, sredio bačve. Na crkvi Gospe Lurdske radila trojica radnika na žbukanju crkve.

16. Išao sam u Imotski vidjeti fra Vjeku Vrčića, koji uskoro navršava 100 godina živo-ta. Dan lijep, toplo kao ljeti.

23. Krštena Lana Musulin kći Joška i Mare Marelić.

OŽUJAK, 2014.

Kip Gospe Lurdske, pred kućom Mira Rončević

103STAŠEVICA

17. Župnik razgovarao s provincijalom Zadarske provincije fra Andrijom Bilokapićem u svezi upisa na spomen ploču njihova fra-tra fra Balda Beata, kojeg su partizani ubili u Ravnom 24. rujna 1943. godine kad su ubije-na i dvojica naših fratara. Provincijal se složio i bi mu drago. Danas je započela pobožnost na čast sv. Ante: Trinaest utoraka.

19. Zvao iz Stanišća (Bačka) Dušan Rončević, da će on uz obećani luster, daro-vati još osam lampiona, po četiri sa svake strane u crkvi.

20. Sprovod na Novoj Bristi Tonki Jer-ković ud. Srećka, umrla 18. ožujka u Stablini. Sprovod i prvu svetu misu sa sprovodom imao fra Paviša, župnik Pline. Svijetu je bilo drago vidjeti ožbukanu, osvijetljenu i oboja-nu crkvu.

22. U Metkoviću imendan fra Kristijanu Perkoviću.ne o Staševici, poplavama i teškom dolasku

u Staševicu. Snimatelji došli preko Velikog Prologa, te lađom preko polja. Ostali su tri dana. Za njihov dolazak i film zaslužan je tadašnji župnik fra Mario Jurišić, koji je pisao Televiziji da dođu i vide kako ovdje narod teško živi. Isti dan tečaj za zaručnike na Velikom Prologu na rangu dekanata.

8. Fra Niko Glavinić imao misu za pok. Antu Musulina. Fra Niko dolazi na svaku obljetnicu smrti Antine. Blagoslov nove dimne kužine u Pepe Šiljega.

9. Iz Stanišća (Bačka) došao Dušan Rončević sa suprugom Svjetlanom i izrazio želju darovati za crkvu Gospe Lurdske veliki luster (čoku).

10. U Dušana Rončevića dogovor za nabavku lustera. Na dogovoru su bili: Dušan Rončević, Siniša Jerković, Stipe Dropulić, Nedo Rončević i župnik.

12. Srećko Marević kosio travu oko crkve. Kosilicu dao ravnatelj Boro Bustruc, a Višnja i Jasminka čistile oko crkve. Župnik u Vepricu na rekolekciji.

Molitva majke na krštenju djeteta

Katarina i Jurica vjenčani su 15. XI. 2014.

104 STAŠEVICA

naših fratara upisao ime: Fra Baldo Beato, Dubrovnik, 21 god. Naime fra Balda su u 21. godini života, dana 24. rujna 1943. ubili par-tizani pred bratovom kućom. Pokopan je u grob Lepeša, obučen u habit, s opancima na nogama, s krunicom i časoslovom u ruci. Tog dana u Ravnu je ubijeno 28 osoba, među njima dvojica naših fratara: fra Milan Lapić i fra Stanko Bradarić, kojima je Provincija 2007. podigla spomenik na mjestu ubojstva. S njima su ubijena još četvorica mještana.

12. Sprovod Nedi Kežić udova Stipana. Danas je Siniša Jerković postavio čoku, koju je darovao Dušan Rončević. Isti je danas sta-vio rasvjetna tijela.

13. Jutarnji list, od 13. travnja str. 40 do-nio vijest o Ivanu Kušurinu, koji se specijalizi-rao za oglasnik. Ivan je ušao u poduzetništvo i uz pomoć sestre osmislio Mojmobitel.hr. Gdje se mogu pronaći uređaji na jednom mjestu.

15. Cvjetnica. Prije mise blagoslov misne robe koju je darovala Jurka Lazina i njena obi-telj. Misnu robu su radile Anćele u Dubrovniku.

16. Kata i Drago uredili Božji grob, a Srećko Marević pokosio travu oko crkve. Branka Marević okitila crkvu, platio gradona-čelnik Krešimir Vejić.

17. Veliki četvrtak. Teta Seka dovela djecu iz vrtića. Župnik im je govorio o Isusovu grobu i svi su dobili razglednicu Posljednje večere, pra-nje nogu i večera za apostole. Za večeru Nada Šunjić Živojina donijela kruh i kapuli; Paško

23. Treća korizmena nedjelja. Križni put mladih u Vrgorcu. Petu i šestu postaju molili Mario i Graziano Kaluža, a križ nosio Stipe Dropulić.

25. Sprovod Anđi Marević ud. Vlade. Umrla je u »Betaniji« Čapljina 21. ožujka. Stipe Dropulić i Zoran Šunjić završili u crkvi Gospe Lurdske postavljanje vrata u sakristi-ji, staklo na prozorima iza oltara i veliki križ kojeg je darovala obitelj Dinke i Seke Gnječ.

29. U Gorici komemoracija smrti (ubi-stva) Stjepana Crnogorca, kojeg je Udba 2. srpnja 1972. godine kindapirala u Salzburgu (Austrija) i u Sloveniji ubila. Stipe danas ima žive četiri sestre i dva brata.

30. Iz crkve Gospe Lurdske ispraćaj pok. Matije Bartulović r. Dropulić. Zadnje vri-jeme živjela kod brata Mirke, gdje je i umrla. Danas je sprovod i pokop u Gradcu.

Travanj, 2014.

Otkovana kosaSmrt kroz travu placa

biser rosu runeć.

1. Na sprovodu sam odvjetniku Paški Repušiću u Runoviću. Dok sam bio župnik u Prološcu, vodio je sve parnice koje je Župa imala s Mjesnom zajednicom i sve ih je dobio. Danas je Uprava provincije izabrala fra Vinka Prlića za definitora, umjesto pok. fra Petra Rastočića.

3. Ante Glamuzina Lamza, iz Rogotina, popravio i obojao vrata na sakristiji crkve Gospe Lurdske.

5. Bruno Buljan Bušić dovezao iz Ru-novića 15 banaka za crkvu Gospe Lurdske (10) i pet za sv. Staša.

6. Ispovijed u biokovskom dekanatu.7. Nabavio novu uskrsnu svijeću u

Makarskoj.- Kršten Mihael Kužić.8. Jutros sam u Ljubuškom uzeo Antu

Miličevića, kamenoklesara, i vozio ga u Ravno. U Ravnom na spomenik dvojice

TRAVANJ, 2014.

Spomenik ubijenim 1943. u Ravnom

105STAŠEVICA

Kužić vino, Rada i Mirjana Mateljak salatu, dvo-ranu spremile i servirale Kata i Ljilja Marević. Domaćice koje su dale za cvijeće poslat će se za školovanje svećenika u Africi. Brigu preuzela Kata Dragina a Grad plaća cvijeće.

18. Nazvao me Drago Dropulić da dođem u crkvu Gospe Lurdske. Stipe je postavio Gospin kip kojeg su platili Stipe Dropulić Jurin i fra Ivan Jukić, bivši župnik. Stipina nevjesta Radenka okitila i sve omela u crkvi. Danas se procesija zaustavlja prvi put u crkvi Gospe Lurdske. Svijetu bi drago vidjeti uređenu crkvu.

21. Uskrsni ponedjeljak – Misa u crkvi Gospe Lurdske. Na misi je bilo 89 vjernika. Jure i Ljiljana Rončević darovali jedan banak (700 kn), a Toni Dropulić Brankov darovao banak (800 kn). Imena upisana na banku s donje strane. Jedan banak za crkvu sv. Staša darovali Branka i Anko Musulin. Imena upisana s donje strane banka. Poslije podne roditelji vozili prvopriče-snike u Zaostrog, gdje ih je dočekao župnik. Samostan im je tumačio fra Mario Jurišić.

23. Sv. Jure. Misa u Pasičini. Prije mise blagoslov polja. Stipe Dropulić pronašao rad-nike za rad oko crkve na Spilicama.

25. Sv. Marko. U našem dekanatu se slavi u Orahu. Crkva napuštena prije 100 godina i sadašnji župnik don Marin je teme-ljito obnovio po predlošku konzervatorskog zavoda. Crkvu blagoslovio nadbiskup Marin,

u misi bilo 12 svećenika. U Sinju sprovod biv-šem provincijalu dr. fra Pavlu Žmiri (1934.). Umro 22. travnja u Münchenu.

26. Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku. Iz našeg dekanata bilo 160 mladih.

27. U Rimu proglašeni svetim: bl. Ivan XXIII. i blaženi Ivan Pavao II.

29. U Vrgorcu predstavljanje knjige fra Ivana Jukića, Vrgorski ljetopis. Dvorana je bila puna posjetitelja.

30. Dan hrvatskih mučenika bana Petra Zrinskoga i kneza Ivana Krste Frankopana, koji su ubijeni u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. Sjetili smo ih se na svetoj misi.

Veliki petak, 2014. godine

Prva pričest Mateja Pavelića

106 STAŠEVICA

U cviće uđedivojka bosonoga

Ruža zamirisa.

1. Svibanjska pobožnost. 2. Višnja Musulin, Marija Kaluža i Tatjana

Šunjić generalno čistile crkvu i kuću, u nedje-lju je krizma u župi.

3. Ispovijed krizmanika, roditelja i ku-mova. Poslije susret krizmanika s delegatom o. Nadbiskupa. Delegat sa župnikom obišao Pasičinu, i vidio gdje je župnik živio.

4. U 10,30 s. procesija s krizmanicima i kumovima oko crkve. Na misi svirao fra Mario Jurišić. Čitanja čitali: Graziano Kaluža, Anastazija Kužić i Tea Klinac.

7. Danas radnici, Vučići iz Vida, poče-li raditi kod Gospine crkve. Pomagali Pepa Šiljeg i Mario Rončević.

10. Vjenčani u našoj župi Bojan Šalino-vić i Milena Marević.

11. Poslije mise roditeljski za krizmanike.

14. U Imotskom sam na regionalnom sastanku, držali fra Ivan Udovičić i fra Anđelko Domazet. Isti dan sam u Gorici na sprovodu Danijelu Vlašić. Snijeg na Biokovu, radnici radi nevremena nisu radili na crkvi Gospe Lurdske.

15. Neobično hladno za ovo vrijeme u godini. Snijeg u Lici, prometnice zatvorene.

16. ispovijedanje u Vrgorcu i Velikom Prologu, u nedjelju je krizma.

17. Ispovijed prvopričesnika i roditelja. Travu oko crkve pokosio Jurica Jovica. Čišćenje puta i kosidba trave od Staševice do Grnčenika. Posao vodio Paško Kužić. Radili su: Nediljko Žderić, Stipan Kušurin, Milivoj Bilas, Zoran Kežić, Lenko Kežić, Paško Kužić, Ivica Kušurin, Zvonimir Kušurin, Joze Marević Brankov, Dominko Veža, Ivica Kežić, Julija Kežić, Ranko Jelačić, Branko Žderić Nedin, Boro Žderić, Igor Gnječ, Igor Knezović, Jure Žderić, Slaven Žderić, Milena Ravlić, Jakov Marević, Mijo Gnječ Lazin, Ivan Okmadžić, Sveto Bartulović. Za jedan dan nisu mogli završiti (8 km), pa su kasnije, još jedan dan odradili.

SVIBANJ, 2014.

Krizma u župi, 4. svibnja 2014. godine

107STAŠEVICA

Prva pričest u župi, 18. svibnja 2014. g.

108 STAŠEVICA

su čistili, ravnali, kosili kod sv. Ante na Pasiki: Stipan Kušurin, Ivica Kežić Kumanov, Zvone Kušurin, Zoran Kežić, Boro Žderić, Dominko Veža i organizator radova Paško Kužić.

Lipanj, 2014.

Šudarić mokarZnoj uguran u oči

Draži čeljade.

3. Radnici kod Gospe Lurdske radili šesnaesti radni dan. Ručkom ih počastila obitelj Milene i Mira Rončevića.

6. Ozren Kežić popravio stroj za pranje rublja. Dario Kordić, nakon što je odslužio

18. Prva pričest u župi. Djece je bilo desetero. Recitacije s njima pripremila učiteljica Zlata. Čitala djeca: Josip Kežić, Antonija Kušurin i Ivana Klinac. Na počet-ku mise sve pozdravila majka prvopriče-snika Ivana Jovica. Lijepo je bilo vidjeti na kući prvopričesnika hrvatske zastave.

19. U Zaostrogu imendan fra Srećku Vekiću. Na Bristi su radili: Rebac Šunjić, Živoja Šunjić i Ivica Buđa Dropulić. Mirko Grgurinović došao iz Australije i bi mu drago vidjeti rad na crkvi Gospe Lurdske. Odmah je obećao platiti kameni pod u crkvi, što je kasnije i učinio.

20. Glavar Drago Mateljak nazvao i rekao da će danas biti prikupljanje hrane za poplavljene u Slavoniji. Odmah sam oti-šao u trgovinu, nabavio i odnio u Dom kul-ture, gdje se prikupljalo. Danas je sedmi dan radova na crkvi Gospe Lurdske (stav-lja se kamen oko dvorišta crkve).

21. Svećenički dan u Vepricu. Nadbiskup predložio da svećenici dadnu prilog za poplavljene, što se odmah činilo poslije ručka.

23. Nedo Rončević pozvao radnike s crkve na ručak. Osim radnika pozva-ni su: Pepa Šiljeg, Crni Plećaš i Nedin badžo Barbir i fra Vinko.

25. Prije župske mise posjetili me Mate i Ljubica Zaknić r. Ćendo. Dali su prilog za crkvu 200 AUD. Hvala im! Darovao sam im monografiju: Sakralna baština župe Staševica. Izabrani glavari: U Staševici Ivan Kušurin Petrov, a Spilice, Crpala i Gnječi Teo Dropulić.

26. Radnici jedanaesti dan rade na zidu oko dvorišta crkve na Spilicama, i danas ih je počastio Pepa i Duška Šiljeg. S njima su na ručku Nedo Rončević i župnik fra Vinko Prlić.

27. S fra Nedom Šabićem u Kninu obišli gradnju nove crkve, fra Antu Čavku koji završa-va crkvu u Vrpolju, u samostanu obavili posao.

30. Dvadeseta obljetnica da je kuna uvedena kao platneno sredstvo u RH. Danas

LIPANJ, 2014.

109STAŠEVICA

je pjevao Drago Marević. Prije mise pročitao popis radnika koji su radili okoliš iza mrtvač-nice, nasipali zemlju: Stipan i Zvone Kušurin, Paško Kužić, Neven Kužić, Ivica Kežić, Zoran Kežić, Neven i Bosiljka Kužić obojali crkvu. Paško Kužić donio 4 banka za sjeđenje u crkvi. Tom prigodom zahvalio i pročitao radni-ke koji su 17. svibnja kosili i čistili pokos s obje strane ceste, od Staševice prema Grnčeniku. Počeli u 6 sati ujutro i radili do 12 sati. To su: Nediljko Žderić, Stipan Kušurin, Milivoj Bilas, Zoran Kežić, Lenko Kežić, Paško Kužić, Ivica Kušurin, Zvonimir Kušurin, Joze Marević Brankov, Dominko Veža, Ivica Kežić, Julija Kežić, Ranko Tolušić, Branko Žderić, Boro Žderić, Igor Crnač, Igor Knežević, Juro Žderić, Slaven Žderić, Milena Ravlić, Jakov Marević, Mijo Gnječ, Ivan Okmadžić, Sveto Bartulović. Kasnije ih je još nekoliko radilo. Hvala! U 18 sati djeca iz vrtića s voditeljicom Sekom Gnječ izvela priredbu, misa i blagoslov djece i ljiljana.

16. Miro Rončević i Stipe Dropulić posta-vili nosače za rosvaj rukohvate oko crkve Gospe Lurdske.

20. Stipe Dropulić, Miro Rončević i župnik kod Gospe Lurdske dogovor s majstorom, koji će postavljati rosvaj ogradu.

dvije trećine kazne od 25 godina zatvora, sti-gao u Hrvatsku.

7. Hrvatski neretvanski zbornik br. 6/14., donio je pjesmu Bosiljke Kužić: »Na ognjištu ditinjstva moga«.

8. Duhovi. Poslije sv. Mise s fra Marijem išao u Dubrovnik obići bolesnog fra Dinka Maslaća. U Rožatu smo se zaustavili gdje je jučer nastradao Ivan Šuto, pomolili se.

9. Duhovski ponedjeljak. Na misi kod Gospe Lurdske mi je rečeno da je Mirko i Ivica Grgurunović – Đurić obećali platiti kamen za crkvu, prijevoz iz Pazina i postavu kamena. Sve je to kasnije učinio. Hvala mu! S njim su to učinila njegova dva sina i kćerka. Hvala im! Poslije podne sam na sprovodu svome biv-šem ministrantu Ivanu Šuto u Zmijavcima. Bilo nas je jedanaest svećenika u misi.

11. Radnici došli u 4 s. ujutro i radili do 10 sati kod Gospe Lurdske, navečer radili pod rasvjetom. Velika vrućina.

12. Misa zahvalnica za učenike Osnovne škole fra Ante Gnječa.

13. Sveti Ante. Na Baranovcu blagoslo-vio kuću Petra Kežića. Prije mise krunica sv. Ante, procesija oko crkvenog dvorišta, litani-

Djeca iz vrtića prije blagoslova na sv. Antu

110 STAŠEVICA

22. Od danas, pa do sv. Staša, nedjeljne svete mise bit će u 9,30 sati.

24. Sv. Ivan. U Vrgorcu smo na imen-danu župniku fra Ivici Omaziću. Poslije išli na sprovod Mari Budić u Potravlje, majci fra Filipovoj. U sprovodu šest njenih sinova su je nosili i dvije kćerke pratile.

26. Sprovod Milanu Kužiću Jozinu. Živio s roditeljima u Melbourneu, roditelji su profe-sori na sveučilištu. Dana 13. listopada 2013. pronašli ga mrtva u krevetu. Kremirali i preni-jeli u Staševicu.

27. Braći Vučić iz Vida, isplatio radove oko crkve. Obložili su kamenom cijeli zid oko crkve.

29. Sv. Petar i Pavao. U Ravči imendan župniku don Pavi Paviću. Večernju misu imao sam u Tučepim, jer je fra Nediljko u Imotskom s kolega-ma slavio 40. obljetnicu svećeničkog ređenja.

21. Na Grnčeniku sv. Ivan, slavi se u subo-tu prije blagdana. Za fra Bonu i fra Vinka ručak kod Dominka Veže. Konj iskida oglav

Dan od obada ljućiNiz kolovoz ode.

1. Svjetlana i Dušan Rončević donijeli iz Bačke (Stanišić) osam lampiona za crkvu Gospe Lurdske, a prije toga su nabavili veliki luster (čoku) kojeg je postavio Siniša Jerković.

4. Slobodna Dalmacija od 4. srpnja doni-jela članak: Imenovani glavari mjesnih odbora: Ivan Kušurin (Staševica), Teo Dropulić (Crpala, Spilice, Gnječi). Jure Jovica i Joško Musulin pokosili travu oko crkve.

5. Vjenčani u našoj crkvi Joško Musulin i Mara Marelić.

6. Ivan Kuran (Ikara) donio deset knjiga autora Ante Gnječa pod naslovom. Od nere-tvanske doline do australskih prostranstava i natrag. Ante Gnječ rođen je 1941. u Krvavcu u dolini Neretve u obitelji Ante i Tomice Gnječ, u kojoj se rodilo još osmero djece. Nakon odsluženja vojnog roka odlučio je pobjeći preko granice u potrazi za boljim životom. U Australiji se oženio i dobio četvero djece. Danas sa ženom Danicom živi u Camberri.

7. Staševicu posjetili fra Tomislav Bre-kalo i fra Ante Vukušić. Fra Tomislav je župni-ku darovao svoju sliku (akvarel).

SRPANJ, 2014.

Fra Bone Bilić

Fra Tomislav Brekalo daruje sliku fra Vinku

9. U Splitu definitorijalni sastanak Uprave provincije, župnik cijeli dan na sastan-ku. U Imotskom umro fra Vjeko Vrčić u 101. godini života.

11. Pošli iz Imotskog u Rumunjsku, gdje smo došli u večernjim satima. Išli su: Miroslav Karoglan, Zdravko Gabelica, fra Mario Jurišić i fra Vinko Prlić.

13. U Karaševu fra Mario slavio Zlatnu misu. U misi je bilo 10 svećenika, oko dvije tisuće vjernika, ručak u Domu kulture spremi-la općina Karaševo.

Proslava Zlatne mise fra Marija Jurišića u Rumunjskoj, 13. srpnja 2014. godine

112 STAŠEVICA

31. Siniša i Nikola Jerković iz Krvavca promjenili u crkvi sv. Staša osam reflektora. Reflektore su platili ovogodišnji posjetitelji svoga kraja iz Australije i dao pomoć Drinko Barbir.

Kolovoz, 2014.

Žega i žeđKrst i nekrst pati

Pot izde.

2. Gospa od Anđela u Zaostrogu. Bio sam u misi, bilo je 14 svećenika, propovijedao don Pave Banić, župnik sv. Marka u Makarskoj.

3. Na misi rekao da smo promijenili rasvjetna tijela u crkvi sv. Staša. Priloge su dali povratnici iz Pertha i Drinko Barbir. Sve koštalo 7500 kn.

6. U Imotskom radio plakate za sv. Staša.

9. Dr. Mate Usorac i njegov brat Velimir dali 1750 eura za kip sv. Ivana evanđeliste, što je naručeno u Rimu. Kip je postavljen u crkvu Gospe Lurdske 2. rujna 2014.

11. U Metkoviću sam na sprovodu Luciji Petrov, majci šestero djece. U sprovodu nas je bilo 24 svećenika i 2 bogoslova. Poslije sprovoda, u misi je bilo 16 svećenika.

15. Velika Gospa. Od 6 sati sam ispovi-jedao na Velikom Prologu. U 8 sati sv. Misa i propovijed na Velikom Prologu, a u 9,30 s sv. Misa u Staševici.

18. S Perom Borovac i Ankom Musulinom išli na Bristu, gdje je Pero postavio spomen ploče na grobove Ankinih pređa.

21. Danas je stigao kamen za poploča-vanje crkve Gospe Lurdske. Kamen je naru-čen u Pazinu. Cijena kamena 23.062 kn što je platio Mirko Grgurinović Đurić sa svojom djecom. Isti je platio prijevoz 2000 kn i dao 3000 kn za ljepilo. Hvala!

22. Gordan Musulin kosio travu oko crkve a Danica Ćendo uređivala cvijeće.

23. Dan sjećanja na žrtve komunistič-kog sustava. U Prapatnicama zavjetni blag-

14. Pošli iz Rumunjske i navečer smo kod svoje kuće.

16. Zoran Bošnjak radio inoks ogradu oko crkve Gospe Lurdske. Navečer župnik kod Mirka Grgurinovića, koji je došao iz Australije. Ovih dana došao mu i sin Gordan, dao prilog za crkvu.

17. Velimir Usorac potvrdio da on i nje-gov brat plaćaju kip sv. Ivana evanđeliste za crkvu Gospe Lurdske (1.750,00 eura).

19. Župnik išao u Grude obići Kaju Glavaš, koja je u Domu za stare i nemoćne.

20. Sv. Ilija. Na misi kršten Maroje Marević.

21. Do župnika navratio Josip Marević Šarac, živi u Perthu, Australija. Josip je dao prilog za potrebe župe. Kod obnove crkve (2008.) dao prilog za obnovu crkve. Kad je 1972. Išao u Australiju, na brodu je bio 24 dana, išlo se brodom oko Afrike.

22. Obišao me fra Nikica Ajdučić, župnik Gospe Lurdske u Zagrebu. Obišli smo radove na crkvi Gospe Lurdske.

24. Župnika posjetio Anko Musulin radi podataka o svojim pokojnima. Dao je prilog za potrebe župe. Godine 2008. Dao je prilog za obnovu crkve, a 2009. dao je prilog za ure-đenje okoliša.

26. Miro Kušurin pokosio travu oko crkve i kuće. Hvala mu, uz preporuku.

27. Kršten Rafael Dropulić, sin Nediljka i Anđele. Rafael je njihovo sedmo dijete. Nadbiskup poslao čestitku koju je za vrijeme objeda pročitao fra Nediljko Šabić. Župnika posjetio Vice i Živka Marević, koji žive u Australiji. Dali su dar za potrebe župe, kao i kod dosadašnjih dolazaka. Isti su donijeli dar Ljube i Urse Marević, koji žive u Perthu i doni-jeli njihov dar za crkvu.

28. Umrla Iva Barbir, majka Drinkova.

30. Do podne oblačno, poslije podne velika kiša. Nestalo struje od 14 do 22 sata.

KOLOVOZ , 2013.

113STAŠEVICA

Berislavom Nikićem, koji se vratio iz Njemačke u Provinciju. Na Spilicama, radnici u organi-zaciji Stipe Dropulića i Mira Rončevića, kopali oko zida što će se betonirati. Radili su od 15 do 20 sati: Pepa Šiljeg, Stipe Dropulić Jurin, Miro Rončević, Dalibor Rončević, Zoran Šunjić, Nedo Rončević i Živko Šunjić (7 radnika).

10. U 9 sati počelo se betonirati ispred crkve Gospe Lurdske. Radili su: Stipe Dropulić Jurin, Miro Rončević, Dalibor Rončević, Nedo Rončević, Anka Plećaš, Rajko Dropulić, Ivan-Ivica Dropulić, Crni Plećaš, Zoran Šunjić, Živko Šunjić, Pepa Šiljeg (11 radnika). Duška Šiljeg i Julija Plećaš donijele marendu za sve radnike. Dogradonačelnik Zdenko Mateljak dovezao dvojicu radnika (Ivan Župan i Ivan Bebek), šalje ih Županija da vide što treba raditi na iskopinama stare crkve.

13. Kršten Andreas Jerković Alenov i Luce r. Jerković.

dan sv. Roka. U misi nas je sedam svećenika, propovijedao dekan don Davor. Prvi dan trod-nevnice sv. Stašu u Staševici.

25. Treći dan trodnevnice sv. Staša. Ispovijed prije mise, pomagao fra Ivica, župnik Vrgorca. U 13,15 s. imao razgovor na radi-ju s novinarom HKR-a o svetkovici sv. Staša. Cvjećarna »Šestica« gđa Branka, darovala i okitila crkvu za sv. Staša. Hvala!

26. Sv. Staš. Proslava sv. Staša u Staševici. Prvi je došao fra Andrija Nikić, koji će danas propovijedati. U Misi je bilo 11 sve-ćenika: fra Andrija Nikić, don Petar Mikić, fra Marko Bitanga, don Marin Marčić, fra Mario Jurišić, fra Petar Vrljičak, fra Nediljko Šabić, fra Jakov Udovičić, fra Stipe Bešlić, fra Ivan Jukić, fra Vinko Prlić. Bio je na misi, nije u kon-celebraciji, fra Bone Bilić. Od građanskih vla-sti: gđa Marija Vučković, dožupanica; Krešimir Vejić, gradonačelnik; Davor Mihaljević, pred-sjednik Gradskog vijeća; Zdranko Mateljak, dogradonačelnik i dr.

28. Umro Ivan Grgurinović.

29. Glas Grada Dubrovnika str. 16., donio vijest sa četiri slike o proslavi sv. Staša u Staševici.

Rujan, 2014.

Vinograd većna vino miriše

Badanj zatopljen.

4. Fra Mario i župnik fra Vinko obišli bo-lesnog fra Dinka Maslaća na Humcu i iskoristi-li priliku obići galeriju »Majka«.

6. Krštena Josipa Kežić Antina.

8. Prvi dan školske nastave, sv. Misa u 11 sati. Poslije mise išao u Zavojane gdje se slavi Mala Gospa. Nazvao me dr. Drago Dropulić iz Kneževih Vinograda i obećao poslati suradnju za list: Govor Staševačkog kraja po naški.

9. Definitorijalni sastanak u Splitu, na kojem je bio župnik. Susreo sam se sa fra

Krštenje Josipe Kežić

RUJAN, 2014.

Krštenje Andreas Jerković

14. U Živogošću smo na proslavi Uzvi-šenja svetoga Križa.

15. Slobodna Dalmacija str. 30 donijela je reportažu o samostanu Zaostrog pod naslo-vom: »Bjelovarčanin vraća ukradeni prsten fra Andrije Kačića Miošića. »Nakon Drugoga svjet-skog rata samostan su poharali, znamo i tko, ukravši prsten i matične knjige. Oskvrnuli su i grob fra Andrije koji se nalazi u samostanskoj crkvi i ukrali mu prsten. Njegov sadašnji vlasnik želi ga vratiti kući…« Piše Tanja Šimundić Benić.

16. Danas se počeo stavljati kameni pod u crkvi Gospe Lurdske. Kamen i postavljanje darovao Mirko i Ivica Grgurinović sa svojom djecom. Danas se počelo s trganjem grožđa.

19. Kod Gospine crkve dogovor sa Zoranom Šunjićem o nabavi stajališta križnoga puta za crkvu. Odmah smo zvali umjetnika Branimira Dorotića, koji je radio i veliki triptih u crkvi sv. Staša. Napravit će troškovnik i javit nam. Došao mr. Ivan Župan, pripravnik u Gradu. Pokrenuli smo akciju za konzervaciju stare crkve (V. – VI. st.).

24. U Vepricu rekolekcija za svećenike. Radilo se na crkvi Gospe Lurdske.

27. Svijet donosi grožđe. Sutradan sma-stili: Pepa Šiljeg, Crni Plećaš, Nedo Rončević i Rajko Dropulić. Dan sunčan i lijep.

29. Sveti Mihovil se slavi u Ravči gdje je bio župnik na sv. Misi i objedu… Pero Borovac, kamenoklesar iz Metkovića, stavio kamenu ploču na pročelju stare škole: Dom kulture Staševica A.D. 2013., platio župnik.

30. Sveti Jeronim. U Imotskom sam napra-vio plakate i sličice za blagoslov crkve Gospe Lurdske. Miro Rončević darovao kamenicu za blagoslovljenu vodu za crkvu Gospe Lurdske. Kamenica je rađena na Braču. Iz Mirove garaže dovezli su je traktorom: Miro Rončević, Dalibor Rončević, Nediljko Šunjič Levi, Sredoja Šunjić i Stipe Dropulić. Podne zvoni kamenica se unosi u crkvu. Hvala! Danas je završeno postavlja-nje kamena u crkvu. Sve uredno plaćeno, platio postavu i kamen Mirko Grgurinović Đurić s obitelji.

114 STAŠEVICA

Čeljad ko mraviKupi i kući nosi

Božju milost prosi.

1. Početak listopadske pobožnosti. Spro-vod Ivanu Grgurinoviću (1934.). Župnika posje-tio Ante Aračić, urednik Imotske krajine.

2. Bruno Buljan, stolar, dovezao ormar za misnu robu u Gospe Lurdske i daske za sjesti predistom crkvom.

3. Dan kruha u OŠ fra Ante Gnječa. Na HTV 3 film o Staševici iz 1969. »Bogu iza leđa«. Obred preminuća sv. o. Franje u Zaostrogu.

4. Pepa Šiljeg prelio vino.6. U Samoboru na susretu svih Uprava

provincija (Slovenske, Bosne srebrene, Herce-govačke, sv. Jeronima u Zadru, Ćirila i Metoda u Zagrebu i Presvetog Otkupitelja Split.

7. Miro Rončević, Stipe Dropulić i Pepa Šiljeg stavili nosače za zastavu na trgu Gospe Lurdske na Novoj Bristi.

9. Postavljena zastava pred crkvom Gospe Lurdske, koplje 8 m. Zastavu darovao župnik. Nazvao Sinišu Jerkovića da stavi ozvučenje. Kod crkve na Bristi pokosili i očistili Nediljko Šunjić Rebac, Ivica Dropulić Buđa i Stipe Grgurinović.

10. U Međugorju nabavio svijeće i zvonce za oltar. Župnika posjetio Mijo Musulin, došao iz Pertha obići majku, dao prilog za grijanje u crkvi.

11. Akcija čišćenja prilaza crkvi Gospe Lurd-ske. Radove vodili Miro Rončević i Stipe Dropulić. Lijepo je bilo vidjeti 35 radnika kako složno rade (vidi popis u listu).

13. Mario Marević kosio travu oko crkve, a majka mu čistila.

14. Miro i Dalibor Rončević pekli župniko-vu rakiju.

16. Crni Plećaš postavio sanitarni čvor kojeg je darovao.

17. Komunalno prebacilo kontejner na drugu stranu groblja. Mole se vjernici, korisnici groblja na Novoj Bristi, da otpad nose u kontej-

LISTOPAD, 2014.

115STAŠEVICA

Jurišić i fra Vinko Prlić. Poslije mise domjenak za sve na trgu Gospe Lurdske (vidi izvještaj).

28. Slobodna Dalmacija donijela veli-ki članak o blagoslovu crkve s naslovom: Zablistala crkva u Bristoj.

29. Dekanatski sastanak na Velikom Prologu, vodio generalni vikar don Miroslav Vidović.

30. Umro Slobodan Usorac, sprovod 31. listopada na Novoj Bristi.

31. Glas Grada, Dubrovnik, donio članak pod naslovom: Jačanje vjere i duhovnosti, o blagoslovu crkve Gospe Lurdske na Novoj Bristi u župi Staševica.

ner, neka nam je oko crkve lijepo. Jedna gos-pođa, kad je poslije blagoslova ušla u crkvu rekla je: »Ovo je suvenir«. Istoga dana čistile su i ribale crkvu Neda Rončević Mirova, Marija Kaluža Igorova, Nada Šunjić Živojina i Tonka Šunjić Nede Levoga.

18. Došao ak. slikar Branimir Dorotić i s njim sam uredio za postaje križnoga puta u Gospe Lurdske. Sve će biti gotovo do koriz-me. Radilo se na uređenju puta prema crkvi Svih Svetih.

19. Na misi kršten Lucijano Šunjić Mirkin.

20. Počeo molitveni tjedan Gospe Lurdske (krunica, misa i Večernja iz Vjenčića). Svaku večer okupljali smo se u crkvi i molili Boga.

24. Blagoslov hrane u vrtiću. Čas-ne u Vrgorcu slavile sv. Rafaela, bili smo svi.

26. Dan koji se pamti. Blagoslov crkve Gospe Lurdske uz sudjelovanje oko 400 vjer-nika. Blagoslov obavio dekan don Davor, a na misi su bili fra Ivan Jukić, propovjednik, fra Stipe Bešlić, fra Miljenko Mića Stojić, fra Mario

Krštenje Lucijana Šunjića

Krštenje Maroje MarevićKrštenje Eme Dropulić

KOTOR – Iako ste me još u prosin-cu obradovali vašim listom župe sv. Staša u Staševici, ipak nije nikad kasno reći hvala! Rado se sjećam vašeg posjeta sa svećenici-ma Biokovskog dekanata Splitsko-makarske nadbiskupije. Ono što ste vidjeli od kulturnog blaga Kotorske biskupije, predstavlja samo dio cjelokupnog fundusa.

+ Ilija Janjić, Biskup kotorski

116 STAŠEVICA

POŠTA... IMOTSKI – Primio sam vaš list. Do neba

vam hvala. Napunih 75 godina, a ne sjećam se da sam ikada dobio draži poklon za Božić. Sve manje se mogu skoncentrirati na čitanje, ali vaš list čitam po nekoliko puta, od početka do kraja. Ovaj kojeg sam primio 21. prosinca 2013. ću čitati i čuvati dok sam živ, kao dragu uspo-menu. U rečenici napisanom krasopisom o. fra Stanka Petrova, gdje zaziva «alpskog župnika» vidim vas. Zadivile su me fotografije i napisi o fra Mariju Jurišiću. Kad to pogledam vratim se šest decenija unatrag i sjetim se šetnji po dvori-štu sjemeništa u Sinju i Marijevih priča o nogo-metu. Kruna moje radosti je fotografija o. fra Stanka, moga dragog Duhovnika i profesora. Svakome pričam o njegovoj veličini, jednostav-nosti, dostojanstvu i erudiciji. Razgovori s njim bili su mi melem za dušu. Zadnji put sam s njim razgovarao 1955., kad mi je savjetovao da prije-đem u Dubrovačko sjemenište kod Isusovaca, jer da bi mi taj poziv više odgovarao. S tugom i stidom se sjetim kako smo ga jednom na satu jezika svašta zapitkivali samo da nam prođe sat, a da nas ne pita. Pred kraj sata on kaže: «Majko draga pa vi se rugate sa svojim Duhovnikom.» Hvala mu što mi je utisnuo pečat u duši.

Viktor Barbić

STUDENCI – Hvala na suradnji u protekloj godini. Vjerujemo da ćemo i u idućoj godini radi-ti za dobro hrvatskog naroda kako u Domovini tako i u inozemstvu. Svima vama skupa i svako-me pojedinačno neka je čestit Božić i blagoslov-ljena Nova 2014. godina.

Ante Babić, saborski zastupnik

KRVAVAC – Neka vam svjetlost Božića obasja sve dane u slijedećoj godini. Imam tri sina (Juricu, Josipa i Ivana). Volila bih da ih se sjetite u sv. Misi. Puno vas pozdravlja moja majka Slavka, braća Braco i Bebac. Vi ste pri-sutni u našim mislima, kad se sjetimo djetinjstva.

Julija Krstičević

BUKUREŠT – Zahvaljujemo na vrlo zani-mljivom listu župe sv. Staša u Staševici, izašlog u povodu Božića 2013. godine. Čestitam na tako lijepoj i korisnoj aktivnosti župne zajedni-ce. Zahvaljujući vama našla sam i vaše mjesto i vaše aktivnosti i na Internetu. Sve je za svaku pohvalu. Zahvaljujemo i na vašim aktivnostima vezanim uz podršku Hrvatima u Rumunjskoj i vjerujem da će se ta veza s maticom domovi-nom nastaviti.

Veleposlanica

Mr. sc. Andrea Gustović-Ercegovac

KNEŽEVI VINOGRADI – Iskreno se zahvaljujem na listu Staševica. Pratim sve događaje u Župi a posebno me veseli da ste obnovili staru školu i namijenili je kultur-nim događanjima. Zbog mog pogoršanog zdravlja, vrijeme u 2013. godini, iskoristio sam sastavljajući Obiteljsko stanje Dropulića od pradida Ilije i prabake Pere do mojih unuka Petre i Ive, od 1837. do 2005. godine i pišući rječnik govora naše Staševice, kojem sam dao ime «Staševački govorni rječnik po naški». U ovom izdanju, u rječniku je 2515 riječi. Slobodan sam predložiti da vi budete recenzent Rječnika i ljubazno vas molim da to prihvatite. Također bih vas zamolio da razmisli-te o štampanju Rječnika u listu Staševica.

Dr. sc. Drago Dropulić

117STAŠEVICA

– Ti s nečem čudiš? – primijeti Mara kad je pokazala mužu fotografiju za pasoš.

– Kako te uspio uhvatiti zatvorenih usta?! – objasni Marko.

* * * * *

Ivan je najprije završio veterinu, a onda se odlučio za svećenički poziv. Postao je župnik u omanjem gradu. Susreta ga njegov bivši kolega koji je postao alergičan na sve što je vjersko i podrugljivo priupita!

– Vi ste, velečasni, prije bili živinar, zar ne?

– Da, da niste možda bolesni? – odgovori snalažljivi župnik.

* * * * *

Kad vidiš da ti žena gubi svijest, ti joj što prije stavi hladnu oblogu na čelo, što brže to učiniš i što hladnija obloga bude prije će ona doći svijesti! – savjetovao je liječnik Ivana kad je ženu doveo na pregled.

– Nije baš tolika preša! – odvrati Ivan.

* * * * *

Plače čovjek nad jednim grobom i šapuće: «Nisi smio umrijeti, ne, nisi smio!» Prolazi nepoznati namjernik i upita: »Da nije tu pokopan vaš sin?«

– O ne, tu leži prvi muž moje žene!

* * * * *

Pred Božić… Zazvoni zvonce na vra-tima. Muž otrči i otvori, a pred njim jedna gospođa: »Ja sam iz Karitasa. Možete li udijeliti nešto za starački Dom u kojem se nalaze starije žene našeg grada?« »Bez daljnjega! Nudim vam svoju ženu!«

RAZONODA

* * * * *– Zdravo, Nikola! Kako si?– Pa, tako. Oženio sam se.– Oženio si se? E, pa to je velika

sreća.– Ma, kakva sreća, Bog me kaznio

sa ženom.– O, to je onda velika nesreća!– Pa, i nije baš nesreća, jer mi je

donijela mnogo novca.– No, to je već onda prilično utješna

stvar!– Ma kakva utješna stvar? Kad sam

za novce kupio ovce, a sve jedna za dru-gom pokrepale.

– Jadni moj Nikola, kako te žalim, kako si nesretan.

– Ne žali me prijatelju, jer sam kožu ovaca prodao, pa sam sav novac dobio natrag do posljednje pare.

– To znači, dakle, ti si ipak sretan.– Naravno, bio bih sretan da za taj

novac nisam kupio kuću koja je poslije potpuno izgorjela.

– E, pa to je zaista strašna nesreća!– Ne zovi to, brate, nesrećom, jer mi

je zajedno s kućom izgorjela i žena.

* * * * *Susreo župnik roditelje s djecom,

koja ne idu na vjeronauk, te upita roditelje:– Vaša djeca ne idu na vjeronauk?– Ma znate, imaju puno učiti.– Ja mislim da imaju kao i druga

djeca, ili zar su vaša djeca bedastija od drugih pa moraju više učiti?

– Ja im ne branim, odgovori otac. Znam da tamo ne bi naučili ništa loše, ali… tu je mucajući stao.

– Čuj, ako bi im branio da poštuju Boga, tebe, mater, da uče marljivo, da budu pristojni, da ne kunu, da ne kradu, da budu poslušni, nađi im nešto bolje od toga i ja ću to odmah prihvatiti – odgovori župnik.

Smijeh nas održava razboritijim nego zlovolja. G. E. Lessing

118 STAŠEVICA

KAKO JE LIJEPO UČITELJ BITIO, kako je lijepo učitelj biti!Beskrajna nada za svakog;Za malog đaka krezubogZa mamu što uvijek se žuriZa baku koja za svakog brine.O, kako je lijepo učitelj biti!Za đake bivše pitatiZa svakog osmijeh imati.O, kako je lijepo učitelj biti!Nervoznog tatu smirivatiGradivo nadoknađivatiPravičan, dosljedan ostatiCijelog se davatiUvijek se usavršavati.O, kako je lijepo učitelj biti!I kada te prozovuJer netko traži žrtvu novu,I kada te izluđuju poslodavci i sindikatiSačuvati prijateljstvo koje patiUsprkos svemu, vjerovati u idealeTo od njega mole duše maleO, kako je lijepo učitelj biti!

Anđelka Vlahović

ZAOSTROG: Kačićev samostan i njegove delicije

U samome srcu Makarskoga primorja, u malome mjestu Zaostrogu podno suroga brda Viter i blage Plane, uzdiže se poput velo-ga labuda staro velebno zdanje zaostroškoga

CVIJEĆE NA ISUSOV GROB1. Gordana Marević, 100,00; 2. Zora Marević, 100,00; 3. Mirjana Kušurin, 100,00; 4. Dragana

Pervan, 100,00; 5. Daminka Marević, 50,00; 6. Anka Plečaš, 50,00; 7. Duška Šiljeg, 50,00; 8. Marija Kužić, 50,00; 9. Branka Barbir, 50,00; 10. Jadranka Musulin, 50,00; 11. Marija Kušurin, 50,00; 12. Miljana Gnječ, 50,00; 13. Julija Kežić, 50,00; 14. Zlata Marević, 50,00; 15. Bosiljka Kužić, 50,00; 16. Danijela Mateljak, 50,00; 17. Ljilja Marević, 50,00; 18. Dara Krešić, 50,00; 19. Mirijana Musulin, 50,00; 20. Vedrana Ćendo, 50,00; 21. Milena Rončević, 50,00; 22. Marija Kaluža, 50,00; 23. Neda Kušurin, 50,00; 24. Tiha Kežić, 50,00; 25. Katica Marević, 50,00; 26. Višnja Musulin, 40,00; 27. Marinka Šunjić, 40,00; 28. Tonka Dropulić, 30,00; 29. Dragica Marević, 30,00; 30. Ljilja Musulin, 30,00; 31. Vera Musulin, 20,00; 32. Studa Mateljak, 20,00; 33. Marija Kužić (Nikole), 20,00; 34. Fra Vinko Prlić, 100,00.

franjevačkog samostana s crkvicom BD Marije, koje više od pet stoljeća rese ovo mjesto. Poznat je i kao Kačićev samostan, prema gla-sovitome franjevcu i prosvjetitelju iz 18. stoljeća, fra Andriji Kačiću Miošiću, koji je u njemu živio, radio, umro i pokopan. Ovaj samostan svakoga ljeta posjeti velik broj turista iz Hrvatske i svije-ta. Mnogi od njih odmaraju se među njegovim starim zidinama ili pak meditirajući pronalaze duhovni mir sjedeći na klupi u samostanskome botaničkom vrtu među više od dvjesto pedeset vrsta raznoga raslinja, mimoza, palmi, eukalip-tusa. U samostanu se nalazi i veliki vrt u koje-mu se uzgaja razno voće i povrće.

Upravo od ovoga voća vrijedne ruke samostanskih kuharica, pod stručnim vod-stvom gvardijana fra Branka Brnasa koji je sve to i osmislio, pripremile su ukusne slastice poput džemova i likera. Tako su nastali džemovi od jabuka, naranči i višanja, a od likera tu su Šeri liker od višanja i Limoncelo liker od limuna. Od maslina je, prema staroj recepturi, nastalo vrhunsko djevičansko maslinovo ulje Kačić. Ono ima i neka ljekovita svojstva. Prošle godi-ne osvojilo je zlatnu medalju na sajmu u Omišu. Tako su ove slastice postale zaštitni znak ovoga mjesta. Te ukusne, domaće proizvode, od ovoga ljeta, uz ostale suvenire posjetitelji mogu kupiti i kušati pri posjetu zaostroškomu samo-stanu, muzeju i crkvi. Dobrodošli!

Ana Miličević,

NO, 1994/10., str. 18

119STAŠEVICA

DAROVATELJI LISTA Ne činite dobro ako niste spremni

podnijeti nezahvalnostEnzo Ferrari

Svojim novčanim prilogom omogućili su izlaženje našega lista Staševica, za što zahvalju-jemo, i ujedno potičemo drage župljane i druge čitatelje našega Lista, osobito one koji su iz ove župe odselili širom svijeta ili koji su ostali živjeti u Hrvatskoj, da svojim prilozima olakšaju objeloda-njivanje naše Staševice. Rado ćemo objaviti i nji-hove fotografije s kakvom lijepom viješću. Hvala!

Darovatelji:Tonko Musulin, 100 kn; Miro Kušurin, 100 kn; Ivica Mateljak Matin, 100 kn; Marija Rončević, 100 kn; Ljubica Kežić, 100 kn; Jure Musulin, 100 kn; Anka Brkljačić, Metković, 100 kn; Matijas Marević, 100 kn; Tonka Šunjić, 100 kn; Igor Kaluža, 100 kn; Miro Rončević, 100 kn; Miro Marević, Dubrovnik, 100 kn; Dragica Cindrić, Slavonski Brod, 200 kn; p. Mirko Gnječ Lazin, 100 kn; Ana Usorac Jozina, 100 kn; Ante Klinac p. Ivana, 100 kn; Nada Markić, Metković, 100 kn, Ivan Gnječ p. Andrije, Krvavac, 100 eura; Mladen Musulin Koprcan, 100 kn; Mila Šuto, Zmijavci, 100 kn; Ana Brđanović, Metković, 100 kn; Branka Marević »Šestica«, 300 kn; Drago Dropulić, Kneževi Vinogradi, 100 kn; Petar Kužić, Opuzen, 100 kn; Joze Kužić, Melbourn, 200 kn; Ivana Mateljak Damirova, 100 kn; Anko Musulin, Perth, 100 aud., Isti za Caritas, 300 kn, Isti za crkvu 100 aud, Isti za legalizaciju 100 aud, Isti za banak 700 kn, Isti za crkvu Gospe Lurdske, 10.000 kn; Ljubo i Ursa Marević, Perth, 50 aud; Vice Marević Jelić, Perth, 100 aud; Isti za Caritas, 100 aud; Boro Grgurinović, Podgora, 200 kn; Rafael i Gabriela Marević, 20 eura; Mladenka Vladimir, 100 kn; Anđelka Vlahović, Komin, 100 kn; Andrija Dropulić Rođakov, 100 kn; Mirko Grgurinović Đurin, 200 kn; Mladen Musulin Koprcanov, 150 kn; Mate Grgurinović, Split, 100 kn; Jordan Grgurinović, Zagreb, 100 kn; Dinko Gnječ, 100 kn; Gordan Musulin Liso, 100 kn; Gordan Grgurinović, 200 aud; Andrija Ćendo,

100 kn; Tiho Mateljak, 100kn; Rajko Mateljak, 100 kn; Rajko Mateljak, 100 kn; Nevenka Bustruc, 100 kn; Nada Šunjić, Živojina, 100 kn; Vera Musulin, 100 kn; Pepa Šiljeg, 100 kn; Joze Usorac, 100 kn; Mate Jerković, 100 kn; Drago Gnječ, 100 kn; Ruža Jerković ž. Mate, 100 kn; Nada Magić r. Dropulić, Pašman, 200 kn; Ivica Kušurin, 100 kn; Mila Jovica, Sydney, 350 kn; Ivica Šunjić Nedin, banak 700 kn; Toni Dropulić Brankov, banak, 800 kn; Ljiljana Rončević Jurina, banak, 700 kn; Ista za križni put, 400 kn; Viktor Dropulić sa suprugom Matildom, Perth, 500 kn; Josip Marević Šarac, Perth, legalizacija, 200 aud; Miro Kušurin, 100 kn; Anka Plećaš, 100 kn; Crni Plećaš, 100 kn; Ljubica i Mate Zaknić, Sydney, 200 kn, legalizaci-ja 200 aud; Ante Krešić, 100 kn; Ruža Jovica, 100 kn; Neda Marević p. Ante, 100 kn; Ema Dropulić Jurina, 100 kn; Dubrovačko-neretvanska župa-nija, 5000 kn; Mate i Zora Vlašić, 200 kn; Sveto i Zlata Slišković, 200 kn; Željka Musulin Velina, 100 kn; Lenko Grgurinović, 100 kn; Ante Jerković Mladenov, Perth, 1000 kn; Jadranka Ćulum, Peračko Blato, 100 kn.

Onaj tko je dao, nije osiromašio,onaj tko nije dao, nije se obogatio.

(Narodna mudrost)

120 STAŠEVICA

STAŠEVICALIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI

20345 STAŠEVICAGodina 9., 2014., br. 1(9)

Izdaje: Župa sv. Staša u StaševiciMatični broj župe: 1058495OIB župe: 84989812552Glavni i odgovorni urednik:Fra Vinko Marinko Prlić, župnik20345 StaševicaTel./fax: 020/695-200, 098/1990-404

List izlazi povremeno, dopušte njem crkvenih i redovničkih poglavara.

Tisak: Jafraprint - Split

Rukopisi i slike: ne vraćaju se

Narudžbe, suradnju i doprinose slatina adresu:LIST ŽUPE SV. STAŠA20345 STAŠEVICA

Kunski račun:Splitsko-makarska nadbiskupijaŽupa sv. Staša StaševicaIBAN HR07 2340009-1100118134Privredna banka Zagreb d.d.Podružnica OpuzenDevizni račun:IBAN: HR07 2340 0091 1001 1813 4Privredna banka Zagreb d.d.10000 Zagreb, Račkoga 6 CroatiaSWIFT CODE: PBZGHR2XLIST SE UZDRŽAVA DRAGO VOLJ NIM PRILOZIMA VJERNIKA.

Naslovna stranica: Crkva Gospe Lurdske,blagoslovljena 26. X. 2014. na Spilicama, u župi Staševici.Foto: Ivona - Ploče

SADRŽA JUVODNA RIJEČ ŽUPNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1SVJEDOCI BOŽIĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3SVETI IVAN, ISUSU NAJDRAŽI APOSTOL . . . . . . . . . . . . . . . . . 7BLAGOSLOV CRKVE GOSPE LURDSKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11GRADITI CRKVU ZNAČI OBILJEŽITI VRIJEME U KOJEM ŽIVIMO . . 14CRKVA SVIH SVETIH NA BRISTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18PRVOPRIČESNIČKI IZLET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19SVETI STAŠ SVEČANO OBILJEŽEN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21GREBLJE U MILUŠOJ (PASIČINA) - UKOPIŠTE IZ PRAPOVIJESTI I SA STEĆCIMA IZ KASNOG SREDNJEG VIJEKA . . . . . . . . . . . . . . 37STAŠEVAČKI GOVORNI RJEČNIK PO NAŠKI . . . . . . . . . . . . . . 45OTELI SU MI GA ŽIVA I OTELI SU MI GA MRTVA! . . . . . . . . . . . 83KAZIVANJE JŐZE MAREVIĆ JELIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87KAKO JE NASTALA DANAŠNJA STAŠEVICA? . . . . . . . . . . . . . . 88NAŠA PREZIMENA - ŠUNJIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89POZVALI SU CNN DA SNIMI DOGAĐAJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92NAŠI POKOJNICI - FRA PETAR RASTOČIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . 93NAŠI POKOJNICI - FRA VJEKO VRČIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94OTVORENI SMO ŽIVOTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95KLJUČ DEMOGRAFSKE OBNOVE STARAČKE HRVATSKE . . 96ZNATE LI? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97ZGODOPISJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99POŠTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116RAZONODA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117DAROVATELJI LISTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

Fra Hinko s obitelji Petra Mandina, 1941. g.

STAŠEVICALIST ŽUPE SV. STAŠA U STAŠEVICI

Čestit Božić i blagoslovljena Nova 2015.