fizikalna terapija iii godina.ppt

8/20/2019 Fizikalna terapija III godina.ppt

1/96

Fizikalna terapijaFizikalna terapija


2/96

• Fizikalna terapija je primjena fizikalnih agensa u

terapijske i rehabilitacijske svrhe• Nekoliko tisuća godina prije Krista – masaža• Anti ka !r ka – "ramovi boga #skulapa gimnazij

• $imljani su vi%e cijenili helioterapiju& balneoteri masažu• 'rednji vijek

• ()* stoljeće – znanstvene osnove kineziterapije i prva primjena elektroterapije +galvanizacija,

• -.* st – /0& 1#N'& laser& magnetska th


3/96

Termoterapija - krioterapijaTermoterapija - krioterapija

• 2ije enje toplinom – termoterapija• 2ije enje hladnoćom – krioterapija• 3ovr%na termoterapija – vlažna +voda& vlažni z

suha +sunce ili neki drugi izvor infracrvenogzra enja,• 4uboka termoterapija – toplina se prenosi kroz ko

u duboka tkiva +elektromagnetski izvori iliakusti ki,& a povi%enje temp*je posljedica konvenergije

• 2okalna i opća


4/96

• 3rijenos topline se uvijek odvija od molekula s

vi%om na molekule s nižom temperaturom5radijacija& kondukcija& konvekcija• Radijacija – prijenos topline infracrvenim zrakam

oda%iljanjem oko sebe s toplijeg na hladnije tijel• Kondukcija – prijenos topline u neposrednom sra

molekula& neposrednim kontaktom& kada moletoplijeg tijela koje se kreću brže udaraju o molekhladnijeg tijela koje se po inju gibati brže i taj se predmet zagrijava +parafin& topli i hladni oblozi


5/96

• Konvekcija – molekule se kreću s jednog mjesta ndrugo& strujanje tekućina i plinova

• Fiziolo%ki u inci topline5(*2okalni u inak 6 porast metaboli ke aktivnosti&

vazodilatacija pripadajućih krvnih žila s posljedi nim boljim protokom krvi& povećanjeekstenzibilnosti kolagena %to omogućava lak%eizvo7enje pokreta& spazmoliti ki u inak na spami%iće& analgetski u inak +mehanizam nejasan

-*'ustavni odgovor – generalizirana vazodilatacija& pad tlaka s posljedi nom tahikardijom i ponekadgubitak svijesti kod predisponiranih osoba& ubrzdisanje& znojenje& poja ana funkcija bubrega


6/96

• Fiziolo%ki u inci hladnoće5

(*2okalni u inak 6 smanjenje metaboli ke aktivno povećanje viskoznosti krvi& vazokonstrikcija uzlokalnu retenciju 89- i nusprodukata metabolizmasmanjenje živ ane podražljivosti i brzinevodljivosti& nakon po etne vazokonstrikcije za (-. min nastupa sekundarni vaskularni odgovor uvidu povećanja protoka krvi

-*'ustavni odgovor – generalizirana vazokonstrikcij povećanje napetosti mi%ića i drhtanje %to povećmetaboli kun aktivnost i proizvodnju topline


7/96

Površna termoterapijaPovršna termoterapija• 1opli oblozi – paketi koji sadrže silikonski gel

pokriveni platnom* /ronjeni su u vodu temp* oko;:6je%avina parafina i+?5( ili ;5(, radi sniženja to ke tali%ta parafina ilak%eg odstranjivanja* 1emp* zagrijavanja od :-st 8* 1ehnika uranjanja& premazivanja& tehnika

rukavice


8/96

• Fluidoterapija – povr%insko zagrijavanje kod kojeg se mestice tvari zagrijavaju i podižu cirkulacijom zraka&

zagrijavanje konvekcijom• =ndikacije za termoterapiju5 prije aktivnih i pasivnih vje

analgetski i sedativni u inak,& prije elektri nog podraž

+smanjenje otpora kože,& prije trakcije& prije masaže+povećanje protoka krvi i relaksacija,• Kontraindikacije za termoterapiju5 ozljede s krvarenjim

razvojem edema& duboka venska tromboza& perifernevaskularne bolesti& suvi%e stare ili mlade osobe+nemogućnost odgovarajuće regulacije tjelesnetemperature,& smetnje senzibiliteta& kožni i limfati ni


9/96

krioterapijakrioterapija

• kriomasaža5 led u plasti noj a%i& lilihip tehnikockice leda se mogu umotati u ru nik* 1raje @6minuta ili duže

•Kriooblozi5 komercijalni oblozi ispunjenisilikonskim gelom uvaju se u hladnjacima&kemijski hladni oblozi sadrže kemijsku tvar pogodnih termi kih svojstava& raspr%iva i koji brzim isparavanjem tvari +etil6klorid& fluori6me

• kriokupke5 uranjanje u ledeno hladnu vodu& posebice okrajina u trajanju od @.6ak sekundi uz ponavljanja


10/96

• =ndikacije za krioth5 smanjenje akutne boli&

smanjenje lokalnog krvarenja i otoka& smanjenjespazma& smanjenje upale& lije enje akutnihopekotina

• Kontraindikacije5 ozebline u anamnezi& $a nau bolest& kompromitirana cirkulacija& vrlo stare imlade osobe& osjetljivost ili alergija na hladnoću


11/96

Fototerapija – svjetlosna thFototerapija – svjetlosna th

• =nfracrveno zra enje• /ltravioletno zra enje 4io su elektromagnetnog spektra& a

razlikuju se po valnim duljinama&frekvencijama i fotonskoj energiji*


12/96

Infracrveno zračenjeInfracrveno zračenje• 4io elektromagnetnog spektra valne duljine od ;;.6(:.. nm& odmah

iznad crvenog dijela vidljivog spektra• 3ovr%insko zagrijavanje• =ndikacije i kontraindikacije iste kao i kod drugih oblika povr%n

zagrijavanja

• =zvori s vidljivim zra enjem& kratkovalno zra enje5 žarulje sa žniti od volframa ili tungstena +soluB svjetiljke,& prodiru dublje uzbog veće fotonske energije

• =zvori s nevidljivim zra enjem& dugovalno zra enje5 metalni spnavoj okružen porculanskim izolatorom& apsorbira se u gornjimslojevima kože i ima manju fotonsku energiju

• =zvor zra enja postaviti tako da zrake padaju okomito na tijelo sudaljenosti oko C.6?. cm za izvore s vidljivom svjetlo%ću i ;.6). cza izvore s nevidljivim zrakama

• 9 i za%tititi mokrom vatom ili tamnim nao alama +katarakta,


13/96

Ultraljubičasto zračenjeUltraljubičasto zračenje

• /D zrake su elektromagnetske zrake valne duljineod (


14/96

djelovanje U zračenja!djelovanje U zračenja!• 3igmentacija – proizvodnja melanina iz tirozina u

melanocitima putem enzima tirozinaze +/DE zrake,& do/DA zrake djeluju na od prije prisutni premelanin u kožikoji prelazi u melanin i ima veću trajnost od onog stvoreenzimskom reakcijom

• Eaktericidno djelovanje• 8ijeljenje rana• 'tvaranje vitamina 4 pretvorbom ;6dehidrokolesterola u

provitamin 4- koji u jetri i bubrezima prelazi u aktivni vi4• /brzanje metabolizma

• 3ovećana sinteza eritrocita i drugih krvnih stanica• 3ovoljni psiholo%ki u inak • /palno djelovanje na rožnicu i bjeloo nicu


15/96

• =ndikacije5 psorijaza& acne vulgaris& ulkusi& žutica&kostiju i zglobova& rahitis& disfunkcije vegetativnog žisustava& $a naudova bolest

• Kontraindikacije5 fotosenzitivnost& pelagra& lupuseritematodes& sclerodermia& akutne infektivne bolesti&tbc& te%ke sr ane bolesti& neregulirana %ećerna boles bolesti osim gore navedenih

• ivina kremena svjetiljka – kremena cijev ispunjena plinargonom i živom u kojoj se plin zagrijava elektri nom

energijom i toplina dovodi do isparavanja žive koja emitultraljubi asto i vidljivo ljubi asto svjetlo• Fluorescentna svjetiljka – sve se vi%e koristi i izvor je

bliskih& /DA i /DE zraka& izra7ena od specijalnog staklkoje propu%ta /D zrake


16/96


17/96

helioterapijahelioterapija

• 'unce – prirodni izvor elektromagnetskih valova• ): – ))G sun eve energije na zemlji su infracrvene ividljive zrake& a (6:G /D zrake& zrake kratkog vala na7su samo iznad polarnih podru ja

• Najja e djelovanje na organizam imaju /D zrake& te seindikacije za helioterapiju poklapaju s onim za /D terapij• Kod nizinskog sun anja u elektromagnetskom spektru

prevladavaju toplinske& a manje ultraljubi aste zrake• 0a%titni faktor u kremama za sun anje prije i prodor

odre7enih dijelova spektra /DA ili /DE zraka*• Kvocijent između eritemskog praga dobivenog sa

sredstvom za zaštitu i eritemskog praga dobivenog bezsredstva za zaštitu


18/96

elektroterapijaelektroterapija

(* Neposredna +direktna, – el*struja bez pretvorbe

-* 3osredna +indirektna, – elektri na energijase pretvara u drugi oblik energije kojidjeluje terapijski


19/96

"alvanizacija"alvanizacija• =stosmjerna konstantna struja gdje se elektroni kreću stalno u isto

smjeru i istom brzinom• 4obiva se pretvorbom izmjeni ne struje gradske mreže +frekvenc:. "z i napona --. D, pomoću usmjeriva a koji propu%ta samo sva polovicu vala koji ima smjer od katode prema anodi

• 'truja se na mjesto primjene vodi elektrodama koje su na ure7ajuozna ene s H–I +katoda, i HJI +anoda, i gra7ene su od metala +caluminij& kositar,

• /tvr7ivanje polariteta5 u a%u vode staviti Na8l +sol, radi boljevodljivosti i pustiti struju najveće jakosti* #lektroda na kojoj se

nakupi vi%e mjehurića je katoda +vodika ima dvostruko vi%e odi on putuje ka negativnoj elektrodi& katodi,• #lektrode se oblažu navlaženom hidrofilnom tkaninom radi bolje

vodljivosti i sprje avanja kausti nog djelovanja 6 pod katodom sstvaraju lužine& a pod anodom kiseline koje djeluju kausti no


20/96

• 'uha& vlažna i specijalna galvanizacija• 'uha5(* popre na +transregionalna,& elektrode dužine


21/96

• 'pecijalna5• #lektrode prilago7ene pojedinom dijelu tijela*• Bergonijeva polumaska – aktivna elektroda& katoda&

oblikovana u obliku polumaske i postavlja se na bolno podru je& na stranu bolova n*trigeminusa& dok se inakelektroda postavlja na kožu prsne kosti ili kožu izme7ulopatica +neuralgija n* trigeminusa& pareza n*facialisa,

• Ščerbakov ovratnik – aktivna elektroda je u oblikuovratnika i postavlja se na vrat do ramena& a druga seelektroda postavlja na lumbalnu kralje%nicu +iritacijavegetativnih ganglija,* #lektroda u vidu ovratnika se spa

anodom& a slabinska s katodom*• Hlačice po Ščerbaku – primjena galvanske struje na organmale zdjelice* Aktivna se elektroda postavlja na križa& druge dvije na ventralnu stranu proksimalnog dijela

natkoljenica +katoda,*


22/96

#oziranje "alvanske struje#oziranje "alvanske struje• !ustoća struje po jedinici povr%ine 6 ljudsko tijelo može

podnijeti gustoću struje od .&(6.&: mALcm- – ja ina stmA podijeljena s povr%inom elektrode u cm-• 'ubjektivna reakcija pacijenta – slabi strujni podražaj se

osjeća kao lagano žmaranje& strujanje i bockanje* Ma podražaj osjeća se kao pe enje i bol* Eolesnik smije osjstrujanje& bockanje& žmaranje ili trnjenje& ali ne smije pe enje i bol na povr%ini& niti pritisak u dubini

• Aktivna& diferentna& elektroda je manja s većom gustostruje& a inaktivna ili pasivna elektroda je veća& s manjgustoćom struje

• 3olagano se Hu%uljavamoI u organizam na po etku prostrujavanja& a na kraju postupka se postupnoHi%uljavamoI iz organizma


23/96

• Dlažna galvanizacija5• 3rimjena istosmjerne struje na tijelo kroz vodu – postoji idealan

kontakt izme7u vode koja prenosi struju i tijela& pa ne nastajeopekotina& povr%ina djelovanja struje je velika& a zagrijavanjrazvija se i toplinski u inak

(* 'tani ne kupke 6 posebne kadice razli ite veli ine za donje +< lgornje udove +: l,& temp*vode oko @? st*8& napravljene od iz

+plastika ili pleksistaklo, u koje se dovodi struja preko ugljene imetalne elektrode* etverostani ne& dvostani ne i rijetko trostkupke* Kada su ruke priklju ene na anodu& a noge na katodugovorimo o silaznoj galvanizaciji& dok je kod uzlazne obrnuto*/zlazna galvanizacija se rje7e koristi* 3ostupak traje oko -.& rije

@. minuta jakost struje je od (.6-. mA-* !alvanska kupka – primjena istosmjerne struje na itavo tijelo k je uronjeno u vodu& osim glave* Kada je gra7ena od izolatora+plastika ili porculan,& elektrode su postavljene na uzglavlju i podnožju& izolirane rebarcima od drva*/ tijelo ulazi oko (L@ stoka jer je voda bolji vodi i te e mimo tijela


24/96


25/96

#jelovanje "alvanske struje!#jelovanje "alvanske struje!• !alvanizacija izaziva elektrolitsku disocijaciju* Kada ti

elektroliti dospiju do elektroda& pozitivni ioni se nakup pod negativnom elektrodom ili katodom +kationi,& anegativni pod pozitivnom ili anodom +anioni,& oni gubsvoja elektri na svojstva& postaju elektri no neutralni&kemijski aktivni +elektroliza,* 'toga na katodi nastaju bakoje izazivaju kolikvacijsku nekrozu& a na anodi kiselinkoje izazivaju koagulacijsku nekrozu*

• 9snovno djelovanje galvanske struje je promjena ionskekoncentracije*

• 3rolaskom struje kroz tkiva ioni svladavaju otpor te nasttransformacija elektri ne energije u toplinu& stvaranjavazodilatacije s boljom izmjenom kiselih produkatametabolizma i normalizacije p" vrijednosti


26/96

• Neželjene pojave5 opekline& naj e%će ako suelektrode ogoljele galvanski osip

• =ndikacije5 pareze i paralize perifernih živaca&degenerativne reumatske bolesti& posttraumatskedem& poremećaji cirkulacije

• Kontraindikacije5 akutne upale& krvarenja i sklokrvarenju& sr ana dekompenzacija& strana metatijela& maligne bolesti& povrije7ena koža& trud

#ij di k j $ d li %#ij di k j $ d li %


27/96

#ijadinamske struje $modulirane%#ijadinamske struje $modulirane%&ernardove% '()*+,&ernardove% '()*+,

• Niskofrekventne& impulsne sinusoidne struje frekvencije od :. – "z

• >odulacijama po frekvenciji i ja ini te dodavanjem galvanizacijemale ja ine može se dobiti vi%e modulacije

• >odulacija = +dvofazno fiksirane – 4F, – punovalno usmjerena str

jedan impuls traje (. ms bez stanke& frekvencija (.. "z• >odulacija == +monofazno fiksirane – >F, – poluvalna usmjerenastruja&jedan impuls traje (. ms& pauza (. ms& frekvencija :. "z

• >odulacija === – kombinacija modulacije = i modulacije ==& sv( sec*

• >odulacija =D – kombinacija poluvalno usmjerene struje i galvanstruje rastućih impulsa s poluvalno usmjerenom strujom& prvi dimodulacije traje : sek&

• >odulacija D 6 modulacija == s tijekom impulsa ( sekundu i pauzod ( sekunde


28/96

• >odulacija = – inhibicija simpatikusa& analgetski u ina bolna stanja glave i vrata& cirkulatorni poremećaji&algodistrofija& $a naudov sindom& >b*Eurger

• >odulacija == – analgetski u inak& tonizacija vezivnoginhibicija simpatikusa5 ozljede mekog tkiva& luksacije&subluksacije& poremećaj trofike vezivnog tkiva

• >odulacija === uklanja edem i hematom& analgetski u• >odulacija =D ima dugotrajni i intenzivni analgetski u i• >odulacije === i =D izazivaju smanjenje tonusa hiperton

i spasti ne skeletne muskulature• >odulacija D izaziva mi%ićnu kontrakciju


29/96

djelovanje ## struja!djelovanje ## struja!• 'manjenje boli zbog inhibicije simpatikusa&

smanjenje otekline i upale radi povećanja permeabilnosti stani nih membrana i pobolj%anjlokalne cirkulacije& povećanje mi%ićne kontrak

izravnim podraživanjem motori kih živ anihvlakana& povećanje lokalne cirkulacije radi potiskivanja aktivnosti simpatikusa %to dovodi dvazodilatacije u lokalnom podru ju i osloba7anjahistamina& ubrzanje zacjeljivanja tkiva zbog pobolj%avanja lokalne cirkulacije i brže izmjene produkata metabolizma povećavanjem propusnosstani nih membrana


30/96

• #lektrode za primjenu moduliranih struja mogu biti plo aste& u vidu %alice i vakuum elektrode

• Dakuum elektrode mogu imati ure7aj za isisavanje zrakime se poja ava djelovanje struja zbog nastanka

hiperemije• Negativna elektroda& katoda& ima ja i podražajni u i

anode(* 1ransregionalna primjena – velike elektrode sli no kao popre noj ili uzdužnoj galvanizaciji-* 3rimjena po bolnim to kama – male elektrode u obliku

%alice s dr%kom& na bolnu to ku stavlja se katoda&

-6@ cm proksimalno od nje& prvo se djeluje na najbolnto ku& zatim na bolnu to ku drugog reda +lov na bolnto ke,

@* 3rimjena po bolnim to kama duž zahvaćenog živca+DalleiBove to ke

C* 3aravertebralna ili segmentna primjena


31/96

:* !angliotropna primjena – male elektrode u obliku%alice stavljaju se na ganglion +stellatum& cervsuperijus, i to tako da se katoda stavlja na ganglioa anoda proksimalno

?* Dazotropna primjena – duž krvnih žila pri

cirkulacijskim poremećajima& katoda se stavljadistalno4oziranje5 basis i dosis

Easis je najmanja ja ina konstantne galvanskestruje od -6@ mA& bolesnik je ne osjeti& ispituj podno%ljivost bolesnika& a zatim se prelazi na4osis ili onu ja inu struje koja je potrebna za primjenu odgovarajuće modulacije


32/96

• =ako je u inak pod katodom ja i& praksa je pokda je sveukupno djelovanje u inkovitije ako se polovi promjenu na sredini postupka %to se redoi radi

• 1erapija traje C6? minuta pri emu se na sredini postupka mijenjaju polovi* Ako imamo vi%e mjlije enje traje (.6(- minuta* 4aljnjim produženjemvremena terapije javlja se privikavanje na struju itkivo prestaje reagirati

• 2ije enje se provodi ? dana& potom pauza isto to


33/96

kontraindikacije!kontraindikacije!

• 'tjenka toraksa• 'vježi prijelomi• 9pasnost od hemoragije• >aligni tumori• 3acemaker • 1rudnoća• =nfekcije• Eolesti krvnih žila• Nakon krioterapije• Nakon elektroanalgezije


34/96


35/96

tehnika primjenetehnika primjene(* 'tati ka ili stabilna interferencija – elektrode ostaju na

mjestu gdje su postavljene& ne mijenja se pritisak na ko• 3lo aste ili vakuum elektrode• 4vopoljne ili etveropoljne elektrode koje služe za primj

na povr%ini-* Kineti ka interferencija – elektrode sli ne rukavici kojestavlja terapeut na ruke i one se stalno pomjeraju

mijenjajući pritisak na kožu& a druge dvije plo asteelektrode se ne mi u

@* 4inami ka interferencija – stalno se mjenjaju vektorskvrijednostiMedna terapija traje (. – @. minuta& broj postupaka ?6(vi%e od toga izaziva prilagodbu& tada napraviti pauzu bdana


36/96

#jelovanje!#jelovanje!• =nhibicija simpatikusa 6 posljedi na vazodilatac

radi ega se pobolj%ava lokalna cirkulacija& smoteklina i ubrzava zacjeljivanje tkiva podraživanmetaboli kih procesa uz povećanje stani ne

permeabilnosti %to tako7er ubrzava zacjeljivanje podraživanje senzornih vlakana velikog kalibra rega se smanjuje bol& povećanje mi%ićne

kontraktibilnosti izravnim podraživanjemmotori kih živaca radi ega se koristi kao pripreza elektrostimulaciju*


37/96

• =ndikacije za th5 poremećaji periferne cirkulacijeozljede kostiju i zglobova& ozljede mi%ića i tetivdegenerativne bolesti zglobova& upalne reumatsk bolesti& stres inkontinencija& lije enje prijelomsvim fazama& atoni na i spasti na opstipacija&ginekolo%ke bolesti +dizmenoreja& adneksitis,

• Kontraindikacije5 akutna infektivna stanja& spaskljenut& hemoragije& 3arkinsonov sindrom& srstimulator& trudnoća& vaskularne bolesti

• >#1A2N= 3$#4>#1= / 1=M#2/ N='/K9N1$A=N4=KA8=MA

• N#>A 93A'N9'1= 94 9O1#P#NMA 1K=DA M#$

N# '1DA$AM/ #2#K1$92=0/


38/96

#ijatermija#ijatermija• 'tvaranje topline u tkivima tijela zbog otpora koji ta tkiva

pružaju prolasku visokofrekventne elektri ne struje +.*:>"z,• 1erapijska dijatermija povećava temperaturu tkiva u

fiziolo%kim granicama• Kirur%ka dijatermija povećava temperaturu do razaranja

tkiva• Nedostatak dijatermije je prejako zagrijavanje subkutano

masnog tkiva koje je izolator i pruža veliki otpor& dok smi%ići ispod ne zagrijavaju dovoljno

• $azvoj ultrazvu ne energije koja daje zna ajan porasttemperature u dubini bez zagrijavanja masnog tkiva je skistisnuo potrebu za dijatermijom


39/96

• Disokofrekventne struje ne izazivaju mi%ićnukontrakciju zbog kratkog trajanja impulsa

• 0bog stalnog mijenjanja smjera nema putovanjaiona& ali zbog gibanja elektrolita stvara se toplin

•Dalne duljine su odre7ene dogovorom da se ne bimije%ali u rad radio i 1D prijamnika& telefona i


40/96

• Kratkovalna dijatermija – jastu aste& tanjuraste& valjkinduktivne elektrode

•9snovni parametar za doziranje je subjektivni osjećaj bolesnika +ugodan osjećaj topline,

• >ikrovalna dijatermija – dio energije generatorakratkovalne dijatermije se gubi u strujnom krugu ure7ajaiLili bolesnika prije nego se energija prenese na bolesnikse struja pretvara u visokofrekventnu radijacijsku energisvim smjerovima* ' mikrovalnim prijenosom nema gubitenergije jer se valne duljine +(- i @@ cm, mogu fokusir prema bolesniku

• Antena je usmjerena na povr%inu tijela koja se tretira sudaljenosti od -*: do (: cm• 0agrijavanje tkiva se postiže stimulacijom molekula*

9scilacija molekula se ne može javiti zbog prevelikefrekvencije& ali se javljaju unutar atomske vibracije


41/96

• =ndikacije za dijatermiju5 lije enje kroni ne bol pobolj%anje cirkulacije +porast temperature u duod (6@ cm,

• Kontrainikacije5 metal u tretiranom podru ju& sstimulator& trudnoća& primjena na testise& o i epifize u djece& maligni tumori& sklonost krvar

• Kratkovalna dijatermija uzrokuje zna ajan porastemperature do dubine od @ cm& a mikrovalna ocm


42/96


43/96

• Eroj oscilacija molekula u sekundi se definira kaofrekvencija* =zražava se u hercima +"z, – jedan "z je jedtitraj u sekundi

• 0vuk u ujnoj frekvenciji se %iri u svim smjerovima*3ovećavanjem frekvencije smanjuje se divergencija zvuvalova& te su na frekvenciji od


44/96

• 0vuk se kreće brzinom od @@( mLs kroz zrak* Oto jematerijal vr%ći veća je brzina kretanja zvuka koji kroz

njega prolazi* Kroz meko tkivo ide prosje nom brzinom( :C. mLs& a kroz kost C ... mLs*• 2ongitudinalni val je onaj u kojem je smjer gibanja

molekula paralelan sa smjerom %irenja valova

• 1ransverzalni val je onaj u kojem je smjer gibamnja okomna smjer %irenja vala• / mekim tkivima zvuk se %iri longitudinalno& a samo u

kostima transverzalno*• =ntenzitet je omjer energije na jedinicu povr%ine +QLcm

u terapijske se svrhe koristi intenzitet od .*:6@ QLcm-*=ntenzitet veći od (. QLcm- se koristi za razaranje tkiva kirurgiji& a intenzitet ispod .*( QLcm- se koristi udijagnosti ke svrhe


45/96

stvaranje ultrazvukastvaranje ultrazvuka• Ako se kvarcni ili koji drugi piezoelektri ni kristal

naizmjeni no rasteže i sabija na odre7enim plohama kristvorit će se elektri ni napon – piezoelektri ni efekt• Ako se dovede elektri ni napon na kvarcni ili drugi

piezoelektri ni kristal on se naizmjeni no rasteže i sabij

istoj frekvenciji kao i el*oscilacija – obrnuti piezoelektriefekt• /0 se dobiva& dakle& obrnutim piezoelektri nim efekto• 0bog boljih mehani kih i elektri nih svojstava od kvarc

danas se koriste sintetski kerami ki kristali +barijev iliolovni titanat,• 3romjera su (6@ cm i debljine -6: mm i smje%teni su u

aplikator +ultrazvu na glava,


46/96

• =zvor elektri ne struje gradske mreže& izolator&transformator& suosnik i aplikator • Frekvencija se stvara pomoću oscilatora strujnog

kruga koji je precizno odre7en od proizvo7a a za potrebnu frekvenciju

• 'uosnik povezuje generator s ultrazvu nimaplikatorom i ima za cilj sprije iti rasipanjeel*energije& minimiziranje frekvencijskih odstupi interferencije s vanjskim imbenicima


47/96

Učinci U/Učinci U/

(* 1ermalni-* Netermalni

(* >ože povećati temperaturu tkiva na dubini od : vi%e cm* 3osljedica povi%enja temperature u d je povećanje rastezljivosti kolagenog tkiva& pobolj%anje cirkulacije& povećanje brzinevodljivosti živaca& povi%enje praga za bol& povećanje kontraktibilnosti mi%ića* 1kiva kojasadrže velike koli ine kolagena apsorbiraju vel

koli inu ultrazvu ne energije*


48/96

-* Kavitacija i kemijske promjene

Kavitacija je mehani ki u inak na mjehuriće plina u kili tkivnoj tekućini* 0a vrijeme razrje7enja ti se mjehur%ire& a za vrijeme zgu%njenja komprimiraju* Ako m pulziraju& ali nedovoljnom amplitudom nastaju stabilnkavitacije koje dovode do povećanja difuzije stani nihmembrana i pobolj%anja funkcije stanice* Nestabilnakavitacija nastaje radi snažnog kolapsa mjehurića unut

zvu nog polja %to izaziva destrukciju tkiva* 3ragintenziteta za nestabilnu kavitaciju je vi%i nego za stab Nije poznato postoji li koristan netermalni u inak zbogkavitacije*


49/96

primjena ultrazvukaprimjena ultrazvuka• Kontaktno sredstvo eliminira zrak izme7u glave /0 i kož

time povećava koli inu ultrazvuka koja ulazi u tijelo*• 1ekući parafin& glicerin& vazelinsko ulje& gelovi za

ultrazvu nu terapiju

• 9zvu avanje u vodenoj kupelji – kadice moraju biti odkeramike& stakla& plasti ne mase& ali ne od metala* > biti dovoljno velike da se izbjegne refleksija od stjenka iinterferira s valovima

• Doda se zagrijava do temperature od @; stupnjeva i ne ssadržavati mjehuriće plina – degazirana voda• 3osebni aplikatori s velikom glavom i dr%kom• !lava ultrazvuka se drži na udaljenosti od .*:6@ cm od

kože& može biti fiksirana ili pokretna %to je e%će


50/96

• 4rugi na in za lije enje preko neravne povr%ine je pomgumenog balona ili plasti ne vrećice u koju se stavlja

prokuhana voda da bi se uklonili mjehurići• >etoda pomoću vodoskoka• Kontraindikacije5 ne primjenjivati na o ima& srcu&

genitalijama& epifiznim podru jima u djece& trbuhu i ktrudnica& kod osteoporoze& kod osoba s metalnim predmetima& na malignim tumorima& kod sr anih boleosoba sa sr anim stimulatorima

• =ndikacije5 zglobne kontrakture& upalni i degenerativnartritis& ekstraartikularni reumatizam& mizitis& hematoubrzavanje cijeljenja fraktura u malim dozama& kroni n bolesti perifernih krvnih žila


51/96

ultrasonoforezaultrasonoforeza

• /no%enje lijekova kroz kožu ultrazvukom• Nije potrebno poznavanje ionskog stanja lijeka• 2ijek prodire C6? cm& dublje nego kod elektrofo• "idrokortizon& lidokain& N'A$

• Kontraindikacija gotovo da i nema

Transkutana električna 0ivčanaTranskutana električna 0ivčana


52/96

Transkutana električna 0ivčanaTranskutana električna 0ivčanastimulacija - T1 2stimulacija - T1 2

• !ate – control theor + ()?:* god >elzack i Qall, teorijanadzornog ulaza boli

• 3odražaji koji mogu uzrokovati bol su mehani ki&

elektri ni& termalni i kemijski* 9ni podražuju receptorekoži i duboko u tkivu odakle se podražaj prenosi u meduspinalis i zavr%ava u interneuronima unutar stražnjeg ro1i neuroni primaju podražaj iz vi%ih sredi%ta kroz silazi oda%ilju impulse ascendentnim osjetnim putovima premozgu*

• Najvažnija jezgra boli je talamus koji prenosi poruke bokorteks gdje se stvara svijest o boli


53/96

• 3odražaji s periferije se prenose do stražnjih rogova prekdebelih A – alfa i A – beta& te tankih A – delta i 8 –

aferentnih neurona• 3odražaj iz aferentnih vlakana aktivirat će 1 transmisijskstanice u meduli spinalis koje oda%ilju informacije vi%isredi%tima i biva percipiran kao bol koja potje e izreceptivnih polja tih aferentnih vlakana

• Aferentna vlakna tako7er podražuju male staniceželatinozne tvari& substantia gelatinosa centralis& koje

smanjuju podražaj u 1 stanicama pomoću presinapti keinhibicije* 0ato podražaj iz debelih aferentnih vlakanazatvara ulaz i tako blokira prijenos podražaja iz tankihaferentnih vlakana za bol


54/96

• =z medule polazi spinotalami ki put +tr*spinotalamicus je osnova za prijenos bolnih i termalnih podražaja u vi%

sredi%ta• 1alamus je glavno mjesto oda%iljanja osjetnih informacisomatosenzorne kore velikog mozga

• 'iva moždana supstanca je bogata endogenim opijatima ireceptorima opijata koji inhibiraju opažanje boli +metionleucin& E – endorfin koji je kncentriran u hipofizi i oslose na jaki stres,

• 1#N' najvi%e aktivira deblja A – alfa i A –beta vlakna koimaju niži elektri ni prag nego tanja A – delta i 8 vlaknavlakna će facilitirati male neurone želatinozne tvari %to blokira podražaj 1 stanica& zatvara spinalni ulaz i nema prijenosa podražaja dalje


55/96

• =ndikacije za primjenu 1#N'6a5 postoperativna bol +sterelektrode koje se stavljaju usporedno s rezom,& kod poro7ajnih trudova na '- – 'C segment& križobolja& artrglavobolje i dr*• Kontraindikacije5 sr ani stimulator& ne primjenjivati nasinus caroticus& ne primjenjivati transkranijalno& na omukozne membrane kod trudnoće

• #lektrode su od ugljenog silikona razli ite veli ine*3rimjenjuju se uz pomoć gela koji pobolj%ava vodljivos pri vr%ćuju se trakom ili flasterom* 'tavljaju se na mjes bola ili na segment vezan za dermatom* Frekvencija imp je od ;: – (.. "z& aplitude koja stvara ugodne parestezije podru ju elektroda

• 1#N' se može neprekidno davati do jedan sat& potomisklju iti

• 1rajanje analgezije obi no odgovara trajanju podraživan


56/96

1lektrostimulacijska terapija1lektrostimulacijska terapija

• Frekvencijsko podru je manje od (.. "z• #lektromi%ićna stimulacija 6 #>'• #lektroneuro stimulacija – #N'• Funkcionalna elektri na stimulacij – F#'• 1ranskutana elektri na nervna stimulacija 6

1#N'


57/96

• !alvanska ili istosmjerna struja ima stalan tokelektrona od katode ka anodi bez oscilacija ili promjena* =ma tri oblika5

(*=stosmjerna stalna struja koja služi za iontoforezu-*=stosmjerna valovita struja koja se vi%e ne

upotrebljava radi akomodacije tkiva@*=stosmjerna impulsna struja koja se najvi%e

upotrebljava u podraživanju živ anomi%ićnogsustava s degenerativnom reakcijom* Kao podražajnu elektrodu koristiti katodu jer se izaziv bolji podražaj pa se može koristiti struja manjegintenziteta


58/96

• =zmjeni na struja mijenja polaritet od pozitivnog donegativnog mnogo puta u sekundi

(* 'inusoidna stalna struja – struja je ugodna& lako sekontrolira i po potrebi modificira* Koristi se za relaksanapetih mi%ića u %porta%a ili vježbanje atrofi ne i mmuskulature* Ako je frekvencije veće od :. "z djelujetetanizirajuće& stalna kontrakcija normalno inerviranemuskulature

-* 'inusoidna valovita struja – izaziva mi%ićnu kontrakcij

koja je sli na fiziolo%koj@* 'inusoidna impulsna struja – ima impulsni oblik i izaziv jaku mi%ićnu kontrakciju* /potrebljava se u lije enjuatletskih ozljeda


59/96

• 1rokutasta& eksponencijalna ili neofaradska struj•

=ma samo pola svoje periode i to dio koji je sli atrokutu* =maju mogućnost selektivnog podraživao%tećene& denervirane muskulature* 1rokutasti podražaj je to sli niji etvrtastom %to je njegovuspon strmiji& tako da vi%e nije važan cjelokupnizgled impulsa nego njegov elni dio* 4enerviranmi%ić gubi sposobnost prilagodbe te je moguće to%tećeni mi%ić podražiti trokutastim impulsima


60/96


61/96

• 3eriferne kljenuti5 denervirani mi%ić brzo gubi stežinu& smanjuje se promjer mi%ićnih vlakana iumnožava se vezivno tkivo

• NeuroapraBia – blagi poremećaj vodljivosti živcakoji kratko traje i nema anatomske lezije aksona

• ABonotmesis – nemogućnost vo7enja impulsa radanatomskog prekida kontinuiteta aksona bezo%tećenja živ ane ovojnice* >ogućnost oporavkoptimalna

• Neurotmesis – nemogućnost vo7enja impulsa zbo potpunog prekida kontinuiteta aksona i njegoveovojnice +endoneurij& perineurij i epineurij,


62/96

• Oto je anatomsko o%tećenje manje reinervacija je uspje• Oto je o%tećenje živca proksimalnije& vjerojatnost

reinervacije je manja• 4o reinervacije dolazi lak%e i e%će na mjestima gdje no%tećene aferentne& senzorne& veze*

• >anju vjerojatnost oporavka imaju mije%ani živci jer sumotori ke niti presje ene i aferentne& tj*osjetne& niti*

• 3resje eni živac propada distalno od mjesta presjeka*'chRannove stanice fagocitiraju mijelin i druge o%tećeneživ ane strukture* 3otom se postavljaju u redove i tvore prostor za urastanje živca*

• ivac propada proksimalno do jednog od $anvierovihsuženja gdje se stvori živ ani bataljak koji ima sposobnoregeneracije


63/96

• ivac na dan izrasta -6@ mm +(mm,• / proljeće procesi reinervacije bolje napreduju• 1rokutasti impulsi bilo pojedina ni ili serijski

pogodniji su za tretiranje pareti nih mi%ića ili potpuno denerviranih

• 3auze izme7u impulsa trebaju biti dvostruko dužeod trajanja impulsa

• 3ostupak traje oko -.6ak minuta


64/96

• 8entralne kljenuti5 elektri na escitabilnost perifernih živaca i mi% je intaktna

• #lektri nim podraživanjem se mogu izazvati kontrakcije koje dovdo funkcionalno korisnog pokreta iako je centralna kontrola pokr poremećena +peronealni stimulator& F#',

• F#' se primjenjuje u kontroli ritmi kih funkcija kao %to su otkucsrca& u kontroli respiracije& u kontroli mokraćnog mjehura& u ksluha podraživanjem n*acusticusa

• Koristi se kod lezija !>N u svrhu ponovnog u enja hoda ili kao pomagalo u hodu +ortoza, kod hemiplegi nih bolesnika

• 'timulacija se vr%i pomoću jednokanalnog peronealnog stimulatozapo inje odizanjem stopala od podloge aktiviranjem prekida a je ugra7en u uložak u cipeli& povezan je kablom sa stimulacijskielektrodama koje su postavljene u podru ju glavice fibule u proje peronealnog živca


65/96

• !enerator impulsa je stimulator malih dimenzijakoji je pri vr%ćen za pojas

• #lektroni ki peronealni stimulator je u inkovit uoko @.G dobro rehabilitiranih osoba s hemiparez pod uvjetom da imaju dobru gibljivost u nožnomzglobu& nema kontraktura& te da je održan donjmotorni neuron i da je trofika mi%ića dobra*


66/96

• #' glatke muskulature• Ne javlja se kontrakcija na pojedini podražaj& ve

ona javlja nakon vremenskog sumiranja podražaj+iterativnost,

• Kada do7e do pojave kontrakcija one se dalje sam

nastavljaju i neovisne su o daljem podraživanju&uspostavlja se neovisna automatska regulacija• !latka muskulatura nema sposobnost akomodacije

podraživanje se vr%i jedino trokutastim impulsim• =ndikacije5 atoni na i spasti na opstipacija&

postoperativne atonije mokraćnog mjehura& primarna slabost trudova& periferni cirkulatorniporemećaji


67/96

• 9pstipacija5 elektrode veli ine -..6@.. cm- sestavljaju polukružno na trbuh sa strane sve do po etka le7ne muskulature& tako da pupak imedijalna linija ostaju slobodni* Eroj postupaka najmanje


68/96

ma"netoterapijama"netoterapija• >agnetsko polje nastaje zbog kružnih struja izme7u atom

odnosno molekula*• 3lanet 0emlja je magnet& a intenzitet magnetskog polja od polova prema ekvatoru& mijenja se dnevnim i godi%ritmom*

• >agnetsko polje %titi planet od prekomjernog solarnogutjecaja& a pomoću njega se kreću insekti i ptice selice*

• >agnetne silnice prolaze kroz sve tvari& iako razli ite tvimaju razli itu permeabilnost* 3ermeabilnost zraka jeneutralna& tj*(& permeabilnost ljudskog tijela je tako7e3aramagneti ne tvari povećavaju snagu silnica& permeabilnost je veća od (& dok dijamagneti ne tvarismanjuju snagu silnica& permeabilnost manja od (*


69/96

• >agnetsko polje visokog intenziteta ima termi kenetermi ke u inke na tijelo

• >agnetsko polje niskog intenziteta ima netermi ku inke5 djelovanje na vegetativni i sredi%nji živsustav& na žlijezde s unutarnjim lu enjem& pora parcijalnog tlaka kisika i njegova utilizacija&stabilizacija stani ne membrane

• 4oziranje magnetoth nije definirano i kreće se od minuta do nekoliko sati

• Nema dovoljno dobro kontroliranih i vo7enih stukoje bi potvrdile u inkovitost magnetne terapije

llaser


70/96

laser laser • 2aser je izvor usmjerene monokromatske svjetlosti

• 9bi no svjetlo je kombinacija vi%e boja& tj*vi%e valndužina i frekvencija

• 2asersko svjetlo se sastoji od samo jedne valne duljine

izuzetno uskog raspona frekvencije& tj* ono jemonokromatsko +jednobojno,• 2asersko svjetlo je koherentno& tj* valovi se %ire viso

stupnjem uskla7enosti u fazi i smjeru kretanja• 2asersko svjetlo je kolimirano& tj* precizno usmjereno

minimalnom divergencijom fotona %to omogućava dalaserska zraka bude fokusirana na jedno usko podru je


71/96

• 2asersko svjetlo je vrlo intenzivno jer je energijakondenzirana u vrlo usku distribuciju frekvencija

• 'tvaranje laserskog zra enja5'vi atomi su sastavljeni od pozitivno nabijene jezgre okokoje se nalaze negativno nabijeni elektroni* #lektroni imrazli ite energije jer mogu svoju energiju povećati ilismanjiti* Niža energetska stanja elektrona su stabilnija&su zato elektroni u normalnom stanju atoma pretežno u tnižem energetskom stanju* Kada se atom ekscitira nekom

energijom elektroni se pobude i prelaze iz nižeg u vi%eenergetsko stanje u kojem su nestabilni* 0ato se vrlo brzspontano vraćaju u niže energetsko stanje emitirajućisvjetlosne fotone +spontana emisija& većina svjetlosnih

izvora,


72/96

• 0a nastanak laserskog svjetla potrebna jestimulirana emisija – broj pobu7enih atomaaktivnog medija treba biti veći od broja atoma ustabilnom stanju +pumpanje atoma,

• 1ako se stvaraju fotoni iste valne duljine& u istojtitranja i u istom smjeru kretanja*

• H"otI laseri se koriste u kirurgiji i to su laseri visosnage – iznad :.. mQ

• H8oldI ili HsoftI laseri su niske snage i koriste sefizikalnoj terapiji

• > 7 d kl ifik ij 5


73/96

• >e7unarodna klasifikacija5• 2aseri do ( mQ su sigurni za kožu i o i +klasa = i ==,• 2aseri snage do : >R imaju mali potencijal za o%tećenje oka –

duljem gledanju +klasa === A,• 2aseri snage do :.. mQ mogu izazvati o%tećenje oka i pri manjo

ekspoziciji i naj e%će se koriste u fizikalnoj medicini +klasa =• Klasa =D iznad :.. mQ 6 kirurgija

• Eiolo%ki u inci lasera5(* 1ermalni i mehani ki u inci dominiraju kod lasera visoke snag

mogu uzrokovati opekline& koagulaciju proteina& prekidanjekontinuiteta tkiva %to se koristi u kirurgiji& oftalmologiji

-* Fotokemijski u inci dominiraju kod lasera niske snage i energijzra enja* 0bog biostimulirajućeg djelovanja nastupa proliferacfibroblasta sa stvaranjem granulacijskog tkiva i ubrzanjemzara%ćivanja


74/96

• 9snovno djelovanje terapijskog lasera nijetermi ko već fotobiomodulirajuće& ipak se neisklju uje mogućnost porasta temperature namolekularnoj razini*

• Analgetski u inak – mehanizam je nejsan

• Eiostimulirajući u inak +stani na proliferacija& poja ana sinteza kolegena,• Na in primjene5

(* Kontaktna tehnika – naj e%će po okida kim iakupunkturnim to kama-* Eezkontaktna& skenirajuća tehnika s minimaln

udaljenosti od povr%ine +manje od .&:6( cm,


75/96

• 4oza zra enja se izražava gustoćom energije +MLcm-,Su Q B vrijeme u sekundamaLpovr%ina u cm-

• =ndikacije5 ozljede mekih tkiva& osloba7anje od boli&cijeljenje rana& artritisi• Kontraindikacije5 izravan tretman oka& neoplazme&

hemoragija& trudnoća& zra enje gonada& akutne infek• Ne upotrebljavati laser dok se ne prou e upute i ne nau

rukovanje uz pomoć mjerodavnog stru njaka& i terapeu bolesnik trebaju staviti za%titne nao ale& upotrebljavat

u vrlo svijetloj prostoriji bez reflektirajućih povr%ina+kontinuirana kontrakcija pupila,& ne koristiti laser u blzapaljivih i eksplozivnih materijala& pogotovo kirur%ki


76/96

• $ezultati primjene lasera u mi%ićno6 ko%tanim bolestima su kontradiktorni

• / kontroli boli laser je općenito prihvaćen modalit

hidroterapijahidroterapija


77/96

hidroterapijahidroterapija• Kori%tenje vode u terapijske svrhe

• Fizikalna na ela5• Sila uzgona se tuma i Arhimedovim zakonom – Hsvako

tijelo uronjeno u tekućinu prividno gubi od svoje težinekoliko je težak volumen istisnute tekućineI

• 'ila uzgona djeluje suprotno sili teže• 'vi se pokreti mogu izvesti sa silom uzgona ili protiv nje• 'ila uzgona pomaže u pokretima prema gore& dok

gravitacija pomaže u pokretima prema dolje• 'ila uzgona se neutralizira kada se izvode horizontalni

pokreti u vodi


78/96

• Hidrostatski tlak je tlak stupca vode na cm- povr%ine tij• "idrostatski tlak veći je od kapilarnog tlaka pa izaziva

pražnjenje kapilarnog bazena i tako ubrzava cirkulaciju izmjenu materija• 'tajanje ili hodanje u vodi pomaže pri cirkulacijskim

o%tećenjima ili edemima u nogama i stopalima• Kombinacijom u inka sile uzgona i hidrostatskog tlaka

vježbamo balans u stojećem položaju u vodi*• Površinska napetost – molekule vode na povr%ini imaju

tendenciju da se drže zajedno& pa je otpor malo veći na povr%ini vode +nema veći prakti ni zna aj osim kod jaslabih bolesnika,

• ermalna svojstva vode

3 ij li i 7 ij l i d d ij k d k ij


79/96

• 3rijenos topline izme7u tijela i vode odvija se kondukciji konvekcijom

• Fiziolo%ki u inci vode• Medan od glavnih razloga primjene hidroterapije je u inhla7enja ili zagrijavanja

• 3reporu ljivo je da temperatura prostorije bude niža odtemperature vode +oko -: st,• Drtložna kupka – kade razli ite veli ine +samo za ruke noge do uranjanja cijeloga tijela,& voda se stalno mije%može biti topla ili hladna& mogu se dodavati aditivi+baktericidni agensi& ulje za kupke,* 3okretanje vode iu kadi je regulirano vodenom pumpom ili turbinom*1emperatura vode je od @? – C. st* 8& a kod kardiolo% plućnih bolesnika ne smije prelaziti @< st


80/96

• 3rocedura traje oko -.6ak minuta• "ubbardov tank • /ranja se cijelo tijelo s mogućnosti da se u ležećem

položaju ruke i noge stave u potpunu abdukciju i se terapeut može dovoljno približiti bolesniku

• Kad bolesnik treba rasteretno vježbati& stajati ilikretati +rani stadij oporavka,

• Naprave za podizanje i smje%tanje bolesnika u vdrža i& sjedalice na svakom kraju

• 1retman traje oko -.6ak minuta& temp*vode je ok@?6@< st 8*


81/96

• 1erapijski bazen• 'kupi i vrlo korisni dodatak odjelu za fizikalnu

terapiju

• 9premljen je rampama& stepenicama& dizalima&usporednim hvataljkama ili uronjenim stolicama• 1retman traje oko pola sata uz kontrolu bolesnika

• 1emp*vode je oko @: st zaterapiju& a za plivanje-


82/96

• Kontrastne kupke• Medna kada s vodom temperature @< – C. st& a

s temp* od (: – -. st* 8• #kstremitet +ruka do lakta ili noga do koljena, se

najprije uroni u toplu vodu kroz (. minuta& a zati

u hladnu vodu kroz @. – ?. sek& pa se ponovno vu toplu vodu kroz @6C minute* 1o se ponavlja k pola sata sa zadnjim uranjanjem u toplu vodu*

• 3odražaj lokalne cirkulacije +vazodilatacija –vazokonstrikcija, i pobolj%anje cirkulacije ukontralateralnom& netretiranom ekstremitetu

• 'portske ozljede& toniziranje bataljka& kod inazdravih osoba& puls ne smije preći (C Lmin

• "auffeove kupke – zapo inju indiferentnom temperaturo


83/96

p p j pvode +@: st,& a zatim se dodaje vruća voda tijekom -.minuta do temperature od C. st*

• Ne izazivaju vazokonstrikciju većpostupnu i izda%nuhiperemiju• Kontrolirati puls svakih : minuta• 3odvodna masaža – mlaz vode ispod vodene povr%ine s

tlakon od .*: – - bara• 3ostupak traje -.6ak minuta& mlaznica je udaljena u po

tretmana -.6ak cm& poslije se približava

• 'jedeće kupke – voda prekriva zdjeli nu regiju• 1ople i hladne sjedeće kupke• Nakon op hemoroida& prostatitis& cistitic& nakon poro

histerektomija

• Okotski tu% preko tijela se prelazi naizmjenice toplim


84/96

• Okotski tu% – preko tijela se prelazi naizmjenice toplimhladnim tu%em po (.6ak sek

•=zaziva jaku hiperemiju• 0a opće toniziranje organizma& kod bolesnika semocionalnim i psihi kim problemima

• 'auna

• 'oba sa zidovima& podom i klupama na injenim od drvazrak je jako suh i zagrijava se kamenjem ili ciglama do ?


85/96

&alneoterapija $krenoterapija,&alneoterapija $krenoterapija,

• 2ije enje primjenom mineralne vode• >ineralne vode su one koje sadržavaju vi%e od ( gLl

otopljenih vrstih tvari ili imaju temperaturu veću od -.

8• 'umporna kupelj – koriste se za lije enje reumatskih bol• $adioaktivna kupelj – voda sadrži radon& djeluje povolj

na di%ne putove inhalacijom& smanjuje bol& djeluje pona organizam

• Modna kupelj – djeluje na bolesti krvnih žila• Kupelj s uglji nim dioksidom – djeluje povoljno kod

sr anih bolesti i bolesti krvnih žila

M il d i i lj


86/96

• Muvenilne vode – poti u iz rastaljene magme• Fosilne +naftne, vode – esto prate nalazi%ta na

dobivaju se bu%enjem i njihova koli ina jeograni ena +psorijaza,

• >orska kupelj – djeluje na cijeli organizam&

pobolj%ava kondiciju& sedira• =ndikacije za lije enje ovise o sastavutermomineralne vode

• Kontraindikacije su kao i za ostale termoterapijsk procedure*• Na in primjene5 pijenje mineralne vode& inhala

aerosola& kupelji& oblozi i sl*


87/96

• 3eloidoterapija – lije enje primjenom blata& tres

mulja ili gline• 3eloidi mogu biti mineralni + sastoje se od organtvari,& liman +sadrži anorganske tvari s ne%to

organskih,& organski peloidi 6 organske tvari& dtopive u vodi

elektromio"rafijaelektromio"rafija


88/96

elektromio rafijaelektromio rafija• 3rikazuje stanje skeletnih mi%ića& periferrnog živ ano

sustava& te živ ano6mi%ićnog prijenosa u normalnim i patolo%kim stanjima• Funkcionalnu jedinicu u voljnoj i refleksnoj mi%ićnoj

aktivnosti ini skupina mi%ićnih vlakana koje inervira j

stanica prednjeg roga medule –motori ka jedinica• Eroj mi%ićnih vlakana po motori koj jedinici varira odmi%ića do mi%ića

• >otori ki neuron svojim terminalnim djelom prekoživ anomi%ićne spojnice pristupa na mi%ićno vlakno

• iv anomi%ićnu spojnicu +motornu plo u, ini sinapti pukotina u koju se prazne vezikule terminalnog dijelamotoneurona ispunjene acetilkolinskim molekulama*


89/96

• Kada impuls stigne do motorne spojnice mi%ićnovlakno kontrahira

• >i%ićna vlakna se dijele na vlakna tipa = +crvenatoni na, i vlakna tipa == +bijela& fazi na,*

• Dlakna tipa = su dobro prokrvljena& sadržemioglobin i u njima prevladavaju aerobni procesi

• Dlakna tipa == sadržavaju vi%e sarkoplazmatskoretikuluma i u njima se zbivaju uglavnom anaero procesi


90/96


91/96

• 3ri živ anom o%tećenju dolazi do propadanja pojedinih


92/96

3ri živ anom o%tećenju dolazi do propadanja pojedinihmotornih jedinica& inervacijski uzorak se prorje7uje& pmaksimalnoj voljnoj kontrakciji u mi%iću registriramoprorijeđeni uzorak! Ako je većina motori kih jedinicadenervirana registriraju se samo pojedini akcijski potencijali*

• 3ri minimalnoj voljnoj kontrakciji na ekranu se prikazuju

odvojeni akcijski potencijali& a izme7u njih je %irokaosnovna linija* 3ojedina ni prikaz potencijala omogućanjegovu preciznu analizu*

• / neuralnom o%tećenju pri minimalnoj kontrakciji registse polifazi nost akcijskih potencijala uz porast amplitudtrajanja pojedinog potencijala* 1o je odraz injenice da preostali okolni aksoni djelomi no preuzimaju inervacijdenervirane motorne jedinice* / takvoj motornoj jedinicisva mi%ićna vlakna se ne aktiviraju sinkrono %to dovod produljenja trajanja i polifazi nosti akcijskog potencijal


93/96

• 3ri mi%ićnom o%tećenju propadaju pojedina mi%vlakna unutar pojedine motori ke jedinice %torezultira skraćenjem trajanja akcijskog potencijalkoji je polifazi an i niske amplitude*

• #>! omogućava razlikovanje miogenog odneurogenog o%tećenja& starost o%tećenja kao i te razinu lezije

1lektroneuro"rafija - 1 31lektroneuro"rafija - 1 3


94/96

1lektroneuro rafija 1 31lektroneuro rafija 1 3

• Analiza i detekcija potencijala osjetnih i motornih živ avlakana• 9dre7ivanje motori ke brzine provo7enja – živac se pod

na dvije ili vi%e standardnih to aka& a akcijski se potenregistrira iglenom elektrodom u mi%iću koji inervira tajmi%ić

• Analizira se oblik evociranog potencijala i vrijeme koje

protekne od stimulacije do odgovora u mi%iću& latencinam govori o brzini provo7enja impulsa• 'manjenje brzine provo7enja govori nam o o%tećenju

mijelinskog omota a živ anih vlakana

&iofeedback – biološka povratna&iofeedback – biološka povratna


95/96

ppspre"aspre"a

• Doljna& svrhovita kontrola neke funkcije• #lektronskim putem se prikazuju fiziolo%ki procu obliku slu%nog ili vidnog signala& a zatim se bolesnik u i da ih modificira i pobolj%a

• #lektromigrafski biofeedback ure7aj omogućavaslikovni i slu%ni prikaz mi%ićne kontrakcije*3ovr%inske elektrode se postave na mi%ić iregistriraju akcijske potencijale pri snažnoj mi%ikontrakciji kao zvu ne signale& a na osciloskopkrivulju* Oto je kontrakcija snažnija odgovori suintenzivniji*


96/96

• Eolesnik sam sebi kontrolira kontrakciju i ima

mogućnost praćenja uspjeha lije enja• 1ri puta tjedno po @. minuta• 3eriferna o%tećenja živaca bez obzira na etiologi

o%tećenja ' '& tremor& skolioze& pareza n*facistres inkontinencija• Eihevioralna tehnika jer se odre7enim pona%anje

može upravljati& odnosno trenirati ga• Kontrola sr anog ritma& krvnog tlaka& temperakože& poremećaji koji ovise o stresu

fizikalna terapija iii godina.ppt

Documents