Školski model in-servis obuke nastavnika iz crne …

TA-0

3-13

-437

-0E

-C

CONTACT US

Further information can befound on the ETF website:www.etf.europa.eu

For any additional informationplease contact:

European Training FoundationCommunication DepartmentVilla GualinoViale Settimio Severo 65I – 10133 Torino

E [email protected] +39 011 630 2200T +39 011 630 2222

ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKENASTAVNIKA IZ CRNE GOREPRIRUČNIK ZA KREATORE POLITIKA I PRAKTIČARE

HOW TO OBTAIN EU PUBLICATIONS

Our priced publications are available from EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu), where you can place an order with the sales agent of your choice.

The Publications Office has a worldwide network of sales agents. You can obtain their contact details by sending a fax to (352) 29 29-42758.

Europe Direct is a service to help youfind answers to your questions

about the European Union

Freephone number (*):00 800 6 7 8 9 10 11

(*) Certain mobile telephone operators do not allowaccess to 00 800 numbers or these calls may be billed.

More information on the European Unionis available on the Internet(http://europa.eu).

Cataloguing data can be found at the end of this publication.

Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2013.

ISBN: 978-92-9157-612-8doi:10.2816/19702

© European Training Foundation, 2013.

Reproduction is authorised provided the sourceis acknowledged.

Printed in Italy © Cover photos: UN Photo/Pasqual Gorriz - Fotolia/Gina Sanders - ILO/Crozet M.

ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GOREPRIRUČNIK ZA KREATORE POLITIKA I PRAKTIČAREHANS JØRGEN KNUDSEN, ELVIRA HADŽIBEGOVIĆ-BUBANJA, SØREN NIELSEN, EVGENIA PETKOVA I MARGARETA NIKOLOVSKA

3

UVOD 5

1. KLJUČNI KONCEPTI I DEFINICIJE 7

1.1 Kontinuiraniprofesionalnirazvojnastavnika:Štojeto?Zbogčegajevažan? 7

1.2 Učenjeiokruženjezaučenje 7

2. OPŠTI PRISTUP I VODEĆA NAČELA 11

2.1 Metod „preduzimanja malih koraka“ 11

2.2 Osnovni princip 12

2.3 Učenjejednioddrugihuzajedniciprakse 13

2.4 Načelaobukeorganizovaneuokviruprojekta 14

2.5 Principiakcionogučenja 15

3. KLJUČNI AKTERI U ŠKOLSKOM PROFESIONALNOM USAVRŠAVANJU NASTAVNIKA 17

3.1 Trener 18

3.2 Nastavnik 18

3.3 Direktor škole 19

3.4 Nadležniorganizaobrazovanje 19

SADRŽAJ

4 ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE

4. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U ŠKOLSKIM ZAJEDNICAMA PRAKSE: PROCES U CRNOJ GORI 21

4.1 Analiza osnovne situacije 22

4.2 Kreiranje školskog modela 23

4.3 Instrumenti nadzora 26

4.4 Rezultatiiodrživost 28

5. ISKUSTVA I PREPORUKE 29

5.1 Zahtjevi za kapacitetima 29

5.2 Razmjena znanja 30

5.3 Preporuke 30

SPISAK AKRONIMA 31

REFERENCE 33

5

UVOD

Ovajpriručnikpripremljenjenaosnovuiskustvaimaterijala preuzetih iz trogodišnjeg projekta školskog razvoja kompetencije nastavnika koji su organizovali ETFiCentarzastručnoobrazovanjeuCrnojGori.

Svrha ove publikacije jeste da obuhvati i uspješno primijenimetodologijenastaveiučenjauCrnojGori,kaoidakreirasmjernicezaorganizovanjesličnihobukazarazvojkompetencijanastavnikaudrugimdržavamapratnerima ETF-a. Ambicija je da se podstaknu kreatori politikaipraktičariidaimseomogućidaorganizujuškolski model kontinuiranog profesionalnog razvoja nastavnikaustručnimškolama.Poredtoga,konceptisetakođemoguproširitiinaonenastavnikekojipredaju opšte predmete u školama opšteg srednjeg obrazovanja.

Filozofijaovogpriručnikajedaćerazvojkompetencijanastavnikabitiefikasnijiimanjeskupakojebliskopovezansatekućimradnimzadacimanastavnikaiako je organizovan za timove nastavnika na nivou škole uz jaku podršku školskog rukovodstva. Kako su makroreformeuobrazovanjuuvišenavratadoživjeleneuspjeh,sadašnjipristupzasnivasenaprincipu„preduzimanja malih koraka“ koji zahtijeva aktivnu podršku spoljnih savjetnika kroz institucije kao što su nacionalnicentarzastručnoobrazovanjeilipedagoškiinstituti. Cilj ove publikacije je da postavi osnovu takvim školskim inicijativama kao sastavnom dijelu modernih programa za obrazovanje nastavnika.

Ovupublikacijupripremiojetimstručnjakakojisesastoji od eksternih eksperata zaposlenih u ETF-u.

Uciljuosiguranjakvalitetaipraktičnosti,nacrtjepripremljenusaradnjisaključniminstitucijamauCrnojGori(upravomizaposlenimaCentrazastručnoobrazovanjeiZavodazaškolstvo),direktorimaškolainastavnicimaobučenimzatrenerekojisuodabraniizdevet crnogroskih škola.

Alternativa trandicionalnom usavršavanju nastavnika kojivećradeustruci(in-servisobuka,obukauzrad)možeseobezbjeditikrozhorizontalnoučenjeuškolskimmrežamaimplementiranjemokvirazausavršavanje nastavnika u obliku postupnih koraka. Iskustvo ETF-a u Crnoj Gori dokumentovalo je horizontalnoučenjekaoperspektivnustrategijuzarazvojkompetencijanastavnikasvedokseobezbjeđujeadekvatna organizacija i resursi na nivou politike i praktičara.Priručnikdetaljnoobjašnjavakonceptualniokvir za školski model obuke nastavnika za razvoj kompetencija,prikazujenovemetodologije,definišenacionalna„sidra“,komentarišeključneulogekreatorapolitikeipraktičara,idetaljnoopisujeneophodneresurse,podsticajei„pokretače“zaodržavanjehorizontalnogučenjauškolama.Poreddavanjapreporukakreatorimapolitikaipraktičarima,ovajpriručniktakođepredlaženačinzaorganizovanjeaktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika na osnovu moderne pedagoške prakse koja promoviše kompetencijeučenika„učitikakoseuči“.

Ovajpriručnikpredstavljajasnepristupe,metodeisredstvakojapomažudaseolakšapolitikaučenja,alinema za cilj da obezbijedi gotove recepte za direktno „kopiranje i lijepljenje“. Cilj nije da se obezbijedi

sveobuhvatanipotpunpriručnikzadoslovnocitiranje,većumjestotogaonnudiprihvatljiveipraktičneprijedlogeoodređenombrojupovezanihpitanja.Priručniksemožekoristitikaopraktičnanresurssasavjetimazakreatorepolitika,centreiškole,zasamo-učenje,amožesekoristitiikaoizvorinspiracijekodkreiranja i primjene programa razvoja kompetencija za nastavnike.

Alati i diskusije predstavljeni na stranicama ovog priručnikausmjerenisunamnogezainteresovanestraneCentrazastručnoobrazovanje,uključujućivišeobrazovneinstitucije,menadžereorganizacijazaobukunastavnikaidirektoreškola,trenereškolskogmodelaobukenastavnikainastavnike.OvajdokumenttakođeslužiikaoplatformazadirektorezazemlječlaniceETF,doprinosećitimevišekonkretnojimplementacijipostavljenogkonceptaETF-ao„politiciučenja“.

7

1. KLJUČNI KONCEPTI I DEFINICIJE

1.1 KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA: ŠTO JE TO? ZBOG ČEGA JE VAŽAN?Ovajpriručnikbavisekontinuiranimprofesionalnimrazvojem (CPD) nastavnika u okviru školske metode razvoja kompetencija.

Postojiširokikoncenzusmeđuistraživačimaipraktičarimadasunastavnicinajvažnijifaktorukvalitetu obrazovanja u školama i stoga je jasno da pružanjepodrškeprofesionalnomrazvojunastavnikapredstavljaključnidoprinospoboljšanjuobrazovnihsistemairezultataučenjaučenika.

Profesionalnirazvojnastavnikajecjeloživotniprocestokomkarijerekojipočinjenauniverzitetuizavršavase odlaskom nastavnika u penziju. Nastavnici imaju kontinuiranuobavezudaodržavajusvojuprofesionalnustručnostimorajuprepoznatisebekaoučenikekojisuuključeniukontinuiraurevizijuiusavršavanjeznanjaivještina,kaoimetodapredavanjaiučenja.Uciljupostizanjagorenavedenog,nastavnicisemorajuuključitiuaktivnostiličnogiprofesionalnograzvojakojesuadekvatnoizbalansirane,čimeimseomogućavadanapredujuiučenanačinekojiodgovarajunjihovimindividualnim potrebama kao i potrebama njihovih učenikatokomkarijere.

Ovajcjeloživotniprofesionalnirazvojsastojiseodbrojnihopštihfaza,odkojihsvakaimasvojespecifičnezahtjeve. Prva faza sastoji se od pripreme nastavnika

na seminarima za inicijalno obrazovanje nastavnika uokviruinstitucijazavisokoobrazovanje,pružanjemosnovnog znanja i vještina (tzv. „inicijalno obrazovanje nastavnika“)zaonekojiželedapostanunastavnici.Druga faza obuhvata njihove prve individualne korake kaonastavnikauučionicamaiovafazaobičnojepoznatakao„fazaindukcije“.Nakraju,trećafazasastojiseodCPD-azaonastručnalicakojasusavladalapočetneizazovepodučavanjaiodlučilidanaprave karijeru kao nastavnici u školama. Ova faza poznatajekao„in-servisobuka“(stručnousavršavanjenastavnikakojivećradeustruci,profesionalnousavršavanje uz rad).

Svinastavniciproćićekrozistetrifazeusvojimkarijerama.Međutim,kvalitetpostignutograzvojazavisićeumnogomeodpodrškekojaimsepružausvakojodpomenutihfaza.Ovajpriručnikposebannaglasakstavljanaznačajuspostavljanjaokruženjakojepružapodrškuučenjuuškolama,stvarajućikulturuistraživanjairazmišljanjakojaomogućavanastavnicimadapreuzmuodgovornostzarazvojsopstvenogučenjauučionici.

1.2 UČENJE I OKRUŽENJE ZA UČENJE

AKCIONO UČENJE

RedžinaldRevans(ReginaldRevans)razviojeteoriju1940. godine po kojoj direktori koji imaju problema u okviru svoje organizacije mogu popraviti situaciju

ukoliko o tome razgovaraju sa svojim kolegama i ukoliko aktivno sprovode prikupljene prijedloge.

Prilikom sastanaka koje je imao sa talentovanom grupomnaučnika,kaoštosufizičarisaUniverzitetauKembridžu,Revansjeprimijetiokolikojebilovažnotoštojesvakiodnjihopisaoonoštonezna,podijeliosadrugimasvojaiskustvaikolikojebiovažanzajedničkorazmišljanjeosvemutomeuciljuučenja.Onjekoristioova iskustva kako bi 1940. godine dalje razvio metodu dok je radio za Odbor uglja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Onjetadapodsticaomenadžeredasesastajuumanjimgrupama,darazmjenjujuiskustvaipostavljajupitanjajednidrugimaoonomeštosuvidjeliičuli.Prustupjepovećaoproduktivnostzavišeod30%.Kasnije je Revans došao do formule koja opisuje taj proces:

L = P + Q

pričemuLoznačavaučenje,Poznačavaprogramiranje,dokQoznačavaispitivanjekakobisestvoriouviduonoštoljudičuju,videiliosjećaju.

Ovu formulu kasnije je prilagodio Markart (Marquardt) et al. (2009.) koja glasi:

L = P + Q + R

pričemuseR odnosi na razmišljanje: dodatni element kojinaglašavatačkuda„velikapitanja“trebadadočarajusmislenarazmatranjapostojećegproblema,željenicilj,kreiranjestrategija,razvojaktivnostiiliplanovaimplementacije,iliizvršavanjeakcijskihkoraka.


Osnovni princip koji je Revans otkrio bio je da su grupe ljudi koje rade zajedno na rješavanju problema visoko produktivneupronalaženjuinspiracijeismjerovapristupa teškim problemima. On je nazvao ovaj proces „akcionoučenje“idefinisaoganasljedećinačin:„Akcionoučenjepredstavljasredstvointelektualnog,emotivnogifizičkograzvojakojezahtijevadasubjekti,krozodgovornouključivanjeunekirealni,složeniistresniproblem,postignunajmeravanupromjenukakobipoboljšalisvojeponašanjeubudućnostiutojproblematičnojoblasti“(Revans,1982.,str.626-27).Iakojeonbioprvikojijeskovaotermin„akcionoučenje“,mnogoranijiizvorisuvećupućivalinavažnuuloguprakseuučenjujerpostojeizrekekojidatirajujošizdalekeprošlosti,kaoštojeKonfučijeva:„Čujemizaboravim,vidimizapamitim,uradimirazumijem“.

Opšteprihvaćenadefinicija„akcionogučenja“jedajetoprocesukojemljudiradeiučezajednorješavajćirealneproblemeirazmišljajućioaktivnostimananačinkojidozvoljavaučenicimadasteknuznanjekrozstvarneaktivnostiipraksu,anekroztradicionalnopružanjeinstrukcija. Ovaj proces najbolje funkcioniše kada ljudi zajednoradeumalimgrupama.Ovajpristupnaročitojepogodanzaodrasle,jeromogućavasvakojosobidaseosvrnenaaktivnostikojejepreduzelaidaihanalizira,kaoinasvetačkeučenjakojeiztogaproizilazenanačinkojibisemogaokoristitikaosmjernicazabudućeaktivnostiipoboljšanjeučinaka(Revans,1982.).

Glavniprincipakcionogučenja(uraditineštoštojevažno,poboljšatigakrozradsanjim,iistovremenoučitiiznjega)privukaojepažnjukreatorapolitikeobrazovanjairukovodilacaškola.Akcionoučenjepružaškolama „vrijednost za novac“ i nastavnici su otkrili da mogućnostizarazmišljanjeiučenječinecijeliprocesmijenjanjaiunaprjeđenjaprakseuzbudljivijim.PristupakcionogučenjazaCPDukazujedanaradnommjestumoradoćidorazvojakompetencijaipoboljšanjapraksenastavnika,odnosnodatajprocesmorabitizasnovan

naškoli.Profesionalnirazvojuosnoviznačirazvojkompetencijazanastavnikepričemusekompetencijarazumije kao sposobnost i volja da se urade stvari u praksi. Praksa mora biti dio procesa razvoja kompetencijakakobisenaadekvatannačinnastavniciobučiliutojkompetencijiikakobiseprocijenilodaliseona zaista implementira.

HORIZONTALNO UČENJE I ZAJEDNICE PRAKSE

„Učenje“,utradicionalnomsmislu,posmatrasekaotransferznanjasa„eksperta“na„učenika“uprocesuznanjaodvrhakadnukojijepoznatpodzajedničkimnazivom„vertikalnarazmjena“.Nasuprottome,praksa„horizontalnog“učenjapredstavljarazmjenuznanjaizmeđugrupakojeimajuisteoblastiinteresovanja,gdjesviposjedujunekoiskustvoilistručnostutojoblasti,igdjesesvismatrajuekspertimauprkosrazličitostiustepenuioblastinjihovestručnosti.Horizontalnoučenje,kojesepominjeuizvorimakaoštojeStelao(Stielau,2007.),pretpostavljaširipristupodvertikalnogučenjaiobuhvatapresjekrazličitihnivoaznanjaimiješanjeinformacijaizrazličitihoblasti,štoimazaciljpostizanje novih nivoa razumijevanja.

Stoga,činisedahorizontalnoučenjenudidjelotvoraniefikasanokvirzaučenjeugrupikojejenajkorisnijekadaseprimjenjujeuadekvatnomokruženjuzaučenje.Svakaproblematičnasituacijamožebitidobrastartnapozicijazaučenje–„učenjepočinjesaonimdvosmislenimsituacijamakojepredstavljajudilemu,problemilipoteškoćuzapojedinca“(Dewey,uSmajli(Smylie),1995.).

Prematome,horizontalnoučenjeuključuje:(i)dobijanjeimpulsaizspoljnjegsvijeta,eksperatailikolega;(ii)sticanjeiskustvanekihradom,odnosno;i(iii)učenjeod drugih na osnovu razmijenjenih informacija. Kada suučeniciutakvojsituacijunastavnici,velikoznanjeje

dostupnozarazmjenunanačinkojimožebitimnogoproduktivnijiiekonomičnijioddovođenjaeksternogtrenera.Kadahorizontalnoučenjevodikasaradnjirazličitihgrupazaposlenih,kreirase„profesionalnazajednicaučenja“(HordiRuterford(HordiRutherford),1998.),anajboljeodnjihuključuju:

� direktorakojidijelisadrugimarukovođenje,ovlašćenjainadležnost,ikojijekolegijalanusmisludamotivišeuključivanjezaposlenihuprocesdonošenjaodluka;

� zajedničkuvizijukojajenastalaizposvećenostinastavnikakojisunedvosmislenookrenutiučenjusvojihđakaikojasejasnoartikulišeinakojusestalnoupućujetokomcijelokupnogprocesaradazaposlenih;

� prilikedanastavnicisarađujujedansadrugimu neposrednom kontaktu i da razmjenjuju svoja zapažanjagdjebimoglidadajujednidrugimapovratneinformacijeidapružepomoćakojepotrebno;

� mogućnostidaseosobljeosvrnedaodređenesituacije,zajednokolektivnoispitivanjeirazmjenuiskustavaizprakse;

� razmjenu informacija o uspješnim iskustvima i proslavljanje uspjeha.

KadaseprimjenjujeCPDzanastavnike,mogusepojavitidvijerazličitevrstemrežahorizontalnogučenja,pričemuobjeimajukorisnuprimjenuunašemkontekstu:

� povezivanjetrenerakrozobrazovneinstitucje(škole,centrezaobuku,itd.);

� povezivanjenastavnika(okruženjezaučenje)uokviru institucija.

Shodnotome,ovajpriručnikzasnivasenakonceptuhorizontalnogučenjailiučenjaumrežama.Idejakojastojiiza„horizontalnemreže“jestedaljudisagotovo

1.KljUČNIKONCEPTIIDEFINICIjE9

istimprofesionalnimiskustvom,kojisesuočavajusasličnimizazovima,mogupunodanaučezajednoijednioddrugihkrozkoncepthorizontalnogučenja–štoznačidaseoddirektora,trenerainastavnikaočekujedaučei poboljšaju svoje kompetencije.

Ključnielementiovogpristupasu:

� mrežaučenjakojasesastojiododabranihtrenerainastavnika;

� horizontalnoučenje; � upotrebaakcionogučenja; � razmjenairazvojznanjazajedno–face-to-facekaoielektronski;

� funkcionisanje kao zajednica prakse (CoP).

Mrežaučenja1 koja funkcioniše na osnovu horizontalnogučenja,gdjeljudisasličnimprofesionalnim iskustvom (kao što je obuka) dijele i razvijajuiskustvoiznanje,možesenazvatiizajednicaprakse(Venger(Wenger)etal.,2002.).

Termin „zajednica prakse“ prvi su kreirali Etjen Venger (EtienneWenger)iDžinlave(jeanlave)1991.godine.Međutim,iakoseglavniprincipterminauvijekoslanjaonazajedništvopraksekakoueksplicitnim,takoiuimplicitnimdimenzijama,konceptjeodtadaidalje nastavio da se razvija gdje su proširene teoretska ifilozofskaosnovaovogoblikasocijalnogučenja.

„Onoštojezajedničkozajedniciprakse–štoječinizajednicom–jenjenapraksa.[...]Takavkonceptprakseuključujeieksplicitnoiimplicitno.Onuključujeonoštojerečenoištojeostaloneizrečeno;štojepredstavljenoištosepretpostavlja.[...]Ontakođeuključujesveimplicitneodnose,prećutnekonvencije,suptilneznakove,neispričanajednostavnapravilapriznateinstitucije,

1 TermininspirisanProjektomučenjaETF-a(lEARN).

osnovnepretpostavke,zajedničkepogledenasvijetkojisenikadanemoguizgovoriti,iakopredstavljajunepogrješiveznakovečlanstvauzajednicamaprakse[…].”(Venger,1998.,str.47)

Usuštini,zajednicepraksesugrupeljudikojepovezujeizloženostpremazajedničkimproblemimaizajedničkomtraženjurješenja,pričemuoniuključujuzalihuznanjaunutarkonstitutivnihčlanova.Onidijelesličneciljeveiinteresekojetežedaostvarekrozangažovanjezajedničkeprakse,radećisasličnimalatimaiizražavajućisenazajedničkomjeziku.Krozzajedničkeaktivnosti,oničuvajusličnauvjerenjailivrijednosti.

Usvojojskorašnjojdefiniciji,Venger(2006.)jeopisaozajednicu prakse kao: „grupe ljudi koji dijele misao ilistrastpremanečemuštoradeiučekakotodauradeboljekrozredovnuinterakciju“,prijenegoštojerazjasnio da je termin samo relativno novi naziv za stari koncept.PosvećenostučenjukojuzajednicepraksepokazujuobičnojepriznatakarakteristikakojujePor(Pór) 2001.g. opisao kao nešto što je više od „zajednice učenika“–zajednicapraksejei„zajednicakojauči“.Toneznačisamodagruperazmjenjujuidejestojećiokupljeniokoaparatazavodu,razmjenjujućiističućikoristodstručnostisvojihkoklega,većsutokolegekojesuposvećenezajedničkomrazvojuboljeprakse.

Snaga teorija o kojima se u prethodnim stavovima govorilo–akcionoučenje,horizontalnoučenjeiučenjeuzajedniciprakse–pružajakuosnovuzaistraživanjeCPD-a za nastavnike kroz školski razvoj kompetencija u pristupuhorizontalnomučenjuuokvirustrukturasličnihzajednici prakse.

Zanastavnike,učenjeipraksasukaodvijestranenovčićagdjeje,premariječimaVengera(1998.,str.96):„učenjemašinaprakse,apraksajeistorijatogučenja.“Unekimidealnimokolnostima,dopoboljšanjaprakse

moradoćinaradnommjestuuzrazvojkompetencijakojičinidiokontinuiranogprocesaučenjaunutarsamogokruženjaorganizacije.Ukratko,svakapreduzetaaktivnosttadaćevoditidoiskustvai,akojepruženamogućnostzarazmišljanjeoiskustvu,stičeseboljeznanjezajednosasposobnošćudasesljedećiputboljeuradi.Zanastavnikenaročito,organizovanjeCPD-akrozzajednicupraksećeznačiti:

� učenje kroz praksu (umjesto formalne obuke ili instrukcija),štojemnogoprivlačnijeodraslima,uzbuljivijezanastavnikeiekonomičnijezaškole;

� zajedničko učenjeiliučenjeizzajedničkepraksekroz procjenu iskustava i opširnog razmišljanja o tim iskustvima;

� sistemsko razmišljanje i učenje putem uspostavljanjazajedniceprakse,odnosnogrupesastalnimčlanstvomkojajeposvećenarješavanjuzajedničkihproblema;

� razmjena i učenje iz eksplicitnih i implicitnih aspekata prakse nastavnika kroz zajednicu prakse načinučenja(tradicionalneinstrukcijefokusirajuseuglavnomnasvojeeksplicitnedimenzije);

� stvaranje novog znanja i poboljšanje prakse unutar„zajednicekojauči“(Por,2001.),odnosnostimulisanjeučenjazaindividualneučenkeizajednicu prakse kao cjeline.

Ovajpriručikćedatinekeprijedlogeotomekakosepraksaiučenjemoguspojitikakobipoboljšalerazvojkompetencijanastavnika,kaoinjegovprofesionalnirazvoj.Sljedećapoglavljapredstavljajuglavnenosioceifaktore uspjeha za takav proces sa kojim smo se susreli tokom nedavnog trogodišnjeg projekta školskog razvoja kompetencija nastavnika koje su organizovali ETF i CentarzastručnoobrazovanjeuCrnojGori.

11

2. OPŠTI PRISTUP I VODEĆA NAČELA

Kontekstualnepostavkestručnihškola(kaoštojeupravaškole,kulturaškoleistavovinastavnika,uvjerenjaionoštosutekućiproblemi)utičunasprovođenjepolitikeimogupromijenitionoštojenaprogramu.Modernestručneškolesuveomasloženeorganizacijekojeimajurazličitesvrheiinterese,jerporedtogaštoprenosekompetencije,kultureinorme,onetakođepružajuprofesionalnekvalifikacijemladimljudimaiodraslimaštoimomogućavadapristupezanimanjimaiostvarefinansijskiisocijalnistatuskojisatim dolazi.

StručneškoleuCrnojGoriprolazekrozprocestransformacija,dokseuistovrijemeosjećajuekonomskeiglobalnepromjene,štojekombinacijakoja je dovela do pada upisa tokom prethodnih godina. Rješavanje ovih izazova dalje je zakomplikovano javnom percepcijom da se obrazovni standardi pogoršavaju,dastručneškolepružajuslabuvrijednostzanovac,daseboredaizradenoveprogrameivrste seminara koji su potrebni lokalnoj ekonomskoj zajednici i da im je teško da se nose sa konkurentnim okruženjemkojecentralninadležniorganipodstičumeđupružaocimausluga.Ovostvaraogromnipritisaknastručneškolekojetežedaodgovoresvimizazovimaidaobezbijedekvalitetradagdjenajvećinaporsnosenastavnici i rukovodioci škola.

Istovremeno,postojivelikineiskorišćenipotencijaluškolama na što bi se moglo uticati kroz implementaciju lokalnihstrategijarazvoja.StručneškoleuCrnojGoriprimarnoposlujuujavnomsektoruiprimajudržavnesubvencije na osnovu srazmjere broja nastavnika iučenikaunutarinstitucionalnogokruženja,gdjepostojimaloupravljačkeautonomijeilisposobnostidasestvorealternativniobliciprihodaiograničene

mogućnostizarazvijanjeminovativneobuke.Nadugačkoinaširoko,onisefokusirajunapredavanjasrednješkolskogstručnogprogramakojiseuglavnomzasniva na obnovljenim nastavnim planovima koji su realizovaninakon procesa reformi 2004. godine. Od nastavnikasestalnotražidapronađunovopraktičnorješenje i da djeluju kao facilitatori u kontinuiranim promjenamapedagoškogokruženjaiprocesa.Postojipojačanipritisaknastručnalicaustručnimškolamadapronađunovekoncepterazvojanastavnikakojimogudaiznjedrenoveidejeiotvorenovemogućnostikakozanastavnike,takoizastručneškole.

Udaljavanjeodklasičnogpedagoškogžargonaupravcu novih CPD koncepta za nastavnike u velikoj mjerićepomoćistručnimškolamadapoboljšajusvojrad.Profesionalnoznanjenastavnikaječestoimplicitnoitrebaga„izmamiti“.Većinadržavapartneraimaograničenoiskustvoupristupu„oddnakavrhu“,odkojihvećinapotičeizpilotprojekatakojesuvodilidonatori gdje je normalna procedura za nastavnike bila da im se daju precizne instrukcije unutar strukture projektakojijeopterećenkratkimrokovimaiugrađenueksternodefinisaneciljeve.

Ovopoglavljepredstavićeosnovneorganizacioneipedagoške osnove koje se mogu koristiti za razvoj kompetencija nastavnika u samim školama u (in-servis obuka).

2.1 METOD „PREDUZIMANJA MALIH KORAKA“

Školskojobucinastavnikamožesepristupitikrozstrategiju „preduzimanja malih koraka“: to je proces koji je posebno kreiran da se ostvare postepene promjene izgrađenenapremisidasedobrirezultatimogupostićikontinuiranim pravljenjem malih koraka u pravom smjeru. Postepena priroda ove metode osigurava da susvepostignutepromjeneprilagođenjetrenutnimuslovimaudnevnomraduangažovanihpojedinaca.Ovaj metod poboljšanja postavlja tri osnovna pitanja nakojasemožeodgovoritipobilokojemredosljedu:Štopokušavamodapostignemo?Kakoćemoznatida promjena predstavlja napredak? Koje promjene možemonapravitikojećedovestidonapretka(unaprjeđenja)?

Ovajprocespromjeneizgledadanudijeftinnačindasepoboljšajukompetencijenastavnika.Međutim,metodzahtijevavisoknivoposvećenostiikontinuitetkakobisepostiglinajboljirezultati,gdjejepotrebnodostavremena,naročitoupočetnoj(uvodnoj)fazi,zajednosapodrškomangažovanogikreativnogrukovodstvaškolekoje je orjentisano ka promjenama. Eksterna podrška konsultanatanaosnovurelevantnihiskustavatakođejevažnatokomovogprocesa.

Ovaj metod funkcioniše na jednostavnom principu sveobuhvatnogciljapedagoškogunaprjeđenjagdjeučesnicinaprojektukontinuiranodefinišurelativnomaleciljevekojisemogupostićiuokvirunekolikosedmica.Uspjeh procesa u velikoj mjeri zavisi od okupljanja pravihljudiutimzaunaprjeđenjeprocesa,pričemusvaka škola kreira tim koji najbolje odgovara njenim


potrebama,oslobođenbilokojihograničenjaupogleduveličineisastavagrupe.

Procesfunkcionišekrozčetirifaze–formulisanje,realizacija,poređenjeiaktivnost–kojasemožekasnijeponovitikakobiseobrazovalaspiralaunaprjeđenja.

1. Nakonpostavljanjapitanja:Štomistvarnoželimodapostignemounašojškoli?,školskitimformulišeplanzabudućiperiodnaosnovudvapitanja:Štoželimodauradimo?Kotoradi,štoikada?

2. Oni zatim realizuju planirani element promjene usvojimpredavanjima,dokumentujućidetaljeuobliku odgovora na pitanja: Što smo uradili? Što se dogodilo?

3. Nakonsvakogpilotprojektatimpravipoređenjapostavljajućipitanja:Dalismopostiglionoštosmoželjeli?Zaštojesmo/Zaštonijesmo?Štamožemonaučitiizovoga?

4. Nakraju,grupepostupajuponaučenimlekcijama,krećućisekasljedećemelementulokalnogprojekta:Štomislimodabitrebalosljedećedauvedemo?

Ciklus promjene se zatim ponavalja neprestano kako bi se simulisalo poboljšanje u kontinuiranom pripremljenomprocesupostavljanjaciljeva,uspostavljanjamjerailiaktivnosti,odabiranjemkonkretnihelemenatapromjena,realizacijompoboljšanja(unaprjeđenja)iširenjempromjenauškoli.

Ovaj konkretni metod promjene veoma je koristan jernaglašavakonkretnuipraktičnurealizacijunamjeravanih ali malih promjena i naglašava kontinuiranoučenjeomogućnostimazapostizanjemciljevaivrstaograničenjakojasemoguuspostaviti.Kadasuiskustvaobuhvaćenanasistemskinačinkaoštojeovaj,ondajelakšeopisatiprocespromjenainjegovu internu dinamiku.

Naše iskustvo u školskom projektu u Crnoj Gori pokazalojedajebilomogućeširenjenaindividualnojosnovi,dajetoefikasno,inspirativnoipedagoškivisokorelevantno.Stimuvezi,pristupfunksionišenajboljekadaseuspostavepraviuslovi,aorganizovanaidobroplanirana strategija projekta je neophodna na optimalan rad. Postepene promjene metode „preduzimanja

malih koraka“ dodaju vrijednost bogatoj kreativnosti nastavnikakojavećpostoji,uzpotencijalniuticajučenjaiizgradnjuzadovoljstvaposlomkodzaposlenihuškoli.Većjepotvrđenodasekorisneidejeiprimjeridobreprakseefikasniješirekrozindividualnerazmjeneaktivnosti u realnom radnom kontekstu (horizontanlo učenje),negokrozširenjekorišćenjemmetodeodvrhaka dnu.

2.2 OSNOVNI PRINCIP

Ovajpristupškolskein-servisobukenastavnikapočivanapretpostavkamadaučenjeusrodnimgrupamairazmjenaznanjaumrežamasaostalimškolamapredstavljaoptimalnenačinedaseolakšaučenjekojenudimnogeprednosti.Međutim,sličnaiskustvaumnogimdrugimdržavamatakođesugerišudajegotovonemogućeuzetiprimjeredobreprakseizjedneorganizacijeijednostavnoihprenijetinadrugu,bezpažljivograzmatranjavažnihelemenatakaoštosu:uslovi,ambicije,kultura,tradicijaikompetencija,pričemusesvionirazlikujuodorganizacijedoorgaqnizacije.

UprojektuuCrnojGori,učesnicisuradilisabrojnimdobrimpraktičnimprimjerimausvakojodškolakojesubileuključeneuprojekat.Umjestodapokušajudaimplementirajuprimjeronakavkakavjeste,odnjihsetražilodagaanalizirajukakobiidentifikovali„suštinu“primjera,koristećionoštobisemoglonazvati„osnovnim principom“.

Čimjeovajprocesbiozavršen,jedinojesuštinadobrogprimjeraprenesenasaškole1naškolu2.Uškoli2,suština je zatim primijenjena kao osnovni element

PRIKAZ 2.1 RAZMIŠLJANJA I ISPITIVANJA

Što želimo da postignemo? – Postavljanje ciljeva

Unaprjeđenjazahtijevajupostavljanjeciljeva.Ciljtrebadabudevremenskiodređenimjerljiv.Ciljtakođetrebadadefinišespecifičnupopulacijuučenika,potrebnoangažovanjedrugihkolega,atrebadasadržiisveostalesistemenakojećeseuticati.

Kako ćemo znati da promjena predstavlja napredak? – Uspostavljanje mjera

Učesnicinaprojektukoristekvantitativneilikvalitativnemjeredautvrdedalispecifičnepromjene stvarno vode do poboljšanja.

Koje promjene možemo napraviti da one dovedu do poboljšanja? – Odabiranje promjena

Idejezapromjenumoguproizaćiizuvidauradonihkojiradeuškoli,izizmjenekoncepatailinekogdrugogkreativnogmišljenja,ilipozajmljivanja iskustva ostalih koji su uspješno poboljšalipraksupredavanjaiučenja.

2.OPŠTIPRISTUPIVODEćANAČElA13

kojimorabitiprisutan,doksuprocesiaktivnostipromijenjenidaodgovarajuambicijama,kompentenciji,kulturiitradicijiškole2,štojedovelodoizgradnjenovog koncepta (SLIKA 2.1).

Iskustvoizovogprojektapodržaloješkoleuizgradnjisopstvenihkapacitetazaprincipehorizontalnogučenjaipomogloimdaseosiguradaćesesvinoviprojektiodnositi na ukupnu stretegiju škole. Upotreba osnovnih principa nudi perspektivan potencijal za razmjenu znanja,aporedtoga,horizontalnoučenjenudiibrojneprednosti.

2.3 UČENJE JEDNI OD DRUGIH U ZAJEDNICI PRAKSE

Nastavnici rade u školama gdje moraju da organizuju predavanjeiučenjeuskladusanacionalnimciljevimaiokvirimaiobičnoradesamiuučionicamairadionicamai primjenjuju šablone koji su proizvod tradicionalne podjelaposlauškolama.Većinanastavnikadolaziuškoleizraznihakademskihinstitucijagdjesuobučenida predaju svoje predmete na osnovu teorijske psihologije,pedagogijeididaktike.Međutim,kadpočnuaktivnodapredajuuučionici,onisesusrijećusabrojnimizazovimazakojemoždanijesunaadekvatannačinbilipripremljeni.Prviodnjihjenesumnjivoodgovornost,jerdruštvenenormezahtijevajudaškole

inastavniciizgrade„dobroggrađanina“usvakomučeniku,onogkojićepoštovatinormedruštva,tražitidaljenapredovanjenaljestviciobrazovanjaiobezbijeditidaima„pravevještinezaraspoloživeposlove“,itd.OvostvaraogromanpritisaknaškoleinastavnikeipredstavljajedanodočiglednihrazlogazaštojeCPDzanastavniketakoključnopitanje.CPDmetodologija u projektu u Crnoj Gori zasniva se na pretpostavcidaodređenioblikprimjenjenepedagogijenedostajeupoljuučenjaudržavamapartnerimaETF-a,idasepolaznatačkazanjihovorješavanjenalaziudnevnom radu nastavnika.

Mnogedržavepartnerizaviseodtradicionalnogoblikacentralizovanih kontinuiranih programa za obuku nastavnika. Oni se organizuju kao dio nacionalnog obrazovnog sistema nastavnika u programima koje kreiraju univerziteti i ostali eksterni eksperti koji sukonkretnoponuđenikroznacionalni„katalog“za nastavak obuke nastavnika i formulisani su u obliku kratkih kurseva. Ovaj model je koristan u profesionalizacijinastavnika,aliimabrojnaozbiljnaograničenja:ondozvoljavadaučestvujesamomalibrojnastavnika,individualizujerazvojkompetencija,imaorganičeniuticaj,čestonedajeodgovorenahitneizazove u svakodnevnom predavanju i veoma je skup.

Postojećitrendoviidiskursuprofesionalnomrazvojunastavnikapokazujutrendudaljavanjaodklasičnuhpristupakaoštojestručnousavršavanjenastavnikauzrad(in-servis)iširenjenajboljeprakse,aiškolei nastavnici su pokazali zainteresovanost da iskuse druge vidove koninuiranog razvoja kompetencija.

Iskustvopokazujedanastavnicimogunaučitipunozajedno i jedni od drugih u smislu gdje proizvodnja novogznanjapomaženastavnicimadasteknulična

SLIKA 2.1 OSNOVNI PRINCIP


iskustvaupedagoškomrazvojnomradu,oslanjajućise na ogromnu bazu latentnog „znamo kako“ resursa unutartimovanastavnikauškolama.Postojećekompetencije nastavnika mogu se objediniti kroz razvojprojekatauokvirukreiranjamrežekojabibilapodržanauprocesu„učenjekrozrad“,gdjepostojeigdjesuponuđeneprivlačnealternativetradicionalnimpristupima.Mnogeškolesuvećmotivisaneinedostajeimpodsticaj.Gotovosveškoleželeda:(i)razvijupodučavanjeivještinenastavnika;(ii)obuhvateipretočerelevantnoznanjeustručnoobrazovanjeiobuku;(iii)imajulokalnirazvojniradkaosastavnidioškolskogradaigodišnjiplanrazvoja;i(iv)ojačajuidodajuvrijednostizodnosaumreži.

Ključnopitanjestogajekojijenajboljinačindaserazvijeuloganastavnikakaoonihkojiučeionihkojipodučavaju.

Puno„implicitnog“znanjamožesedobitiizpraktičnogznanja nastavnika kroz sistemske pristupe projektnom radu.Ovosemožeuraditikrozprivlačaniorganskipristup zajednica prakse koji primjenjuju strategije pažljivogplaniranjaiupravljanjakakobičlanovimoglidaizvukunajvišekoristiodučenjajednioddrugih.Istraživačisuistakličetiriglavnaizazovakodosnivajaipružanjapodrškezajednicamakojemoguda razmjenjuju implicitno znanje i razmišljaju zajedno (Makdermot(McDermott),2001.):

� izazovi sa kojima se susrijeće uprava –saopštitiipokazatidaorganizacija(škola,aliigeneralnocjelokupni obrazovni sistem) zaista vrednuje razmjenuznanja;

� izazovi sa kojima se susrijeće zajednica –kreiratirealnuvrijednostzačlanovezajedniceiosigurati da se u zajednici razmjenjuju suštinska razmišljanjakojaiduukoraksavremenom,umjestosofisticiranogkopiranja;

� tehnički izazovi –kreiratiljudskeiinformacionesisteme koji ne samo da stavljaju na raspolaganje informacije,većpomažučlanovimazajednicedamislezajednički;

� lični izazovi –bitiotvorenzaidejedrugihistalnotežitikarazvojuprakseuzajednici.

Ovačetiriizazovadaljesedijeleu10glavnihfaktorakojisucentralnizauspjehtihzajednica,aMakdermot(2001.)jepredložionačinedaseoniriješe:

Izazovi sa kojima se susrijeće uprava

1. fokusiranjenatemekojesuvažnezapraksuičlanovezajednice;

2. naćiuglednogčlanazajednicedakoordinirazajednicom;

3. osigurati da ljudi imaju vremena i motiva da učestvuju;

4. graditinaosnovnimvrijednostimaorganizacije;

Izazovi sa kojima se susrijeće zajednica

5. uključitiglavnelidere;6. izgraditiličneodnosemeđučlanovimazajednice;7. razvitiaktivnustrastvenuosnovnugrupu;8. kreiratiforumezazajedničkarazmišljanja,kaoi

sistemezarazmjenuinformacija;

Tehnički izazovi

9. olakšatiučešćeipristupznanjuipraksizajednice;

Lični izazovi

10. kreirati realni dijalog o najsavremenijim pitanjima.

2.4 NAČELA OBUKE ORGANIZOVANE U OKVIRU PROJEKTA

Obuka organizovana u okviru projekta se poslednjih godinakoristiuvelikojmjeriuobrazovanju,uučionicamaiutradicionalnijimin-servisobukamanastavnika. Glavni principi projektne metode su:

� fokusiranjenaproblem, � fokusiranjenaučesnike, � interdisciplinarnapovezanost, � teorijsko-praktičniodnosi.

PRISTUP FOKUSIRANJA NA PROBLEM I NA UČESNIKA

Fokusiranje na problem funkcioniše tako što projekat uzimaodređeniproblemkaosvojupolaznutačku.Uidealnim uslovima to bi trebalo da bude problem koji bisvakiindividualniučesnikmogaolakodaformuliše,jerćetoosiguratizainteresovanostučesnikauprocesiobrazovatiosnovuzaznačajnupromjenukompetencijaučesnika.Fokusiranjenaproblemsekoristiidaseosiguradaćeučesnicibezustezanjapostavljatipitanjaidavatiodgovorenanjih,daćesticatiiskustvaupronalaženjuodgovoranatapitanjailisamostalnorješavati probleme.

Pristupfokusiranjanaproblemobezbjeđujedanastavnicipostajuangažovaniudefinisanjupraktičnihzadatakaštopredstavljanjihovsvakodnevniškolskiživot.Pristupfokusiranjanaučesnikalogičnajeposljedicafokusiranjanaproblem,baremdokseodnosinauticajnaučesnika.Ključnopitanjeovdjejedaproblemedefinišuistipojedincikojisuodgovornizapronalaženjerješenja,štoznačidamorajusamiupravljatisituacijom.(Project-organised training,bezdatuma.)

2.OPŠTIPRISTUPIVODEćANAČElA15

2.5 PRINCIPI AKCIONOG UČENJA

Principiakcionogučenjasuuosnovionikojigovoreotomedaučenjemorabitipovezanosastvarnim,konkretnimprojektom.Takvaobukaćesečestoorganizovatikaorazvojniprojekatzabrojneučesnikekoji mogu raditi zajedno ili individualno u redovnim učionicamauzavisnostiodzahtjevazadatakakojeimaju.

Centralnajedinicazaučenjećeuvećinislučajevabitiradnagrupa(4–5osoba).Odsvakogučesnikaćesetražitidaprisustvujeobucisavećformulisanimproblemomiliprojektomizodređenogsektoraisasopstvenihčasova.Radnagrupaćeseredovnosastajatiradipružanjapodrškeilidavanjakritikeiformiranjaosnovezarazmjenuiskustava,pričemućenekesmjernicedatiekspertilitrenerzaduženzatugrupu.Procesučenjaćebitiorganizovannaosnovusljedećihpretpostavki.

� Početnostanovištemožebitirješavanjesvakodnevnih zadataka. Njima se mora pristupiti takodaćetraženjerješenjazaodređeniproblemsamoposebipostatiprocesučenja.

� Učesnikmoradapreuzmeličnirizikurješavanjuproblema (lice koje iznosi problem mora biti zainteresovano za njegovo rješavanje).

� Učesnicinajboljeučeradećisarealnimispecifičnimproblemima jer tako postaju svjesni sopstvenog napretkaifaktorakojiutičunatodokrješavajuproblem.

� Većapromjenauponašanjupostižesekaorezultatponovnogtumačenjaprethodnogiskustva,azatimkroz sticanje novog znanja.

� Ponovnotumačenjenajboljesevršikrozrazmjenuidejaimišljenjasadrugimučesnicimauistojsituaciji.

� Ocjenapostignutihrezultatmožesedatisvakiputkada se grupa sastane.

� Svakomučesnikumorasedatizadatakkojiimajakkorijenurealnosti,alizaduženjemorabitirelativnosloženoinestrukturisano(nesmijeseunaprijeddatidefinitivanpristupproblemu).

Učenjejedruštveniprocesukomejevažnouzajamnoohrabrivanje i podsticanje. Projekat predstavlja centralnu aktivnost u takvom programu obuke.

ZAHTJEVI PROJEKTA U AKCIONOM PROJEKTU UČENJA

Nepromovišusveaktivnostirazvojiliučenje.Nekeaktivnosti se dešavaju jednostavno zato što se moraju obaviti i dati pojedinci mogu da ih obave. Neki oblici čistorutinskogposlanezahtijevajupunorazmišljanjaiinterakcijesadrugimljudima–oninasneučeničemuinijesupogodnizaučenje.

Da bi projekat bio produktivan i dobar koliko je to moguće,angažovaneaktivnostisestogamorajupažljivorazmotriti.

1. Projekatmorabitiukorijenjenustvarnostiidomaćinprojekta mora biti zainteresovan za rješavanje problema.

2. Učesnicimorajupreduzetiprihvatljivenivoeodgovornostiirizikakakobisezaistaosjećaliobaveznim da ozbiljno rade na projektu.

3. Morajupostojatirealnemogućnostizapostupanjepoponudi–štoznačidamorajubitinaraspolaganjuresursi za aktivnosti.

Odabraniproblemmorabitisloženiizgledatirealnoibitnoučesnicima.Zadatakmorabitiotvoren,nesmijeimati postavljene odgovore i mora biti relevantan zabudućnost,orjentisankaaktivnostiimogućzarješavanje od strane nekoliko pojedinaca koji zajedno rade.Generalno,onmorazahtijevatirealannivoodgovornosti i biti koristan za ostale.

Organizacijekojeradesaakcionimučenjemprijavilesu da su imale dobra iskustva sa takvim programima učenja,iakonijesusveaktivnostipodjednakodobre.Dorazvojauprojektimaakcionogučenjadolazikrozodgovarajućeaktivnostikaoštosuradnizadaci,učešćanakonferencijama,kursevima,formalniobrazovniprogrami,samofinansiranje,studijskeposjete,razgovorisadrugimaiposjetedrugimdržavama.Svepreduzeteaktivnostimorajupretpostavljatiipostojanjemogućnostizausavršavanjemgdjećeučesnicimoćidasteknunova znanja i unaprijede svoje kapacitete. Obuka i postignutirazvojmogubitičistolični,iliuskladusaširim interesima škole.

Međutim,kodškolskogstručnogusavršavanja,miisključivorješavamoradnezadatkekojisuodinteresaistovremenoizaškoleizapojedince.Najvažnijielementustvaranjuovevezejesteidentifikovanjeaktivnosti koje imaju neophodni potencijal za razvoj. Čimseoneidentifikuju,učesnicimorajubitiuključeninanačinnakojionismatrajudasuaktivnostiobukeadekvatne,uzbudljiveidadolikujunjihovombudućemrazvoju,akoseželidobitiefikasanprocesobuke.

17

3. KLJUČNI AKTERI U ŠKOLSKOM PROFESIONALNOM USAVRŠAVANJU NASTAVNIKAOvopoglavljeidedaljeodopštegpristupainačelapredstavljenihuprethodnimodjeljcimaiusredsređujesenapraktičnekorakeuuspostavljanjuškolskezajednicepraksezakontinuiranirazvojkompetencijanastavnika,pritomnaglašavajućiključneaktereutomprocesu.

Ovajpriručnikpočivanakompetencijama,učenju,akcionomučenjuihorizontalnomučenjuinjegovciljejestedasepromovišeodrživiprofesionalnirazvojnastavika.Preduslovizapočetakovogprocesauključuju:

� odsustvo pravnih ili administrativnih barijera za profesionalno usavršavanje nastavnika na školskom nivou;

� podrška školskom CPD-u od strane relevantnih nacionalnihorgana,kaoirukovodiocaškole;

� motivisaniispremninastavnicidaučestvujuuškolskimzajednicamaprakse;

� interesantneiprivlačneteme,problemiipraksaidentifikovanikaozajedničiizazovikojizaslužujuzajedničkorazmišljanjeizajedničkeaktivnosti;

� pojednostavljivanje školskog CPD-a od strane dobrokvalifikovanihtrenera–bilobiidealnodatobudulokalniekspertiumjestomeđunarodnihkonsultanata.

Ključniakteriuškolskomrazvojukompetencijasunastavnici,treneriidirektoriškola.Umodelukojijeprikazan na SLICI 3.1,učesnici(nastavnici)primajuinformacijeodeksperata,srodnihgrupaiindividualnihstudija van škola putem face-to-face (F2F) ili virtuelnih sredstava. Rezultati se prikupljaju u portfoliju koji sadržidokazanekompetencijeipoboljšanupraksu

učensnikakojumožeocijenitinezavisnitimocjenjivačakojijesastavljenodnastavnikakaosrodnegrupe,direktoraškole,treneraicentralnihorgana(Ministarstva

prosvjeteisportailiCentrazastručnoobrazovanje).Nakrajuseizdajesertifikatilidiplomačimsezavršiocjenjivanje.

SLIKA 3.1 UČENJE U ZAJEDNICAMA PRAKSE


Važnojenapomenutidaješkolskousavršavanjekompetencijanajefikasnijekadaodgovaraodređenimpotrebamailipromjeni.Sveorganizacije,uključujućiiškoleinacionalniobrazovnisistem,želedabudunekavrstaravnotežedoksenedeseplaniraneilineplaniranepromjene,ipodržavajuprimjenunečegnovog.Uvećinislučajeva,novinaćeporemetitipostojećuravnotežuizmeđuraznihorganizacionihelemenata.Napredovanjauškolskomrazvojukompetencijaobičnosemotivišutokomilinakonperiodakadadolazidoporemećajateravnoteže,bezobziradalisedatidogađajsmatrapozitivnimilinegativnim.Takav„poremećaj“stimulišeperiod ponovnog ocjenjivanja koji proizilazi iz oblasti kao što su:

� smjerniceipolitika(nesamovladineodluke,novizakoni,itd.),

� struktura(procesireforme,itd.), � kontekst(očekivanjarazličitihzainteresovanihstrana),

� upravaškole(vizije,stiloviupravljanja,ovlašćenje,itd.),

� kulturaškole(zajedničkauvjerenjaivrijednosti), � učenjenastavnika(okruženjeosnovanozarazvojukompetencijanastavnika),

� nastavnici(iskustvo,privatniživot,itd.).

Zasvakiodovihelemenataizanjihoveodnose,primjena novog koncepta za razvoj kompetencija možebititeška,aliorganizacijaćedosegnutinoviiizmijenjenioblikravnoteženakonprimjenetakvogkoncepta.Vrločestosedešavadavelikepromjeneizazovuvelikiotporivišekonflikata,ionenemorajunužnobitinajboljerješenjeumnogimslučajevima.Ovajpriručnikstogapredlažedačitaocitrebada„misleglobalno,aradelokalno“–shvatajućidapromjenanijenitilinearni,nitilogičkipostepeniproces,gdjesetematskaoblastzarazvojkompetencija,kojaćebitipokrivenazajednicomprakseodsamogpočetka,morajasnoformulisati.UCrnojGori,na

primjer,nacionalniorganisuidentifikovaliunaprjeđenjeključnihkompetencijazacjeloživotnoučenje(kakojedefinisaoEvropskiparlamentiSavjet,2006.),inaročitoključnukomponentu„učitikakoseuči“,kaoglavnuprazninuustručnimkompetencijamanastavnika,činećijetimecentralnomtemomzacjelokupni školski model CPD-a.

3.1 TRENER

Jedan od glavnih aktera u školskom modelu CPD-a je trener.Onjekvalifikovaninastavnikkojijeučestvovaouprojektimaiobukamauprošlostiiimasertifikattrenerakojiizdajunadležninacionalniorgani.

Unekimslučajevima,kadajetemarazvojakompetencijanovainepoznatanastavnicima,trener–usaradnjisadirektoromškole–trebadaorganizujepočetnurundutradicionalneformalneobukezabudućeučesnikeuzajedniciprakse:trenerćevoditiovuobuku,premošćujućipraznineuosnovnomznanjuipripremajućinastavnikezahorizontalnoučenje.Uokvirucrnogorskogprojekta,ovapočetnaobukajeodgovorilanasljedećapitanja:

� Kojesutoključnekompetencijesastanovištacjeloživotnogučenjakojesutakovažne?

� Što bi nastavnici trebalo da urade kako bi poboljšali ključnekompetencijeučenika?(Prezentacijaidaljediskusijeoalatima,metodamaivježbamasakolegamakojiučestvujuuobuci.)

� Kakoučesnicimogunaučitijednioddrugih(horizontalnoučenje)ikakoseiskustvoiznanjemogurazmijenitimeđuučesnicima?

� Kakonastavnikmožepoboljšatisvojupraksu(uodnosunaspecifičneključnekompetencije)iistovremenonaučitiiznje?

� Kako se primjeri dobre prakse iz škola mogu dokumentovati i razmijeniti sa ostalim školama u Crnoj Gori?

Kadaškolskimodelrazvojakompetencijauključujevišeodjedneškole,trenerseumrežavasaostalimsertifikovanimtrenerimaizostalihškolaučesnica(zajednicapraksezatrenere),kaoštojetoprikazanona SLICI 3.2.Prematome,trenerjeuključenudvijezajedniceprakse–jedanzatrenereidrugizaškoluporijekla–sjedinimciljempromovisanjaiomogućavanjarazvojakompetencijameđunastavnicima,kolegamauškoli.Stogaseodtreneraočekujedaučestvujusasvojimidejama,konceptimaidobrompraksom,osiguravajućidasusvinajboljirezultatinaodgovarajućinačinrazmijenjeniidasurezultati i ideje na raspolaganju drugim trenerima.

3.2 NASTAVNIK

Nastavnikjenesumnjivonajvažnijestručnoliceizainteresovana strana u školskom modelu strategije. Nastavnicitrebadaformulišusvojepraktičneprojekte,da steknu iskustvo iz njih i da dijele svoja iskustva sa kolegama i trenerom. Oni se motivišu da rade kaogrupazahorizontalnoučenje(lokalnazajednicaprakse),gdjeonipodučavajujednidrugeiistovremenoučejednioddrugihikoristećitreneraiostaleresursekaosredstvazaučenje.Odnjihsetakođeočekujedasistematskirazmjenjujuznanjeistečenevještinesakolegama(uzodređenupodrškuodtrenera)idaopišudobreprimjerenanačinkojinajboljeodgovarapotrebama objavljivanja istog na interenet stranici projekta,toobavljatrener.

Praksaiunaprjeđenjepraksepredstavljajuosnovuza profesionalni razvoj nastavnika na nivou škole.

3.KljUČNIAKTERIUŠKOlSKOMPROFESIONAlNOMUSAVRŠAVANjUNASTAVNIKA19

Radzasnovannaprojektupružajedanodnajboljihalatkizaangažovanostunoveoblikeprakse,aučenjezasnovanonaprojektupomažedatajprocesbudetransaprentanidamusemožepristupitiradiposmatranja,diskusijeidobijanjapovratnihinformacijaodčlanovazajedniceprakse.Kakobiseobezbijedilinajboljirezultati,nastavnikmoraformulisatiiimplementiratiprojekatuskladusazajedničkomregulativomiudogovorusadirektoromškole,treneromiostalimčlanovimazajedniceprakse.

3.3 DIREKTOR ŠKOLE

Važnojedadirektorškolebudeaktivnouključenuprofesionalni razvoj preostalih zaposlenih u školi.

Direktormožedaimaidejeotomeštobitrebalopoboljšati i koliko novca i ostalih resursa treba potrošiti.Direktorimaijasneodnosesanadležnimorganima,paćestogaboljeznatizanovereformeiočekivanjaprijenegoštotosaznajunjegovizaposleni.Poredtoga,uvijekćeimatikontaktsalokalnimpartnerima(kompanijama,roditeljimaipolitičarima,izmeđuostalog)kojimogudaimajuvažnuuloguupružanjukonkretnihključnihkompetencijaučenicima.Direktorškolemorausaglasitisatreneromsadržajioblikprogramaobuke,kaoiodlučitiotomekobitrebalodaučestvujeipodkojimuslovima.Zbogsvegagorenavedenog,direktorškoleimavažnuulogu,jeriakomoždanijedirektnouključenuobukuizajednicupraksekaotakvu,imavažnuuloguuizgradnjiatmosferepodrškeuškoliiodlučivanjuookviruzaškolskimodelrazvoja.

3.4 NADLEŽNI ORGANI ZA OBRAZOVANJE

Ministarstvazaobrazovanjenanivoudržaveiostalerelevantneinstitucije(Centarzastručnoobrazovanje,prosvjetnainspekcija,itd.)neizostavnisufaktoriupružanjupodrške.Onimogupružitifinansijskupodrškuiodobritiiizdatisertifikatetrenerima,oniimajuiskustvoi osoblje za dalju podršku projektima za profesionalni razvojiumogućnostisudaprivukufinansiranjeizrazličitihizvora.Onisutakođeodgovornizapokretanjedobreprakseiobezbjeđivanjenjihoveodrživosti.

SLIKA 3.3 jasno stavlja institucije u poziciju osnove ipokretačaovogškolskogmodela,upozicijuukojojmorajupostićisporazumsaškolamaoočekivanomiželjenomprofesionalnomrazvojunastavnikauovojoblasti.Takođevažnozaagencijedaimajudobrevezeisaradnjusaodgovarajućimškolama,takodamogupovezatiškolepopotrebiiiskoristitiobučeneisertifikovanetrenere.

SLIKA 3.2 TRENERI I NJIHOVA MREŽA UČENJA

SLIKA 3.3 ODNOSI U ŠKOLSKOM MODELU IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA


Cjelokupni proces razvoja kompetencija odigrava se napoljuprakticnograda,iupraksićeustvaridoćidopoboljšanjaitojeonogdjećeučesnicibitiuključeniuprocesučenja.Prematome,kontekstjeveomavažan.Direktoriškolainastavniciželjelibidapoboljšajusvojupraksu,aučenjeiztogapredstavljadodatnudimenzujuovogmodelazaprofesionalnirazvoj.Unaprjeđenjepraksejezajedničkiprojekatzasveučesnike,učesnicitreba da razmijene primjere dobre prakse koji na kraju treba da budu dostupni svim nastavnicima.

Sdrugestrane,nijelakoobavitirazmjenuznanja.

� Oni koji posjeduju znanje mogu samo da razmijene sadržajkojiznajudaposjeduju.

� Oni razmjenjuju jedino ona znanja za koja smatraju dabidrugiželjelidačuju,aneonazakojavjerujudasudrugimavećpoznata.

� Oni kojima je potrebno više znanja moraju postavljati pitanja kako bi dobili informacije koje su impotrebneikoježeledaznaju.

� Morajuimsepružitimogućnostidaposmatrajusvojekolegenaradugdjećeonisamitumačitizaštodolazidodobreprakseinatajnačinsticatiidejuoimplicitnomznanju,kojeječestouosnovidobreprakse,čakikadanastavnicinijesueksplicitnipotom pitanju.

Treneri moraju obezbijediti da se obavljaju aktivnosti sistematskerazmjeneznanja,daseteaktivnostiorganizuju u saradnji sa direktorima škola i da su svi nastavniciuključeni.Primjeridobrepraksemoguserazmijenitisasvimkolegamaudržavi.

SLIKA 3.4vizuelnoprikazujepredloženimodelškolskog profesionalnog razvoja nastavnika.

SLIKA 3.4 ŠKOLSKI PROFESIONALNI RAZVOJ

21

4. KONTINUIRANI PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U ŠKOLSKIM ZAJEDNICAMA PRAKSE: PROCES U CRNOJ GORI

Ukontekstuzahtjevazapovećanjemfleksibilnostiimobilnostiradnikakojimoguobavljativišerazličitihposlovanaradnommjesu,težnjapolitikaEvropskeUnijezapromovisanjemključnihkompetencijauobrazovanjuodražavasvevećeinteresovanjekompanijazazapošljavanjemizadržavanjemzaposlenih koji imaju širok opseg opštih kompetencija koje se mogu primijeniti na sva radna mjesta. Dokument„Razvojaljudskihresursa–CrnaGora2017.“naročitonaglašavapotrebuzaključnimkompetencijamainastojanjimadržavedaomogućistvaranje radne snage koja je sposobna da ispuni zahtjeveekonomijeurazvoju.CentarzastručnoobrazoivanjeidentifikovaojeključnekompetencijekaointeresantnutemuizamolioETFzapomoćuovojinicijativikojabiomogućilastručnimškolamadaispune ove izazove kroz realizaciju novog modela za razvoj kompetencija nastavnika. ETF je pripremio projekatposebnosefokusirajućinacjeloživotnoučenjeiključnekompetencijeusaradnjisaCentromzastručnoobrazovanjeiZavodomzaškolstvo,podržavajućicrnogorskenadleženorganedarazvijupolitikuipraksuupromovisanjuključnihkompetencijaustručnimškolama u periodu 2009-11.

Fokus interesovanja projekta ETF-a bili su nastavnici kaonajznačajnijinosiocipromjenaupružanjuključnihkompetencija. Projekat se stoga skoncentrisao na novi modelhorizontalnogučenjaiučenjanaradnommjestu

zanastavnikekojisuimalipotrebuzazafleskibilnijimiličnijimnačinomučenjakojibizamijeniotradicionalnekratke kurseve koji posotoje nakon završenih redovnih studija.SporazumkojijepotpisanizmeđuETF-aicrnogorskih zainteresovanih strana ustanovio je da: razvojnastavnikatrebadabudeugrađenunjihovraduškolama,učenjetrebadabudeutimovimaiširimmrežamainovipristupiorganizacijiučenjazaučeniketrebadaiduzajednosaličnimizajedničkimrazvojemkompetencija nastavnika. Glavna poruka je bila da nastavnici moraju da preduzmu više odgovornosti za razvojsopstvenihkompetencija,dausvajajuširispektarpedagoškihmetodaidasasigurnošćupraveizborekojisu im na raspolaganju u njihovom svakodnevnom radu.

Centarzastručnoobrazovanjekreiraojepreliminarnumrežuškolakojesuzainteresovanezaučešćeuzajedničkomrazvojuizsvihkrajevadržave.Napočetnomsastankukojijeodržanuaprilu2010.godine,zainteresovanestranesuodlučiledaseisključivofokusirajunaključnukompetenciju„učitikakoseuči“,jerjeonaidentifikovanakaonajvećiizazov.Sljedećeškole koje su unaprijed odabrane saglasile su se da sepriključeprojektu:„BećoBašić“–srednjamješovitaškola2,Plav;„MarkoRadević“–srednjagrađevinskaigeodetskaškola,Podgorica;„SergijeStanić“–srednjastručnaškola,Podorica;„IvanGoranKovačić“–srednja

2 Nudeopšteistručnoobrazovanje.

mješovitaškola,HercegNovi;Srednjaekonomsko-ugostiteljskaškola,Nikšić;„Bratstvojedinstvo“–srednjamješovitaškola,Ulcinj;Srednjasturčnaškola,Cetinje;„VasoAligrudić“–srednjaelektro-tehničkaškola,Podgorica;Srednjastručnaškola,Pljevlja.Svirukovodiociškolaobavezalisusenauključivanjeprojekta u školama i školskim aktivnostima.

CentarzastručnoobrazovanjeuCrnojGoriuradioje pilot shemu sa ciljem da se procijeni spremnost i sposobnoststručnihškoladakreirajuirealizujuovuvrsturazvojnograda,akojabiprethodilaprimjeniovoginstrumentaumnogoširemopseguzastručnousavršavanjenastavnika.Ciljzajedničkogprojektajestedainspirišeipodučiodabranugrupunastavnikaipripremiihzanastavnike-trenerekojićedaljeobučavatisvojekolege.Početnatačkabilajeusvajanjekonkretnih„domaćih“prijedlogaprojekatakojisuodgovaralistvarnimpotrebamauškolskimokruženjima,kojesukreiraliisprovelisaminastavnici.Centarzastručnoobrazovanje i ETF preuzeli su uspješna iskustva ovog novogmodelazauvođenjepromjene,obezbjeđujućidalju konsolidaciju i podršku za organizovanje školske in-servis obuke nastavnika kroz razvojni rad u školama.


4.1 ANALIZA OSNOVNE SITUACIJE

Specijalizovani univerzitetski programi za obrazovanje nastavnika postoje na tri fakulteta na Univerzitetu Crne Gore3,alisvisvršenistudentiimajupravodakonkurišuzaposaonastavnikaukolikonjihovprofilodgovarapotrebamaodređeneškole.Dakle,svistudenti na na bilo kom univerzitetu u Crnoj Gori mogudabudupotencijalninastavnici,čakistudentisa onih fakulteta na kojima ne postoji odsjek za za obuku nastavnika. I tako se dešava da svršeni studenti iz visokoškolskih ustanova koje nemaju odsjeke za obukunastavnika,počinjusvojunastavničkukarijerubezapsolutnoimalopedagoškeilididaktičkeobuke.Zbog toga problemi koji se javljaju zbog nedostatka odgovarajućihpedagoškihipsihološkihvještinanaročitosuprisutniusrednjemstručnomobrazovanju,gdjesumnoginastavniciustvariinženjeri,ekonomisti,doktori,zanatskistručnjaci,itd.

Univerzitetskoobrazovanjezanastavniketakođeimasvojihmanjkavosti,jersenastavauglavnomfokusiranatehničkepredmete(90%suakademskičasovi),asamooko10%sadržajaivremenaposvećenojepsihologijiipedagogiji,kojeseuglavnompredajukaoteorijskipredmeti.Saradnjaizmeđufakultetazaškolovanjenastavnika,Ministarstvaprosvjeteisportaiškolajeslabausmisludaonemogućavanastavnikeusvojstvuučenikadasteknuzadovoljavajućipraksuudržanjunastaveidaimajuaktivnoiskustvoprijenegoštosezaposlekaonastavnici(Vujačićetal.,2006.;Petkovaetal.,2010.).

Shodno Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju (2002.),licekojejeprihvatilozaposlenjeuškolipoprvi put smatra se „nastavnikom-pripravnikom“ koji

3 Pripremanjenastavnikapredškolskogobrazovanja,nastavnikarazrednenastave i nastavnika nekih opštih predmeta za osnovne i srednje škole.

jekvalifikovanzaobukunaposlučijijeciljnezavisnoobavljanjeposlaunutaropseganjegovihkvalifikacija.Nastavnik-pripravniksavišomilivisokomstručnomspremom je na probnom radu u trajanju od jedne godine.Pripravničkistažizvodisepoutvrđenomprogramuobrazovno-vaspitnogradauustanovi,podneposrednimnadzoromovlašćenognastavnika(mentora),kojiimanajmanjeististepenškolskespremekojuposjedujepripravnik.Mentoraodređujedirektorškole,naprijedlogstručnog,odnosnonastavničkogvijećaustanove.Nastavnik-pripravnikmorapolagatistručniispitnakrajuovogdijelakojisesastojiiztridijelaiobuhvata:didaktikupredmetakojisepredaje,pedagogiju i psihologiju i školsko zakonodavstvo za nastavnike(Vujačićetal.,2006.).Stručniispitsepolažeprednadležnomkomisijom.

Zavod za školstvo odgovoran je za pripremu sveobuhvatnogsistemastručneobukenastavnika.Zavod za školstvo pokriva obrazovanje prije univerziteta iimaistraživačku,savjetodavnuirazvojnufunkciju.Zavodzaškolstvojetakođeodgovoranzapitanjaopštegobrazovanjausrednjimstručnimškolama.OnjetakođeodgovoranuodređenojmjerizastručnepredmeteusaradnjisaCentromzastručnoobrazovanje–svojompartnerskominstitucijom.Svjetskabankajenedavnopodržalaosnivanjenacionalnog sistema za CPD za nastavnike u CrnojGori,radećinaosnovu:(i)mentorstvaiuvođenjanovihnastavnika;(ii)sistemaprocjeneuspješnostiradanastavnika;(iii)standardizovanihprofesionalnihzvanjazanastavnike;(iv)napredovanjaukarijeriputemunapređenja(nastavnik-mentor,nastavnik-savjetnik,nastavnik-višisavjetnikinastavnik-istraživačuprocesunastave);(v)obukenastavnikazatrenere;(vi)katalogaakreditovanihprogramaobuke;i(vii)školskogmodelakontinuiraneobukezanastavnike(Petkovaetal.,2010.).

Crna Gora ima iskustva u profesionalnom razvoju nastavnika u opštem obrazovanju sa modelom koji je uvedenusveosnovneisrednjeopšteškole2009/10.saprenošenjemnastručneškolekojejeplaniranozaškolsku2011/12.godinu.Zavodzaškolstvonedavnojeobjaviodokument(Popovićetal.,2009.)ukojemjenapravljenarazlikaizmeđutradicionalnihimodernihmetodarazvojakompetencija,naglašavajućidabisavremeni metod trebalo da:

� sezasnivanakonstruktivističkojteorijiučenja; � budekontinuiranidugoročanproces; � ukaženakontinuiranuisistemskupodrškuipraćenje;

� budeuskladusapotrebamasvakodnevneprakse; � budepovezansaškolskimreformama; � motivišenastavnikedabudurefleksivnipraktičariiistraživači;

� danaglasivažnostkontekstaukojemćeznanjestiče.

Ova opšta slika razvoja nastavnika u osnovnom i stručnomobrazovanjuuzrad(in-servis)uCrnojGoribila je predmet „provjere u stvarnosti“ tokom pripremne posjeteETF-aCrnojGoriutristručneškole,ujunu2010. Tokom razgovora postalo je jasno da je za škole najbolje,gdjekodjetomoguće,danastavniciimajumagistarskistepenzaodređenuoblastukombinacijiilipedagoškimosnovamastečenimtokomuniverzitetskogobrazovanja ili na programima za obuku nastavnika kojebizavršilitokomprvegodineradauškoli,uzpodršku iskusnih kolega.

Sagovorniciizškolakojesuposjećeneistaklisusudajeodgovornostsvakepojedinačeškoledaobezbijedida kompetencije nastavnika odgovaraju zahtjevima nastavnogplanaiprogramakojetrebaispunitinanačinkojićezadovoljitirazičitepotrebeučenika.Svakaškolamožedatražidaseorganizujuodređeniseminarisaodređenimtrenerimaimogutodobitisvedokimaju


sredstavadaihplate.Međutim,poštovećinaškolaimaoskudneresursezaprofesionalanrazvojnastavnika,većinuin-servisobukeobavljaZavodzaškolstvoiliCentarzastručnoobrazovanjeiangažujupriznatetrenere i uglavnom pokrivaju ono što je uglavnom obuhvaćenokatalogom.

Ovaj katalog daje programe za profesionalni razvoj nastavnika.Onsadržikursevekojiseodnosenaopštepredmeteinaspecifičnepedagoškeproblemeiizazove,uključujućisadržajzaosnovnoisrednjeobrazovanje,alibezbilokakvihposebnihkursevazaoblastistručnogobrazovanja.

Centarzastručnoobrazovanjeorganizujeseminarezanastavnikestručnihpredmeta.Međutim,tokomposlednjih4-5godina,finansijskaograničenjapokazalasu da se obuka organizovala samo kada je postojala finansijskaimetodološkapodrškadonatora(npr.luxDevelopment,GIZ,KulturKontaktAustria).Većinain-servis obuka organizuje se na centralnom nivou i dešavasedaškolenemajuutisakdamogudautičunabilokakavnačinnadostavljenisadržajobuke.Školemogudaorganizujuseminarezasvojezaposlene–naročitooICT,metodamanastaveistranimjezicima,alii oni su rijetki zbog visokih troškova.

Nastavnici i uprave škola u svim školama pokazali suvisokinivoposvećenostirazvojukompetencijanastavnikakroznoviiekonomskiodrživijipristup.

4.2 KREIRANJE ŠKOLSKOG MODELA

Inicijativa kontinuiranog profesionalnog razvoja na nivouškoladaješkolamamogućnostdarazmišljajuoalternativnim pristupima za in-servis obuku nastavnika.

Naosnovupozitivnihinformacijadobijenihodškola,Centar za obrazovanje dogovorio se sa rukovodiocima školadaoslobodelokalneresursezaučesnikenaprojektu. Postignuti su sporazumi da se redovne radioniceodržavajuuCentruzastručnoobrazovanjekako bi se motivisao i pripremio rad u školama-učesnicimanaprojektu,kaoizaredovnusavjetodavnupodrškukojućeeksterniekspertpružatiprijeitokomprocesapripreme,gdjećeučesniciimatiprikikudadajusugestije za izbor teme i tokom faza implementacije. Naročitojetraženapodrškaupružanjuznanjazaradna projektu u školskim timovima. Eksterno savjetovanje obezbijediojemeđunarodniekspertiForumMNE(crnogorskanevladinaorganizacija),postavljajućitimeosnovzadobrusaradnjuizmeđudržavnihorganizacija,javnihorganizacija,kaoiorganizacijaizsektorazagrađanskodruštvouoblastiobrazovanja.Zahtjevjetakođebiodaseglavnidioradaobavljanacrnogorskom jeziku.

Centarzastručnoobrazovanjegarantovaojeneophodnukonsultantskupodrškuisavjetezaškole,pričemusuZavodzaškolstvoiCentarzastručnoobrazovanje imenovali 2-3 predstavnika u svojstvu kontakt osoba za CPD inicijativu i za formiranje interfejsaizmeđuškolanalokalnomnivouistrukturanacentralnom nivou tokom realizacije raznih mjera.

Školakaoinstitucijaodabranajekaojedinicazaučešćeu projektu. Svaka škola imenovala je osnovnu grupu od dvanastavnikazabudućetrenereijednogdirektora.Trebalo je da škole pripreme prijedlog razvojnog projektazapromovisanjeključnihkompetencijaipreuzmu odgovornost za njegovu realizaciju.

U tom procesu pojavio se ozbiljan problem u smislu dajeinterniškolskiprocesplaniranjastalnoviđenkao prepreka projektima. Naše iskustvo u tom smsilu prepoznalo je neke posebne uslove kojih škola mora biti svjesna kada planira projektne aktivnosti. Projekti

moraju biti pripremljeni u skladu sa ukupnim školskim procesomplaniranja,aučesnicimamorabitinaraspolaganjuvrijeme,prostoripotrebniresursizaradnaprojektu.Takođejepostalojasnodamnogičasovineplaćenogradauključenogupilotprojektečestonijesunipriznatiiliregistrovaniilakopostajupreprekakojabiseprevazišlaaobezbjeđivanjemvećeadministrativne podrške u školama.

DogovorenojedaseupravaškoleuključiuprojekatodpočetkazajednosaCentromzastručnoobrazovanje.Razvojniraduškolamačestosezasnivanaželjipojedinih nastavnika da implementiraju ovu vrstu novog rada,aliovajCPDprojekatinsistiradaseprojektipravilno povezuju unutar širih školskih organizacija uz aktivnu podršku rukovodstva. Rukovodioci škola iz devet pilot škola su se stoga obavezali da preuzmu odgovornostizasprovođenjeneophodnihodlukapronalaženjemfleksibilnijihputevakadajetopotrebnoi prepoznali sebe i svoje škole kao nosioce CPD inicijativa.ČinjenicadajeZavodzaškolstvovećuveokoncept školskog profesionalnog razvoja nastavnika usvimopštimsrednjimškolamavažanjefaktorkojipomažeškolamadapreuzmuvlasništnonadnovimmodelom.ZavodzaškolstvoiCentarzastručnoobrazovanjetakođeplanirajudauvedusličanpristupustručnimimješovitimškolamaodškolske2010/11.godine.

Razgovorikojisuvođenitokomposjetaškolama,nasastancimasaupravamaškola,budućimtrenerima,Zavodom za školstvo i Centrom za obrazovanje doveli sudorazvojasljedećihmodelaobukezaprvugodinu,kao što je to prikazano na SLICI 4.1:

1. uvodnidanizaučesnikeškolaipredstavnikeZavodazaškolstvoiCentrazastručnoobrazovanje;

2. periodrazmatranjaukojemučesniciidentifikujui razmišljaju o problemima i izazovima u svom svakodnevnomradu;


3. trodnevnaobukauPodgorici;4. periodrazvojaukojemučesniciradenarazvijanju

konkretnih školskih projekata i pokušavaju da primijenenovemetodeizovihprojekata;

5. razmjenaznanjazaučesnikeizaposleneZavodazaškolstvoiCentrazastručnoobrazovanje.

Sastavni elementi bi se u osnovi sastojali od sljedećeg:

Uvodni sastanak

� uvod u školski model profesionalnog razvoja nastavnikaiprogramobuke;

� formulisanje problema i izazova u crnogorskom srednjemstručnomobrazovanju;

� uvod u smjernice koje su pripremljene za škole za implementacijuškolskogprofesionalnograzvoja;

� informacije o podršci dostupnoj od centralnih nadležnihorgana;

Priprema

� fokusiranjenaproblemeiformulisaneizazova; � provjeriti da li su pitanja validna i pokušati da se definišunjihoviuzrociirazlozi;

� povezati probleme i izazove sa:• okruženjemzaučenje,ustanovamairesursima;• nastavnim planom i centralnim i lokalnim planiranjem;

• kompetencijomnastavnika;• tradicijama;

Seminari za obuku trenera (koje su implementirali konsultantiETF-azanastavnikeizabranezabudućetrenere)

� učenjeistiloviučenja; � metodevertikalnogihorizontalnogučenja; � školskirazvojikompetencijenastavnika–poboljšavanjeobaelementazajedno;

� strateškielementučenjaikompetencije; � poboljšanjekompetencije„učitikakoseuči“kodučenika;

� saradnjanastavnikairazmjenjeznanja; � procjenadalisuprojektivrijedninapora;

Realizacija modela

� treneri rade individualno i u virtuelnim grupama na razvojunovihpristupaučenjuusvojimškolama;

� treneri realizuju projekte koje su kreirali4 u skladu sa novimvještinamaiznanjemstečenimtokomobuke.

PRIKAZ 4.1 predstavlja uzorak projektnog zadatka kao ilustracijukakoseradzasnovannaučesnikumožejednostavno organizovati u školama.

4 Osamškolaučesnicajeodabralodarazvijeprojektepromovišućiključnukompetenciju„učitikakoseuči”,doksuostaleodabrale„ICTipreduzetništvo”.

SLIKA 4.1 FAZE OBUKE UNUTAR CPD MODELA U CRNOJ GORI


INTERNET STRANICA PROJEKTA

Dio CPD inicijative u Crnoj Gori bila je priprema internet stranice koja informiše javnost o projektu i postignutim rezultatima,kojajeistovremenoslužilakaoplatformazainternurazmjenuznanjaučesnikanaprojektu.InternetstranicakreiranajeunutarzvaničneinternetstraniceCentrazastručnoobrazovanje(www.cso.gov.me);linkzazvaničnuinternetstranicuzaškolskiprofesionalnirazvoj je (SLIKA 4.2).

USPOSTAVLJANJE ŠKOLSKIH ZAJEDNICA PRAKSE

Tokom2011.godine,školskezajednicepraksezaprofesionalni razvoj nastavnika uspostavljene su u svakoj od devet škola na bazi obuke sprovedene tokom 2010. godine i realizacije promotivnih projekata uškolama„učitikakoseuči“.Treneripilotprojekataiz2010.godine,uzpodrškudirektoraškole,privuklisuidruge nastavnike iz svojih škola i uspostavili zajednice prakse.Dakle,formiranojedevetzajednicaprakse,sarasponomod5do17članova,uzavisnostiodškole.Formiranjeidjelovanjezajednicaprakseuključenojeuškolskeplanovezaškolsku2010/11.godinu,uciljuprofesionalnog razvoja nastavnika u svim školama.

Trenerisukrenulisaobukomsvojihkolegapratećiprogram i metode obuke koji su im dostavljeni 2010. godine,korišćenjemmodelaprikazanognaSLICI 4.1. Obukajeodržanauskladusadogovoromizmeđuučesnikaidirektoraškole,uzuslovezaobukuusvakojodškolagdjejedatdetaljanopisotomekada,gdje,kakoikometrebaodržatiobuku.

PRIKAZ 4.1 ZADATAK

Šta mi želimo da uradimo?

Mibismoželjelidapređemosatradicionalnognačinapodučavanjanamodelprocesaučenjakakobismopoboljšalikompetenciju„učitikakoseuči“kodučenika.

Možetekoristitiraznevježbe,grupnirad,projektnumetodologiju,možetepromijenitirasporeduučioniciilinekedrugeaktivnosti,ilimožeteorganizovatipoludnevnuaktivnostiuokviruvašegpredmeteilipredstavitiambicionuaktivnostkojauključujevišepredmetakojubisteorganizovaliusaradnjisakolegama.Ovojevašizbordokgodsepridržavateciljakojijeusmjerenkapoboljšanjuključnihkompetencijaučenika.

Miželimodaplanirateirealizujeterealniprojekatuvašojškoliidanamdostaviteizvještajovašemiskustvu.

O čemu želimo da nas obavijestite?

Nasljedećojradioniciuperioduoddvamjesecamibismoželjelidanamodržiteprezentacijuoprojektuodgovarajućinasljedećapitanja.

� Kako je organizovan? � Štosuučeniciradilinaprojektu(uprocesuučenja)? � Dalistesesuočilidanekimproblemimakadastepromijeniliplanoveilisuseonipojavljivalizbognačinanakojijeprojekatsprovođen?

� Da li ste imali podršku kolega (školskih kolega ili kolega trenera)? � Kojestepostiglirezultateupogledupoboljšanekompetencije„učitikakoseuči“? � Koji su ostali rezultati koje ste dobili? � Kakosteprevazišlioklijevanjeučenika,akojepostojalo? � Možeteliopisatisopstvenuuloguuprocesuiopisatištojepovamabilonajteže? � Kakosuvamškola,sistem,kolege,konsultantiilinekadrugalicamogliboljepomoćiilikakosuvasmoglivišepodržati?

� Možeteliopisatikojajekompetencijapotrebnaigdjesevašakompetencijamožepoboljšati?

Željelibismodanamodržiteprezentacijuutrajanjuod15minutaiobuhvatatiteštojevišemogućegorenavedenih tema.


Nakonpočetnogperiodaobuke,novipolaznicisupozvani da razviju svoje projekte za promovisanje kompetencije„učitikakoseuči“.Tokomsprovođenjanovihprojekata,novoosnovanezajedniceorganizovalesu povremene sastanke kako bi raspravljali o iskustvima,analiziralizajedničkeizazoveiučiliizgrešaka ili dobre prakse drugih. Nastavnici su radili na poboljšanju sopstvene prakse u smislu prenošenja što kvalitetnijekompetencije„učitikakoseuči“učenicimakrozakcionoučenje.Nastavnicisutakođeradiliuzajednicipraksepoprincipumrežehorizontalnogučenjagdjesuučilizajednoijednioddrugih.

Treneri su imali ulogu facilitatora u svakoj od devet zajednicaprakse,obezbjeđujućistrukturuzarazmjenuiskustava i sa trenerima iz ostalih škola. Treneri su takođeradilisadrugimtrenerimaizCPDinicijative

u drugoj unakrsnoj zajednici prakse u cilju razmjene znanjaiunaprjeđenjaobuke,stimdajevećidiokomunikacijebiozasnovannaCPDplatformi.Dalje,treneri i facilitatori tih devet školskih zajednica prakse subilinadgledaniisavjetovaniodstranemeđunarodnihilokalnihkonsultanataETF-a.Učenjeirazvojkompetencija nastavnika su se zato odvijali na dva međusobnopovezananivoauzobostranupodršku:jedannivounutarsvakepojedinačneškole,adrugijebiozajedničkiunakrsniškolskinivo,kakojeprikazanona slici 3.2.

Na projektu su radila dva eksterna konsultanta: međunarodnikonsultantjeradiobezdirektnogprisustva u cilju podrške trenerima i lokalnom ekspertu popotrebi,dokjelokalniekspertbiomnogovišeuključenuobuku,posjećujućiškoleipružajućipodršku

trenerima kada je to potrebno. Oba konsultanta su pratilaobukuidaladoprinosfinalnojkonferencijizarazmjenuznanjakojajeodržananakrajuprojekta.Eksternistručnjaciikonsultantiigrajuključnuuloguuodržavanjumetodologija,podsticanjusaradnjeizmeđuinstitucijaiolakšavanjurazmjeneznanja,auovomkonkretnomslučaju,uključivanjecrnogorskogfacilitatora je bio korak od neprocjenjive koristi u svladavanjujezičkihidrugihlokalnihpreprekausljedećimrundama.

ETFjeveomapažljivopratilasprovođenjeprojekta,obezbjeđujućidodatnekonsultacije,uvideipreporukeusvimfazamaizradeisprovođenjaCPDmodela.ETFjetakođeimaladirektnusaradnjusaCentromzastručnoobrazovanjeiZavodomzaškolstvouciljuobezbjeđivanjanjihovepodrškeaktivnostimaigarantovanjaodrživosti.

CentarzastručnoobrazovanjeiZavodzaškolstvosubiliaktivnipartneriuprojektu,preuzimaliodgovornost za imenovanje trenera (sa njihovog spiska kvalifikovanihtrenera)ipažljivopratiliprojekat.Onisutakođebiliodgovornizakreiranjeinternetstranicenakojoj bi primjeri dobre prakse mogli biti objavljeni i gdje bi treneri mogli da razmijene znanja i materijale.

4.3 INSTRUMENTI NADZORA

Projektneaktivnosti,pogotovokadasesprovodenadecentralizovaniškolskinačin,zahtijevajujasnesmjernice i instrumente nadzora kako bi se obezbijedilo uspješnoizvršenjeiomogućilomjerenjenapretka.Stoga,jasnesmjernice(PRIKAZ 4.2) dostavljene su u devetškolakojeučestvujuuCPDinicijativirazvijenojuprvoj polovini 2011. godine.

SLIKA 4.2 INTERNET STRANICA ZA CPD MODEL U CRNOJ GORI


PRIKAZ 4.2 SMJERNICE ZA PRAĆENJE NAPRETKA

Projektni prijedloziKljučne kompetencije(učitikakoseuči,preduzetništvo).Kratak pregled faze školski profesionalni razvoj (zajednica prakse) u vašoj školi. � Da li je u potpunosti razvijen i da li funkcioniše? � Da li je vaš projekat dio godišnjeg školskog plana?

IzvođačiCilj projekta:opšticiljprojektauvašojškoli–uključujućiiobukuzanastavnike,kaoiciljzaučenike.Ciljevi: posebnipredmetizarazličiteciljnegrupe,različitefaze.Ciljna grupa (grupe): opišiteciljnegrupe(neposredneiposredne),dajtekonkretnepodatke i razloge za svoj izbor.Projektni tim/tim trenera.

ProcesiRaspored:

MjesecAktivnost

I II III IV V

1. Pripremna faza

1.1 ...

1.2 ...

...

2.Sprovođenje

2.1…

2.2…

...

3.Završetak,izvještavanje

� Koliko ste planirali da traje projekat? � Kada bi ga trebalo sprovesti?

Plan obuke: � Kakojeobukaplanirana(cijelidan,nekolikosatidnevno,višeodgodinudana,tokomkratkogvremenskogperioda,itd.)?

Obuka: � Kakvaobukajeplaniranailidalijevećsprovedena? � Ukojojmjerijepraksabilauključenauprocesobukeiliukojojmjeristeplaniraliuključivanjeprakseuobuku?

RezultatiZadovoljstvo: � Kolikosuzadovoljniučesnici(nastavnici)? � Kolikosuzadovoljniučenici? � Kolikojezadovoljnalokalnazajednica(upravaškole,roditeljiitd.)?

Ključni rezultati: � Da li je došlo do napretka u kompetencijama nastavnika? � Dalisuučenicistekliboljekompetencije(boljeocjene)? � Da li je saradnja poboljšana na nivou škole?

Procjena: plan procjene vašeg projekta.Identifikovane prepreke i kako ih savladati: promjene u školskom razvoju kompetencijaubudućnosti.

Potrebna podrškaOd centralnih nadležnih organa: � Dalisteutvrdilibilokakveelementeuvezisakojimaželitedaimatepodrškucentralnihnadležnihorgana?

Od lokalnog eksperta: � Dalivamjepotrebnabilokakvapomoćodstranelokalnogekspertauvezisaprimjenomstečenogznanjanastavnikauučionicamanadobrobitučenika?

� Dalivamjepotrebnapodrškauunaprjeđivanjuključnihkompetencijaučenika? � Dalivamjepotrebnapomoćuvezisadokumentacijomopostignutim

rezultatima?


4.4 REZULTATI I ODRŽIVOST

Šanse da se materijalizuje školska in-servis obuke nastavnika nakon završetka projekta ETF su velike i dobre.ČinisedaraspodjelaobavezaizmeđudržaveiprojekatauškolamauCrnojGoridobrofunkcionše,asadajevažnodasenoveškoleuključeumrežu.Formalno priznanje školskog modaliteta za in-servis obuku nastavnika u Crnoj Gori po propisima Zavoda zaškolstvoiCentrazastručnoobrazovanjepružadobru pravnu i administrativnu osnovu za podizanje CPDinicijativenanacionalninivo.TekućeplaniranjepredpristupnoginstrumentaIVzafinansiranje(IPA)predstavljadobruprilikuzaodržavanjemrežei organizaciju redovne nacionalne radionice za razmjenuiskustava.ProcesćebitiorganizovannabaziprojektnelogikeEvropskogsocijalnogfonda,gdjeselokalniprojektniprijedloziproslijeđujunacionalnom

centru,anovacjenamijenjenzapokretanjeaktivnostiorganizovanih na osnovu rada na projektu. Upravo je talogikaonoštostojiizapripremeoveinicijative,aprojekatjevećzapočet.

Dvadesetučesnikajeobučenodaradekaotreneriuškolama,gdjejefokusposebnostavljennaključnukompetenciju„učitikakoseuči“,agrupaučesnikaje registrovana kao potencijalni nastavnici-treneri u saradnji sa Zavodom za školstvo. Iskustva programa obuke obezbijedila su nove informaicije za namjenski školskiprogramobukeukataloguzastručnousavršavanjenastavnika.Ovajnoviprogramćebitipredstavljen od strane trenera odabranih sa spiska uspješnihučesnikaobuke.Novitrenerićeobezbijeditidaljuobukuokompetenciji„učitikakoseuči“ucrnogorskomsrednjoškolskogobrazovanju,uključujućiiškolezastručnoobrazovanje.

29

5. ISKUSTVA I PREPORUKE

Ovo posljednje poglavlje opisuje pouke koje je ETF izvukaotokomsprovođenjapilotprojektaškolskogmodelaCDP-azanastavnikeuškolamazastručnoobrazovanje,prijepokušajaizdvajanja,strukturiranjaiorganizovanjaglavnihizvučenihpoukakakobiseobezbijedileefikasnesmjernicezasličnevježbeudrugim situacijama ili kontekstima.

5.1 ZAHTJEVI ZA KAPACITETIMA

INSTITUCIONALNO UPORIŠTE

Institucionalni „dom“ za školsku in-servis obuku je apsolutno neophodan kako bi se osigurao sistemski pristup ovom modelu. Ovo nacionalno uporište mora daobezbijedisredstva,dimenzioniranje,sporazumesaškolama,strateškoupravljanjeiprostorzaredovnesastankečlanovamrežeobuke.Obezbjeđivanjeprostorijazasastankejebitnojeromogućavarazmjenusistemskogiskustvaiznanja,obezbjeđujenove informacije za razvoj ovog posla u skladu sa nacionalnimpotrebama,praćenjetrendovaiširenjedobreprakseusvimškolamazastručnoobrazovanje.

Modelmorabitičvrstougrađenuškolskeorganizacijeimoraseobezbijeditidovoljnostručnihimetodičkihresursa,jerbiseusuprotnomsprovođenjemodelamoglosuočitisanizomekonomskihipraktičnihpreprekausaradnji.UkonkretnomslučajurealizacijeovemetodeuCrnojGori,tepreprekesudjelimičnoizbjegnutekrozpotpisivanjeinicijalnogugovoraizmeđu

rukovodstvaškolaiCentrazastručnoobrazovanje,ikrozobezbjeđivanjezajedničkogokvirazarazvojprofesionalnih konsultantskih resursa i uspostavljanje mrežezanastavnike-trenereizškola.

Svakaškolaučesnicamoraimatinajmanje:(i)aktivanprojekatkojimorasprovestiodpočetneidejedonjenerealizacije;(ii)najmanjedvanastavnikakojisuuključeniuprojekat;(iii)posvećenuupravuškolekojajespremnadaobezbijedipotrebneokvireiresursezaprojekat;(iv)detalje„upravljanja“projektommrežeučenja(teorijskaimetodičkaosnovaprojektakojuobezbjeđujeikontinuiranoodržavaCentarzastručnoobrazovanjenanivoudržave);i(v)savjetovanjekojeobezbjeđujunacionalni(aponekadimeđunarodni)stručnjacizaučesnike.

PLATFORMA PEDAGOŠKIH RESURSA ZA MREŽE UČENJA

Centralna institucija treba da osigura konstantnu pedagoškustručnostimetodološkaznanjauškolamauključenimulokalnirazvojkrozobezbjeđivanjespecijalizovanogosoblja,biloonihkojisuzaposleninakratkoročnojosnovidirektnoodstraneCentrazastručnoobrazovanjeilidrugihinstitucija,jerčestomožebitipotrebnoad hoc angažovanjestručnjakauodređenimfazamaprojekta.Osposobljeninastavnici-treneriizmrežeučenjatrebadabuduuključeniuovuvrstupozicijenadržavnomnivou.

ZAHTJEVI ZA RESURSIMA

Školska in-servis obuka nastavnika za prenošenje ključnihkompetencijamožepredstavljativrlo

ekonomičannačinzarazvojkompetencijauškolama,alijošuvijekpostojipotrebazaodređenimresursima.Treba da postoji centralizovana raspodjela sredstava za: organizaciju radionica i sastanaka za razmjenu iskustava,obezbjeđivanjeljudskihresursazapokretanjemrežeučenja,mentorstvauškolamagdjejetopotrebnoiorganizacijupromotivnihdogađajaiinicijativazaodnosesjavnošću.Školemorajuizdvojitisredstvapotrebnabilouciljuoslobađanjatreneraodnekih njihovih redovnih zadataka ili im to nadoknaditi na drugenačine.Školemorajunapravitimjestazatimovenastavnika za rad na projektu planiranja programa za školsku godinu kao formalizovane strategije koja za cilj ima poboljšanje kvaliteta i inovacije.

PODSTICAJI ZA TRENERE

Školskain-servisobukanastavnikanemožesegraditi na temelju dodatnog dobrovoljnog rada od straneveomaposvećenihnastavnikaspremnihdapreuzmu odgovornost za razvoj pedagoškog rada kroz obuku svojih kolega. Podsticaji za ovu vrstu posla se morajuobezbijeditinanivousisitema,apostojiihitnapotreba da se trenerima obezbijedi dodatno vrijeme potrebno da bi ovaj rad postao dio njihovih redovnih zadataka u školama. Ova vrsta aktivnosti obuke mora bitiprepoznatanacentralnomnivoukaovažankorakurazvojukarijere,atreneritakođetrebadadobijuslužbenecertifikateodstraneMinistarstvaprosvjete.Nakonzvaničnogpriznanja,treneribitrebalodaimajupravo da rade kao nastavnici-treneri u drugim školama idabuduplaćenizasvojrad.Onibitakođetrebalodaimajuprivilegovanpristupdomaćimkonferencijama,sponzorskimprojekatimaidrugimmeđunarodnimaktivnostima.


EKSTERNA KONSULTANTSKA PODRŠKA ZA MREŽE UČENJA

ŠkolebitrebalodaprivukubesplatnustručnupomoćipristupdrugimizvorimaresursakrozdržavneinstitucijekaoštojeCentarzastručnoobrazovanje.UCrnojGori,konsultantskeuslugesuponudilimeđunarodnistručnjaciidomaćikolege,kojejeugovorilaETF,atokom trajanja projekta organizovane su radionice kojesupredstavljaleprilikuzameđusobnurazmjenuznanjaiinspiracijeizmeđuškolaučesnica.Ovieksternikonsultantiprojektaigrajuvažnuuloguuodređivanjufokusaikoncepata,izbormetoda,dimenzioniranjuprojektaikreiranjuodrživihprojektnihprijedloga,aprocesnećemoćidafunkcionišebeznjihovogučešća.Trenutno iskustvo pokazuje da je njihov doprinos veomavažanuodržavanjunapretkaukontinuiranomprofesionalnom razvoju.

Konsultantitakođeimajuvažnuuloguupodsticanjuorganizovanogradanaprojektuuškolama,budućidarazvojniprocesnijeposaozapočetnike.UCrnojGori,većinaučesnikaimalajeodređenoiskustvosaprojektom,ametodradajebiovećpoznatodabranimtrenerima.Međutim,formulacijaprojektazahtijevaznačajanobimposlanapisanju-održavanjusastanaka-razmišljanju što zahtijeva visok nivo koncentracije projektnogtima,štomožebititeškopostićiuvremenskom periodu planiranom za izvršenje zadataka nastave u školama. Eksterni konsultanti mogu imati veomaznačajnuuloguuovomsegmentuipodsticanjunapretka procesa.

5.2 RAZMJENA ZNANJA

Razmjena i širenje znanja po principu nastavnik-nastavniku ne dešava se samo po sebi. Za to je

potrebna organizovana i planirana strategija. Po CPD modelu,razmjenaznanjajeorganizovanakrozmrežehorizontalnogučenja,gdjesenastavnici-treneriredovnosastajuuškolamakojeučestvujuuprojektu.Ovezajedničkeprezentacijeiskustavapokazalesudasuškolskeimeđuškolskemrežepružilenadahnuće,energijuipažnjuiuistovrijemebileforumzarazmjenudobrihprimjeraobnovljeneprakse.Ciljangažovanihnastavnikajestedanastaveodržavanjemreženakon završetka projekta kroz izgradnju sinergije i stečenogznanjakrozzajedničkiraddevetškolaunutarzajedničkogokvira,kaoiširenjeovakvemrežekrozotvorenetematskearanžmanezamnogovišeučesnika.

Dakle,konceptrazmjeneznanjameđučlanovimagrupeunutar školske zajednice prakse i ideje o razmjeni znanjameđuškolamamorabitipažljivouvedeniobrazložen,atrebakreiratiielektronskuplatformu.Rezultatiusmislukorisnihalata,metoda,novihznanja,dobrih ideja i savjeta treba da budu objavljeni na sistematičannačinprekoelektronskeplatforme,dokznanja i iskustava treba razmjenjivati tokom trajanja procesa,akojaopettrebasistematizovatinazavršnojradionici projekta.

5.3 PREPORUKE

Naosnovuovihrazmišljanjakreiranesusljedećepreporuke.

PREPORUKE ZA KREATORE POLITIKA

� Formalizovati i institucionalizovati školsku in-servis obukuzastručneškolekaododatnukomponentuuzredovnuobuku,uspostavljajućitemeljnupedagoškuinicijalnuobukunastavnikaustručnimškolama,pomogućnostiuznačinradakojibibio

zasnovan na „dvojnom sistemu“ gdje se fakultetsko obrazovanjemijenjasaobukomuučionicama.

� Uspostaviti nacionalnu strukturu karijere za nastavnike,krozkojućesepriznavatiicijenitidodatniradtreneraiškola,iponuditiprivlačnepodsticajezaonenastavnikekojisezalažuzapoboljšanjekvalitetanastaveiučenjauškolama.

� Iskoristitieksterneresurse,gdjejetomoguće,kakobiseosiguralodanovimodelipočnudaseprimjenjujuipostanusamoodržividiorazvojakompetencija nastavnika.

PREPORUKE ZA RUKOVODSTVO ŠKOLA

� Obezbijeditidakontinuiranoulaganjeustručnousavršavanje kompetencija nastavnika postane sastavni dio godišnjeg plana škole i osigurati njegovudostupnostrazličitimzajednicama.

� Odvojiti potrebne interne resurse u školi u cilju profesionalizacijetrenerausvojojnovojfunkciji,itražitieksternofinansiranjezaširenješkolskihrazvojnih aktivnosti.

� Zauzetiodlučanividljivliderskistavopedagoškomradunarazvojuuškolamaiaktivnopodržatikreativnost,inovativnostirazvojkvalitetanastaveiprocesaučenja.

PREPORUKE ZA NASTAVNIKE-TRENERE/FACILITATORE ZAJEDNICE PRAKSE

� Profesionalizovati novu ulogu školskog nastavnika-trenerairaditinazvaničnomprepoznavanjufunkcijeunutar cjelokupne organizacije škole.

� Očuvatiirazvijatizajednicuprakseuspostavljenuzajedno sa kolegama iz drugih škola i koristiti internetplatformuštojevišemoguće.

� Preduzeti inicijativu i dati prijedloge (sami ili s kolegama iz zajednice prakse) u interakciji sa CentromzastručnoobrazovanjeiZavodomzaškolstvo u cilju proširenja aktivnosti vaših trenera.

31

SPISAK AKRONIMA

CoP Communityofpractice(zajednicaprakse)

CPD Continuing professional development (kontinuirani profesionalni razvoj)

ETF European Training Foundation (Evropska fondacija za obuku)

GIZ Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit

ICT Informationandcommunicationtechnology(informacionihikomunikacionihtehnologija)

IPA Instrument for Pre-Accession Assistance (predpristupnog instrumenta)

33

REFERENCE

EvropskiparlamentiSavjetEvropskeunije,‘Recommendation of the European Parliament andoftheCouncilof18December2006onkeycompetencesforlifelonglearning’[PreporukaEvropskog parlamenta i Savjeta od 18. decembra 2006.godineoključnimkompetencijamazacjeloživotnoučenje],Official Journal of the European Union,l394/10,30.Decembra2006.

Hord,S.M.iRutherford,W.l.,‘Creatingaprofessionallearningcommunity:CottonwoodCreekSchool’[Stvaranjeprofesionalnezajedniceučenja:KotonvudKrikškola],Issues about change, 6(2),SouthwestEducationalDevelopmentlaboratory,Ostin,TX,1998.

Marquardt,M.,leonard,H.S.,Freedman,A.iHill,C.,Action learning for developing leaders and organizations: Principles, strategies, and cases [Akcionoučenjezarazvojlideraiorganizacija:Principi,strategije,iprimjeri],AmericanPsychologicalAssociation,Vašington,DC,2009.

McDermott,R.,Knowing in community: 10 critical success factors in building communities of practice [Znanjeuzajednici:10ključnihfaktorauspjehauzgradnjizajedniceprakse],[navezi],2001.Preuzeto24.jun2013.:www.co-i-l.com/coil/knowledge-garden/cop/knowing.shtml

Nielsen,S.(ed.),Evropskafondacijazaobuku,Learning from ‘LEARN’ – Horizontal learning in a community of practice in South Eastern Europe [Učitikakoseuči:HorizontalnoučenjeuzajedniciprakseujugoistočnojEuropi],PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion,luksemburg,2011.

Petkova,E.,Feiler,l.iNielsen,S.,Evropskafondacijazaobuku,Montenegro – Review of human resources development [CrnaGora–Odjeljenjezaljudskeresurse],PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion,luksemburg,2010.

Popović,D.etal.,Školski profesionalni razvoj: Smjernice za škole,Zavodzaškolstvo,Podgorica,2009.

Pór,G., Building a case for communities of practice: What makes communities of practice an economic imperative?[Kreiranjeprimjerazazajedniceprakse:Štačinizajedniceprakseekonomskimimperativom?], [navezi], 2001. Preuzeto 24. Jun 2013.:www.co-i-l.com/coil/knowledge-garden/cop/thought.shtml

Project-organised training: The project method,[navezi],Associazioneinternazionaleimpegnocivile,bezdatuma.Preuzeto24.jun2013.:www.impegnocivile.it/club%20amici%20di%20quasimodo/attivit%C3%A0/the%20project%20method.htm

Revans,R.W.,The origins and growth of action learning [Porijekloirazvojakcionogučenja],Chartwell-Bratt,Bromley,1982.

Smylie,M.A.,‘Teacherlearningintheworkplace:Implicationsforschoolreform’[Nastavnikkojiučinaradnommjestu:Implikacijezaškolskereforme],uGuskey,T.R.iHuberman,M.(eds),Professional development in education: New paradigms and practices [Profesionalnirazvojuobrazovanju:Noveparadigmeiprakse],TeachersCollegePress,Njujork,NY,1995.

Stielau,j.,Horizontal learning: Background, practice and possibility [Horizontalnoučenje:Osnovneinformacije,praksaimogućnosti],CommunityDevelopmentResourceAssociation,2007.

Vujačić,l.,Đorđević,j.iMićović,N.,‘Nationalreport–Montenegro’[Nacionalniizvještaj–CrneGore],uZgaga,P.(ed.),The prospects of teacher education in South-east Europe [PerspektiveedukacijenastavnikaujugoistočnojEuropi],ljubljana,2006.,str. 401-36.

Wenger,E.,Communities of practice: Learning, meaning and identity[Zajedniceprakse:Učenje,značenjeiidentitet],CambridgeUniversityPress,1998.

Wenger,E.,Communities of practice: A brief introduction[Zajedniceprakse],[navezi],2006.Preuzeto24.jun2013.:www.ewenger.com/theory/index.htm

Wenger,E.,McDermott,R.iSnyder,W.M.,Cultivating communities of practice: A guide to managing knowledge[Njegovanjezajedniceprakse:Vodičzaupravljanjeznanjem],HarvardBusinessSchoolPress,Boston,MA,2002.

EUROPEAN TRAINING FOUNDATION

ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKE NASTAVNIKA IZ CRNE GORE

luxembourg:PublicationsOfficeofthe European Union

2013–36pp.–29.7x21.0cm

ISBN:978-92-9157-612-8 doi:10.2816/19702

HOW TO OBTAIN EU PUBLICATIONS

Our priced publications are available from EU Bookshop (http://bookshop.europa.eu), where you can place an order with the sales agent of your choice.

The Publications Office has a worldwide network of sales agents. You can obtain their contact details by sending a fax to (352) 29 29-42758.

Europe Direct is a service to help youfind answers to your questions

about the European Union

Freephone number (*):00 800 6 7 8 9 10 11

(*) Certain mobile telephone operators do not allowaccess to 00 800 numbers or these calls may be billed.

More information on the European Unionis available on the Internet(http://europa.eu).

Cataloguing data can be found at the end of this publication.

Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2013.

ISBN: 978-92-9157-612-8doi:10.2816/19702

© European Training Foundation, 2013.

Reproduction is authorised provided the sourceis acknowledged.

Printed in Italy © Cover photos: UN Photo/Pasqual Gorriz - Fotolia/Gina Sanders - ILO/Crozet M.

TA-0

3-13

-437

-0E

-C

CONTACT US

Further information can befound on the ETF website:www.etf.europa.eu

For any additional informationplease contact:

European Training FoundationCommunication DepartmentVilla GualinoViale Settimio Severo 65I – 10133 Torino

E [email protected] +39 011 630 2200T +39 011 630 2222

ŠKOLSKI MODEL IN-SERVIS OBUKENASTAVNIKA IZ CRNE GOREPRIRUČNIK ZA KREATORE POLITIKA I PRAKTIČARE

Školski model in-servis obuke nastavnika iz crne …

Documents