2013 upravljanje 1

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

1/19

Upravljanje u EES-u 1

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Definicija: Elektroenergetski sustav (EES) čine postrojenja za proizvodnju električne

energije, postrojenja za prijenos i distribuciju električne energije te potrošači

električne energije. Osnovna uloga elektroenergetskog sustava jest isporuka

električne energije određene kvalitete i sigurnosti isporuke uz prihvatljive ekonomskeuvjete.

1. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE KLASIČNOG UPRAVLJANJA I

DALJINSKOG UPRAVLJANJA

Pod upravljanjem u EES-u podrazumijeva se nadzor, upravljanje i optimizacija

korištenja sustava.

Klasično upravljanje elektroenergetskim postrojenjima koje se primjenjuje od prije 40-ak godina vršilo se najčešće iz samog postrojenja ili iz upravljačke prostorije. Uređaji

kojima se upravlja nalaze se na udaljenosti od nekoliko metara do nekoliko stotina

metara. Najčešće se koristila „klasična“ tehnika koja je u pravilu bila

elektromehanička, sa tendencijom minijaturizacije upravljačkih uređaja.

Daljinsko upravljanje zahtijevalo je prijelaz na novu tehniku, a posebno je došlo do

izražaja razvojem elektronike i telekomunikacijske tehnologije. Postepenim razvojem

prelazi se s klasičnog nadzora i upravljanja postrojenjima u sustav daljinskog vođenja

(SDV).

Lokalno upravljanje u EES-u svodi se na upravljanje iz neposredne blizine sklopnih

aparata tj. pomoću komandi na samom aparatu, s upravljačkog ormara polja ili

pomoću upravljačke table unutar postrojenja. Pojavom numeričkih uređaja zaštite,

mjerenja i upravljanja, te njihovom instalacijom na nivou polja, funkcije vođenja na

nivou postrojenja ostvaruje stanično računalo, što predstavlja koncepciju novog

sustava lokalnog upravljanja.

Za potrebe daljinskog upravljanje danas se koriste daljinske stanice koje služe za

prikupljanje, lokalnu obradu i slanje podataka te upravljanje u postrojenjima koja su

daljinski nadgledana i upravljana iz nadređenog upravljačkog centra. Daljinske

stanice (DAS-evi) sastoje se od jedinica za napajanje (DC ili AC), osnovnog dijela

(nadzorna jedinica, centralni procesor, memorijske jedinice, A/D pretvarača i

komunikacijske jedinice), i određenog broja ulaznih i izlaznih jedinica (analogni,

digitalni i impulsnih ulazi i izlazi).

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

2/19


Većina aparata ima mogućnost lokalnog i daljinskog upravljanja. Neki, poput

uzemljivača, najčešće se upravljaju isključivo ručno, pomoću poluge.

1.1. Višežično upravljanje

Takvo upravljanje, slika 1., primjenjuje se u većini postojećih postrojenja. Zaupravljanje jednim sklopnim uređajem potrebna su 4 vodiča (žice). Zbog udaljenosti i

do nekoliko stotina metara potrebno je koristiti vodiče presjeka 2,5 mm2, kako pad

napona ne bi bio prevelik. Za postrojenja velikih dimenzija (visoki napon i veliki broj

izvoda) potrebne su velike količine kabela za upravljanje i signalizaciju, tj. prisutan je

veliki utrošak materijala.

Slika 1. Višežično upravljanje

1.2. Jednožično upravljanje

Kombiniranom upotrebom tzv. niskoomskih i visokoomskih releja odnosno svitaka

može se postići da se sa samo jednim vodičem (žicom) po sklopnom aparatu

postigne upravljanje i povratno javljanje. Za visokoomske i niskoomske releje,odnosno svitke, karakteristično je da kada se u istom strujnom krugu nađe po jedan

od svake vrste, a spojeni su u seriju proradit će samo visokoomski. Niskoomski

prorađuje samo onda kad se sam nađe u strujnom krugu. Na sl. 2. pretpostavljeno je

da se sklopkom (prekidačem) upravlja pomoću izbirne sklopke (IS), a povratno

javljanje da se usklađuje preklopkom (PR). Svitci za uklapanje i isklapanje prekidača

su niskoomski (NO) dok je pomoćni relej visokoomski (VO), ali su oba preuzeta iz

telefonske tehnike tj. rade sa malim strujama (mA) tako da se koriste vodiči presjeka

manji od 1 mm2. Ovim se omogućava i savladavanje većih udaljenosti, do nekolikokm.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

3/19


Slika 2. Jednožično upravljanje

Ovaj način upravljanja je primjenjiv ako postrojenje nije komplicirano, tj. ako nam ne

treba puno informacija. Kod velikih postrojenja još uvijek je potreban veliki broj žica

između postrojenja i upravljačke prostorije te poboljšanje prema prethodnom

(višežičnom) upravljanju nije značajnije.

1.3. Višestruko korištenje vodova (žica)

1.3.1. Frekvencijska višestrukost (multipleks)

Cilj je po istom vodiču, bolje reći paru vodiča, prenositi više signala (komandi ili

javljanja). To se postiže ako se koristi više različitih frekvencija. Ova metoda

razvijena je kod telefonske i telegrafske tehnike. U tonfrekventnom područ ju od 300

do 3500 Hz moguće je koristiti oko 25 frekvencija istovremeno sa razmakom od 120

Hz. Na jednom kraju (terminalu) svaki binarni signal je vezan sa generatorom

određ

ene tonske frekvencije (modem) i izlazi iz svih modema vežu se paralelno napojačalo koje se nalazi na tom kraju parice. Na drugom kraju parice uređaji su

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

4/19


simetrično postavljeni tj. najprije modemi koji filtriraju svaki svoju frekvenciju koja se

iskazuje u obliku binarnog signala.

Obično se za prvi kraj ovakvog prijenosnog kanala kaže da je predajnik, a za

drugi prijemnik. U pravilu su oba kraja opremljena predajnikom i prijemnikom te su

jednako građeni. To omogućava da se šalju odnosno primaju ovakve poruke u oba

smjera. Na slici 3. shematski je prikazan ovakav uređaj, a na donjem dijelu slike jeprikazan raspored pojedinih frekvencija (kanala) u razmatranom frekventnom

područ ju.

daljinska

stanica postrojenjepojačalo

pojačalo

prijenosni

put

modemimodemi

signali iz

CDU

signali iz

CDU

signali iz

CDU

signali izCDU

f (kHz)300 00 !00 "00 #00 $00 %00 &000 &&00 &'00

Slika 3. Frekvencijski multipleks

Broj kanala koji se može smjestiti na jednoj parici ovisan je o brzini uzastopnog

slanja signala (impulsa). Brzina prijenosa izražava se u Baudima (broj impulsa u

sekundi). Što je veća brzina to je potreban širi pojas kanala kako bi se različite

frekvencije mogle lakše dvojiti tj. prepoznati. Uz 50 Bauda može se smjestiti u

navedenom područ ju 25 kanala razmaka 120 Hz.

Ovakav sustav prijenosa informacija je kvalitetan prema dosadašnjem pa je moguće

potrebe najvećih elektroenergetskih postrojenja njime savladati sa nekoliko desetaka

parica. Udaljenost koja se može savladati je praktički neograničena (uz

međupojačala). Ipak, i ovo rješenje zahtjeva više parica što ne predstavlja problem

samo ako se kao prijenosni putovi koriste telefonski kabeli.

1.3.2. Vremenska višestrukost (multipleks)

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

5/19


1.3.2.1. Sinkronizirani razdjelnik

Cilj je da se po jednoj parici može prenijeti više informacija. Sada ta parica može biti

bilo kakva: telefonska parica, radio kanal ili visokofrekventni kanal. Pretpostavi li se

prema slici 4. da na prijemnom i predajnom mjestu, tj. u postrojenju i na mjestu

upravljanja (udaljena upravljačka prostorija, upravljački centar, dispečerski centar),

postoje dva razdjelnika s većim brojem priključaka koji rotiraju sa sinkronom brzinom,a sa priključaka se „očitavaju“ signali putem klizača, onda će na oba kraja ispod

klizača biti točno određeni priključak (kontakt) na jednom i drugom razdjelniku i to u

kratkom, ali konačnom vremenskom trajanju. Na taj način može se svakom priključku

(kontaktu) pridružiti po jedan binarni signal: položaj prekidača, nalog za sklapanje

prekidača, izvršenje sklapanja ili izdvajanje signala o uklopnom stanju.

Slika 4. Sinkroni razdjelnik

Naravno, poseban problem u ovom slučaju je sinkroni rad oba razdjelnika. Izvedba uelektromehaničkoj izvedbi gotovo ne dolazi u obzir, a primjenjuje se elektronička

izvedba, kod koji se povremeno vrši sinkronizacija odnosno korekcija.

1.3.2.2. Kodirani prijenos informacija

U ovom slučaju se po jednoj parici, jednom kanalu, prenosi niz signala impulsa po

određenom redoslijedu. Na taj način nastaje „telegram“ binarnih signala na mjestu

odašiljanja po određenoj šifri ili kodu. Tako npr. prvi binarni signal, prvi impuls može

značiti da li je određeni prekidač uključen ili nije, a slijedeći impulsi se redompridružuju određenim sklopnim uređajima. Osim toga daljnji skup impulsa u

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

6/19


određenom kodu pridružuje se iznos neke mjerene veličine (napon, struja, snaga

itd.).

Na prijemnom mjestu dovoljno je znati po kojem su redoslijedu impulsi poredani, kao

i kodovi njihovog značenja.

Automatski uređaji na predajnom i prijemnom mjestu vrše prikupljanje, sređivanje,

pridruživanje, kodiranje i dekodiranje podataka. U neku ruka kao da se iz postrojenjasa odašiljačkog mjesta, u posebnom tehničkom jeziku, priopćava prijemnom mjestu

sve što se želi. Naravno, isti je postupak u protivnom smjeru kada se iz upravljačkog

mjesta šalju poruke u postrojenje u smislu izvršavanja određenih radnji.

1.4. Daljinsko mjerenje

1.4.1. Izravno mjerenjeU energetskim postrojenjima mjerenje električnih veličina provodi se posredstvom

mjernih naponskih i strujnih transformatora. Ako se na sekundarne strane mjernih

transformatora priključne mjerni instrumenti onda se govori o izravnom mjerenju (ne

u punom smislu riječi). Izravna mjerenja koriste za naponske grane 100 V, a za

strujne grane 5 A ili 1 A. Doseg ovakvih mjerenja zbog velikih struja je skroman i

iznosi nekoliko stotina metara (do 500 m). Mjerni kabeli moraju biti relativno većih

presjeka (2,5 mm2, 4 mm2, 6 mm2) pa je utrošak materijala velik, postrojenje skupo, a

montaža otežana.

1.4.2. Ispravljačko mjerenje

Da bi se povećao doseg mjerenja, a istodobno i smanjio presjek vodova, primijenjeno

je mjerenje ispravljenih vrijednosti struje i napona prema sl. 5. Ovaj postupak koristi

male mjerne signale (mA) pa je uslijed toga presjek mjernih vodova moguće osjetno

smanjiti (telefonski kabeli), a doseg se znatno povećava i doseže 12 km.

Međutransformatori nisu potrebni jer se koriste telefonski vodovi. Za mjerne

instrumente koriste se oni sa okretnim svitkom (male struje), ali to zahtjeva da se radi

s istosmjernim signalom. Ispravljanje se može provesti na početku ili na kraju. Na

kraju treba predvidjeti ispravljanje ako se računa sa znatnijim utjecajima energetskih

vodova od čega se štiti ugradnjom nekoliko izolacijskih transformatora.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

7/19


Slika 5. Ispravljačko mjerenje struja i napona

1.4.3. Otporno daljinsko mjerenje

Ovaj se postupak često upotrebljava za mjerenje nekih neelektričkih veličina,

posebno pomaka. Ako se upotrijebi sustav sa tri vodiča i instrument sa unakrsnim

svitcima onda izvor napona ne mora biti strogo konstantan. Doseg je 25 km.

Slika 6. Otporno mjerenje

1.4.4. Kompenzacijski postupak (standardne struje)

Ovaj postupak eliminira utjecaje temperature i napona izvora. To se postiže time što

se proizvodi istosmjerna struja proporcionalna bilo kakvoj mjernoj veličini, električnoj

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

8/19


ili neelektričnoj. Radi se o pretvaraču koji na ulazu ima signal u električnom ili nekom

drugom obliku, a na izlazu se dobiva signal u obliku male istosmjerne struje

(standardna struja) koja je u pojedinim zemljama standardizirana na iznose: 0-5 mA,

0-10 mA, 0-20 mA, 0-50 mA. Za pretvorbu svake veličine u standardnu struju

potreban je posebni pretvarač, ali izlazi iz svih pretvarača su isti (naročito ako su i

linearizirani što je redovno slučaj). Uslijed toga pojavljuje se jedna velika prednostovog sustava, a ta je da su pokazni instrumenti jednaki za sve mjerene vrijednosti, jer

koriste istu standardnu struju, a razlikuju se samo u pogledu skale. Osim toga broj

instrumenata koji se priključuje ne utječe na točnost mjerenja (u razumnim

granicama), jer je ravnoteža uvijek postignuta kada je istosmjerna struja

proporcionalna mjerenoj veličini. Isto tako isti analogno-digitalni pretvarači mogu se

koristiti za pretvaranje raznih mjerenih veličina, uvažavajući jedino različitu konstantu

preračunavanja. Slično, ulazi svih regulatora i procesnih računala mogu se

standardizirati za jedan određeni signal (standardnu struju) i nisu potrebni nikakviprilagodbeni uređaji. Domet ove vrste mjerenja je 50 km.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

9/19


1.5. Prijenos signala

1.5.1. Analogni prijenos signala

Signal koji se prenosi uvijek je jednom svojom karakteristikom strogo proporcionalan

originalnom signalu. Naime, originalni signal nije u pravilu prikladan da se prenosi uoriginalnom obliku već ga se preslikava u neki drugi oblik, prikladan za prijenos. Na

slici 7. originalni signal dat je na dijagramu 1. u ovisnosti o vremenu.Taj originalni

signal može biti struja, napon, snaga, temperatura, pritisak, razina i slično.

Na dijagramu 2. originalni signal pretvoren je u oblik istosmjerne struje.

Na dijagramu 3. originalni signal pretvoren je u oblik izmjenične struje koja je

podvrgnuta amplitudnoj modulaciji. Uzme li se u oblik anvelopa tjemenih vrijednosti,

pozitivnih ili negativnih, i ovaj signal je analogna slika originalnog signala.

Na dijagramu 4. prikazano je preslikavanje originalnog signala u obliku faznemodulacije. Prikazane su dvije izmjenične veličine od kojih je jedna čisto sinusoidalna

i stalne frekvencije, dok je druga u svakom momentu fazno pomaknuta prema prvoj

za iznos proporcionalan originalnom signalu.

Na dijagramu 5. originalni signal preslikan je u signal promjenljive frekvencije s tim da

je frekvencija tog signala u svakom momentu proporcionalna iznosu originalnog

signala pa se govori o frekventnoj modulaciji.

Na dijagramu 6. gustoća impulsa u svakom momentu je proporcionalna iznosu

originalnog signala pa se govori o impulsno frekvencijskoj modulaciji.

Konačno, na dijagramu 7. trajanje svakog impulsa proporcionalno je iznosu

originalnog signala pa se govori o modulaciji trajanjem impulsa.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

10/19


Slika 7. Razne modulacije analognog signala

Kod analognog prijenosa signala za svaki signal potreban je jedan kanal.

1.5.2. Digitalni prijenos signala

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

11/19


Signal se sastoji od diskretnih vrijednosti impulsa ili frekvencija. Originalni signal u

analognom obliku je diskretiziran i položaj originalnog signala u pojedinom

diskretnom područ ju je na određeni način označen. Promjena originalnog signala

unutar diskretnog područ ja se ne promatra već samo u kojem je diskretnom

područ ju. Na slici 8. prikazani su postupci digitalnog formiranja signala.

Na dijagramu 1. opet je prikazan originalni signal u analognom obliku, ali diskretiziranna određeni broj diskretnih vrijednosti, konkretno 8 vrijednosti.

Na dijagramu 2. pojavljuje se impuls određenog smjera u momentu kada originalni

signal mijenja diskretno područ je tj. prelazi iz jednog u drugo. Smjer impulsa ovisi o

smjeru promjene diskretnog područ ja. U ovom slučaju govori se o postupku

diskretnog koraka.

Na dijagramu 3. prikazan je postupak broja impulsa. U svakom vremenskom

intervalu t0 pojavljuje se onoliko impulsa koliko po diskretizaciji pripada originalnom

signalu. Svi su impulsi smješteni na početak perioda t0.Na dijagramu 4. ti su impulsi jednoliko raspoređeni po intervalu t0.

Na dijagramu 5. položaju impulsa u intervalu t0 pridodano je određeno značenje.

Tako gledajući od lijeva u periodu t0 prvi impuls ako postoji vrijedi 20, drugi 21, treći 22

i četvrti 23, a ukoliko nema impulsa vrijednost toga je nula. Ovaj postupak se zove

impulsno-kodni, tj impulsi su kodirani.

Na dijagramu 6. razlikuju se kratki i dugi impulsi. Osim toga razlikuju se četiri mjesta

sa vrijednošću mjesta kao i u prethodnom slučaju. Kratki impuls znači binarnu nulu, a

drugi impuls binarnu jedinicu. Ovaj postupak je poznat kao impulsni telegram.

Na dijagramu 7. prikazan je postupak frekventnog kodiranja. U svakom vremenskom

intervalu t0 pojavljuju se impulsi više frekvencija, a svakoj frekvenciji pridružuje se

odgovarajuća vrijednost.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

12/19


dijagram &

t

dijagram '

t

dijagram 3

t

dijagram

t

dijagram &

t

iz*orni signal

preklapanje impulsa na

diskretnim granicama

predsta*ljanje +rojem

impulsa

20

20

21

20

21

22

20

21

22

23 kodiranje impulsa

kodiranje frek*encijama

f (,Hz)

t 0 t 0 t 0 t 0 t 0

f 1

f 2

f 1

f 2 f 2

f 3

f 1

f 4

t 0 t 0 t 0 t 0 t 0

t 0 t 0 t 0 t 0 t 0

-

20

21

22

23

24

Slika 8. Razni postupci digitalnog predstavljanja signala

1.5.3. Vrste signala za prijenos informacija u digitalnom obliku

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

13/19


Digitalni signal su binarni signali u pravilu (električnom obliku) impulsi struje ili

napona. Na slici 9. prikazane su razne vrste impulsa kojima se predstavlja originalni

binarni signal 0 ili 1. Na dijagramu 1 impuls su u obliku radne istosmjerne struje tj.

kada struja teče to je 1 a kada ne teče 0.

Dijagram 2. prikazuje impulse u obliku mirne istosmjerne struje tj. kada struja teče to

je 0, a kada ne teče to je 1.Na dijagramu 3. impulsi su predstavljeni istosmjernom strujom obaju smjerova tj.

kada istosmjerna struja teče u jednom smjeru (pozitivnom) to je 1, a kada teče u

protivnom smjeru to je 0.

Dijagram 4. prikazuje kratkotrajne (inducirane) impulse, i to jednog predznaka kada 0

prelazi u 1, drugog predznaka kada 1 prelazi u 0.

5. dijagram prikazuje impulse u obliku izmjenične struje tj. kada izmjenična struja

teče to je 1, a kada ne teče to je 0.

Dijagram 6. prikazuje također impulse u obliku izmjenične struje, ali sada protjecanjestruje znači 0, a neprotjecanje 1. Dijagram 7. prikazuje korištenje frekventne

modulacije izmjenične struje, tj. struja jedne frekvencije znači 0, a druge frekvencije

1.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

14/19


Slika 9. Vrste impulsa za predstavljanje binarnih signala

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

15/19


1.5.4. Prijenosni putevi za prijenos informacija

Kao fizički putevi po kojima se prenose informacije mogu se koristiti:

- signalni kabeli

- telefonski kabeli

- VF kanali

- radio kanali

- optički vodovi

- GSM i satelitska mreža

Signalni kabeli koriste se za direktna mjerenja i u pravilu se ne koriste višestruko.

Telefonski kabeli redovno se koriste višestruko. Broj parica u jednom kabelu

može biti vrlo velik. Presjek vodiča je ispod 1 mm2, a vodič je u pravilu iz bakra.

VF kanali se sastoje od faznog vodiča energetskog voda, a kao drugi vodič služi

zemlja. Na oba kraja nalaze se spojni elementi preko kojih se u vodič

energetskog voda dovodi signal visoke frekvencije i usmjerava u vod odnosno

filtrira iz voda. Po jednom takvom prijenosnom putu može se koristiti 18 kanala

širine 2,5 kHz.

Radio kanali se sastoje u pravilu iz usmjerenih UKV veza. Kapacitet je vrlo velik.

Optički vodovi u pravilu se sastoje od tankih staklenih cjevčica sa reflektirajućom

unutarnjom stjenkom kroz koje se prenosi svjetlosni signal tj. svjetlosni impulsi.

Koriste se za prijenos velikih količina informacija na veće udaljenosti, ali i na

kraće udaljenosti ako se želi imati uređaje neosjetljive na elektromagnetske

smetnje što može biti slučaj u energetskim postrojenjima.

GSM i satelitska mreža zahvaljujući odličnoj pokrivenosti signalom i stabilnošćusve više se koriste za prijenos informacija. Naročito se primjenjuju za potrebe

komunikacije sa električnim brojilima značajnijih potrošača.

1.5.5. Tipovi mogućih veza sa osnovnim prednostima i nedostacima

1.5.5.1. Žičana (Cu), vlasništvo HEP-a

Vrlo pouzdana veza, ali je, zbog raspršenosti trafostanica, primjenjiva samo

namjestima gdje telekomunikacijski kabel prolazi u blizini SN trafostanica.

Telefonski kabeli redovno se korste višestruko. Broj parica u jednom kabelumože biti vrlo velik. Presjek vodiča je ispod 1 mm2, a vodič je u pravilu iz

bakra. Eksploatacijski troškovi za ovaj tip veze su najmanji.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

16/19


1.5.5.2. Žičana (Cu), iznajmljena od Telekom operatera

Također pouzdana veza, ali u slučajevima kvara ne postoji veći utjecaj na

brzinu popravljanja. Kako je telefonska mreža u gradskim sredinama dobro

razgranata vjerojatno nije problem za dobivanje priključka na gotovo svim

željenim lokacijama. U prigradskim naseljima i za stupne rastavljače

vjerojatnost dobivanja priključka je manja. Mogući nedostatak: visoka cijena

najma.

1.5.5.3. Komutirana veza (HT)

Ovaj tip veze je jeftiniji od prethodnog i ima prednost što se u trafostanici

istovremeno nalazi i telefon. Veza je pouzdana, ali u incidentnim situacijama

neupotrebljiva (zagušenost?). Komunikacijski dio opreme mora biti

opremljen "dial up" modemima.

1.5.5.4. Optička, vlasništvo HEP-a

Veza s najvećim kapacitetom, najvećim brzinama prijenosa i najvećim

dometom. Veza je najotpornija na sva ometanja i prisluškivanja, a posebno

treba istaknuti otpornost veze na visokonaponske utjecaje.

1.5.5.5. Optička, iznajmljena od Telekom operatera

Cijene zakupa mogu biti visoke i samim time neprihvatljive. Tehnički

parametri kao i u prethodnom slučaju.

1.5.5.6. Bežična, privatna mreža, u postojećem govornom sustavu

korištenje postojećeg sustava veza i postojeće infrastrukture odašiljača,

repetitora, dozvola itd. čini ovaj sustav jeftinijim od isključivo podatkovnog.

Na žalost, sustav je manje efikasan, jer postoji trajni sukob govornih i

podatkovnih veza. Uz standardne smetnje u bežičnim komunikacijama

pojavljuju se i dodatna uzajamna ometanja i to su intezivnija što je situacija

incidentnija.

1.5.5.7. Bežična, privatna mreža, samo za prijenos podataka

Dosta komplicirana administrativna priprema - idejni projekt sustava,odobrenje Hrvatskog zavoda za telekomunikacije, izvedbeni projekt i na

kraju samo izvođenje. Ponekad je potrebno imati i poneku "repetitorsku"

lokaciju. U slučaju da se uspješno riješe svi navedeni koraci karakteristike

sustava opravdavaju uloženo. Izgradnja sustava je relativno jednostavna,

etapna i pruža velike mogućnosti.

Postoji mogućnost korištenja tzv. nelicenciranih radijskih veza odnosno

frekvencijsko područ je od 2,4 GHz. MOguća je "gužva" u eteru. Zbog vrlo

visoke frekvencije potrebna je apsolutna optička vidljivost prijemne iodašiljačke antene.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

17/19


1.5.5.8. Mobitel (GSM/GPRS)

Vrlo jednostavna priprema: sklapanje ugovora s koncesionarom i kupovina

uređaja. Sustav je na žalost nekad nepouzdan i u incidentnim situacijama

neupotrebljiv. Može biti vrlo povoljan (u VPN-u besplatan, samo pretplata).

1.5.5.9. Javni trunking

Povoljniji od javnih bežičnih sustava posebno glede posebnih funkcija -

mogućnost urgentnih veza , grupnih poziva i mogućnost korištenja

uređaja/sustava i za govorne veze. Prihvatljive cijene. Perfomanse sustava

su standardne za bežični tip komunikacija. Potencijalno je nepouzdan

sustav jer koncesionar može izgubiti koncesiji i/ili propasti.

1.5.5.10. Najskuplji u eksploataciji, u samom izvođenju - negdje između javnih

bežičnih sustava i privatne mreže. Za rad je također dovoljno nabaviti samo

uređaj, ali je neophodno osigurati apsolutnu vidljivost satelita (smještaj

antene na krovu!). Potencijalno interesantan tip veze za lokacije koje nisu

pokrivene nekim drugim sustavom veza (npr. na trasi dalekovoda izvan

zone GSM-a i dosega privatnih sustava i sl.).

1.5.5.11. DLC (Distribution Line Carrier) - komunikacija energetskim vodovima

Prijenos podataka preko ekrana SN i NN kabelske mreže, po energetskim

(faznim) vodičima SN i NN zračne ili kabelske mreže i po zaštitnom užetu

SN (VN) dalekovodne mreže (moguća je kombinacija navedenih tipova).

Prijenos je najsporiji, ali u potpunosti zadovoljava postavljenu zadaću.

Osnovna mana je što u slučaju prekida kabela/pada stupa najvjerojatnije

ispada i komunikacija sa svim upravljanim objektima iza kvara, dakle

onemogućeno je upravljanje upravo kada je najpotrebnije. Kao prednost

treba navesti da sustav pored funkcije upravljanja omogućava i funkcije

daljinskog očitavanja brojila, tarifiranje i upravljanje potrošnjom.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

18/19


1.6. Tipično rješenje daljinskog mjerenja, signalizacije i upravljanja u

elektroenergetskim postrojenjima

Između postrojenja i upravljačkog mjesta, koje je proizvoljno udaljeno postoji kanal

(dvosmjerni) za prijenos binarnih signala u oba smjera. Iz postrojenja se prenose

binarni signali koji se pridodaju stanju raznih uređaja u postrojenju. Tako se uklopno

stanje prekidača može predstaviti jednim binarnim signalom s tim da vrijednost

binarnog signala 1 znači da je prekidač uključen, a vrijednost 0 da je isključen. Radi

sigurnosti ipak se uklopnom stanju jednog uklopnog aparata pridodaju dva binarna

signala tako da vrijednost 1 znači da je uklopni aparat uključen, a vrijednost drugog

binarnog signala 1 znači da je taj aparat isključen. Kada su oba signala 1 ili 0 onda je

to indikacija da je došlo do pogreške odnosno smetnje. Na isti, ili sličan način

pridružit će se jedan ili dva binarna signala i drugim događajima u postrojenju kao

npr. proradi pojedine zaštite (nadstrujna, diferencijalna, Bucholz I. i II. stupanj itd.), ili

raznim stanjima u pomoćnim pogonima. Iznose mjerenja pojedinih veličina u

analogno – digitalnom pretvaraču pretvorit će se u niz binarnih signala po određenom

kodu.

Ako se iz postrojenja pošalje niz impulsa (poruka, telegram) i ako se ti impulsi slože

po utvrđenom redoslijedu, onda će se ti impulsi na prijemnom mjestu moći dešifrirati i

dobit će se potpuna obavijest o stanju u postrojenju u tom trenutku. Ukoliko se takve

poruke šalju uzastopno u određenim, dovoljno kratkim intervalima onda će se u

upravljačkom centru neprekidno raspolagati potrebnim podacima o postrojenju.

Tipični takav telegram prikazan je na dnu slike 10.

Kod prijenosa naredbi (komandi) iz upravljačkog centra (isključivo po želji

upravljačkog osoblja) bitno je da se te naredbe prenesu sa velikom sigurnošću

odnosno da se isključi pojava greške. Radi sigurnosti primljena poruka se u

postrojenju memorira i vrati u primljenom obliku u upravljački centar gdje se usporedi

sa odaslanom porukom. Razlika u porukama je znak pojave pogreške pa se u tomslučaju u postrojenje šalje naredba „ne izvršiti“. Ukoliko su obje poruke istovjetne

šalje se naredba „izvršiti“ i tek se tada u postrojenju izvršava prethodno primljena

poruka. Na slici 10. dan je primjer daljinskog upravljanja postrojenjem, a na slici 11.

slika takvog postrojenja na ekranu dispečerskog centra.

8/17/2019 2013 Upravljanje 1

19/19

-W1

-W2

-Q9-Q8

-Q0

DV 1

-Q2 -Q1

-Q9-Q8

-Q0

DV 2

-Q2

-Q9-Q8

-Q0

DV 3

-Q2

DV n

-Q1 -Q1

Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk IsUk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk Is Uk IsQ1 Q0Q8Q9Q2 Q1 Q0Q8Q9Q2 Q1 Q0Q2

I >I Bu1 Bu2 °C

DV 1 DV 2SPOJNOPOLJE

ZAŠTITA

-Q1-Q2

-Q0

SPOJNOPOLJE

Slika 10. Jednopolna shema i sastav poruke o uklopnom stanju i signalizaciji

pojedinih elemenata

Slika 11. Slika na dispečerskom ekranu – prethodni primjer

2013 upravljanje 1

Documents